II. multmedijsko obilježavanje Dana kreativnosti i darovitosti

irena_bando

Irena Bando

II. multimedijsko obilježavanje Dana kreativnosti i darovitosti održano je 21. ožujka 2017. u Osnovnoj školi Jagode Truhelke u Osijeku.

Obilježavanjem se naglašava važnost korištenja informacijsko – komunikacijskih tehnologija u svrhu motivacije za učenje. Projekti prezentirani na manifestaciji rezultat su međupredmetnog povezivanja i timskog suradničkog rada nastavnika i učenika.

Cilj manifestacije je pokazati kako se web alati i računalni programi mogu kreativno koristiti za učenje i prezentiranje učeničkih projekata ili nekih drugih aktivnosti u školi. Također, cilj je predstaviti različite oblike aktivnosti, koji utječu na razvoj kreativnosti i darovitosti.

imageOrganizator manifestacije je Tim za kreativni razvoj škole, koji se bavi poticanjem i razvojem kreativnosti i darovitosti. Članovi Tima i ujedno sudionici u organizaciji manifestacije su: voditeljica Tima Irena Bando, školska knjižničarka; Anita Milaković, pedagoginja; Franjo Vukelić, ravnatelj; Silvija Klindžić, učiteljica; Ana Vukojević, učiteljica u produženom boravku; Sanja Grizelj, psihologinja; Katarina Kretić, učiteljica matematike i informatike; Đurđica Janković, učiteljica informatike.

Tim za kreativni razvoj formiran je u sklopu Projekta Erasmus +, KA1 (2014.) te provodi aktivnosti do danas. Aktivnosti Tima predstavljaju dio redovnog Nastavnog plana i programa, programa slobodnih aktivnosti ili izborne nastave kao i izvanškolskih aktivnosti.

imageProgram ovogodišnje manifestacije bio je: Kreativna izvedba pjesme „Stand by me”, „Pokaži što znaš“, „Kreativnost u produženom boravku”, „Svašta je nešto”, „Svatko je netko”, „Igrajmo se glagoljicom”, „Glagoljički brojevni memori”, „Klikerima do kreativnosti”, „Glagoljički kviz memori”, „Adrenalinska igra”, „Putovanje na Mjesec” i „Valovi emocija – Emotivne črčkarije”.

imageKreativna izvedba pjesme “Stand by me” je glazbeni nastup učenika I. i II. razreda uz glazbenu pratnju saksofona (Benjamin Lamza). Mentorica je Ana Vukojević, učiteljica u produženom boravku sa suradnikom Benjaminom Lamza, pripravnikom.

Projekt „Pokaži što znaš“ predstavljen je prezentacijom učeničkih nastupa u programu “Smilebox”. Mentorica projekta je Anita Milaković, pedagoginja sa suradnicima: Benjamin Lamza, pripravnik i Sanja Grizelj, psihologinja.

imageimageimageimage

image„Kreativnost u produženom boravku“ predstavljena je imageprezentacijom učeničkih radova u programu “Kids Story Builder”. Mentorica je Ana Vukojević, učiteljica u produženom boravku.

 

“Svašta je nešto“ izložba je uradaka učenika II. razreda pod vodstvom mentorice Silvije Klindžić, učiteljice II. b razreda.

image

imageDramska izvedba „Svatko je netko“ u izvedbi učenika II. razreda pod vodstvom mentorice Silvije Klindžić, učiteljice II. b razreda.

Projekt učenika IV. razreda „Igrajmo se glagoljicom“ predstavljen je prezentacijom koju su izradili Niko Novak i Leon Topalović, učenici IV. c razreda. Mentorica projekta je Irena Bando, školska knjižničarka sa suradnicima: Liana Mur, učiteljica IV. c, Katarina Kretić, učiteljica matematike i informatike i Sanja Škugor, pripravnica.

Klikom na poveznicu možete pogledati prezentaciju i projekt.

„Glagoljički brojevni memori“ je projekt učenika VI. razreda izrade igre memori u programu “Matchthememory”. Mentorice projekta su Katarina Kretić, učiteljica matematike i informatike i Irena Bando, školska knjižničarka.

Memori igru koja je predstavljena na manifestaciji izradili su Leo Štampar i Lukas Laurović, učenici VI. razreda

Poveznica na prezentaciju.

image

„Klikerima do kreativnosti“ prikaz je rada skupine darovitih učenika “Pametne glavice” pod vodstvom mentorice Sanje Grizelj, psihologinje.

imageimageimage

„Glagoljički kviz memori“ je projekt izrade igre memori u programu “Matchthememory” imagepod vodstvom mentorice Katarine Kretić, učiteljice matematike i informatike i Irene Bando, školske knjižničarke. Na manifestaciji su predstavljene dvije memori igre. Prvi memori su izradile Zara Bičvić i Tea Kozić, dok je imagedrugi izradila Lorena Benčina, učenice VI. razreda.

Pvdje možete pogledati prezentaciju 1 i prezentaciju 2.

„Adrenalinska igra“ je prezentacija koju su u okviru projekta „Kreativna uporaba Power imagePointa” izradili Tomislav Kopljar i Niko Jukić, učenici VII. c razreda. Mentorica projekta je Đurđica Janković, učiteljica informatike.

Rad se može pogledati na mrežnoj stranici multimedijskih učeničkih radova.

„Putovanje na Mjesec“ je prezentacija koju su u okviru projekta „Kreativna uporaba Power imagePointa” izradili Tomislav Kopljar i Mario Grujin, učenici VII. c razreda. Mentorica projekta je Đurđica Janković, učiteljica informatike.

Rad se može pogledati na mrežnoj stranici multimedijskih učeničkih radova.

„Valovi emocija – emotivne črčkarije“ projekt je učenika V. razreda pod vodstvom imagementorice Đurđice Janković, učiteljice informatike. Suradnici su Benjamin Lamza, pozadinska glazba na saksofonu i Irena Bando, izrada prezentacije u programu “Movie Maker”.

Rad se može pogledati na mrežnoj stranici multimedijskih učeničkih radova.

Brošura projekta rađena u programu Publisher

clip_image002clip_image004

Multimedijskim prezentacijama nastojalo se potaknuti dječju kreativnost u uključivanje u multimedijske projekte te naglasiti važnost korištenja više različitih medija s ciljem ostvarivanja suvremene nastave.

Isto tako, ovakvi oblici realizacije projekata ističu važnost suradnje učitelja, nastavnika, pedagoga i školskog knjižničara u radu s učenicima podsjećajući na važnost timskog rada i suvremenog pristupa poučavanju i učenju.

Projekt „Igrajmo se glagoljicom“

irena_bando

Irena Bando

„Igrajmo se glagoljicom“ projekt je školske knjižnice Osnovne škole Jagode Truhelke u Osijeku, realiziran u veljači 2017. U projektu su sudjelovali učenici IV. c razreda pod vodstvom mentorice Irene Bando, školske knjižničarke sa suradnicima: Lianom Mur, učiteljicom IV. c, Katarinom Kretić, učiteljicom matematike i informatike i Sanjom Škugor, pripravnicom.

imagehttp://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/

Cilj projekta bio je upoznati učenike s osnovama samostalnog istraživačkog rada. Za potrebe projekta postavljena je web stranica „Glagoljica Osnovne škole Jagode Truhelke“, s ciljem okupljanja svih edukativnih materijala u svrhu istraživanja potrebnih za ostvarivanje učeničkih zadataka u sklopu projekta. Na web stranici se nalaze: kreativne prezentacije o glagoljici, projekti o glagoljici, poveznice o glagoljici, kreativni radovi inspirirani glagoljicom, upute za istraživanje, upute za izradu prezentacije, zadaci po skupinama u koje su učenici bili podijeljeni te web alati koje su učenici mogli koristiti prilikom izrade svojih prezentacija.

Učenici su bili podijeljeni u skupine. Svaka skupina imala je svoj naziv pa su tako skupine bile: Jezični istraživači, Povijesni istraživači, Likovni istraživači, Radoznali istraživači i Zaigrani istraživači. Svaka skupina dobila je posebne zadatke, s obzirom na područje istraživanja (jezično, povijesno, likovno, zanimljivosti, igre). Jezični istraživači imali su zadatak istražiti o vrstama glagoljice i njihovim karakteristikama. Povijesni istraživači su istraživali o spomenicima i dokumentima na glagoljici. Likovni istraživač imali su zadatak pronaći najzanimljivije likovne radove inspirirane glagoljicom te nacrtati zanimljivi rad inspiriran jednim glagoljičkim slovom. Radoznali istraživači otkrivali su zanimljivosti o glagoljici, a zaigrani su se trebali poigrati se igrama o glagoljici te osmisliti svoju kratku igru o glagoljici. Svaka skupina je izradila prezentaciju o svom istraživanju i kratko izložila svoje prezentacije pred razredom.

Ovdje možete vidjeti učeničke prezentacije.

Nakon što je svaka skupina prezentirala ono što je istražila, trebalo je utvrditi usvojenost znanja. U tu svrhu osmišljeno je i pripremljeno sedam društvenih igara i kreativnih radionica o glagoljici: „Glagoljička osmosmjerka“, „Glagoljički dvostruki memori“, „Glagoljička slovarica“, „Izrada glagoljičkog straničnika“, „Glagoljički bingo“, „Glagoljički prevoditelj“ i „Glagoljičke puzzle“.

