Kreativnost podržana tehnologijom

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kreativnost je fenomen, pojava koju je vrlo teško definirati. Encyclopedia Britannica (2009) navodi:“Kreativnost je sposobnost da se nešto izvrši na drugi način, napravi nešto novo, bilo da je to novo riješenje za problem, nova metoda, zamisao, ili novi umjetnički objekt ili oblik“, Klaić (1990:750) kreativnost tumači kao stvaralaštvo, tvoračku sposobnost, radnu energiju. „Kreativnost je primjena znanja i vještina na novi način kako bi se postigao vrijedni cilj“ (Gibson, 2005:156). Iz svih ovih definicija možemo izlučiti zajednički čimbenik: svaki se čovjek vlastitom kreativnošću razlikuje od drugih, nema „copy-paste“, samo original. Iako je danas svijet relativno standardiziran zbog široke primjene tehnologije koja nas navodi na suzbijanje razlika te stvaranje jedinstvene mase, kreativnost je ono što svakog čovjeka čini individualcem. Zbog težnje ka standardizaciji tehnologija, događa se paradoks jer u nekih pojedinaca uporaba suvremene tehnologije izaziva nazadovanje kreativnoga razmišljanja, dok u drugih izaziva težnju za otkrivanjem onoga čega se nitko drugi nije sjetio. Stoga je tehnologija beskrajno i neiscrpno more inspiracije koju treba promotriti sa svih aspekata kako bi se uočila i najmanja stavka koja će promijeniti vlastiti pogled na svijet.

Korijeni kreativnosti su korijeni ljudskoga postojanja. Današnjem shvaćanju kreativnosti bliski su bili i stari Grci i Rimljani, koji su svojim doprinosom u likovnoj umjetnosti, glazbi, arhitekturi, izumima i otkrićima, postavili temelje civilizacije. Društvene okolnosti u kojima ljudi ostvaruju svoje živote imaju veliki utjecaj na razvoj kreativnosti. Što je društvo slobodnije i demokratičnije to je i kreativnost prisutnija, inovativnost jednog društva istovremeno je i pokazatelj njegove slobode i demokratičnosti. Dok je Sparta bila totalitarno društvo u kojem su svi njegovi stanovnici bili militaristički odgajani, Atena je bila demokratsko društvo (ako izuzmemo robove) i njeni stanovnici sastajali su se na gradskom trgu gdje su se raspravljala sva životna pitanja i donosile odluke važne za život. Sve ono vrijedno što je stvoreno u znanosti i umjetnosti tog doba dali su građani Atene. U doba renesanse, došlo je do napretka u shvaćanju pojma kreativnost, te su oni istu definirali kao „Upotpunjenje prirode“. Kroz povijest prožeta su različita shvaćanja kreativnosti, no, nitko od toliko značajnih i cijenjenih povijesnih ličnosti nije mogao ni slutiti što će u 21. stoljeću podrazumijevati riječ kreativnost. Jedini znanstvenici koji su pretpostavili da će kreativnost evoluirati zajedno sa čovjekom i na taj način biti izražena i kroz tehnologiju su Graham Wallas i Richard Smith, koji su u svom djelu „Art of thought“ (1926.) definirali kreativnost kao naslijeđe evolucijskoga procesa koje je omogućilo ljudima brzu prilagodbu novim promjenama.

Danas, kreativnost podrazumijeva težnju ka stvaranju novih ideja, pojmova, rješenja ili problema, odnosno težnju ka promjeni. Čitave su se industrije uzdignule na noge u potjeru za kreativnim idejama i razvojem kreativnih tehnika. Nove tehnologije omogućuju pristup širokomu spektru informacija koje promatrajući na drugima neobičan i nezamisliv način, možemo lako pretvoriti u kreativnu ideju. Sama informacijsko-komunikacijska tehnologija od individualaca zahtjeva razvoj kreativnoga razmišljanja, kako bi mogli riješiti vizualne zadatke koji se stavljaju pred njih. Mislilo se da je sam izum tehnologije vrhunac ljudske evolucije jer današnja tehnologija predstavlja itekakvu kreativnost. Od izuma brojnih alata koji su toliko kreativni da svojom banalnošću naš život čine jednostavnijim i boljim, do izuma robota koji su čak u mogućnosti komunicirati sa čovjekom i suzbiti osamljenost i tugu. Kod djece, tehnologija potiče kognitivan razvoj i razvoj kreativnoga razmišljanja. Jedno od značajnijih istraživanja koje dokazuje prethodno navedenu tvrdnju provedeno je 2000. godine na američkom sveučilištu u Illinoisu. Pored toga, kroz desetak godina istraživanja donesen je zaključak kako djeca koja koriste tehnologiju u svakodnevnomu životu kao dodatnu aktivnost imaju značajno veći razvojni potencijal u usporedbi s djecom koja ne koriste računala. S obzirom na to da je taj isti razvojni potencijal u djece rane i predškolske dobi izvanredan, korištenje tehnologija omogućava iznimna poboljšanja u motoričkim sposobnostima, razvojnom matematičkom razmišljanju, povećava maštovitost, te pospješuje kritički način razmišljanja, kao i rješavanje problema.

