Prvi koraci internetom za učitelja povijesti

miljenko_hajdarovic

Miljenko Hajdarović

Količina informacija dostupnih na internetu je ogromna i svakim se danom povećava. Prema podacima iz travnja 2014. godine na raspolaganju imamo oko 155 milijuna web stranica. Taj se broj stalno mijenja jer se neke stranice gase dok se nove stvaraju. Eric Schmidt, izvršni direktor Googlea, procjenjuje da je na internetu oko 5 milijuna terabyta podataka (5 milijardi Gb). Pitanje je kako tu količinu dostupnih informacija iskoristiti u školama ili konkretnije u nastavi povijesti. U ovom ću članku dati nekoliko osnovnih smjernica za korištenje interneta u radu s učenicima osnovne i srednje škole tijekom nastave povijesti.

Osnovne smjernice za rad s učenicima

Poznavatelji i česti korisnici informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u nastavi izloženi su sve većem broju korisnih i edukativnih online materijala. Premda se brojnost i kvaliteta tih materijala povećava još uvijek za nastavu povijesti uz pomoć interneta treba na umu imati osnovne pretpostavke poput sigurnosti učenika na internetu, vjerodostojnosti materijala kojima su izloženi, pitanje jezika (stranog ili raznih verzija hrvatskog i bivših jugoslavenskih jezika), te da sadržaj uvijek morao biti prilagođen dobi učenika.

Što se sigurnosti tiče svaki rad uz pomoć Interneta je prilika da se učenicima ukaže na problematiku sigurnosti na internetu i odgovornom ponašanju u korištenju raznih servisa kod koji se ostavljaju i osobni podaci.

Vjerodostojnost je za nastavu povijesti vrlo važan faktor. U vremenu smo kada svatko bez posebnog predznanja može u vrlo kratkom roku kreirati svoju web stranicu i na njoj publicirati kakve god informacije želi. Na to je upozorio Stradling u „Nastava europske povijesti 20. stoljeća“ kada je sada već davne 2001. godine upozorio da Internet može biti propagandni alat raznih marginalnih i zlonamjernih organizacija. Pozorniji pratitelji zbivanja na domaćoj internetskoj sceni mogli su u posljednjoj godini zamijetiti prilično veliki sukob autora hrvatske Wikipedije oko iznošenja nacionalističkih, revizionističkih i profašističkih stavova u mnogim tekstovima koji se tiču hrvatske povijesti. Nastavnik mora upozoriti učenike na kritički pristup internetskim izvorima. Poželjno je provjeriti je li tekst autorski potpisan, jesu li istaknute stručne biografske informacije o autoru, postoji li popis literature i izvora u članku i sl. Detaljnije o vrednovanju internetskih stranica povijesne tematike potražite u članku „Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike“ objavljenom 2010. godine u „Historijskom zborniku“. Valjana je preporuka koju također spominje Stradling da bi nastavnik mogao pripremiti vlastitu bazu linkova povijesnih web stranica te barem u početnom radu učenike upućivati na prethodno provjerene stranice. Takva baza linkova se eventualno može pripremiti i za offline pregled što svakako može biti korisno nastavnicima koji nemaju uvijek na raspolaganju kabinete s dostupnom internetskom vezom.

Jezik kojim je internetski materijal napisan je također od velike važnosti. Posebno u osnovnoj školi valja isticati primjere koji su napisani na hrvatskom jeziku. Ukoliko se želi razvijati poznavanja stranog jezika valjalo bi isticati onaj jezik kojeg učenici uče kao prvi strani jezik radi što boljeg razumijevanja materije. Pitanje jezika je i pitanje struke, pa učenike ne možemo upućivati na stručne ili znanstvene članke koji nisu prilagođeni njihovoj dobi. Čitanje s razumijevanjem predstavlja ozbiljan problem kod velikog broja učenika i valja voditi brigu o težini teksta.

Navođenjem korištenih izvora na pravilan način učenike možemo podučiti i o osnovama zaštite autorskih prava.

Primjeri

Izdvojeno je nekoliko primjera koji se mogu koristiti u osnovnoj i u srednjoj školi.

Enciklopedija – Na ovim stranicama možemo učenike uputit na početno samostalno istraživanje u sigurnom i vjerodostojnom okružju. Učenici mogu stvarati vlastiti pojmovnik povijesnih pojmova, događaja i ličnosti.

