Organiziraj svoju radnu površinu

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti za nastavni sat Informatike u 5. razredu na temu Organiziraj svoju radnu površinu. Sve aktivnosti temelje se na uvodnoj motivacijskoj priči koja prikazuje problemsku situaciju. Učenik koji je glavni lik ove priče, treba poznavati osnove rada na računalu te imati razvijene vještine planiranja i organiziranja vlastitih aktivnosti. To su vještine koje su potrebne u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja. U predloženim aktivnostima postojeća znanja učenika povezuju se i nadograđuju te primjenjuju pri izradi prijedloga rješenja problemske situacije.

Ključne riječi: mape i datoteke, prilagodba grafičkog sučelja, planiranje

Uvod

Aktivnostima koje učenike potiču na razmišljanje, istraživanje i stvaranje, ishode učenja ostvarujemo na višoj razini, a povezivanjem različitih sadržaja dobro osmišljenom motivacijskom pričom i dobrim izborom metoda moguće je ostvariti više ishoda istovremeno. Motivacijska priča koja za učenika predstavlja poznati kontekst ili problem u kojem se učenik osobno prepoznaje usmjerava njegovu pažnju na sadržaj učenja. Situacija koja kod učenika izaziva emotivni doživljaj aktivirat će njegove misaone procese i pobuditi kreativnost.

U nastavku su prikazane aktivnosti za nastavni (blok) sat Informatike u 5. razredu na temu Organiziraj svoju radnu površinu, koje provodimo na osnovu uvodne motivacijske priče.

Ovom temom ostvarujemo ishode kurikuluma Informatike ( C 5.1, C 5.2, C 5.3) i više međupredmetnih tema (osr A.2.3, osr A.2.4, uku B 2.4, ikt D.2.1, ikt D.2.2 ).

Ishodi aktivnosti:

Učenik

  • prilagođava korisničko sučelje svojim potrebama
  • koristi se temeljnim programima odabranoga operacijskog sustava
  • primjenjuje različite načine prikazivanja popisa sadržaja medija za pohranu podataka, te provodi jednostavna pretraživanja
  • predlaže različita rješenja problema
  • izrađuje dnevni i tjedni plan obaveza
  • rješava jednostavne probleme uz pomoć digitalne tehnologije
  • osmišljava plan izrade digitalnog rada te izrađuje slikovni predložak koristeći se nekim alatom za crtanje, pohranjuje rad u mapu digitalnih radova te vrednuje
  • kreativno se izražava koristeći se digitalnom tehnologijom
  • samovrednuje ostvarene rezultate

Motivacijska priča

Fran rješava domaću zadaću iz Informatike. S razumijevanjem je pročitao zadatak i zaključio da je potrebno na računalu pronaći određenu datoteku koju je stvorio prije nekoliko mjeseci te izmijeniti sadržaj datoteke u skladu s uputama u zadatku. Iako je zadatak zadan šest dana ranije, Fran je na to zaboravio sve dok ga je na to nije podsjetio prijatelj Luka. Fran je smatrao da će ovaj zadatak brzo riješiti, no već na samom početku pojavio se problem – nije mogao pronaći potrebnu datoteku. Pretražio je tvrdi disk i sve ostale pomoćne spremnike, no pretraga nije dala rezultata. Nije se mogao sjetiti pod kojim nazivom je spremio datoteku, a nije se ranije potrudio izgraditi hijerSlika1arhijsku strukturu mapa i datoteka jer je smatrao da mu to neće trebati. Detaljno je pretražio radnu površinu, ali na njoj ima jako puno ikona te nije uspio pronaći datoteku koja mu je potrebna. Danas više nema slobodnog vremena jer uskoro mora na trening i nakon toga dovršiti čitanje lektire i još puno drugih obaveza. Sad već pomalo umoran i razočaran jer sutra mora u školu bez domaće zadaće, shvatio je da mora nešto promijeniti. Predloži Franu kako da riješi probleme s kojima se susreo.