  • Glagoljička osmosmjerka je igra u kojoj su učenici trebali pronaći i zaokružiti pojmove na glagoljici.

image

  • Glagoljički dvostruki memori – je igra pogađanja parova. Igra se igrala na način da se pomiješaju kartice i poslože na stol, tako da su pitanja okrenuta prema dolje, a slova prema gore. Cilj igre bio je prikupiti što više parova, a parove čine kartica s postavljenim pitanjem i kartica na kojoj se nalazi odgovor na to pitanje.

image

  • Glagoljička slovarica– je igra u kojoj su učenici trebali pomiješane dijelove slova složiti tako da se dobiju glagoljička slova, a zatim od tih slova složiti riječi.

image

  • Izrada glagoljičkog straničnika– je radionica na kojoj su učenici na izrezane male papiriće ispisali slova svoga imena na glagoljici, a zatim su ta slova lijepili na karton straničnika, kako bi složili svoje ime napisano na glagoljici.

image

  • Glagoljički bingo – je igra u kojoj su sudjelovala dva učenika koja su pomiješane drvene pločice s glagoljičkim slovima naizmjence izvlačili iz vrećice te ih slagali na odgovarajuća mjesta na odabranoj podlozi za pločice. Onaj igrač koji je prvi popunio ploču, izgovorio bi „BINGO”, što bi značilo da je pobijedio.
  • Glagoljički prevoditelj je igra u kojoj su učenici riječi napisane glagoljicom trebali prevesti na latinicu.

image

  • Glagoljičke puzzle – igra u kojoj se slažu dijelovi slagalice koja složena predstavlja sliku: Ćirila i Metoda, Bašćansku ploču, Misal po zakonu rimskog dvora i azbuku uglate glagoljice.

slika

Nakon utvrđivanja znanja kroz društvene igre o glagoljici i kreativne radionice o glagoljici, imageznanje učenika provjereno je kroz kviz o glagoljici. Kviz se sastojao od „DA-NE” pitalica, pitanja gdje treba izbaciti netočan odgovor („Izbaci uljeza”) i „ABC” pitalica. Ukoliko je učenik točno odgovorio na pitanje u kvizu mogao je simage panoa uzeti početno slovo svoga imena napisano glagoljicom. Ovdje je bilo potrebno poznavanja glagoljičke azbuke.

http://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/prezentacije-o-glagoljici.html

imageNaposljetku, učenici su evaluirali projekt sa smajlićima, gdje su svi učenici pokazali da im se projekt svidio

Ovdje možete kliknuti kako biste vidjeli prezentaciju cjelokupnog projekta

Putevima prijateljstva

Mala goranska škola dobitnica Mirotvorne nagrade ,,Krunoslav Sukić 2016.”

davorka_nekic

Davorka Nekić

Cover photo

Već osam godina, počevši od 2009., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka dodjeljuje Mirotvornu nagradu ,,Krunoslav Sukić”, koja označava osobit dopinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka, kao i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja. Nazvana je po Krunoslavu Sukiću, istaknutom Osječaninu, koji se, prije svega, zalagao za zajednicu utemeljenu na kulturi uvažavanja života te je solidarnost smatrao spontanim činom prema čovjeku.

2015. godine Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića iz Vrbovskog kandidirala se po prvi put za tu prestižnu nagradu. Te smo godine zauzeli izvrsno 2. mjesto te nam je dodjeljena zahvalnica što nam je ujedno i bila dodatna motivacija da nastavimo s našim mnogobrojnim projektima s kojima smo se 2016. ponovo kandidirali te osvojili Mirotvornu nagradu u kategoriji Mirotvorna škola 2016.

Ravnatelj Anton Burić prima nagradu

Prvi put, 2015. godine, prijavili smo se za nagradu ,,Krunoslav Sukić” u kategoriji Mirotvorna škola pod nazivom ,,Rasli zajedno i naučili živjeti različitosti”. U prijavi smo naveli zavidnih sedam projekata koje je Škola ostvarila, a sve u svrhu poticanja mira, nenasilja i suradnje.

Da biste shvatili suštinu naše škole, smatram važnim napomenuti da je ona započela s radom davne 1785. godine te da je danas čini 8 škola: uz matičnu školu u Vrbovskom, tu su dvije osmogodišnje škole u Severinu na Kupi i Moravicama te pet četverogodišnjih škola u Velikom Jadrču, Lukovdolu, Gomirju, Jablanu i na Senjskome. Kada biste htjeli obići sve naše škole odjednom, morali biste prijeći više od 100 km. Ukupno brojimo 266 učenika od čega je čak 85 putnika. Slično je i s učiteljima i stručnim suradnicima kojih je 44, a od toga je čak 31 putnik! Da smo nacionalno različiti i time posebni, svjedoči činjenica da je među učenicima 45% pripadnika srpske nacionalne manjine dok je 55% Hrvata. Situacija među djelatnicima Škole je vrlo slična. Upravo sve to – raspršenost škola, učenici i učitelji – putnici te nacionalna različitost ili bolje reći, posebnost – jest ono što nas povezuje i osnažuje.

Uđimo u vremenoplov i vratimo se nakratko u 2015. godinu. Te je godine sve i započelo, i to sa sedam prijavljenih projekata (izborna nastava srpske nacionalne manjine koja se provodi od davne 1991., Ćirilica i latinica jedinstvo različitosti u sklopu čega se uči ćirilićno pismo nevezano uz nacionalnu pripadnost, izborna nastava triju vjeronauka – pravoslavni, katolički i baptistički, osnovni Cap program čiji je cilj prepoznati i obraniti se od osoba koje su nasilne, potom TeenCap koji se provodi s učenicima 7. i 8. razreda te male kreativne socijalizacijske radionice čiji je cilj stvoriti poticajnu klimu odrastanja).

2016. godine smo se opet prijavili, ali ovaj smo put prijavili još projekata uz ove upravo navedene. Ovih sedam projekata dobilo je društvo u vidu dodatnih petnaest projekata ujedinjenih pod nazivom Putevima prijateljstva. Tu su svoje mjesto zasluženo pronašli Čitanje ne poznaje granice u suradnji s OŠ Pivka iz Slovenije, United in diversity koji je učenicima približio kulturu zemalja engleskoga govornog područja te im u posjet doveo predstavnike veleposlanstava kao i izvorne govornike, izborna nastava ruskog jezika, Kupa Natura (EU projekt čiji je cilj očuvanje prirodnog dobra uz rijeku Kupu), pjesma ,,Grlimo svijet” koja je osvojila 1.mjesto na natječaju Europa u školi, Duhovno zajedništvo u sklopu kojega su učenici koji pohađaju izbornu nastavu iz pravoslavnoga i katoličkoga vjeronauka posjetili franjevački samostan Visovac te pravoslavni manastir Krka, upoznavanje manastira na Fruškoj Gori te posjet OŠ Triva Vitasović Lebarnik iz Laćarka (Srbija), kviz znanja – Domovina: RH, Škole za Afriku čiji je cilj bio osvjestiti učenike o položaju i uvjetima obrazovanja i općenito odrastanja njihovih vršnjaka u afričkim zemljama, Oboji svijet bojama tolerancije (gdje smo sudjelovali nizom zapaženih fotografija), Step Afrika (unutar čega su učenici dobili priliku naučiti o povezanosti duhovnih pjesama afričkih robova i stepa), penpal (kojega provodimo sa školama iz Srbije, Rusije, Bugarske, Poljske, Italije, Francuske i Maroka) i eTwinning projekti, Sakralna baština našega kraja u sklopu čega je objavljena i brošura te je i izdan kalendar za 2016., Migrants: Then and Now (u kojem je polazište bila definicija same riječi, pa obiteljska stabla učenika te naš najpoznatiji migrant Nikola Tesla po kojem i naša područna škola u Moravicama nosi ime) te Foto oko na kojem smo osvojili 1.mjesto za najbolju suradničku fotografiju. Važno je spomenuti i školski medijacijski centar koji djeluje već sedam godina.

Kao dobitnici Mirotvorne nagrade ,,Krunoslav Sukić” za 2016. godinu otputovali smo u Osijek 6. travnja, gdje smo proveli sedam divnih dana zahvaljujući Centru za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koji nam je bio domaćin, uz Msvijet i Agenciju lokalne demokracije, također iz Osijeka. Boravak u Osijeku, kao i posjet Vukovaru, omogućili su nam i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te fondacija Evans na čemu im se ovom prilikom zahvaljujemo.

Kako je izgledalo naše studijsko putovanje u Osijek? Do dolasku u Osijek, dočekali su nas naši domaćini – Nikolina Svalina, Iva Anić, Miljenko Turniški, Branka Turniški i Nena Arvaj te su nam zaželjeli toplu dobrodošlicu. Ispred Visokog evanđeoskog teološkog učilišta pozdravio nas je profesor Greg Thellman.

Osijek

Dok smo prvoga dana uživali u razgledu Osijeka, drugi dan je bio radionički te smo u sklopu istoga odradili Program sudioničkog planiranja: Od vizije do akcije u čemu su ravnopravno sudjelovali učenici i profesori pod budnim okom naših domaćina.

