Experiment in after school care

alenka_drobnic

Alenka Drobnič

Summary

The article presents the experimental work in after school care which was carried out with 2nd grade students. The preparation of students for the experiment is presented, and a worksheet is attached with the described purpose of the exercise, the necessary material and a description of the implementation. The experimental work was carried out in after school care during two school hours. The presented exercise is easy to prepare and perform. When choosing an experiment in the sandbox, we focused on exploring natural phenomena in nature. The workflow was designed according to the principles of formative monitoring, such as experimential learning, collaboration, creativity, planning, motivation, perseverance and reasoning.

Key words: experiment, volcano, performance, observation.

1. Introduction

The experiment at all levels of education is intended to observe and study various natural phenomena, acquire skills, learn about different measurement procedures, process measurements, display measurements, and connect theory and nature. With the help of the experiment, students get answers to questions that “swarm in their heads”. Pupils in the second grade thus acquire knowledge in an understandable way and at the same time learn to apply the acquired knowledge in practice.

In the second grade of primary school, students discuss the thematic set Space, in which they get to know different landscapes around the world and learn about ways of presenting the geographical environment in a sandbox or on a map or globe. When performing the experiment, we chose a sandbox, as this is located on the school playground.

The experiment performed by the students in the sandbox is simple and does not require much effort, neither to prepare nor to perform.

Through the experiment in a sandbox, we learned to form a volcanic cone out of sand, learned about the components of a volcano, and found that its eruption is caused by high pressures in the magma chamber. The children actively participated in the process of work (planning, implementation) and evaluation, as they found that nature has the power of destruction and rebirth.

We used different methods: practical knowledge (making a volcano) and skills of observation, experimentation and reasoning.

2. Volcano

2.1. Preparing students for the experiment

In order to perform the experiment, it was necessary to properly prepare the students, to acquaint them with the purpose of performing the experiment, with the necessary material and aids for the implementation and the method of implementation. Great emphasis was placed on protecting students at work. The experiment was performed partly by the students themselves and partly with the help of the teacher. The teacher introduced the theoretical part to students and guided them during practical work.

2.2. Performing an experiment in a sandbox

The experiment was performed with students who attend after school care. The students got acquainted with the theoretical work in the classroom. With the help of the teacher’s presentation and the World Wide Web, they learned what a volcano is, they learned its shape with its components, and the reason for their action. The experimental part was performed in the school sandbox.

During the task, the students were divided into two groups. Each group was given a worksheet with basic instructions (a picture of the volcano, a list of equipment, and instructions) and a box of equipment that were important to perform the exercise.

Each group formed a volcano in the sandbox with the help of sand. It had to have the shape of a cone. The sand was too dry to form a cone, so water was added to it and the formation of the volcano went smoothly.

Picture 1Picture 2
Picture 1. Volcanic cone formation     Picture 2. Experimental experience of sand

Each volcano has a magma chamber, a main vent through which magma flows and a crater. For this purpose, a pot was placed inside the cone. The bottom of the pot represented the magma chamber, the central part represented the main vent, and the upper edge represented the volcanic crater.

Film 1. Relaxed children during creating of their volcano

More than 200 g of baking soda was poured into the magmatic center of the volcanic cone, then 2 dl of white distilled vinegar was slowly poured into the pot. Baking soda began to foam when in contact with vinegar. Foam abruptly began to climb up the main vent of the volcano and penetrated from the crater and spilled abruptly along the volcanic cone.

There was a lot of enthusiasm among the students: smiles and satisfaction on young faces, shouts and screams of joy, laughter…

The second group used baking powder instead of baking soda. This eruption was modest, with no intense rustling and foaming. The magma reached the top of the volcano’s throat, bubbling in the crater area, but did not spill over the cone.

By observing both eruptions, the students found that there were differences between the eruptions. Some may be smaller and less intense, others more extensive and jerky. According to the students, more extensive and jerky eruptions influence the spillage of lava on the surface and the formation of lava flows, which can change the natural environment with each eruption. Such areas are dangerous to human life, according to students. They can leave destruction in settlements and towns.

image

2.3. Findings

The preparation and implementation of the experiment was a professional challenge for the teacher, and for the students who attend after school care certainly a different and interesting school lesson. The lesson aroused a lot of interest, enthusiasm and, above all, offered practical knowledge and personal experience. When planning, a lot of attention had to be paid to the gradual presentation of the new topic, the safety of the students in carrying out the experiment and the consistency in the production. The students were very motivated, curious and full of expectations for the work. With great interest and enthusiasm, they carried out the set tasks. At the final evaluation, the students expressed a wish that they would like even more such work during after school care.