Pinterest – Učenike osnovne i srednje škole silno motivira mogućnost aktivnog sudjelovanja u otkrivanju povijesnih priča i pri tome vole da se svaka situacija ili osoba ilustrira. Pinterest daje mogućnost kreiranja zajedničkih foto albuma. Nastavnik može kreirati album, a učenici ga mogu dopunjavati svojim primjerima koje pronađu. Svaki se učenički primjer može analizirati, a u slučaju da učenik promaši temu to može biti dodatni edukativni moment. Jedan takav primjer je već objavljen u časopisu Pogled kroz prozor i možete ga pročitati na ovoj poveznici

Hrvatski povijesni portal – Od siječnja 2006. godine djeluje elektronički časopis portalnamijenjen za povijest i srodne znanosti. Autori članaka su redovito stručnjaci. Svi članci su potpisani i jasno je vidljivo tko je autor i kakve su njegove kredencije. Članaka ima oko 1400 iz različitih povijesnih razdoblja i nekoliko desetaka primjera iz prakse. HPP objavljuje i učeničke povijesne radove uz nadzor njihovi mentora. HPP može biti i prilika za stručno usavršavanje nastavnika. Ne samo čitanjem i konzumacijom objavljenih materijala već prije svega aktivnim uključivanjem u rad portala i pisanjem članaka.

baltazar-videoCARNetov video portal Baltazar – Od prosinca 2011. godine djeluje CARNetov video portal Baltazar na koje je objavljeno 711 video materijala podijeljeno u 13 kategorija (nastavnih predmeta). Većina je filmova iz starije produkcije Filmoteke 16 i slične, koji su digitalizirani i prilagođeni za online prikaz. Napominjem da se ne mogu skidati već vam je za gledanje potrebna internet veza. Filmovi su različitog trajanja na nastavnicima je odluka kako ih koristiti u nastavi. Sadržajima na Portalu Baltazar mogu pristupiti samo korisnici koji posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. U kategoriji „Povijest“ su 52 naslova.

Stara povijest – Novi internetski projekt Odjela za povijest na Hrvatskim studijima pod vodstvom dr.sc. Mladena Tomorada. Stručnjaci pišu o vremenu stare Grčke i Rima, starog Istoka, srednjeg vijeka i srednjem vijeku.

Povijest četvrtkom – Radi se o radijskoj emisiji koja ima pozamašnu arhivu. Dostupni sadržaji su raznovrsni i u 45-50 minuta trajanja autori emisije vrlo detaljno ulaze u temu koju obrađuju. Emisija se inače emitira četvrtkom u 10.10 sati. Među temama koje su dostupne za slušanje su recimo Konstantin Veliki, Dioklecijan, Dionizije, Hamas, Marokanske krize, SSSR u doba Brežnjeva, Bitka kod Verduna, 1968. u socijalističkoj Jugoslaviji, Kako se živjelo u srednjem vijeku, itd.

Google Cultural Institute – Kompanija Google konstantno proširuje svoj asortiman usluga i proizvoda. Jedan od novijih i zanimljivijih je projekt kulturnog instituta u kojem raznim partnerima poput instituta, muzeja i sličnima daju tehničku podršku u prezentaciji njihove edukativne ideje. Napredniji učenici ili gimnazijalci tako mogu razgledati npr. izložbu Yad Vashema o holokaustu, svitci s Mrtvog mora (Kumran), centar Nelsona Mandele, traična ljubav u Auschwitzu, 3D razgled dvorca Versailles, modele francuskih gradova, svjetska čuda, životopis Yitzhaka Ravina, Angkor, nijeme filmove, Harlem, Pakistan, Maršalov plan, svjedoci rata i dr. Poseban je detalj da svatko može kreirati novu online izložbu na temu koju voli.

Samostalno istraživanje povijesti uz Pinterest

miljenko_hajdarovic

Miljenko Hajdarović

Sažetak: Nastavnici povijesti podučavaju o prošlosti, ali metode podučavanja nipošto ne smiju biti iz prošlosti. Sve veći potencijal u podučavanju povijesti pruža internet i društvene mreže. Uz najpopularniju mrežu Facebook učenici srednjih škola sve češće koriste i mreže poput Ask, Twitter, Pinterest i druge. Pinterest je specijalizirana društvena mreža u kojoj se stvaraju javni i privatni albumi fotografija. Kao takav povjesničarima nudi zanimljivu platformu za „učenje izvan učionice“ ili informalno samostalno istraživanje.