Od vizije do akcije

Trećega dana smo posjetili Vukovar te smo vidjeli sva ona mjesta koja smo dotada viđali isključivo na televizijskim ekranima. Nije ni potrebno reći da nas je sve to i potreslo i dojmilo.

  U gradu na Vuki susreli smo se i s mladima iz udruge Mladi udruženi u miru te predstavnicima Europskoga Vukovardoma Vukovar koji su s nama podijelili svoje priče te nade u svjetliju budućnost u kojoj će svi biti ujedinjeni u svojim različitostima. Slađana Trbulin, Biljana Gaća, Ranka Kojčinović, Martina Uglik, Borislav Kovačević i Lazar Lemajić – hvala vam svima na gostoprimstvu i što ste nam pokazali da Vukovar znači život, a ne suživot! Vi ste nada vašega grada!

EDVU

Četvrtoga smo dana posjetili Zlatnu Gredu, smještenu uz sam rub Kopačkoga rita gdje je bilo govora o očuvanju prirode i održivom razvoju. Petoga dana smo imali prilike susresti se s Marijanom Gubinom, autorom potresne autobiografske priče ,,260 dana” u kojoj govori o svome putu od logoraša do promotora kulture nenasilja. Istoga dana susreli smo se i s predstavnicima Udruge Pobjeda koji su nas upoznali s konceptom zaštite životinja i konceptom azila za napuštene pse u Nemetinu, kojeg smo i posjetili.

Zlatna Greda i Nemetin

Šestoga smo dana predstavili svoju školu u sklopu seminara ,,Mir je u našim rukama” tijekom kojega smo se susreli s učenicima i profesorima onih škola iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koje su također nominirane za priznanje Mirotvorna škola budući da i sami razvijaju elemente mirovnog odgoja unutar svojih odgojno-obrazovnih ustanova. Toga smo dana imali prilike posjetiti i osječki HNK te uživati u mjuziklu ,,Moje pjesme, moji snovi” što je jako dojmilo naše učenike, a i profesore. Tako je došao i sedmi dan kada smo se susreli s gradonačelnikom Osijeka, gospodinom Ivanom Vrkićem, koji nam je čestitao na prestižnoj nagradi.

Susret s gradonačelnikom Osijeka

Taj je dan ujedno označio i kraj našega druženja. Ali, samo zasada! Stoga, to nije zbogom već doviđenja!

Budući da ćemo s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava sudjelovati u jednom Erasmus projektu, ova priča će imati i svoj nastavak. Stoga…pratite nas i dalje!

OŠ I. G. Kovačića Vrbovsko

Neko sam vrijeme razmišljala kako završiti ovaj članak. Ništa se nije činilo dovoljno dobro, dovoljno moćno. A onda sam se sjetila motta kojeg smo osmislili tijekom jedne od naših radionica u Osijeku i savršeno je prigodan.

MIR – to smo mi!

MIR - to smo mi!

Multimedijske prezentacije natječaja “Stvarajmo kreativno!“

irena_bando

Irena Bando

Sl.1Svečanom dodjelom nagrada 1. državnog natječaja „Stvarajmo kreativno“ , koja se održala u ponedjeljak, 25. travnja 2016. u dvorani za promocije Knjižare Nova u Osijeku, uoči Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23.travanj), završio je Natječaj „Stvarajmo kreativno!“.

Sl.2

Natječaj su pokrenule dvije podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara (Podružnica Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije) u listopadu 2015. povodom obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica, koji ujedno predstavlja dio Projekta “Stvarajmo kreativno u školskoj knjižnici!“.

Sl.3 (640x488)

Taj je Projekt proizišao iz potrebe da se nove tehnologije koriste za kreativno poučavanje u školskim knjižnicama koristeći se besplatnim web alatima s interneta i računalnim programima prilikom prezentiranja projekata.

Natječaj je bio otvoren do kraja veljače 2016. do kada se javilo 20 osnovnih i srednjih škola u tri kategorije:

I. kategorija – Kreativna prezentacija projekta;

II. kategorija – Ilustracija vlastite priče, pjesme ili bajke u stripu ili slikovnici te

III. kategorija – Izrada vlastite audiovizualne slikovnice

Pristigli radovi su pokazali objedinjavanje raznolikih aktivnosti koje su školski knjižničari radili s učenicima u školskim knjižnicama iz kojih je proizišlo mnoštvo zanimljivih multimedijskih prezentacija.

Sve informacije o projektu i o načinu prijavljivanja i sudjelovanja mogle su se pronaći na stranici Projekta.

Sl.4

Pristigle kreativne uratke pregledala je Komisija za odabir uradaka i dodjelu nagrada u sastavu Marija Purgar, Dubravka Pađen Farkaš, Irena Bando i Tihomir Dunđerović te uzevši u obzir i Glas publike odabrala najbolje radove.

Nagrađivao se najbolji uradak iz svake kategorije te su odabrani slijedeći radovi:

1. Kreativna prezentacija projekta:Martina Saulić, OŠ Nikole Tesle Mirkovci: Teslin dan

Sl.5 (640x448)

2. Ilustracija vlastite pjesme ili priče (bajke) u programu za izradu stripova ili slikovnica:

Ingrid Propadalo, OŠ Vladimir Nazor, Čepin: Strip o Interu i Netu

Sl.6 (640x513)Sl.7 (604x640)

3. Izrada vlastite audiovizualne slikovnice: Biljana Krnjaić, OŠ Siniše Glavaševića Vukovar: Dunav nas povezuje

Sl.8 (612x640)

Odabrani radovi nabolje su iskoristili mogućnosti koje nude aplikacije i programi u kojima su radili pokazavši zavidnu kreativnost u njihovoj primjeni. Također su izabrani radovi pokazali zavidnu razinu suradničkog, stvaralačkog i procesnog učenja kroz međupredmetno povezivanje s drugim nastavnim predmetima, a time i suradnju s drugim nastavnicima s čime su dokazali da je školska knjižnica uistinu kulturno, medijsko, komunikacijsko i informacijsko središte škole.

Nagrađeni radovi također su prikazali suradnju i uključivanje većeg broja učenika (čak i cijelih razreda) te na taj način kroz prezentaciju svojih projekata prikazali razvoj suradničkih odnosa razreda ili skupine.

Sl.9 (640x475)

Ovim se projektom željela naglasiti važnost kreiranja digitalnih učeničkih uradaka u školskoj knjižnici koji su inspiriranih pisanjem i čitanjem. Korištenjem web alata nastojalo se zainteresirati mlade generacije učenika okrenute novim tehnologijama povezujući njihove sklonosti prema računalu s čitanjem, pisanjem i stvaralaštvom u školskim knjižnicama.

Sl.10 (632x640)

Na završnoj prezentaciji Projekta prisustvovalo je 50-ak uzvanika među kojima je bilo školskih knjižničara, djece i njihovih roditelja. Prezentirali su se prvonagrađeni radovi i uručili paketi knjiga dobitnicima u vrijednosti od oko 1000,00 kn po kategoriji, koje su sponzorirali Nakladnička kuća „Katarina Zrinski“ i Knjižara Nova.

Provedbu projekta i Završnu svečanost organizirao je Organizacijski tim na čelu s voditeljicom Projekta Irenom Bando, uz pomoć Marije Purgar i Nataše Mesić Muharemi .

Sl.11 (640x476)„Ovim smo Projektom htjeli pružiti priliku da se kroz međupredmetno povezivanje koje je sve prisutnije u modernom poučavanju naglasi kreativan i suradnički rad učitelja i školskih knjižničara te da se njihov trud i entuzijazam nagradi kupnjom knjiga za knjižnicu, koje su itekako potrebne i u vremenima suvremenih tehnologija“. –naglasila je voditeljica Projekta.

Sl.12 (640x476) (2)

Voditeljica je također navela kako je jako zadovoljni s odazivom knjižničara na ovogodišnji Natječaj, njihovim kreativnim multimedijskim uradcima, susretljivošću sponzora koji su osigurali nagrade te podrškom Središnjice HUŠK-a.

Također je najavila slijedeći 2. natječaj „Stvarajmo kreativno!“, koji će se raspisati početkom nove školske godine te da očekuju će se na njega odazvati školski knjižničari iz cijele zemlje.

Web detektivi

ivana_duranic

Ivana Đuranić

Ove su godine učenici OŠ Augusta Šenoe iz Osijeka Dan sigurnijeg interneta obilježili u suradnji s Centrom za zlostavljanu i nestalu djecu u Osijeku. Projekt je započeo nizom radionica za učenike koje su organizirali predstavnici Centra. Tridesetak učenika naše škole bilo je podijeljeno u dvije grupe (niži i viši razredi osnovne škole) te su kroz radionice upoznati s opasnostima koje mogu susresti na internetu, različitim oblicima nasilja i provaljivanja u tuđe profile na društvenim mrežama te kako se zaštititi. Pokazalo se da su, ne samo učenici viših razreda, nego i učenici nižih razreda vrlo dobro upoznati s tematikom pa su se vrlo lako uključili u razgovor i razmjenu iskustava.

Slika2Nakon održanih predavanja i radionica, na Dan sigurnijeg interneta, tridesetak je učenika od prvog do osmog razreda u Osječko-baranjskoj policijskoj upravi primilo svoje značke, diplome i kape te su na taj način postali prvi osječki web detektivi. Svaki web detektiv dobio je i svoj identifikacijski broj pomoću kojega se može prijaviti u sustav gdje može Centru prijavljivati neprimjerene i možebitno opasne sadržaje na internetu.