Škole mogu pomoći svojim učenicima razviti ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, ključne sposobnosti i znanje koje im je potrebno za osobno ispunjenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo u današnjem svijetu koji se brzo mijenja, podučavajući ih, od rane dobi, kritičkom promišljanju i upravljanju svojim učenjem, samostalnom i suradničkom radu, traženju informacija i podrške kada je to potrebno i korištenju mogućnosti koje im pružaju nove tehnologije (Europska Komisija, 2008c).

Nastavnici su ključni igrači u jačanju i prihvaćanju novog digitalnog ozračja u školama. U većini se europskih zemalja zajedno sa Republikom Hrvatskom trenutno promiče upotreba širokog raspona ICT alata za poučavanje i učenje, one preporučuju ili predlažu nastavnicima primjenu različitog hardvera poput računala, projektora, DVD-a, videa, TV-a, kamere, pametnih ploča i virtualnih okolina učenja koje integriraju čitav raspon ICT infrastrukture s ciljem stvaranja personaliziranog online prostora za kreativno učenje. Isto tako u većini zemalja, postoje online platforme, forumi, blogovi ili slične stranice društvenog umrežavanja koje olakšavaju suradnju, razmjenu iskustava i materijala među nastavnicima. Uz to, mogu postojati poveznice (postavljene na središnjoj razini) za pristup drugim stranicama koje mogu zanimati nastavnike, poput onih koje nude obrazovne materijale, uključujući nastavne materijale i softver, informacije o novim tehnologijama ili za reklamne stranice koje nude vijesti i informacije o trenutnoj situaciji.

Tehnologija pruža pojedincu još jedan kreativan i edukativan način za učenje ali i za iskorištavanje slobodnoga vremena. Ona mu nudi svijet na dlanu, a individualac mora biti hrabar i spreman ući u bitku sa svijetom i dokazati svoju samostalnost u izricanju kreativnosti. Iako tehnologija sama po sebi ne jamči kreativnost, kreativni proces uvelike ovisi o dobrom poznavanju tehnologija. Tehnologija nam olakšava stvaranje i otvara sasvim nove mogućnosti izražavanja. Maslow (1976.) smatra, da djecu moramo učiti da postanu kreativne osobe tako da su u stanju inovirati i improvizirati pri čemu se ne smiju bojati promjena nego se moraju osjećati ugodno u promjenama i inovacijama, te uživati u promjenama i inoviranju doživljavajući ih kao izazov… (Obrazovanje u tehnološki bogatom kontekstu u doba globalizacije = obrazovanje „cijelog djeteta za cijeli svijet” G. Lakoff)

Kako ništa na ovomu svijetu nije samo po sebi dobro ili loše, tako ni tehnologija ne može sama utjecati na razvoj ili sputavanje razvoja kreativnoga razmišljanja u pojedinaca. Ljudi su ti koji će svojim shvaćanjima tehnologiju učiniti kreativnom, jer jedino što je zaista kreativno na ovomu svijetu jest ljudska mašta, koja je, na samomu početku i stvorila tehnologiju kakvu mi danas poznajemo. (Albert Einstein „Mašta je daleko važnija od znanja.“ „Logika će te dovesti od točke A do točke B. Mašta će te odvesti svugdje“). Kreativno mišljenje mogu ograničavati zahtjevi da se obuzda mašta, da se “misli kao i drugi”, da se kreće sigurnim, poznatim i prihvaćenim putevima. Kreativno mišljenje bira, Učenik Marko Sablić i ravnatelj Davor Šijanovićnasuprot tome, nesigurne, neutabane staze!

I na kraju konkretan primjer iz prakse u kojem je simbiozom kreativnosti i tehnologije nastao izvrstan uradak učenika Marka Sablića 3.c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja Gimnazije Vukovar: Logo gimnazije Vukovar.