Ključne riječi: IKT, Pinterest, nastava povijesti, društvene mreže

Učenje povijesti je složeni proces u kojem učenici moraju razviti razne vještine kako bi usvojili ključne pojmove, znali ih povezivati u smislenu cjelinu uzročno posljedičnih veza te kako bi događaje znali uključiti u prostorno vremenski koncept. Tijekom klasične nastave vrlo je važna zadaća motiviranje učenika kako bi se aktivirala želja za istraživanjem i učenjem. U današnje umreženo vrijeme možemo iskoristiti potencijal društvenih mreža koje nam mogu poslužiti kao didaktički alat za informalno učenje. Velika većina srednjoškolaca koristi neku od društvenih mreža, a mnogi od njih kombiniraju više društvenih mreža istovremeno. Temeljna zadaća nastave povijesti je probuditi istraživača prošlosti u učeniku i dati mu temelje za istraživački rad i tumačenje izvora.

imagePinterest je društvena mreža za dijeljenje grafika koja dopušta korisnicima stvaranje i organiziranje tematskih zbirki. Posjetitelji mogu pregledavati različite „ploče“ (galerije), a članovi mogu objavljivati grafike, organizirati ploče, „re-pin“ (prelijepiti!) grafike na vlastite ploče ili kliknuti na „like“ (poznato s Facebooka). Tijekom redovite nastave teško je učenike uključiti u sve nastavne aktivnosti pa često pokušavam pronaći načine kako zaokupiti njihovu pažnju u vrijeme koje provode na internetu.

Proučavanjem funkcija Pinteresta shvatio sam da nudi mogućnost stvaranja sigurne i kontrolirane baze podataka za istraživanje kakvu je u „Nastava europske povijesti 20. stoljeća“ opisao Robert Stradling. No, umjesto da kao nastavnik sam pripremim sve materijale, aktivnosti istraživanja i stvaranja baze podataka je povjereno učenicima.

Kako to ostvariti? Preporuka je da nastavnik napravi korisnički račun na Pinterestu i potom pripremi ploču s tematskim nazivom, npr. „Povijest Rimske Republike“. U postavkama ploče na Pinterestu se može odabrati tko sve može dodavati sadržaje pa tu možemo unijeti e-mailove učenika. Ukoliko se nastavnik ne želi izlagati riziku da učenici izlože neprimjerene sadržaje onda je unaprijed potrebno dogovoriti alternativan način dostave predloženih poveznica (primjerice elektroničkom poštom). Učenicima se zadaju kriteriji za pretraživanje interneta poput jezika (hrvatski i/ili jezici koje uče u redovnoj nastavi), pobliže specificirane teme te koji sadržaji se ne smiju koristiti. Jedna od važnijih napomena je da učenici moraju pripaziti da se materijali ne ponavljaju odnosno da ne dupliciraju materijale od kolega. Potrebno je dogovoriti i neki vremenski rok za izvršenje zadatka.

clip_image004Prikaz izgleda Pinterest ploče sa povijesnim zanimljivostima

Učenici tada imaju priliku pretraživati Internet u potrazi za materijalima koji im se čine zanimljivim. Samostalno mogu birati sadržaje i pritom naravno mogu odabrati i krive materijale. Tada nastavnik mora i ima mogućnost komentirati objavljeni materijal. Komentari bi uvijek trebali biti kombinacija iskrene kritike i pozitivnog usmjeravanja učenika.

Povratna informacija nastavnika je jako važna. Nastavnik može uz svaki objavljeni materijal istaknuti svoj komentar na temelju kojeg može davati daljnje smjernice učenicima. Traženjem materijala i međusobnim komentiranjem materijala učenici u „uvučeni“ u informalno učenje što je bio i prvotni cilj.

Svi ili najbolji prikupljeni materijali mogu biti predstavljeni na satu ponavljanja bilo od strane nastavnika ili učenika. Ovisno o dogovoru i razini sudjelovanja učenika njihov se rad može vrednovati i ocjenom.

Pogledajte primjer učeničkog sudjelovanja u stvaranju Pinterest albuma. U izradi tog albuma sudjelovali su učenici 1.a razreda Srednje škola Čakovec.