Slika1Slika 1. Web detektivi

Web detektivi su se odmah prihvatili posla i prijavili nekoliko Facebook i Ask.fm profila za koje su smatrali da sadrže neprimjerene sadržaje i potiču nasilje među njihovim vršnjacima.

Slika 2. Postupak prijave neprimjerenog sadržaja

Tijekom dva tjedna svaki su dan u školu dolazili s detektivskim kapama i iskaznicama kako bi ih svi prepoznali kao web detektive i kako bi im se mogli obratiti u slučaju da im zatreba pomoć. Na satima informatike web detektivi su upoznali ostale učenike sa svojim novim poslom i upoznali ih kako sigurno i odgovorno koristiti internet. Radionica koju su učenici napravili za učenike obuhvaćala je ove aktivnosti:

  • Postavke privatnosti i dijeljenje osobnih podataka na Facebooku
  • Bonton u virtualnom svijetu
  • Ask.fm – dobro ili loše?
  • Pravila za odgovorno ponašanje na internetu.

Najveću pažnju posvetili smo Facebooku i Asku jer su, kako smo saznali u anketi, upravo to virtualna mjesta na kojima naši učenici provode najviše vremena.

Graf1Graf 1. Postotak korisnika Facebooka

U anketi smo također saznali da više od 80 % učenika viših razreda naše škole posjeduje Facebook račun, a više od 50 % Facebook profila je javno i svima vidljivo. Nekoliko učenika priznalo je da na Facebook i druge društvene mreže pišu mnoge stvari koje nikada ne bi rekli osobi u lice, a veliki broj učenika ponosno je izjavio kako ima više od 300 prijatelja!

Graf2Graf 2. Broj prijatelja na Facebooku

Preko 30 % učenika viših razreda posjeduje profil na servisu Ask.fm, a taj broj svakim danom je rastao. 4 % učenika na Ask.fm-u objavljuje svoje odgovore u obliku videozapisa.

Radionice su se pokazale uspješnima, a ovo su neki od rezultata:

  • Učenici su postavili svoje Facebook profile kao privatne
  • Učenici su obrisali s liste prijatelja većinu nepoznatih prijatelja
  • Veliki broj učenika je obrisao Ask.fm profil [1]
  • Učenici su izradili digitalne materijale (prezentacije, animacije, videozapise) na temu sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu
  • Učenici su izrazili želju da se održi radionica i za njihove roditelje.

Pokazalo se da, iako učenici na društvenim mrežama provode značajan dio slobodnog vremena (uglavnom igrajući igrice ili na chatu), većina nije upoznata s osnovnim pravilima odgovornog ponašanja na internetu. Kroz ovaj su projekt naučili kako sigurnije koristiti internet, kako zaštititi svoju privatnost i osobne podatke, kome se mogu obratiti u slučaju narušavanja privatnosti i kako odgovorno izbjeći nasilje na internetu koje postaje značajan dio njihovog odrastanja i svakodnevnice.


 

Animacija1Animacija 1. Odgovorno ponašanje na internetu, Magdalena S., 5. razred


[1] Tijekom radionice učenici su napravili eksperiment: nasumično su odabrali profil jedne djevojke na Ask.fm-u i u 15 minuta pokušali saznati što više podataka o njoj iščitavajući njene odgovore. Nakon 15 minuta rezultat je iznenadio učenike u tolikoj mjeri da ih je većina zaključila da je Ask.fm profil najbolje obrisati. O djevojci koju su nasumično odabrali saznali su: kako se zove i preziva, gdje stanuje i u koju školu ide, koliko ima godina, kakvu glazbu voli i kojim sportom se bavi, s kim živi i koliko ima braće i sestara te kada i gdje voli izlaziti.

Kako sam upoznala Zondle

marija_arandelovic 

Marija Aranđelović

Između mnogobrojnih zanimljivih i korisnih predavanja na državnom stručnom skupu iz matematike, održanog u Osijeku u listopadu 2012., posebno me se dojmilo predavanje profesorice Lidije Kralj i predstavljanje računalnog programa Zondle.

Trudeći se da nastavu matematike učinim zabavnijom i privlačnijom za učenike, redovito tražim programe koji će im olakšati učenje. Zondle program za mene je pravo otkriće, jer pruža najviše od svih dosadašnjih programa koji su mi poznati.

Prva mi je pomisao bila : „Ovo je prava stvar za mene“. Naime, vrlo rado i lako mogu sastaviti pitanja iz gotovo svih područja matematike za osnovnu školu, ali napraviti zanimljivu prezentaciju i usput zabaviti učenike nije mi bila jača strana. I sada tu uskače Zondle koji mi omogućuje da svoje zadatke ugradim u igrice i tako potaknem učenike na učenje.

Vrlo brzo napravila sam nekoliko tema i predstavila program svojim učenicima. Zanimanje učenika bilo je veliko pa sam napravila sve potrebno kako bi učenici mogli koristiti ovaj program. Nastava matematike sada je obogaćena još jednim oblikom rada.

IMG_0126Zondle koristim za zadavanje domaćih zadaća, ponavljanje gradiva poslije obrađene nastavne jedinice, ponavljanje gradiva poslije obrađene nastavne cjeline, ponavljanje gradiva prije obrade nastavne cjeline.

Zadajem zadatke koje sam sama napravila i tako pratim i obogaćujem rad na redovnoj nastavi. Kada je slobodan pristup učionici informatike, odlazim tamo s cijelim odjelom i uvježbavam određeni dio gradiva.

Veliki broj učenika naše škole ima kod kuće pristup internetu, a za one koji to nemaju omogućujemo ovaj rad u školi na dopunskoj nastavi.

Redovito pratim rad svojih učenika i njihova postignuća, što mi također Zondle omogućava.

Posebno me je obradovalo kada sam vidjela da ovaj program učenici koriste i za druge predmete i da su se i sami okušali u pravljenju tema i igrica.

Pred nama je još puno posla i učenja, između ostalog, trebamo naučiti igrati timski kviz kako bi još bolje iskoristili mnogobrojne mogućnosti koje nam nudi ovaj program.

Pod motom „ Za moje učenike samo najbolje“ zajedno s učenicima i učiteljima moje škole nastavljam ovakav rad.

Moodle 2.0 u učionici: Praktični, ekonomični i IT osviješteni

ivana_duranic 

Ivana Đuranić

Projekt Moodle u informatičkoj učionici Isusovačke klasične gimnazije u Osijeku započeli smo prije godinu dana. A sve je započelo rečenicom: “Knjige, bilježnice, olovke i papire ostavite kod kuće.”

Moodle, sustav za e-učenje i izradu elektroničkih obrazovnih sadržaja, popularan je u učionici, ali ne dovoljno popularan. Njegove mogućnosti su brojne, ali nedovoljno iskorištene. Navika, koja nas ograničava da isprobamo nešto novo ili nedostatak želje za učenjem i usavršavanjem neki su od razloga zašto Moodle još nije prisutan u većini informatičkih učionica. U ostalim učionicama njegovu prisutnost uz ova dva razloga onemogućava i treći razlog: nisu sve učionice opremljene kao informatički kabineti. No u informatičkom kabinetu ne bi smjela postojati prepreka za uvođenje Moodle sustava u nastavni proces. Moodle u informatičkoj učionici može biti od velike pomoći i može znatno utjecati na kvalitetu nastavnog procesa.

Neki od glavnih ciljeva projekta bili su:

  • Zamijeniti udžbenike digitalnim materijalima
  • Koristiti blogove i wikije umjesto bilježnica
  • Uključiti učenike interaktivno u nastavni proces korištenjem različitih modula za Moodle
  • Smanjiti količinu novca i vremena koji se troše na sastavljanje, pisanje i ispravljanje pisanih provjera znanja
  • Dati učenicima uvid u provjeru znanja i povratnu informaciju odmah nakon pisanja provjere
  • Olakšati komunikaciju s učenicima
  • Olakšati sustavno praćenje učenika i uvid u njihov rad

Moodle je ispunio sva naša očekivanja.

Moodle omogućava izradu digitalnih materijala kao i dodavanje vlastitih digitalnih materijala u različitim formatima. Knjige, iako dobri materijali, nisu dostatni. Učenici uvijek traže dodatna objašnjenja ili dodatne zadatke. U slučaju učenika s posebnim potrebama, sadržaje iz knjige potrebno je dodatno prilagoditi. Ako nisu najnovija izdanja, u knjigama se često ne nalaze najnovije informacije koje su za područje informatike jako bitne. Učenički se interesi razlikuju pa ponekad poželite detaljno obraditi nešto što u knjizi nije detaljno obrađeno. Izrada vlastitih sadržaja i njihovo postavljanje na Moodle omogućuje prilagodbu sadržaja knjige svakom razredu i svakom učeniku, a učenici ne moraju dodatno nositi još jednu knjigu u ionako već preteškim torbama, budući da im je sve gradivo uvijek dostupno online. Učenici se na digitalne sadržaje brzo naviknu i jednostavno ih razmjenjuju. Moodle uz digitalne sadržaje daje i mogućnost dodavanja rječnika, gdje se mogu dodavati i komentirati nepoznati pojmovi.