Logo Gimnazije Vukovar nastao je u školskoj godini 2013./2014. nakon provedenog internog natječaja između svih učenika škole.

logo Gimnazije Vukovar

Evo i Markovog obrazloženja:

„U mom prijedlogu za logotip Gimnazije Vukovar možemo vidjeti tri temeljne boje. Svijetloplava boja simbolizira rijeku Dunav, a ista se može naći na zastavi Grada Vukovara. Takav oblik približan ovome na logotipu također se može vidjeti iz satelitske snimke gdje Dunav čini blago slovo „G“ zajedno sa Vukovarskom Adom. Isto slovo „G“ u logotipu sastavljeno je od 4 crte iste boje kojima se mogu pridati značenja četiriju stupova škole, nekakvih temeljnih vrijednosti do kojih se drži ( za primjer: disciplina, tradicija, izvrsnost i znanje). Nadalje, u logotipu je slovo „G“ predočeno kombinacijom rijeke Dunav i grube skice vodotornja. Slovo „V“ u pozadini je crvene boje, koja se također nalazi na zastavi Grada, te predstavlja kontrast plavoj. Može se objasniti kao simbolična pobuna protiv neznanja, vatrenost i upornost učenika u postizanju rezultata na akademskim poljima ( 3 unutrašnje crte). Dodajem također da su slova „G i V“ u logotipu inicijali ”Gimnazija Vukovar”, a mogu imati i asocijaciju na ”Grad Vukovar”. Vrpca u donjem dijelu logotipa je žute boje, kao što je i zgrada gimnazije (po Pavličiću „Žuta zgrada na brijegu…“). Vrpca i izgled iste nije konačan već otvoren dodatnim opcijama kao što su dodavanje latinskih slogana (”Scientia potestas est” ,”Doctrina est fructus dulcis radicis amara”, ”Scientia Nobilitat” i sl.), godine ili prebacivanje iznad slike, omatanje teksta u luk… Osim svega navedenog, logotip je prije svega jednostavan, inovativan i lako pamtljiv a prema tome može se lako animirati i uređivati na računalu.“

Tehnologija nas svojom bešćutnošću čini snalažljivima i spremnima da se pomoću tehnoloških izvora spremimo za potragu onoga čime ćemo se istaknuti u moru prosječnih nekreativaca jer “ Ono što je iza nas i ono što je ispred nas, sitnica je u odnosu na ono što je unutar nas “ (R.W. Emerson), a Markov trud i uradak svakako pokazuju kako kreativnost ima veliku podršku u tehnologiji i kako se njihovom kombinacijom može istaknuti i uspjeti.

Sigurna integrirana nastava u 2. razredu

suzana_hergotic

Suzana Hergotić

Radionice i materijali namijenjeni učenicima od 8 do 12 godina.

IMG_4987Unapređenju procesa učenja pridonosi i korištenje interneta u nastavi, a njegova upotreba u nastavnom procesu danas je neupitna. Učenici mogu samostalno istraživati o nekoj od zadanih tema u školi i kod kuće.

Svjesna informacijske moći globalne mreže koja je sve prisutnija, kako u školi tako i svakom domu, svoje učenike upoznajem s temeljnim osobinama najvažnijih medija, njihovom ulogom u prenošenju informacija te posebnostima jezika pojedinih medija.

Cilj je učenike dobro pripremiti za novi i drugačiji način istraživanja putem interneta, ali i upoznati ih i usmjeriti na Internetski bon-ton: prava i odgovornost u ponašanju na internetu.

To je važan uvjet za ostvarivanje kvalitetne školske prakse uporabom novih tehnologija.

Razredni projekt „Sigurno dijete – sretno dijete“ provodim s učenicima već drugu godinu.

U projektu surađujem s MUP-om PU Koprivničko-križevačke, uredom načelnika i policijskim službenicima Majom Vrbek i Draženom Magdićem te stručnim suradnikom, školskim psihologom Mamče Ilićem, uz podršku gđe ravnateljice, Gordane Gazdić Buhanec.

Pol.slu żb_Maja Vrbek_ukazivanje na mogu¦çe opasnotiPol_slu żb_Dra żen Magdi¦ç

Navedeni projekt nastavila sam raditi i ove godine prema godišnjem razrednom kurikulumu. Aktivnosti su ciljano usmjerene na problematiku rješavanja različitih rizičnih situacija vezanih uz sigurnost djece.