1. aktivnost: Analiza motivacijske priče

Nakon upoznavanja s problemskom situacijom, u kojoj se većina učenika sigurno prepoznala, od učenika se očekuje da opišu probleme koje su uočili u ovoj priči te predlože način na koji bi iste riješili. U nastavku su preložena pitanja kojima potičemo raspravu i usmjeravamo analizu problemske situacije.

  • Što Fran radi pogrešno na računalu ? Koje pogreške si uočio ?
  • Fran je očito savjestan učenik, no je li dobro organiziran ?
  • Kako je organizirana radna površina na Franovom računalu ? Jesu li datoteke na računalu organizirane u logičke cjeline i imenovane na način da ih je moguće lako pronaći ?
  • Što misliš, utječe li pozadinska slika radne površine na preglednost sadržaja ?
  • Je li Fran napravio plan aktivnosti i obaveza ?
  • Je li Fran mogao koristiti neke digitalne alate za planiranje svojih obaveza ?

2. aktivnost: Znaš li pronaći datoteku koju si ranije pohranio na računalo ?

Na najbrži način pronađi zadanu datoteku koja je na računalo pohranjena prije nekoliko mjeseci.

Učenici se stavljaju u ulogu koja je opisana u motivacijskoj priči, sortiraju datoteke prema zadanom obilježju te provode jednostavno pretraživanje.

3. aktivnost: Što će se nalaziti na radnoj površini tvojeg računala ?

Predloži način na koji bi organizirao radnu površinu svojeg računala tako da možeš jednostavno pristupiti potrebnim sadržajima.

Radom u paru ili skupinama učenici analiziraju radnu površinu računala u učionici, uočavaju nedostatke, dogovaraju prijedlog organizacije ikona na radnoj površini, te kratko prezentiraju svoju ideju (skicu). Učitelj usmjerava učenike prema ideji da se pojedini dio radne površine vizualno odvoji za različite vrste sadržaja, korištenjem odgovarajućeg slikovnog predloška.

S obzirom da su učenici u analizi koja je prethodila zaključili da je problem nastao i zbog lošeg plana rada, poželjno je provesti raspravu o planiranju vlastitih obaveza i aktivnosti.

  • Izrađujete li svoj dnevni ili tjedni plan rada ? Na koji način vodite bilješke o obavezama koje je potrebno izvršiti ?
  • Što mislite o ideji da na radnoj površini odvojite dio na kojem se nalazi popis obaveza za sljedeći dan ili tjedan ? Poznajete li neki program koji biste za to mogli koristiti ?

Učitelj demonstrira rad s aplikacijom Ljepljive bilješke ili nešto starijom aplikacijom Sticky Notes u kontekstu dnevnog ili tjednog planiranja obaveza, te prikazuje nekoliko ideja. Upravo ova aplikacija, zbog svoje jednostavnosti, pogodna je za učenike kojima je ovo prva godina učenja Informatike.

Slika2

4. aktivnost: Izrada slikovnog predloška za pozadinu radne površinu računala

Temeljem plana (skice) kojeg je izradila tvoja skupina, izradi slikovni predložak koji ćeš koristiti kao pozadinu radne površine računala. Datoteku pohrani na lokalno računalu u vlastitu mapu te na disk u oblaku ili prijenosni pomoćni spremnik.

  • Kako bi trebala izgledati pozadina radne površine na kojoj su ikone vizualno dobro organizirane ?
  • Pomoću kojeg alata možemo izraditi slikovni predložak ? Koje grafičke elemente možemo koristiti za provedbu ove ideje ?

Za izradu slikovnog predloška učenici mogu koristiti alat za crtanje/obradu slike kojim su se koristili i ranije, no ovo može biti prilika da se učenike uvede u rad s nekim novim alatom. U opisu zadatka potrebno je naglasiti koji elementi će se vrednovati, a posebno staviti naglasak na estetski dojam rada i kreativnost.

Učitelj treba procijeniti u kojem trenutku će učenicima pokazati ogledne primjere za izradu slikovnog predloška.