Nositi ili ne nositi bilježnice na sat, ovisi o predmetu, vrsti gradiva i načinu obrađivanja gradiva. Ponekad bilježnice uistinu nisu potrebne. Ne moramo više prepisivati sve s ploče, kad ionako imamo digitalne sadržaje. Čak i prilikom prepisivanja učenici uglavnom gube vrijeme na prepisivanje i time se gubi na kvaliteti nastave i razumijevanju sadržaja. Ako postoji potreba za pisanjem, svaki učenik si u Moodle može zapisati ono što je bitno. Također, treba imati na umu da današnja djeca puno brže pišu na računalu, nego na klasičan način, na papiru. Ako rješavaju zadatke, za neke će im biti potreban papir, no neke mogu spremiti i u Moodle ili na svoj vlastiti blog. Blog im je uvijek dostupan online i ne moraju se bojati da će ga možda negdje izgubiti. Također, mogu svoje bilješke uspoređivati s bilješkama drugih učenika, što je vrlo korisno, budući da se često dogodi da učenici ne stignu zapisati sve što treba ili možda ne znaju riješiti neki zadatak.

Moodle je vrlo moćan alat koji omogućava interakciju s različitim e-learning alatima. Jedan od njih koji mi koristimo u učionici je WizIq. Na ovaj vrlo praktičan način omogućili smo svim učenicima da istovremeno aktivno sudjeluju u rješavanju nekog problema. U klasičnoj nastavi problem bi rješavao jedan učenik na ploči, a ostali bi eventualno mogli komentirati. Moodle omogućuje laku implementaciju Wiziqa, pri čemu nastava postaje interaktivna. Wiziqova interaktivna pametna ploča i dodjeljivanje uloga omogućuju interakciju s učenicima i njihovo aktivno uključivanje u nastavni proces na jedan posve nov i, za učenike, vrlo motivirajući i zanimljiv način, a također razvija međusobne odnose u timskom radu i razmjenu ideja.

Moodle ima mogućnost dodavanja testova, davanja povratnih informacija odmah nakon završetka rješavanja testa, grupiranja učenika po grupama itd. Na pismene provjere znanja često se troši velika količina papira i boje za ispis. A nakon toga velika količina vremena potroši se i na ispravljanje testova. Zatim još toliko vremena treba za analizu pismenih provjera. Prilikom korištenja Moodle sustava za pismene provjere znanja, troši se samo vrijeme za sastavljanje testova. No Moodle vam omogućava da unaprijed napravite bazu s pitanjima i grupirate učenike, tako da nakon dvije-tri pismene provjere sve postane vrlo jednostavno. Nakon što učenici završe s provjerom znanja, automatski mogu dobiti uvid u svoj test i ocjenu, točne i netočne odgovore, kao i dodatna objašnjenja za pojedina pitanja. Ovaj oblik provjere znanja pokazao se vrlo uspješnim i praktičnim.

Još jedna od prednosti Moodle sustava nad klasičnom nastavom jest olakšano sustavno praćenje učenika i uvid u njihov rad. Nema potrebe da učenici predaju zadaće u bilježnicama, na papirima ili da ih šalju putem elektronske pošte. Sve zadaće se mogu uredno predati na Moodle. Nastavnik svaku zadaću ili projekt može pregledati, ocijeniti i dati povratnu informaciju učeniku. Ocjene svih zadaća automatski se zbrajaju i ukupna ocjena pokazuje učenikovo sudjelovanje u nastavi tijekom cijele godine. Zadaće se čuvaju u sustavu i dostupne su i učenicima i profesorima u svakom trenutku. Također, vjerojatnost prepisivanja zadaće je manja. Ako učenici zadaću predaju na papiru, ponekad nije lako procijeniti je li zadaća prepisana, pogotovo ako je riječ o zadatcima i svi su točno riješeni. Ako učenik piše zadaću u MS Wordu i poželi prepisati, bilo pomoću copy/paste mogućnosti, bilo da pošalje tuđu zadaću ili samo promijeni font, to je sve vrlo lako uočiti. Word dokument čuva brojne informacije o kojima učenici ne razmišljaju, niti znaju da postoje.

Ovo su samo neke od prednosti Moodle sustava. Moodle se u razredu može koristiti potpuno ili djelomično, može se u svakom trenutku prilagoditi nastavnoj cjelini i načinu rada. Pokazalo se da je Moodle vrlo praktičan alat u nastavi, a učenici se na njega brzo naviknu. Naravno, pri korištenju Moodle sustava postoje i neke prepreke. Već smo kao glavne prepreke spomenuli nedostatak želje za učenjem, naviku i nepostojanje informatičke opreme u učionici. Moodle je user-friendly i jednostavan za korištenje, no potrebno je uložiti neko vrijeme kako bi se savladale sve njegove funkcije i mogućnosti. Moodle je nešto novo, a neki se boje promjena. Naviknuti na nešto što je dobro, ne vide razlog i nemaju želju preuzeti i naučiti nešto novo. Također, potrebno je određeno vrijeme i da se učenici naviknu na ovaj sustav. I na kraju, Moodle često ostane ograničen na nastavu informatike, budući da druge učionice nisu opremljene računalima i zbog toga ne pružaju punu mogućnost korištenja Moodle sustava u nastavi. Ponekad i u informatičkom kabinetu Moodle može predstavljati problem. Što ako nema interneta? Što ako je veza jako spora? Što ako nema dovoljno računala? Što ako tri-četiri učenika sjede za jednim računalom? Tada bi za učenike bilo praktičnije da imaju svoju knjigu, svoju bilježnicu i svoju olovku.

Unatoč ovim nedostatcima, mnoge škole, mnoge učionice, mogu i trebaju uključiti Moodle u nastavni proces. Naš projekt Moodle sustava u učionici ispunio je sve naše ciljeve i omogućio nam jedan kvalitetniji i ozbiljniji pristup nastavnom procesu u kojem svi mogu interaktivno i ravnopravno sudjelovati. Računalna komunikacija danas igra veliku ulogu u životu svakog pojedinca i naši učenici svjedoci su velikih tehnoloških promjena. Tehnologija kojom su okruženi i s kojom odrastaju puno im je bliža, nego što je možda bila nama u njihovim godinama. Uzevši sve to u obzir, učenicima trebamo pružiti suvremene metode poučavanja, a Moodle je možda jedan od najboljih primjera na koji način je to moguće postići.

Osvrt na Državni stručni skup

za stručne suradnike pedagoge iz ugla studentice

svijetlana_skrobo

Svijetlana Škrobo

Od 7. do 9. svibnja 2012. u Osijeku je Agencija za odgoj i obVVV3razovanje organizirala Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge s temom: Profesionalni razvoj u školi – mogućnosti i izazovi, s naglaskom na jačanje unutrašnjih potencijala škole kroz stručno usavršavanje i podršku profesionalnom razvoju. Državni stručni skup održan je u hotelu Osijek, na samoj promenadi uz Dravu te su sudionici skupa u stankama mogli uživati u lijepom vremenu i suncu uz kavu i sok, ali i druga osvježavajuća pića. Smiješak

Na skupu je sudjelovalo 340 stručnih suradnika pedagoga iz osnovnih i srednjih škola VVV6diljem Republike Hrvatske, a neka od predavanja o mogućnostima i izazovima profesionalnog razvoja, stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju održali su prof. dr. sc. Vlatko Previšić, prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, Darko Tot, dipl. soc. ped., prof. dr. sc. Petar Bezinović, prof. dr. sc. Vlatka Domović, doc. dr. sc. Branko Bognar, izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, pedagozi iz prakse i drugi.

Uvodnu riječ uputila je prof. Ivana Biljan, viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge, rekavši da je stručno usavršavanje iznimno važno za svaku školu jer VVV4školu čine ljudi. Također, za početak nam je dovela izvrsne goste: učenike glazbene škole u Osijeku koji su nam pripremili ugodnu zabavu, svirajući neka od poznatijih djela. Nakon toga, pozdravnu riječ uputio je i Davor Brust, voditelj odsjeka za školstvo, u ime grada Osijeka i gradonačelnika. Rekao je kako nikad nije vidio toliko puno pedagoga na jednom mjestu i sad mu je izuzetno drago da je uspio prisustvovati skupu i vidjeti to, što je izazvalo pljesak i izmamilo osmijeh na lica brojnih pedagoga. J Nakon njega, obratila nam se predstavnica Osječko-baranjske županije, VVVSvjetlana Rauš, koja je poručila da je potrebno preventivno djelovati i razvijati suradničke odnose među mladima. Sukladno tome, naglasak je na ekipiranju stručnog tima u svim školama – ne samo postojanje pedagoga u školama, već i psihologa, ali i rehabilitatora. Zadnje obraćanje prije početka predavanja imao je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Filipović, prof., koji je naglasio kako pedagozi imaju svoju posebnu zadaću te da trebaju gledati pozitivno na sve što rade, a isto tako se trebaju što više stručno usavršavati.

