Škola u prirodi – dio školskog procesa

bozena_idzojtic

Božena Idžojtič

Sažetak

Školski tjelesni odgoj teži svojim ciljevima, a sadržaj i način doprinosi skladnom biološkom, psihološkom i socijalnom razvoju mladih ljudi. U isto vrijeme ga obrazuje i osnažuje kako bi tijekom zrelosti i starosti obogatio svoje slobodno vrijeme sportom i zdravim načinom života. Tako će se pobrinuti za svoju dobrobit, zdravlje i vitalnost.

Iz teorije integralnog razvoja znamo da su motorički, intelektualni i psihosocijalni razvoj kod djeteta usko povezani.

Škola u prirodi za učenika je, stoga, osobito važna. Definirana je kao poseban obrazovni oblik, čija je suština da cijeli razred ili nekoliko razrednih odjela pohađa ili odlazi na neko vrijeme u prirodno, manje urbano okruženje, izvan svoga prebivališta. Obrazovni se proces nastavlja ondje prema posebnom obrazovnom programu.

Aktivnosti u prirodi postale su globalni sportski trend. Međutim, on podrazumijeva prilagođavanje čovjeka prirodi, a ne obrnuto. Upravo iz toga razloga, škola u prirodi može dati učeniku znatno više i na drugačiji način nego što to može škola u klasičnom smislu.

Živjeti u skupini dvadeset i četiri sata dnevno, prilagoditi se toj skupini, pospremiti krevet, urediti dječačku frizuru za večernji ples… – samo su neke od stvari s kojima se djeca prvi puta susreću.

Ključne riječi: priroda, škola u prirodi, zdravlje, odgovornost, okoliš.

Opći obrazovni ciljevi škole u prirodi

Škola u prirodi povećava održivost i kvalitetu znanja, koja učenik isto tako stječe kroz ovaj oblik odgojno-obrazovnog rada. Istovremeno potiče sposobnost promatranja prirodnog i društvenog okruženja, neovisan i odgovoran odnos prema tom okruženju, kao i pozitivan odnos prema zdravom načinu života. Osim toga, razvija odgovornost za vlastitu sigurnost i zdravlje. Promiče i skladan tjelesni te mentalni razvoj pojedinca, što podrazumijeva: mogućnost izbora i povezivanja različitih polja, učenje o praktičnim životnim vještinama…

U isto vrijeme i u velikoj mjeri učenici razvijaju odgovoran odnos prema okolišu. Promiče se cjeloživotno učenje jer učenik uči o različitim mogućnostima učenja.

U ostalim oblicima učenja iz izvanškolskog okruženja moguće je primati i učvršćivati ​​znanje.

Važno je naglasiti da ovakav oblik nastave promiče društvene i komunikacijske vještine te razvija sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja te prosuđivanja. Učenika se osposobljava za suočavanje sa životnim problemima te za njihovo samouvjereno ispravljanje ili rješavanje.

CŠOD Rak

Center šolskih in obšolskih dejavnosti Rak, ili skraćeno: CŠOD Rak, nalazi se u blizini Cerkniškog jezera, u jugozapadnoj Sloveniji. U blizini ove kuće prostiru se šume jele i bukve, koje se u Sloveniji protežu od hrvatske granice do šume Trnovo.

Cerkniško jezero jedno je od najvećih presušnih jezera u Europi. Javlja se svake godine na kraškom polju, između Javornika s jedne strane te Bloškog platoa i Slivnice s druge strane.

Jezero se zadržava na Cerkniškom polju oko devet mjeseci u godini. U suhom dijelu ljeta jezero nestaje. Tijekom cijele godine možete ovdje šetB. Idzojtic_Slika 1_Biciklom na izletati, veslati, ribariti, klizati…

Voda se obično prostire na površini od dvadeset četvornih kilometara. Kad je vode najviše, jezero doseže površinu od gotovo trideset km2 i u to je vrijeme najveće jezero u Sloveniji.

Slika 1. Biciklom na izlet

Značajke prirodnog okoliša

Rakov Škocjan je lijepa kraška dolina između Cerknice i Planinskog polja, koju tvori rijeka Rak. Potječe iz Zelških špilja i prvo teče kroz gornju površinu, a zatim tone u Tkalu špilju. U cijelom su području iznimne kraške značajke; izvorne i potonule kraške špilje, grebeni, prirodni mostovi.

Kraška dolina nastala je kada su se urušili stropovi kraške jame. Ovdje možemo vidjeti dokaz – Mali prirodni most, koji je visok 42 m i Veliki prirodni most visine 37 metara.