3. Conclusion

After school care is an “extension” of a lesson that a teacher can take as a personal challenge and offers children topics and activities that will be based on a common challenge, personal experience that will arouse curiosity in students and stimulate countless questions. Modern forms of teaching are based on the active work of students and experiment is certainly such a form of work. The knowledge acquired is more lasting, as the real life experience is the one that shows certain natural phenomena much more clearly and helps to draw cconclusions by the students.

4. Resources

  1. Bevc, V. (1997): Pouk geografije v naravi, Zavod Republike za šolstvo, Ljubljana.
  2. Kunaver, J., Černe, A., Kert, B., Klemenčič, M., Lovrenčak, F., Pak, M. (1989): Geografija. Domača pokrajina. Priročnik za geografsko spoznavanje domače pokrajine, Mladinska knjiga, Ljubljana.
  3. Novak, L., 2018. Formativno spremljanje na razredni stopnji. Priročnik za učitelje. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  4. Učni načrt za spoznavanje okolja v osnovni šoli. URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucninacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf (pridobljeno: 27. 2. 2021).
  5. Van Cleave, V. (1997): Geografija za vsakega otroka, Učila, Tržič.
  6. Ivanšek, D. (1999): Spoznavanje domače pokrajine, priročnik za učitelje, Rokus 1999, Ljubljana.

Montessori pedagogija u prvom razredu državne škole

sara_rode

Sara Rode

Moje ime je Sara Rode i učiteljica sam razredne nastave, odgojiteljica predškolske djece i učiteljica pedagogije za djecu od 3 do 6 godina. Radila sam u državnom vrtiću, Montessori vrtiću i raznim osnovnim školama kao učiteljica produžnog boravka i razrednica, a trenutačno treću godinu podučavam u prvom razredu. Željela bih vam predstaviti kako uvodim Montessori pedagogiju u prvi razred osnovne državne škole. Nastavni plan i program u državnim školama je dobar, ali volim obogatiti moju nastavu znanjem koje sam dobila na Montessorijevom obrazovanju.

Ključni pojmovi: Montessori pedagogika, prvi razred osnovne škole, jezik, matematika, okoliš, proslava rođendana, promatranje.

Razvojni materijali koje je razvila Maria Montessori pomažu intelektualnom razvoju, razvoju koncentracije, koordinacije, neovisnosti, socijalizacije i osjećaja za red (Montessori, 2006.). Materijali se prikupljaju na sljedećim područjima: jezik, matematika, svakodnevni život, umjetnost, pokret, percepcija i znanost. Predstavit ću kako neki materijali mogu obogatiti nastavu matematike, jezika i učenja o okolišu.
Nastavnici imaju priliku djeci približiti matematiku da bi djeca što bolje razumjela što i zašto uče. Djeca su u učionici istraživači, pa im moramo dopustiti da sami istraže stvari. Želimo im omogućiti da razumiju svijet i njegovo funkcioniranje: pokret, promatranje kako stvari stoje, zašto je nešto tako … Montessori materijali za učenje matematike nude sustavan pristup učenju. Svi materijali za matematičke aktivnosti postupno izgrađuju razumijevanje brojeva i logičkih procesa. Na nastavi koristim materijal koji je M. Montessori nazvala ružičastim tornjem i smeđim stubama. Učenici mjere duljinu, masu i volumen s nestandardnim jedinicama, pravilno upotrebljavaju pojmove veći, manji, duži, kraći, teži, lakši, viši, niži i raspoređuju elemente prema raznim kriterijima. Materijal s brojevima i kamenčićima također  je prisutan u našem razredu. Imamo 10 pločica s brojevima od 1 do 10 i 55 žetona (ili kamenčića, dugmića iste veličine). Učenici pod određenim brojem nižu odgovarajući broj kamenčića, dugmića, žetona … U produžnom boravku koristim kutiju s štapićima. Učenik broji i stavlja štapiće u odgovarajuću kutiju. Važno je da zajedno pogledamo broj i kažemo da tu piše broj jedan. Učitelj stavlja učeniku u njegov dlan jedan štapić i kaže jedan, a onda učenik mora sam staviti štapić u odgovarajuću kutiju, gdje piše broj jedan i ujedno glasno brojati (Rode, 2016.).