Škola koja se vraća svom iskonu, pedagogija prijateljstva

Prvo predavanje bilo je predavanje prof. Vlatka Previšića, koji je započeo govoreći kako nije baš zahvalno govoriti o tako složenoj temi te kako su promjene u hrvatskom školstvu svakako nužne, no one trebaju biti postupne – ne prespore, nego uravnotežene te ne bi smjele izazivati šokove, kako kod učitelja, tako i kod učenika. Ono što je bitno upitati se jest kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice? Jer živimo u post-tranzicijskom vremenu, a ono traži veliku odgovornost škole, istaknuo je prof. Previšić. Naglasio je da su stručni suradnici, pedagozi, ti koji se moraju rješavati tradicionalnih školskih mitova, ali i prolaznih vrijednosti. Danas je bitno u središte staviti filozofsko pitanje, a to je pitanje pojma cijelog čovjeka. Profesor je istaknuo kako trebamo odrediti koji su to okviri učenja u školi te naglasio kako škola treba biti škola igre, druženja te imati funkciju stjecanja samopouzdanja i samopoštovanja kod djece. Trebamo se pitati kako i što obrazovati i kako i što poučavati? Današnji školski programi su pretrpani, rekao je prof. Previšić. VVV1Nastava treba biti aktivan organizirani proces suradničkog odnosa, dakle učenici bi trebali što više sudjelovati u organiziranju nastave, davati svoje ideje pri stvaranju kurikuluma. Sukladno tome, prof. Previšić smatra da se na fakultete treba uvesti kolegij Pedagogija prijateljstva, koji je na tragu već postojeće Interkulturalne pedagogije. Učenike zamara hladni predavački ton učitelja u kojem nema ni traga prijateljstvu, u kojem učenici osjećaju da su pasivni, a ne aktivni sudionici nastave, a suvremeni kurikulum bi trebao štititi učenika à svrhovito putovanje malim koracima. Problem koji je profesor uočio u našem školstvu jest što je škola usmjerena na kognitivnu stranu, a zanemaruje se ona emocionalna, socijalna i kreativna strana te je to potrebno mijenjati, a oni koji su nosioci tih promjena su obrazovni radnici, istaknuo je prof. Previšić. Nadalje, primijetio je kako se danas obrazovni radnici, među njima i stručni suradnici, boje vlasti te je istaknuo kako u takvom strahu nema mjesta za tražene promjene.

Djelotvorna podrška profesionalnom razvoju učitelja – cjeloživotna perspektiva

Drugo predavanje održala je prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović koja je naglasak stavila na profesionalnu kompetenciju te nam je izvrsno objasnila razliku između početnika i eksperta. Isto tako, prof. Vizek Vidović objasnila je koji su to koraci koji nas vode od početnika do eksperta te koji su pristupi učenju najprimjereniji pojedinom razdoblju profesionalnog razvoja. Navela je rezultate jednog istraživanja s naslovom Učitelji su važni, koje kaže da učitelji doprinose 30% u razvoju dječjih potencijala. To je samo znak da treba što više ulagati u obrazovanje učitelja te se ugledati na druge zemlje koje to rade jer žele da učitelji učinkovitije poučavaju učenike. Postavila je pitanje publici kako razlikuju početnika od eksperta, a jedna pedagoginja odgovorila je kako početniciVVV2 probleme nastoje riješiti na teorijski način, dok eksperti djeluju instinktivno, odnosno poučeni iskustvom. Prof. se složila s time te je dodala kako eksperti imaju i teorijska znanja, ali i iskustvena, dok početnici još nisu dosegli visoku stručnu razinu izvedbe. Neke od osobina početnika koje su navedene: manja količina deklarativnog znanja, površinsko povezivanje informacija, sporost u izboru i primjeni postupka pri rješavanju problema, lošija raspodjela vremena, nisko samopouzdanje, teškoće u snalaženju u novoj situaciji itd. Naravno, osobine eksperta su potpuno suprotne od osobina početnika pa tako oni imaju više samopouzdanja, dubinski povezuju činjenice, brzo izabiru i primjenjuju postupke rješavanja problema te se mogu dobro usmjeriti na problem, navela je prof. Vizek Vidović.

Put od početnika do eksperta sastoji se od nekoliko faza (Dreyfuss, 1986; Fullan, 2001, Huberman, 1995):

0. Laik (osobni potencijal i motivacija za profesiju, neformalne teorije o učenju i poučavanju, idealiziranje profesije, nejasna očekivanja o karijeri)

1. Početnik (kruto pridržavanje naučenih pravila; slaba osjetljivost za okruženje; racionalno odlučivanje na temelju stečenog znanja)

2. Napredni početnik (aktivnost vođena općim načelima izvedenim iz iskustva, percepcija situacije još ograničena; pojedini aspekti i obilježja situacije promatraju se izolirano)

3. Osposobljeni učitelj (aktivnosti djelomice sagledava u dugoročnoj perspektivi; razvija opća načela ponašanja, odlučuje planski, lako rabi standardne i rutinske procedure)

4. Uspješan/iskusan učitelj (sagledava situaciju holistički, uočava bitne aspekte i odstupanja od normale, povezuje iskustva u jedinstven scenarij, polazi od plana ali u djelovanje uključuje i intuiciju)

5. Ekspert (intuitivno i dubinski shvaća situaciju, intuitivno prilagođava spoznaje i vještine trenutačnoj situaciji, analitički pristup samo u novim situacijama, ima spoznaju o mogućem).

Kada je riječ o pristupima učenju, prof. je naglasila da bi škola trebala biti kao zajednica koja uči te da je iskustveno učenje bitno, no da samo iskustvo nije nikog ništa naučilo – treba uključiti i misli, tj. refleksiju. Svoje predavanje završila je indijskom izrekom: „Promjeni se vrata otvaraju samo iznutra.“

Zadnje plenarno predavanje u ponedjeljak, 7. svibnja, održao je Darko Tot, dipl. soc. ped., koji je govorio o strategiji Europa 2020. Rekao je kako je škola jedina institucija koja promovira čestite vrijednosti kao što su rad i sl. Naveo je 5 ciljeva strategije Europa 2020 i EU koji će biti pretvoreni u nacionalne ciljeve: za zapošljavanje, za istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za obrazovanje i za borbu protiv siromaštva. Spomenuo je i konkretne stvari, kao što je omogućivanje prijenosnog računala svakoj školi od strane države, umjesto da se učitelji sami snalaze oko toga. Istaknuo je da je uloga učitelja u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 podržavati razvoj osnovnih kompetencija koje će mlade pripremiti za cjeloživotno učenje tijekom kojeg će kroz programe obrazovanja odraslih biti u mogućnosti razvijati i nadograđivati svoje kompetencije. Obrazovanje mora biti usmjereno na mlade, odnosno učenike te ih mora pripremiti za tržište rada i život u 21. stoljeću, istaknuo je.

U utorak, drugi dan skupa, najviše se radilo u sekcijama, odnosno predavanja su bila organizirana u 3 dijela: Jačanje unutrašnjih potencijala škole – podrška profesionalnom razvoju, vrednovanje kao pretpostavka razvoja i Stručno usavršavanje u funkciji profesionalnog razvoja. Ja sam bila u I. sekciji, a popis svih predavanja, kao i cijeli program, možete vidjeti ovdje.

Ako ste htjeli poslušati predavanje prof. dr. sc. Ladislava Bognara u srijedu ujutro, morali ste doći dosta ranije jer se dvorana napunila za tren – toliko da se tražilo mjesto više, s razlogom. Po meni, bilo je to najdirljivije predavanje na skupu i predavanje koje je zasigurno ostavilo najveći utisak kod svih, a to se moglo primijetiti i na licima drugih VVV5pedagoginja i pedagoga jer su nakon predavanja svi brisali suze s lica. Naslov predavanja bio je: Da sam ja pedagoginja, po uzoru na pjesmu Dragutina Tadijanovića – Da sam ja učiteljica. Predavanje je započeo objašnjavajući upravo otkud naziv predavanja te nam je pročitao pjesmu koju je sam napisao, a kasnije je nastavio s povijesnim pregledom pedagoga, odnosno kad se pedagog prvi put pojavio u školama, koja je bila njegova uloga i sl. Iznosio je svoja osobna iskustva, poteškoće s kojima se susretao, no naglasak je bio na tome kako nikad nije odustajao. Na sve moguće načine pokušao je što više motivirati sve prisutne pedagoginje i pedagoge da i oni gledaju pozitivno na svoj rad, da ne provode pedagogiju bez djeteta, da se ne zatvaraju u svoje sobe i čekaju da im dođe dijete ili učitelj, nego neka idu po hodnicima, traže i pomažu kome je pomoć potrebna. Prikazao nam je jedan video o Nicku Vujičiću, osobi koja se rodila bez udova, ali koja je puna energije, elana, volje za životom, koja motivira druge da budu sretni i zadovoljni svojim životom. Svakako preporučujem da pogledate video, makar ovu kratku inačicu, možete ga čak koristiti i u svojim školama, na satima razredne zajednice ili u sklopu nekog od predmeta. Priča je zaista motivirajuća i dirljiva i može vam pomoći, uvijek, kad se osjećate bespomoćno ili nesigurno.

