učenicima u uvjetima epidemije
Bogdanka Conjar
Sažetak
U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda. U školi su 4 četvrta razreda. Projekt se realizira kroz sljedeće aktivnosti:
- identifikacija potencijalno darovitih učenika krajem 3. razreda
- formiranje grupa i neposredni rad s njima
- održavanje dvaju roditeljskih sastanaka.
U vrijeme epidemije COVID-19 rad s potencijalno darovitim učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda.
Ovaj prikaz iz prakse donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi.
Ključne riječi: potencijalno daroviti učenici, brojevi, strip, projekt.
Uvod
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju (2008.), daroviti učenici su grupa učenika s posebnim potrebama. Darovito dijete je dijete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da svlada određeno područje ili više područja (Winner, 2005). Darovita su djeca, u pravilu, po svojim sposobnostima, motivaciji i postignućima iznad naših očekivanja, a istodobno vrlo često očituju niz oblika ponašanja koja su ispod naših očekivanja (Cvetković-Lay, 2002). Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem (PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, MZOŠ, 1991).
Ovo su samo neki pogledi o darovitim učenicima. Ako je tomu tako kako navode izvori, daroviti učenici imaju pravo na učenje koje im najbolje odgovara. Kako osigurati najpovoljnije uvjete za rad s darovitim učenicima? Škole se snalaze na različite načine. U specifičnim uvjetima kao što su trenutni, rad postaje izazov i za učitelje i za identificirane potencijalno darovite učenike.
U OŠ Grabrik provodi se identifikacija potencijalno darovitih učenika od 1996. godine. S identificiranim potencijalno darovitim učenicima organiziraju se i realiziraju aktivnosti koje podrazumijevaju rad sa stručnim suradnicima, najčešće sa psihologinjom, i rad s učiteljicom. Program rada sa psihologinjom obuhvaća različite igre upoznavanja i socijalizacije. Usvajaju se pravila uspješne komunikacije, izražavaju misli, osjećaji i stavovi, vježba se aktivno slušanje, rad u grupi i unutargrupna povezanost s ciljem osposobljavanja za timski rad. Rad se odnosi i na učenje prikupljanja informacija, učenje opažanja putem osjetila, učenje iz raznih tiskovnih materijala i putem Interneta. Učiteljica svoj rad integracijski i korelacijski usmjerava na tri predmeta, a to su hrvatski jezik, matematika i priroda i društvo kako bi se širinom sadržaja zadovoljilo očekivanje i interesi većine uključenih učenika. Rad po temama ili kraćim projektima koje se odnose na spomenute nastavne predmete odvija se naizmjenično. Realiziraju se one teme koje su učenicima zanimljive, a za njih se obično u redovnoj nastavi ne nađe vremena, kao i teme koje učenici sami predlažu. Rad se odvija prema zahtjevu obogaćivanja sadržaja kao izvannastavna aktivnost.
Ove školske godine, rad s potencijalno darovitim učenicima provode psihologinje Mirjana Strusa i Ivana Belavić Gosta te učiteljice Maja Cindrić i Bogdanka Conjar. Ovaj prikaz prakse donosi rad s potencijalno darovitim učenicima u epidemiološkim uvjetima. Prikazat će se provedba projekta Čarobni brojevi putem virtualne Google učionice. Projekt Čarobni brojevi odnosi se na obogaćivanje sadržaja iz nastavnog predmeta Matematika.
Čarobni brojevi (prvi zadatak)
Projekt Čarobni brojevi realiziran je tijekom nastave na daljinu u trajanju od dva tjedna, po jedan tjedan za svaki zadatak. Cilj je bio otkriti čaroliju brojeva, razvijati divergentno mišljenje, potaknuti samoorganizirano učenje, razvijati kreativnost, stjecati određene digitalne kompetencije te poučiti učenike složenijim vještinama.
a) Prva aktivnost
Učenici su dobili pisane upute o aktivnostima koje trebaju realizirati. Prva aktivnost je bila promisliti koja je razlika između brojeva i brojki. Zatim je uslijedila aktivnost stvaranja asocijacija na riječ BROJ i prikazati u obliku grozda. Svoje radove učenici su postavljali na Padlet.