Prema Montessori pedagogiji učenje o okolišu pripada području znanosti, koje služi kao polazište za prikazivanje i razumijevanje okoliša. Učenjem o okolišu želimo djetetu predstaviti da priroda i čovjek utječu jedan na drugoga. Ovo znanje osposobljava djecu da imenuju svoj svijet i objekte na vlastitom materinjem jeziku. (Kordeš, 2013.).
Znanost se fokusira kod Montessori pedagogije na biologiju, povijest, fiziku i geografiju. Sama kod proslava rođendana koristim aktivnosti koje učenici jako vole, a kroz njih istovremeno nauče i neke svakodnevne stvari. Prva aktivnost je vrlo popularna, izvodimo ju na svakoj proslavi rođendana. Onaj tko slavi rođendan dobije globus u ruke. Na tlo stavimo sunce, koje ima svijeću u sredini, a oko sunca su napisani mjeseci. Slavljenik stane kod onog mjeseca u kojem je rođen. Kažemo da se Zemlja vrti oko svoje osi i da se s tim izmjenjuju dan i noć. Učenik se vrti oko svoje osi. U isto vrijeme Zemlja kruži oko Sunca (učenik hoda oko Sunca), što uzrokuje promjenu mjeseci i godišnjih doba. Kada slavljenik napravi cijeli krug oko Sunca, ostali u razredu izbroje jednu godinu. Zaustave se kada dođu do 6. ili 7. godine. Tada učenik upali svijeću, zaželi nešto, a ostali učenici mu otpjevaju pjesmicu. Teme koje se uče u prvom razredu kod upoznavanja okoliša najradije izvodim na terenu. Učenici upoznavaju prirodu u šumi, na livadi, kod ribnjaka… Tamo gdje su sva osjetila učenika prisutna. Učenik bolje pamti stvar koju upozna s više osjetila. Obično izrađujem i karte s fotografijama na koju učenici napišu natpise. Teme kojima se bavimo u razredu, obogaćujem realističnim slikama i natpisima. Učenici traže par izvornoj slici s natpisom. Istodobno uče i spontano čitanje i pamćenje slova.

Na području jezika Montessori program sadrži aktivnosti koje promiču govor, slušanje, čitanje i pisanje. Područje jezika isprepleteno je s drugim područjima gdje se dobiva i bogati vokabular, motorika i koordinacija potrebna za pisanje i koncentraciju te upornost potrebna za čitanje (Kordeš, 2013). Kod slovenskog jezika u prvom razredu vrlo mi je važno bogaćenje rječnika. U našem razredu čitamo i učimo nepoznate riječi svaki dan. Sastavljamo priče, tražimo rime, pišemo pjesme, izmišljamo priče … Za upoznavanje slova napravila sam pješčana velika tiskana slova koje učenici vole dirati. Koristim ih za usvajanje novog slova (dotiču ga se prstom) ili za ponavljanje već poznatog slova. Vrlo im je zabavno diranje poznatog slova zatvorenih očiju u grupi kada pokušaju saznati koje slovo imaju u ruci. Za pronalaženje prvog glasa u riječi, obično pripremim različite figure koje mogu uzeti u ruke jer tako lakše pronađu prvi ili zadnji glas u riječi. Aktivnost kod koje se prvenstveno traži pojedinačni glas u riječi volimo izvesti pomoću aktivnosti koju je Montessori nazvala glasovna kutija. Imamo kutiju koja ima tri dijela i predmete kod kojih možemo jasno čuti glasove. U najveći prostor stavljamo predmete koji sadrže određeni glas u riječi. Tri predmeta počinju glasom a, tri se završavaju na a, a tri predmeta imaju taj glas u sredini (Rode, 2016). U razredu imamo veliku mapu u kojoj je napisana abeceda. Učenici uvijek mogu napraviti svoj rad pomoću papirom od časopisa, režući slike koje počinju specifičnim glasom. U ovoj aktivnosti imaju pripremljene časopise, škare, ljepilo i već napravljenu mapu s abecedom. Učenici se jako vole igrati u grupama tako da za vrat zavežu medalju s pojedinačnim slovom i traže sve stvari koje počinju tim slovom. Kada dijete na medalji ima slovo m, u razredu pronalazi sve predmete što počinju glasom m i stavlja ih u košaru. Čak je i tepih s napisanom abecedom vrlo aktualan u razredu. Učenici uz pomoć slika potraže prvi glas u riječi i tu sliku stave na odgovarajuće mjesto u slovima abecede.