Radionice, dramatizacije, tematske umne mape, plakati, video uradci samo su neki od načina rada kako učenicima nastavu učiniti i zanimljivijom i zabavnijom. Učenici spoznaju da živimo u uzajamno ovisnom svijetu, uočavaju pozitivne i negativne strane stvarnosti. Poučavam ih kako se trebaju obratiti prijatelju, roditeljima, učiteljici ili bilo kojoj odrasloj osobi u koju imaju povjerenje za rješavanje njihovih poteškoća. Bitno je djetetu objasniti da se neugodne situacije dešavaju i da je normalno iskazati svoj stav i mišljenje, ali i svoj strah te obavezno potražiti pomoć.

Ove školske godine nastavili smo projektne aktivnosti usmjerene na pravilno, sigurno, odgovorno i primjereno ponašanje u korištenju Interneta, ali i na zlouporabu putem interneta i vršnjačkog nasilja.

Tako sam integracijom nastavnih predmeta i sadržaja osmislila projektne aktivnosti.

  1. Radionica

Cilj radionice: ukazati učenicima i poučiti ih da osobe koje ne poznaju mogu biti potencijalno opasne po njih, te da se takve situacije mogu izbjeći odgovornim izborom ponašanja prilikom korištenja Internetskih usluga

5. veljače 2013. g. policijski službenik Policijske postaje Koprivnica Dražen Magdić održao je edukativnu radionicu Sprječavanje elektroničkog nasilja među vršnjacima.

Predavanje je imalo poseban značaj s obzirom da je predstavljen Dan sigurnog interneta za 2013., a u sklopu aktivnosti Projekta „NISI SAM, PU Koprivničko – križevačke. Tema radionice je bila Sigurniji internet za djecu i mlade – povezivanje uz uvažavanje.

Drugom radionicom 21.2.2013. policijski službenici gđa Maja Vrbek i Dražen Magdić educirali su učenike o njihovim pravima i odgovornosti primjerenog ponašanja putem interneta i mobilnih komunikacija.

Radionicu sam započela motivacijskim listićem kroz oluju ideja :kompjutorske igrice, a u daljnjem radu koristila sam se KWL TABLICOM (ZNAM-ŽELIM ZNATI-NAUČIO SAM), što misle da znaju o temi, što žele znati o temi, što su novo naučili? Uz priručnike za djecu, zajedničkim aktivnostima i demonstracijom ukazane su im opasnosti koje bi mogli možda doživjeti na društvenim mrežama.

  • Upućeni su kako se zaštiti od moguće opasnosti.
  • Saznali su kako mogu zaštiti osobne podatke, a što je najvažnije da djeca ne komuniciraju sa osobama koje ne poznaju u stvarnom životu na društvenim mrežama.
  • Uočili su kako svojim izborom odluka utječu na pozitivne ili negativne posljedice ponašanja.

Tijekom ovih radionica prikupljali su se podatci:

  • koliko su djeca upoznata s pravima i kulturi ponašanja na internetu,
  • koliko igraju online igrice
  • koriste li igraće konzole
  • koliko imaju prijatelja na društvenim mrežama – a koliko ih poznaju
  • tko im je pokazao kako se izrađuje osobni profil na društvenim mrežama

Korištenjem suvremene tehnologije učenicima su predočene i pozitivne mogućnosti upotrebe interneta u nastavi, a što je radionicu učenicima učinilo zanimljivom učeći kroz igru.

2. Radionica

Cilj radionice: Sigurna i odgovorna usmjerenost na komunikaciju putem interneta i mobilnih komunikacija

Naučili su kako i na koji način se mogu raditi pretraživanja. Ukazano im je da pretraživanja s „adresama“ stranica uvijek i uvijek čine samo uz nadzor roditelja, učiteljice.

  • Učenicima je ukazano na opasnosti koje „vrebaju“ putem interneta, mobilnih uređaja:
    • kako prepoznati iste
    • kako se zaštiti
    • najvažnije – ne komunicirati u virtualnom svijetu s nekim koga ne poznajemo u realnom svijetu.
  • Demonstracija učenicima uz model – jedna „kutija“ u kući, pored nje elektroničko računalo, što ćemo gdje staviti. Što smijemo staviti u kutiju, što u računalo? Što ne smijemo, a da se odnosi na naše osobne stvari, podatke.
  • Shvatili su da ne smiju ostavljati svoje ime i prezime, posebice na društvenim mrežama, adresu, osobne podatke, brojeve računa, bankovne račune roditelja, nikome ne davati lozinke, e-mail adrese, nikakve podatke.