Ovo je bio kratki pregled predavanja koja su meni bili najzanimljivija (ipak sam ja početnik Smiješak ), kao i moj prvi stručni skup pedagoga, a nadam se ne i zadnji. Zaista sam sretna što sam dobila mogućnost prisustvovati skupu jer sam čula puno toga novoga, što će mi pomoći kada se uskoro (nadam se J ) zaposlim, ali i kasnije u životu. Isto tako, srela sam neke od svojih bivših i sadašnjih profesora, neke od asistenata, ali i pedagoginje iz moje osnovne i srednje škole tako da je to još jedna od stvari koja mi se svidjela – imala sam priliku popričati s njima, više ne kao učenica nego kao buduća kolegica.

Iako se nekoliko puta ponavljalo kako je skup pretrpan sadržajima, ja bih zaista rekla da je skup bio bogat sadržajima i svatko tko je htio nešto naučiti, naučio je. Kasnije, nakon predavanja, moglo se naći vremena za šetnju Osijekom i osječkom Tvrđom, za sve one koji su htjeli uživati u lijepom vremenu i razgledavanju grada. Na kraju moram reći da mi je jako drago da je moj prvi Stručni skup pedagoga održan baš u Slavoniji, u Osijeku, u mom kraju, i ispunio je sva moja očekivanja, čak i više!

Dan sigurnijeg interneta 2012 u II. gimnaziji Osijek

lidija_blagojevic

Lidija Blagojević

Početkom drugog polugodišta u moju je školu, II. gimnaziju Osijek, stigla skupina studenata pete godine Odjela za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u sklopu izvođenja metodičkih vježbi iz informatike. U sklopu tih metodičkih vježbi, studenti su dužni odslušati dva ogledna sata u izvođenju mentora te održati jedan probni sat kao i jedan ogledni sat za ocjenu.

Ova je skupina studenata u sastavu Vojislav Đuračković, Željka Kraljić, Marta Pišić, Ivan Jelić i Marko Filipović, upravo pristigla na nastavnu cjelinu Internet. II. gimnazija Osijek je jezična gimnazija, a u programu jezične gimnazije informatika je prisutna samo jednu školsku godinu i to po dva školska sata tjedno u drugom razredu. Stoga je program vrlo opsežan, a rad ubrzan te se sve nastavne cjeline prolaze tek u nekoliko nastavnih sati. Tako je nastavna cjelina Internet zastupljena sa četiri nastavna sata sa sljedećim nastavnim jedinicama:

  1. Kratka povijest interneta i osnovni pojmovi interneta
  2. World Wide Web
  3. Elektronička pošta
  4. Ostale usluge interneta i sigurnost na internetu

Moji ogledni sati bili su nastavne jedinice Kratka povijest interneta i osnovni pojmovi interneta te WWW. Tijekom tih nastavnih sati obrade novoga gradiva trudila sam se što više naglašavati sve sigurnosne poglede i probleme s kojima se susrećemo na internetu te kroz razgovor s učsl1enicima otkriti poteškoće s kojima se susreću. Budući da su školski praznici bili iza nas, prvi smo sat u ovom polugodištu počeli anketom na školskoj stranici o vremenu koje su proveli na internetu tijekom školskih praznika.

Slika 1. Anketa

Rezultati ankete pokazali su da je gotovo polovica anketiranih učenika tijekom školskih praznika na internetu provela više od pet sati dnevno. Razgovarali smo o tim rezultatima. Moj je cilj bio motivirati učenike na sljedeći zaključak: ako već provodimo na internetu toliko puno vremena, pokušajmo naučiti što više o tom internetu, kako bismo bar naučili na koji način funkcioniraju ta naša računala na internetu. Na moje heurističko pitanje: „Što zaključujemo gledajući rezultate ove ankete?“ jedan je učenik odgovorio: “Zaključujemo da nemamo život!“ Svi smo se nasmijali, posebno studenti, koji su ostali iznenađeni rezultatima, ali i iskrenošću učenika pri tumačenju tih rezultata te njihove svijesti da nije dobro i poželjno toliko vremena provoditi za računalom. U razgovoru smo zaključili kako ipak imaju i moraju imati život izvan interneta, ali kako je nužno da i o internetu saznaju što više. Tijekom tog prvog sata i sljedećih sati, trudili smo se naučiti što više o internetu, mrežnim stranicama, elektroničkoj pošti, otkrili smo kako ispravno postaviti filtre i zaštitu našeg poštanskog sandučića.

Studenti su za ocjenu imali sat na temu Ostale usluge interneta i sigurnost na internetu. Prilikom priprave za nastavni sat studenti su se, na moj poticaj, obilato služili nastavnim materijalima koje su pronašli na portalu ucitelji.hr te su napisali kvalitetne pripreme s puno interaktivnih nastavnih materijala, kvizova i križaljki. Studentica Željka Kraljić najviše se bavila sigurnošću unutar najpopularnije društvene mreže Facebook. Studentica je napravila anketu kojoj su učenici mogli pristupiti nakon što su se prijavili svojim Facebook računima. Već je sama prijava na Facebook kod učenika izazvala val oduševljenja jer je to inače na satu informatike strogo zabranjeno. Činilo se da će atmosfera na satu prijeći u nekontrolirano chatanje i pregledavanje obavijesti na Facebooku, ali ih je studentica sigurnom rukom i autoritetom vodila dalje kroz nastavni sat te su, nakon ankete, učenici istraživali postavke privatnosti Facebook računa te primjenjivali naučeno kako bi zaštitili svoju privatnost na internetu. Atmosfera na satu je bila izvrsna, učenici su puno naučili i dobro se zabavili, kolege studenti su puno naučili – kako na satu rabiti internet pa čak i Facebook, a da pritom svi ciljevi i zadaće nastavnog sata budu u cijelosti ostvareni. Pripremu za ovaj nastavni sat (uz dopuštenje autorice) moći ćete preuzeti na stranicama ucitelji.hr.

sl 2Kao kruna obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 2012. zajedno s kolegicom Mirnom Kurtović, profesoricom engleskoga i njemačkoga jezika, održala sam nastavni sat u 2.a razredu, međupredmetnu temu engleskoga jezika i informatike prema pripremama koje smo preuzeli na stranicama ucitelji.hr.

Slika 2. Vrijedno se traga za materijalima

Nastavnu jedinicu prilagodili smo uzrastu učenika 2. razreda gimnazije. Učenici su na tom satu izrađivali promidžbene letke u programu PowerPoint kojima su svoje vršnjake, ali i roditelje i nastavnike upozoravali na probleme sigurnosti na internetu i opasnostima s kojima se mogu susresti. Jezik na kojem su učenici izrađivali letke bio je engleski te su tako usavršavali svoj jezik, učili nove pojmove na engleskom sl 3jeziku, proširivali svoj rječnik, a pri tome rabili informatičke alate. Promidžbeni letci dio su njihovih projektnih zadataka i čekaju obradu cjeline PowerPoint iz predmeta informatika kako bi, uređeni prema svim zahtjevima dobrih prezentacija, ugledali svjetlo dana. Moći ćemo ih iskoristiti kao materijale za Dane sigurnijeg interneta 2013. godine.

Slika 3. Profesorica engleskoga uči o phishingu….

sl 4sl 5
Slika 4. Pokažimo radove putem projektora    Slika 5. Koji dizajn odabrati kako bi privukli pažnju na sadržaj?

Sigurniji smo i oprezni

zehra_delic

Zehra Delić

U rujnu sam primila novu generaciju učenika. Znatiželjne i vesele oči jedva su čekale početak. Trebalo je brzo upoznati školu, učiteljicu, prijatelje i prijateljice. Dva moja nova clip_image001učenika već šalju zahtjev za prijateljstvom na društvenoj mreži. I upali se žaruljica: „Došla su neka nova djeca. Ništa nije kao prije četiri godine, ove prvašiće treba od prvog dana poučiti kako da budu sigurniji na internetu.“

Slika 1. Računalo – prijatelj u igri i učenju

Slijedi sat hrvatskog jezika na kojem razgovaramo o internetu: tamo sve možemo naći, tamo se dopisujemo, gledamo slike, filmove, slušamo glazbu. Možete li tamo naći prijatelje? Da, dopisujemo se, imamo račune e-pošte. Idu li i roditelji s nama na internet? Ponekad.

I tako, u čestim razgovorima o internetu i računalu, stigli smo i u 2. polugodište. Pripremajući se za učenje o sigurnijem internetu, roditeljima sam poslala anketu o uporabi računala u njihovom domu.

Rezultati ankete su pokazali kako bi roditelji rado komunicirali i e-poštom jer svakodnevno čitaju poruke, samo 3 roditelja ne čini to svaki dan. Djeca koriste internet za igru, istraživanje i učenje, dvoje djece su korisnici društvenih mreža i troje ima račune e-pošte. Djeca uglavnom koriste računalo oko 1 sat dnevno, samo jedan učenik ima neograničeno vrijeme. Većina roditelja izjavljuje da uvijek zna što dijete radi na računalu, jedan roditelj to zna ponekad.

Povodom Dana sigurnijeg interneta roditeljima sam poslala listić i s uputama za njih.

clip_image002Budući da nas jako zanima internet, a znamo da on nije uvijek siguran, odazvali smo se pozivu zajednice Suradnici u učenju i pridružili se obilježavanju Dana sigurnijeg interneta.

Slika 2. Dan sigurnijeg interneta

clip_image003Mama jednog učenika je informatičarka te smo ju pozvali u goste kako bi nas poučila o ponašanju na internetu i o sigurnosti pri njegovoj uporabi. Razgovarali smo o iskustvima vezanim za rad na računalu.