Pedagogija Marie Montessori nastala je iz promatranja djece. Ja još učim promatrati. Uvjerena sam da nastavnikovo promatranje djece poboljšava poznavanje učenika i njihovih sposobnosti. Prema zapažanjima djece u razredu, nastavnik priprema aktivnosti koje odgovaraju njihovoj dobi, interesu, znanju …. Volim podučavati u prvom razredu jer su učenici vrlo znatiželjni. Oni vole istraživati sebe, raditi s različitim materijalima i rukama isprobavati kako stvari funkcioniraju. Potrebna je samo dobra priprema učitelja, poznavanje djece i izrađeni materijali.

Literatura

  1. Montessori, M. (2006). Srkajoči um. Ljubljana. Uršulinski zavod za vzgojo, izobraževanje in kulturo.
  2. Rode, S. (2016). Priročnik za matematiko. Interno gradivo s Montessori obrazovanja.
  3. Kordeš, M. (2013). Program vrtca Montessori. Ljubljana. Montessori inštitut. 
  4. Rode, S. (2016). Priročnik za jezik: Govor in pisanje. Interno gradivo s Montessori obrazovanja.

Živali in njihovi mladiči

tanja_nemec

Tanja Nemec

Uvod

Otroci imajo radi živali, saj nanje pozitivno vplivajo. Največ se naučijo, ko jih opazujejo in spoznavajo v njihovem neposrednem okolju z uporabo vseh svojih čutil.

Obravnavano temo smo izvajali v 2. razredu, tako v učilnici kot na terenu. Pri izvajanju dejavnosti smo sledili naslednjim učnim ciljem:

Učenci:

  • znajo poiskati razlike in podobnosti med živalmi,
  • spoznajo, kaj potrebujejo živali za življenje,
  • vedo, da se živali prehranjujejo z rastlinami, drugimi živalmi ali obojim,
  • spoznajo, da imajo živali potomce, ki navadno izhajajo iz samca in samice, in da so potomci njim podobni,
  • spoznajo, da se živali rodijo, rastejo, imajo potomce, se postarajo in umrejo.

Živo – neživo

V uvodni uri sem preverila predznanje učencev. Želela sem izvedeti, ali učenci ločijo povezavo med živo in neživo naravo. Na tablo sem prilepila nekaj slik iz žive in nežive narave. Učenci so jih po svoji presoji razvrstili na živo in neživo. Vprašala sem jih, po clip_image002katerih kriterijih so jih razvrstili? Utemeljili so, da živa bitja rastejo, rabijo hrano, vodo, se razmnožujejo, umrejo … Ugotovili smo tudi, da so živa bitja med seboj povezana (npr. živali lahko jedo samo rastline ali samo živali lahko pa oboje), prav tako so povezana z neživo naravo, saj potrebujejo sonce, zrak, vodo …

Slika 1. Razvrščanje sličic na živo – neživo

Kaj potrebujejo živa bitja za življenje?

Učenci so se zelo razveselili mačke, ki sem jo prinesla v razred. Pri opazovanju so clip_image004uporabljali in razvijali različna čutila. Z božanjem so začutili mehkobo njenega kožuha, slišali so njeno oglašanje, opisovali so jo, kakšna je po izgledu. Začutili so njeno razpoloženje. Pogovarjali so se, kaj mačka potrebuje za življenje, s čim se hrani, kje živi … Pripovedovali so tudi o svojih hišnih ljubljenčkih in kako skrbijo zanje doma.