Integrativni sadržaji tijekom mjeseca veljače:

  1. Kroz nastavne sadržaje hrvatskoga jezika učenici su oblikovali vijest za svoje roditelje kao najavu obaju radionica. Nakon obaju radionica pisali su izvješće o istoj za roditelje, prijatelje i pomogli učiteljici u izvješćivanju za web stranicu škole.

    1.2. Pisali su ohrabrujuće poruke zamišljenom djetetu koje je doživjelo neugodnu situaciju putem interneta ili mobilne komunikacije

    1.3. Što sam naučila / naučio? – samostalan rad ( napisati što su upamtili tijekom radionica – korištenje aplikacija )

    1.4. Dramatizacija smišljene situacije – igranje online igrica i moguće opasnosti

    Dramska grupa našeg razreda upriličila je dramatizaciju smišljene situacije, nazvavši je: Tko je iza zida?

    Cilj je objasniti djetetu da ne znaju tko je iza kutije, preko zida…

    Kako?

    Izabrala sam dva učenika. Oni odlaze van razreda. Jedan od njih odjenuo je masku koja pokriva cijelo tijelo. Djeca sjede nasuprot zida i igraju online igrice s svojim prijateljima, ali im se ubacio u razgovor neki „nick“ – glumi učenik odjeven u masku. Masku koju odijeva neki od učenika preuzima ulogu nepoznatog i upornog „dobrog dječaka“, ali tek kasnije djeca su postala svjesna svoje lakomislenosti.

    Djeca su simulirala „zlo“ koje vreba i želi namamiti dijete da s njime uđe u razgovor i da mu daje svoje podatke. S druge strane su djeca koja imaju spremne odgovore i suprotstavit će mu se.

    Kada se u razredu pojavio učenik odjeven u masku – ostala djeca nisu znala tko bi to mogao biti, jer je još jedan učenik čekao vani.

    1.5. Snimanje dramatizacije i intervjua s učenicima

  1. Kroz sadržaj likovne kulture učenici su ostvarili likovni uradak: strip – nizom sličica prikazati slijed događaja koji je vezan uz moguće opasnosti putem interneta ( korištene aplikacije slagalice)

3. Priroda i društvo

    3.1. Pretraživanjem vijesti putem interneta o vremenu i vremenskoj prognozi kroz nastavne sadržaje prirode i društva učenici su uvidjeli kako se brzo i lako može doći do informacija.

    3.2. Uz učiteljičinu kontrolu pretraživali su i članke o zdravoj prehrani

    3.3. Ponavljali su nastavni sadržaj uz igre asocijacije

Pozorno su pratili predavanje i sudjelovali na radionicama o sprječavanju vršnjačkog nasilja putem interneta, mogućim načinima rješavanja sukoba, prijavljivanju nasilja, njegovali i razvijali međusobnu toleranciju, s naglaskom na elektroničku zlouporabu putem modernih elektroničkih medija koje su održali policijski službenici gđa Maja Vrbek i gsp Dražen Magdić.

Nakon održanih radionica i integracijsko koleracijskog vida nastave učenici su ispunili KWL TABLICU i ocijenili zanimljivost, dojmove i korisnost projektnih aktivnosti.

Svi učenici ocijenili su s peticom projektne aktivnosti, bojanjem zvjezdica i napisanim dojmovima o istim.

Neki od učeničkih dojmova:

Mnogo sam naučio o zaštiti dokumenata od Dražena.
Dražen nam je jako zanimljivo objasnio kako čuvati sve svoje važne podatke u kutijici, a na Internetu i u kompjuteru da ne ostavljamo ništa.
Naučila sam da ne smijem nikada davati svoje osobne podatke na online igricama ili Internetu, jer nikada ne znamo tko se krije iz onog imena“ Leptir13“ ili“ Formula10“.
Zanimljiva je bila dramska igra.
Kroz igru smo naučili mnogo toga. Ono što je Dražen rekao mi smo kroz dramsku igru na zabavan način shvatili.
Trebamo se ponašati odgovorno i poštivati pravila Internetskog bontona.
Ako doživim neugodu kad igram igrice, odmah moram reći roditeljima.
Uključiti se u Internet ili pretraživati samo uz roditelje ili učiteljicu.
Volim kad učimo tako, kad imamo radionice, istražujemo, koristimo računalo. Sviđa mi se kada radimo u grupi, u paru…glumimo.
Sviđa mi se kako smo s Draženom i Majom imali radionicu.
Naša učiteljica nam uvijek pripremi nova iznenađenja, a onda to bolje naučimo.
Pisao sam, crtao strip, pretraživao na internetu, igrao igru asocijacije, glumio i bio u školi – super!