Slika 3. Ne volimo čitati, ali ovo je vrlo zanimljivo

Mama – učiteljica nam je pokazala gdje se sigurno možemo igrati i koje su dječje društvene mreže.

Posjetili smo Školski portal skole.hr i pogledali igrice i bojanke baš za nas. Poslije toga smo otišli na http://www.klinfo.hr/ i zavirili u kutak za djecu.

Nakon ugodnog rada i nezaobilaznog igranja…

imageclip_image005
Slika 4. Ovo je odlična stranica          Slika 5. I ja sam automehaničarka

… zaključili smo: kada smo na internetu, moramo biti oprezni i uvijek ćemo pričati roditeljima što smo radili na računalu. clip_image006

Hvala Stjepanovoj mami na ovom druženju. Vidimo se u 2. razredu.

Slika 6. Mama Viktorija Hržica,
viša savjetnica za informatiku i računalstvo

Projektni dan o sigurnijem internetu

natalija_stjepanek

Natalija Stjepanek

Na poziv zajednice „Suradnici u učenju“ Ekonomska i upravna škola Osijek uključila se u akciju Sigurniji internet za djecu. 8. veljače 2011. godine obilježen je Međunarodni dan sigurnijeg Interneta kao projektni dan.

Nastavnici su odabrali teme karakteristične za pojedine stručne aktive te ih u suradnji s učenicima pripremili i realizirali na nastavnim satovima. Ova nadasve zanimljiva tema važna je za učenike i povezana sa svim nastavnim predmetima na različite načine.

Teme zastupljene tijekom projektnog dana

Hrvatski jezik:

  • Raspravljački esej – Računalne igrice

imageimage

Strani jezici:

  • Društvene mreže – Facebook.
  • Do some research into two high profile cases (O. J. Simpson/Louise Woodward)

imageimage

imageBiologija i kemija:

  • Djelovanje virusa na računalni program/uspoređivanje s djelovanjem virusa na naš organizam
  • Recikliranje elektroničkog otpada

imagePravna grupa predmeta:

  • Pravni propisi na internetu
  • Međunarodno natjecanje daktilografa – online

Matematika: image

  • Sigurnost na internetu – anketa, provedba, statistička obrada podataka i analiza

Društvena grupa predmeta:

image
Vjeronauk:
Crkveni dokumenti o internetu

Sociologija: Razvoj tehnologije – kraj ideologije (predavanje i diskusija)

imageGeografija:

  • Rasprostranjenost internetskih priključaka u Hrvatskoj i nekim državama od 1990. do 2010. godine

 

Povijest:

  • Moj grad u vremenu – odabir i traženje informacija pomoću interneta

imageimage

Aktiv ekonomske grupe predmeta:

  • Dostupnost računovodstvenih informacija na internetuimage
  • Izrada mrežne stranice
  • Poslovno komuniciranje preko interneta
  • Prednosti i nedostaci interneta u poslovanju – referati
  • Sigurnost na internetu – prezentacija
  • Sigurnost internetskog bankarstva
  • Sigurnost kupovanja dionica na interneimagetu
  • E – marketing
  • Primjer poslovne prakse na internetu
  • Oglašavanje i poslovanje preko interneta
  • Plaćanje pomoću interneta
  • Internetska špijunaža „Wikileaks“

imageimage

Informatika:

  • Snimanje i dokumentiranje projektnog dana

image

  • Stvaranje stripa i multimedijskih sadržaja na temu Sigurnost mladih i djece na internetu

image

  • Izrada mrežnih stranica u Google Sitesu na temu Sigurnost na internetu

image

Na zadnjem nastavnom satu provedena je evaluaciju u svakom razrednom odjelu. Listiće za evaluaciju i analizu rezultata napravila je pedagoginja naše škole. Učenici su izrazito zadovoljni temom i načinom na koji je proveden projektni dan. Napisali su da bi bilo dobro da su još više bili uključeni u samu pripremu projektnog dana i naveli su teme koje bi željeli provesti u ovakvom obliku.

Stručni skup povodom Dana sigurnijeg interneta

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

CNZD logo

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka je povodom Dana sigurnijeg interneta organizirao stručni skup o sigurnosti na internetu za odgajatelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje obrazovnih ustanova, zdravstvene djelatnike, roditelje i sve koji su zainteresirani za ovu temu.

cnzd-vodstvo

Skup je održan 8. veljače 2011. u hotelu Osijek u Osijeku.

reklamasinihot-line

tomislav ramljakSudionike je pozdravio gospodin Tomislav Ramljak, predsjednik Centra, ističući je da je skup organiziran u suradnji s Gradom Osijekom. U uvodnom je govoru rekao da je Osijek grad sigurnog interneta. CNZD je pokrenuo različite projekte u podizanju svjesnosti djece i odraslih kako bi djeca shvatila da zlostavljanja i ovisnosti koje se javljaju korištenjem interneta, nisu igra.

dvorana (2)dvorana-uzvanici

Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo istaknuo je potrebu obrazovanja svih nas kako bi borba s pošasti novoga doba bila uspješna. Cilj je zaštita djece. Istaknuo je da se govori o različitim ovisnostima, ali se ne govori o ovisnosti o internetu ili određenim uslugama na internetu. Istaknuo je da su osječke djeca sigurna u školama jer se u njima nalaze serveri s instaliranim programom SINI, ali što je kod kuće? Problem ovisnosti o internetu i zlostavljanje preko interneta pojavili su se tek nedavno, ali to je problem koji će s vremenom biti sve veći. Stoga je potrebno poučiti i djecu i odrasle kako bismo u skoroj budućnosti imali što manje problema. Govor je završio riječima: Pomognimo djeci da se ne nađu u problemu.

Ivana Andrijašević, zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku, istaknula je potrebu za sigurnom i odgovornom uporabom informatičke tehnologije. „Ovaj skup je izvrsna prilika Ernest Strikaza nadograđivanje znanja i unaprjeđenje sigurnosti na internetu“, istaknula je.

Ernest Strika, ravnatelj Agencije za elektroničke medije.

milisaProf. dr. sc. Zlatko Miliša, pročelnik Odjela za pedagogiju na Sveučilištu u Zadru, održao je uvodno predavanje na temu: Internet kao najsofisticiraniji medij manipuliranja djecom i mladima kojim je otvorio mnoštvo pitanja. Od pitanja što poručujemo djeci kroz tiskane medije, TV reklame i programe do toga da je nasilje postalo stil i zabava života. U prilog ovoj tezi komentirao je osječki grafit „Gdje je krvi, tu si prvi“, čime je posebno istaknuo smanjenu senzibilnost za nasilničko ponašanje jer su naša djeca i odrasli toliko izloženi nasilju preko medija da određena nasilnička ponašanja počinju doživljavati kao nešto normalno. Iznio je mnoštvo statističkih podataka kojima je potkrijepio svoje izlaganje. „Je li internet medij?“, jedno je od pitanja koje je postavi prof. Miliša, naglašavajući da medijska pismenost nije isto što i medijski odgoj te da je u našim školama potrebno poticati medijski odgoj mladih.

Na skupu su govorili:darko lesar

Darko Laksar, dipl. iur., savjetnik Pravobraniteljice za djecu iz Ureda pravobraniteljice za djecu u Osijeku koji je prisutne upoznao s aktivnostima koje provodi Ured pravobraniteljice za djecu te s ovlastima Ureda.

darko curkovic MUPDarko Ćorković, Odsjek za prevenciju Policijske uprave Osječko-baranjske, predstavio je projekte koje je poduzeo MUP u prevenciji nasilničkog ponašanja te održao zanimljivo predavanje Djeca i mladi u riziku društvene mreže.

Goran Livazović, Odsjek za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Osijeku, govorio je o teorijsko-metodološkim značajkama utjecaja medija na poremećaje u ponašanju adolescenata.

livazovic pptgoran livazoviclivazovic zakljucak 

ela vilupek

Mr. sc. Ela Vilupek, predsjednica Društva „Naša djeca“ Grada Osijeka, bavila se temom Koliko su savjeti o sigurnom korištenju interneta primjenjivi kod nas.   

Dr. sc. Mirela Delalle, pročelnica Kliničkog odjela dječje i adolescentne psihijatrije i voditeljica Centra za promociju mentalnog zdravlja i zaštitu djece, govorila je o ovisnost o internetu i posljedicama na psihofizičko zdravlje djece.

mirela delalledelalle ppt

tomislav jakopecTomislav Jakopec, dipl. informatičar s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, prikazao je načine na koje različiti mrežni preglednici prepoznaju stranice s opasnim sadržajima.

Ljudevit Ostoić, kriminalist, Tajnik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, govorio je o pedofiliji i dječjoj pornografiji na internetu i pravnim odredbama vezanim uz tu problematiku.

Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, tijekom svoga izlaganja upoznao nas je s mogućnostima zaštite djece od neprimjerenih sadržaja na internetu koje nudi Centar te premijerno najavio igricu „Robi i Neta u svijetu interneta“ koju razvijaju stručnjaci Centra.        

robi i netatomislav ramljak 1

Ines Perić, dipl. iur., pravna savjetnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u svome je izlaganju iznijela primjere drugih zemalja u zaštiti djece na internetu i upoznala nas s projektima Centra.