Slika 2. Opazovanje mačke

Živali

Na Power Point predstavitvi smo si ogledali nekaj fotografij živali. Najprej smo jih poimenovali, nato pa ugotavljali, kaj imajo skupnega in v čem se razlikujejo. Ugotovili smo, da vse živali spadajo med živa bitja, ker potrebujejo za življenje hrano, vodo, zrak ter prostor, v katerem živijo. Učenci so med živalmi našli kar nekaj razlik: število nog, imajo perje/dlako/luske, imajo kljun, rogove, živijo v vodi/ na kopnem, so odrasle živali /mladiči, način premikanja, prehranjevanje …

Igrali smo se igro Živalske uganke: učenec opiše eno žival, ostali učenci jo z ugibanjem poimenujejo. Pri sestavljanju ugank so uporabili vse znanje o živali, katero so opisovali. Npr.: Živi v morju, plava, ima luske in diha s škrgami …

Ali so mladiči vedno podobni svojim staršem?

clip_image006Učenci so se razvrstili v skupine in dobili slike živalskih družin. Poiskati so morali živalsko družino ter poimenovati odrasle živali in njihove mladičke. Opazovali so, kako se živalski mladiči razlikujejo od svojih staršev. Ugotovili so, da so nekateri mladički običajno zelo podobni svojim staršem, vendar to ni pravilo.

Slika 3. Razvrščanje živali po družinah

Življenjski krog

Ogledali smo si življenjski krog živali na spletni strani You Tube: metulja, piščanca in žabe. Poimenovali so faze razvoja živali (rojstvo – rast – prehranjevanje – razmnoževanje – staranje – smrt) in ugotovili, da se vsako živo bitje rodi, vendar ko govorimo o živalih, se nekatere skotijo, druge pa izvalijo. Razložila sem pojme izvaliti se, skotiti se. Našteli so nekaj živali, ki se izvalijo oz. skotijo.

Učenci so dobili sličice, katere so morali razvrstiti v življenjski krog.

clip_image008Slika 4. Življenjski krog kokoši

Plakati o živalih

Učenci so izdelali plakate o živalih. Vsaka skupina je dobila eno žival in gradivo, iz katerega je morala razbrati bistvene podatke. Učenci so podatke zapisovali na list in jih uporabili v plakatih. Na plakate so lepili in risali sličice. V zaključnem delu je sledilo poročanje, kjer so sodelovati prav vsi člani skupine.

clip_image010 clip_image012
Slika 5,6: Izdelovanje plakatov

Ogled živali na kmetiji

Pomembno je, da otroci spoznajo živali tudi z neposredno izkušnjo v njihovem okolju. Na kmetiji v bližini našega kraja, nas je s svojo družino sprejel kmet in nas seznanil s kmečkim delom, živalmi in kmetijskimi stroji. Učenci so opazovali odrasle krave in mladiče v hlevu, jih hranili, božali in ugotavljali, zakaj jih kmet goji. Poskušali so kravje mleko. Poleg krav so na kmetiji videli še kokoši, gosi, race, prašiče, psa in mačko. Za otroke je bilo to nepopisno doživetje in čudovit zaključek naše učne teme.

clip_image014 clip_image016 clip_image018
Slika 6, 7, 8: Obisk kmetije

Literatura

  1. Učni načrt za spoznavanje okolja. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana, 2011.
  2. http://www.youtube.com/watch?v=xmsTccmRMh4, pridobljeno dne 16. 4. 2018.
  3. http://url.sio.si/5FU, pridobljeno 10. 4. 2018.
  4. http://url.sio.si/5FR, pridobljeno 10. 4. 2018.
  5. http://url.sio.si/5FN, pridobljeno 10. 4. 2018.
  6. Cuisin, M.: Skrivno življenje živali, V gozdovih in po drevju, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana, 1995.
  7. Forne, C.: Na polju in na vrtu, Tehniška založba Slovenije, Ljubljana, 1998.
  8. Aljančič, M.: Živali, Založba Mladika, Ljubljana, 1994.
  9. Fotografije: osebni arhiv Tanja Nemec.