Slika1. Broj (asocijacije)
b) Druga aktivnost
Sljedeća aktivnost je bila promisliti zašto se neka brojka piše baš na taj način kako ju zapisujemo. Nakon razmišljanja učenici su mogli pogledati prezentaciju o nastanku brojeva te srediti dojmove o viđenome.
c) Treća aktivnost
Uslijedili su zadatci kombiniranja. Učenici su trebali prikazati broj 100 pomoću:
- pet znamenki 1
- pet znamenki 3
- pet znamenki 5
- deset znamenki 4
- šest znamenki 6.
Rezultate svoga rada postavili su na Padlet.
Učenici su zadatke dobili preko alata Wakelet u kojem se nalaze sve potrebne poveznice.
Čarobni brojevi (drugi zadatak)
Nakon tjedan dana i vrednovanja rezultata rada, učenici su dobili drugi zadatak u okviru projekta Čarobni brojevi. Zadatak je postavljen u Google učionicu u word dokumentu.
1. aktivnost
Učenici su započeli svoje učenje popunjavanjem tablice ZNAM, ŽELIM ZNATI, ŠTO SAM NAUČIO/NAUČILA. Tema promišljanja je bila strip.
2. aktivnost
Prema pisanim uputama učenici su izrađivali strip o brojkama. Zamišljali su o čemu bi brojke mogle razgovarati i na koji bi se način mogle zabavljati, o čemu bi mogle učiti… Sve svoje ideje prikazali su u obliku stripa.
Slika 2. Strip (1. primjer) Slika 3. Strip (2. primjer)
3. Aktivnost
Svoje uratke učenici su trebali postaviti na padlet. Učenici su potaknuti na vršnjačko vrednovanje radova što je bilo posebno zanimljivo pratiti, no u tu aktivnost uključilo se vrlo malo učenika. Vjerujem da bi radom i poticanjem uživo učenici bili više uključeni i u ovu aktivnost.
Zaključak
U neočekivanim uvjetima koje je postavio COVID-19 trebalo se na neki način snaći i nastaviti rad s potencijalno darovitim učenicima. Izazovno je to vrijeme i za učenike i za učitelje. Jedina mogućnost koja nam je bila na raspolaganju bio je rad na daljinu s obzirom da su potencijalno daroviti učenici iz četiri različita razreda pa je njihovo miješanje bilo nemoguće. Odlučili smo se za Google učionicu, što se pokazalo kao dobar izbor jer je postavljanje zadaća pregledno i lako se može pratiti. Učenike smo postupno uvodili u predavanje zadaća u učionici jer im je trebalo odgovarajuće vrijeme da se snađu u novome sučelju, s obzirom da su prethodne godine uglavnom radili preko Vibera, kako je sugeriralo Ministarstvo. Stoga smo im kao prijelazni oblik ponudili Padlet zbog jednostavnog sučelja i lakoće snalaženja, no nakon nekoliko zadaća dobivali su upute kako predati zadaću u učionicu. U ovakvom obliku rada učenici su razvili odgovarajuće digitalne kompetencije, no ništa ne može zamijeniti rad s učenicima uživo. Učenike uglavnom poznajem preko njihovih zadaća, što znači da njih osobno ne poznajem kao što niti oni ne poznaju mene. Ne poznaju se niti međusobno. Izostaje interakcija, gledanje u oči, javno iznošenje mišljenja, direktna komunikacija, socijalizacija i timski rad uživo.
U radu s potencijalno darovitim učenicima slijedi timski rad na daljinu pri čemu planiramo koristiti Google prezentacije koje također omogućuju zajednički rad u virtualnom prostoru, samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Zapravo su nam potrebni sastanci uživo kako bismo im što bolje objasnili cilj i način samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. I to je učenje, no na daljinu ih nismo pridobili na uključivanje.
Literatura
- Cvetković-Lay, J. (2002). Darovito je što ću sa sobom. Zagreb: Alineja
-
PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (1991). Zagreb: MZOŠ
- Winner, E. (2005). Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje d.o.o.
- Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/595?trazi=1&=&page=1
Pogled kroz prozor 