Slika3Slika4Slika5

5. aktivnost: Pokaži svoju radnu površinu

Slika6Na računalu, pod korisničkim profilom svojeg razreda, promijeni pozadinsku sliku radne površine, organiziraj ikone u skladu s predloškom i dodaj bilješke ( plan rada za sljedeći tjedan). Napravi snimku radne površine i sliku objavu u virtualnoj razrednoj grupi ( Padlet ploči i sl.)

6. aktivnost: Vršnjačko vrednovanje radova i rasprava

Po završetku rada poželjno je provesti vršnjačko vrednovanje radova, prema unaprijed dogovorenim kriterijima.

7. aktivnost: Ispunjavanje listića za samoprocjenu

Slika7

Tema se, uz manje izmjene, može provesti i s učenicima 6. razreda, pri čemu će se naglasak staviti na suradnički oblik rada, formate datoteka, razlučivost slike za radnu površinu itd. Također, zadatak se može staviti u prigodni kontekst (blagdani, maškare, različita obilježavanja), a učenici će tom prilikom izrađivati slikovni predložak s prigodnim dekoracijama i planom projektnih aktivnosti u koje će biti uključeni.

Zaključak

Motivacijska priča imaju značajnu ulogu u pripremi scenarija učenja i osmišljavanju nastavnih aktivnosti s ciljem ostvarivanja zadanih ishoda učenja, jer učenika stavlja u središte procesa učenja i potiče njegovu aktivnost. Prikazani scenarij učenja uključuje načela univerzalnog dizajna, tj. omogućuje razumnu prilagodbu sadržaja, metoda rada i korištenih alata, obrazovnim potrebama učenika, u skladu s razinom digitalnih kompetencija te dostupnim alatima. Zahtjevi vremena u kojem živimo, osim poznavanja rada na računalu, podrazumijevaju vještine planiranja i organiziranja vlastitih aktivnosti, te je ovladavanje ovim vještinama poželjno uključiti u sadržaje učenja koje stavljamo pred učenike.

Literatura

  1. Forst,S., Make a pretty desktop organizer. The Designer Teacher. https://www.thedesignerteacher.com/blog//2016/07/make-pretty-desktop-organizer.html

Unapređivanje tjelesnog odgoja

nakon rada na daljinu

robert_suholeznik

Robert Suholežnik

Sažetak

Rezultati tjelesnog odgoja nakon rada na daljinu bili su vrlo loši. Pogoršanje motoričkih sposobnosti i porast prekomjerne tjelesne težine kod učenika natjerali su nas da u novoj školskoj godini nastavu planiramo na nešto drugačiji način. Slabiji rezultati bili su vidljiviji na razrednoj nego na predmetnoj razini. To pripisujemo činjenici da pedagozi tjelesnog odgoja predaju na predmetnoj razini, a tijekom rada na daljinu učitelji su mlađim učenicima posvećivali manje pažnje kod predmeta tjelesni odgoj.

Ključne riječi: motoričke sposobnosti, planiranje, osnovna škola, sport.

Uvod

Godine 2020. i 2021. bile su obilježene s radom na daljinu. Nastojali smo održati motoričke sposobnosti učenika. Preko Zoom-a smo izvodili zanimljive i razne obilazne vježbe, a sve ostalo su uglavnom bile upute za izvedbu. Uglavnom smo birali teme koje se mogu obrađivati na daljinu.

Školska godina 2021./22.

Novu školsku godinu započeli smo svakodnevnom nastavom. Zbog loših rezultata odlučili smo da moramo nešto promijeniti i dodati. Na samim satima tjelesnog odgoja naglasili smo uvod, gdje prevladavaju dugo trčanje, hvatanje i štafetne igre. Na kraju vježbi istezanja naglasak smo ipak stavili na vježbe snage. Mjesečno smo pravili 5-minutni aktivni odmor za sve učenike škole. Na razrednoj razini pedagozi tjelesnog odgoja surađivali su s učiteljicama jednom tjedno. Naravno, nismo zaboravili ni rekreaciju učitelja. Jednom tjedno omogućili smo im jednosatni vođeni sportski trening s naglaskom na svladavanje vlastite težine. Svjesni smo, da su i učitelji drugih predmeta ili učitelji razredne nastave, ti koji svojim primjerom i dobrobiti mogu dodatno doprinijeti podizanju svijesti učenika o važnosti redovitog tjelesnog vježbanja.

Uvodni dio sata tjelesnog odgoja

Uvodni dio produljen je s 15. minuta na 20. minslika1uta. U svakom zagrijavanju naglasak je bio na izdržljivosti. To smo postigli kontinuiranim trčanjem, intervalnim trčanjem, hvatanjem ili jednostavno funkcionalnim vježbanjem na licu mjesta. Nakon vježbi istezanja odradili smo sklop vježbi za snagu, gdje smo pokrili što više mišića i odradili tri serije.

slika2slika3

5 minuta aktivnog odmora

Pedagozi tjelesnog odgoja pripremili su set vježbi za aktivnu pauzu od 5 minuta. Od ponedjeljka do petka svaki dan na početku četvrtog sata pravi se slika4pauza od 5 minuta. Svaki dan u tjednu su različite vježbe. Prilikom snimanja vježbi pomagali su nam sportski djelatnici koji su izvodili vježbe. Snimanje se odvijalo u teretani, a vježbe su se izvodile između dva stola, jer smo željeli da se vježbe izvode u takvim uvjetima kao u učionici. Video s petominutnom aktivnom pauzom učitelji su projiciraju preko računala na platno svakog početka četvrtog sata. Svaki mjesec snimamo nove vježbe.

slika5slika6

Pedagog tjelesnog odgoja na razrednoj razini

Pedagozi tjelesnog odgoja u našoj školi podučavaju djecu od šestog razreda pa nadalje. Mlađe srećemo tek na ljetnoj školi u prirodi (peti razred).

Na razrednoj razini razredi su vrlo brojni (čak i do 29 učenika). Da bi bili većina aktivnija, potrebno je dobro organizirati sat. Svakako je potrebno izbjegavati kolone koje ne pridonose boljem učinku tjelesne vježbe.

Svrha pedagoga tjelesnog odgoja bila je prvenstveno pomoći učiteljicama razredne nastave u organizaciji nastave u sportskoj dvorani ili vanjskom igralištu te učenju elemenata u kojima učiteljice razredne nastave nisu baš najvještije.

Rekreacija za učitelje

slika3Jednom tjedno nakon nastave održavala se jednosatna vođena vježba za sve zaposlenike koju je vodio pedagog tjelesnog odgoja. Prvi dio vježbanja je zagrijavanje kroz razne igre (badminton, odbojka, hokej,…), drugi i glavni dio su vježbe za snagu na podlozi s naglaskom na veće mišićne skupine. Povremeno je vježbanje obogaćeno malim rekvizitima.

Zaključak

Nakon četiri mjeseca možemo sumirati određene rezultate koji su plod dodatnih aktivnosti planiranih u novoj školskoj godini.

Isticanje motoričkih sposobnosti izdržljivosti i snage na svakom početku sata doveli su do pozitivnih trendova, uvjetovanih uglavnom većom produktivnosti kretanja i samog učenja. Djeca sada već lakše svladavaju opterećenja i dulje ostaju aktivna.

Djeca su se navikla na pauze od pet minuta i jako su ih dobro primili. Učitelji primjećuju da se nakon ovih aktivnosti povećava koncentracija i lakše percipira novo gradivo.

Pedagog tjelesnog odgoja sudjelovao je u jednom od tri sata tjelesnog odgoja tjedno, koliko ih ima na razrednoj razini. S učiteljicama razredne nastave smo se dobro nadopunjavali i birali sadržaje u kojima su one nešto lošije i radije ih izostavljaju zbog teže organizacije ili demonstracije. Svakako, s obzirom na to da su učenici imali dva učitelja u razredu, poboljšala se kvaliteta rada i količina izvedenih elemenata, a i učiteljice su naučile nešto novo od pedagoga tjelesnog odgoja.

Odaziv na rekreaciju djelatnika u našoj školi bio je mali. Ipak, vježbači su bili zadovoljni vježbom, a broj se također polako povećavao.

Nedostatak nastave tjelesnog odgoja i samo učenja na daljinu ostavili su ogromnu rupu u sposobnostima djece, kao i njihovoj konstituciji (pretilost). Uz aktivnosti koje smo dodali, trend se polako preokreće na bolje, ali će trebati dosta vremena da dođemo na razinu od prije dvije godine. Nova mjerenja TOK-a (tjelesno odgojni karton) jasno će pokazati koliko smo uspjeli sanirati svu štetu koju je prouzročila škola na daljinu

Međužupanijski stručni skup – Planiranje, pokretanje i vođenje projekata

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, 6. srpnja 2010. godine je u OŠ „Mato Lovrak“ u Novoj Gradiški održan Međužupanijski stručni skup s temom Planiranje, pokretanje i vođenje projekata. Skup je organizirala viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof., a predavači su bili Natalija Stjepanek, profesorica mentorica, Lidija Kralj, učiteljica savjetnica, Nada Vuković, dipl. ing. i Terezija Glavašić, prof. Na skupu je sudjelovalo dvadeset učitelja i nastavnika iz svih slavonskih županija.

Cilj skupa bio je upoznati učitelje i nastavnike s načinom planiranja, pokretanja, provedbe i evaluacije projekata. Sudionicima su predstavljene mogućnosti za prijavu projekata Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, tri primjera uspješne prijave te iskustva nastavnika, njihovi dojmovi i upozorenja na moguće „zamke“.

Skup je bio podijeljen u tri dijela. U prvom je dijelu prof. Natalija Stjepanek održala uvodno predavanje kojim je sudionike upoznala s osnovnom teorijom potrebnom za planiranje, pokretanje i vođenje projekata. Sudionici su tijekom predavanja osposobljeni:

  • razlikovati projekte od ostalih poslovnih aktivnosti,
  • objasniti što projekt jest, a što nije,
  • koristiti osnovne pojmove upravljanja projektima: projekt, sudionici u projektu, voditelj projekta, projektni tim, sponzor projekta, ulagači, naručitelj, korisnici, resursi, vrijeme i kvaliteta,
  • uklopiti se u projektu u trokut prilagodbe,
  • dobro opisati ciljeve projekta,
  • napisati i odrediti opseg projekta,
  • predvidjeti rizike,
  • predvidjeti proračun projekta,
  • odrediti preduvjete za uspjeh projekta …

U drugom dijelu skupa organizirana je radionica u kojoj su sudionici, podijeljeni u četiri skupine, osmišljavali moguće projekte. Radionicu je vodila Natalija Stjepanek. Trebalo je osmisliti projekt te izvršiti prvu fazu – planiranje. Sudionici su trebali izraditi/osmisliti cilj projekta, viziju, opseg i koncept rješenja, rizike, članove tima i proračun projekta.

Neki od osmišljenih projekata:

  1. Informatička radionica za djecu s poteškoćama u razvoju u trajanju od 5 dana tijekom proljetnih praznika. Svrha projekta je osposobljavanje djece s poteškoćama u razvoju.
  2. Izrada web stranice škole u trajanju od 6 mjeseci. Svrha projekta je informiranje učenika i roditelja.
  3. Pilot-projekt: Sigurnost rada na internetu – e-edukacija roditelja u trajanju od 5 dana. Cilj je upoznavanje roditelja s opasnostima i prevencijom, a svrha upoznati roditelje i povećati njihovu svjesnost o ovoj složenoj problematici.
  4. Probna škola u trajanju od 3 dana – cilj je učenike osmih razreda upoznati sa srednjim školama te im približiti njihove programe kako bi lakše odabrali odgovarajuću školu.

Nakon radionice sudionici su osposobljeni da mogu samostalno:

  • dobro opisati ciljeve projekta,
  • napisati i odrediti što je opseg projekta, a što nije,
  • predvidjeti rizike projekta,
  • predvidjeti proračun projekta.

U trećem dijelu skupa sudionicima su predstavljeni programi koje nudi Agencija za mobilnost i programe EU u kojima mogu sudjelovati učitelji i nastavnici. Sudionicima su prikazani primjeri obrazaca za prijavu, načini na koje se ti obrasci popunjavanju te su upućeni na stranice AMPEU. Ova predstavljanja je prezentirala prof. Lidija Kralj, javljajući se pomoću MS Office Live Meetinga iz Velikog Bukovca. Sudionici su pozorno slušali predavanje te na ispisane pristupne obrasce unosili komentare ili bilješke.

Nakon predstavljanja načina prijava na natječaje koje nudi AMPEU, na red su došli primjeri iz prakse. Lidija Kralj je prenijela osnovne informacije o programima stručnog usavršavanja u Europskoj zajednici kako bi svatko mogao odabrati najbolje usavršavanje za sebe, uz osvrt na konkretan primjer stručnog usavršavanja (in-service training) u obliku šestodnevnog tečaja o Europskim projektima (European Funded Projects). Sudionici su upoznati s projektima Europske zajednice i financiranjem koje je dostupno obrazovnim ustanovama, zatim s pristupom logičkog okvira za osmišljavanje projekata te nekim elementima prijave za Comenius projekte.

Nakon toga je prof. Terezija Glavašić predstavila svoje iskustvo s kontaktnog seminara u Grčkoj, detaljno opisujući sve: od popunjavanja pristupnog obrasca i prijave za seminar do planiranja sredstava, iskustva vezanog uz rezervaciju zrakoplovne karte…

Na kraju je dipl. ing. Nada Vuković iz Tehničke škole u Slavonskome Brodu s nama podijelila iskustvo suradnje sa školom iz Pazina i školom iz Italije. Pogledajte njenu prezentaciju.

 
 

U evaluacijama su učitelji i nastavnici naveli da je skup u potpunosti ispunio njihova očekivanja jer su na vrlo jednostavan i zanimljiv način naučili kako napisati i pokrenuti projekt te upoznali načine na koje se mogu prijaviti na natječaje Agencije za mobilnost i projekte Europske unije. Kako su neki od njih najavili, u novoj školskoj godini pokrenut će neke od projekata proizašlih iz ovoga skupa.

Evo kako su učitelji i nastavnici ocijenili skup:

nova_skup
Evaluacija skupa

Izdvajam neka zapažanja u evaluacijama nakon skupa:

1. Tijekom skupa ostvario/la sam svoje profesionalne ciljeve…

  • Upoznavanje i druženje s ostalim kolegama,
  • Utvrdila rad s projektima, ponovila sve faze, prisjetila se problema,
  • „Sjele“ su mi sve faze u izradi projekata i osjetila sam se kompetentnom samostalno izraditi neki projekt,
  • Upoznavanje s načinom izrade i provedbe projekata. Upoznavanje s mogućnošću prijave projekta Agenciji za mobilnost; upoznavanje s konkretnim primjerima projekata,
  • Produbila spoznaje o projektima,
  • Radionica i pisani materijali s gotovim primjerom,
  • Upoznavanje s organiziranjem projekta,
  • Razmjena ideja, iskustava, ciljeva …,
  • Doznao o vođenju projekata.

2. Najviše mi je koristilo…

  • Komunikacija s radnim kolegama,
  • Grupni rad,
  • Radionica, prolazak kroz projekt u fazama,
  • Konkretan rad na određenom projektu,
  • Sve!,
  • Upoznavanje s načinom izrade projekata,
  • Radionica, LiveMeeting,
  • Planiranje projekta; financiranje projekta,
  • Radionica kreiranja projekta, diseminacija vlastitog projekta,
  • Izravno iskustvo ljudi iz prve ruke.

3. Poteškoće pri realizaciji…

  • Malo vremena u radionici.

4. U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

  • Izraditi (uspješno) konkretne projekte pa i neke manje na nivou nastave,
  • Primijeniti projekt koji smo radili u svojoj školi,
  • Iskoristiti informacije s današnjeg skupa,
  • Realizirati neki projekt te potaknuti učitlje na suradnju,
  • Češće koristiti projekte u nastavi informatike,
  • Primijeniti projekte u redovnoj i dodatnoj nastavi informatike,
  • Koristiti znanje u budućim projektima.