Postoji prirodno-poučna staza koja nas vodi kroz prekrasno prirodno okruženje. Rakov Škocjan proglašen je krajobrB. Idzojtic_Slika 2_Pogled iz špiljeaznim parkom, koji su ustanovili još 1949. godine. Ovdje živi 45 vrsta sisavaca i 276 vrsta ptica. Osim uobičajenih šumskih životinja, ovdje su sačuvani i neki rijetki i ugroženi sisavci: smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, ris.

Slika 2. Pogled iz špilje

Sadržaj učenja

Učenici su s velikom pozornošću slušali na nastavnim satovima, na kojima im je na vrlo zanimljiv način predstavljeno Cerkniško jezero, a do njega smo došli biciklima.

Na prirodoslovnom nastavnom putu kao istraživači poB.Idzojtic_Slika 3_Istraživanje prirodekušali su prepoznati tragove životinja, kojima smo dan prije nastavili hranu. Skrivena kamera snimila je zanimljiv noćni život u prirodi…

Osim toga, učenici su mnogo saznali o bogatstvu šume, učili o gljivama i lišajevima.

Slika 3. Istraživanje prirode

Bavili smo se i raznim sportskim aktivnostima

Prije određene sportske aktivnosti, instruktori svakog sporta dali su učenicima jasne B.Idzojtic_Slika 4_Veslanje po rijeci Rakupute za njihovu sigurnu izvedbu. Kako smo mogli birati između mnogo različitih sportova, odabrali smo one aktivnosti koje u školi teže realiziramo, jer nisu u blizini ili za njih nemamo mogućnosti: streljaštvo, veslanje, vožnja biciklom, pješačenje u prekrasnoj prirodi.

Slika 4. Veslanje na rijeci Rak

Nastavnici u CŠOD Rak za učenike su pripremili i aktivnosti usmjerenog slobodnog vremena:

  • opstanak u divljini
  • sportske igre
  • Večer Uršule
  • noćna šetnja uz pomoć svjetiljki (na glavi i u ruci)
  • igre socijalizacije.

B. Idzojtic_Slika 5_Pješačenje u  prekrasnoj prirodi
Slika 5. Pješačenje u prekrasnoj prirodi

Zaključak

Tijekom petodnevnog boravka u CŠOD Rak, učenici osmih razreda imali su mnoge mogućnosti za cjeloživotno učenje u prekrasnom prirodnom okruženju jer su se međusobno družili i zajedno doživjeli mnogo lijepih trenutaka u najboljoj učionici na svijetu – u prirodi. S više od trideset godina iskustva u mnogim i različitim školama u prirodi, mogu reći da je ovaj oblik poučavanja zaista neprocjenjivo životno iskustvo.

Izvori i literatura

  1. Kristan, S. …et al.(1993.), Smernice šolske športne vzgoje, Ljubljana, Zavod RS za šolstvo in šport
  2. https://www.csod.si (pristupano 15. veljače 2020.)
  3. https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero (pristupano 24. ožujka 2020.)
  4. https://www.slotrips.si/slo/naravne-znamenitosti/trip/926/Rakov-skocjan (pristupano 15. veljače 2020.)
  5. Fotografije: vlastiti izvor.

Dan sigurnijeg interneta 2021.

kristina_slisuric

Kristina Slišurić

Uvod

U OŠ „Matija Gubec“ Cernik tijekom cijele veljače, a posebno u drugom tjednu veljače kada se obilježava dan sigurnijeg interneta (drugi utorak u veljači), u okviru nastave informatike svi su učenici sudjelovali u mnogobrojnim aktivnostima koje su imale svrhu osvješćivanja važnosti promišljanja o svim radnjama koje poduzimamo kad smo online kako bi korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije bilo odgovorno, moralno i sigurno za sve.

U nastavku pročitajte koje smo aktivnosti proveli i pogledajte neke od radova učenika.

Ključne riječi: DSI 2021., sigurniji Internet, odgovornost, sigurnost, nasilje na internetu, cyberbullying.

Središnji dio

Učenici drugog razreda sudjelovali su u nekoliko aktivnosti. Na satovima informatike slika01upoznali su pojam interneta te osobnih podataka te uočili važnost nedijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama. Nakon odigranih igara u kojima su pokazali poznavanje osobnih podataka kao i igara u kojima sslika02u pokazali da znaju zaštititi svoje osobne podatke dobrim i sigurnim lozinkama (Interland – Toranj s blagom), učenici su slika03naučili važnost razgibavanja za vrijeme korištenja računala. Kako bi sami osmislili načine razgibavanja tijekom rada na računalu, učenici su zaposlili svoje prstiće i pokazali svoju kreativnost izradivši origami kocke na koje su nacrtali različite životinje i biljke, a koje su nosile poruke: Protegni se kao cvijetić, Skoči kao zeko, Trči brže od mačke i slično.
Brown Plain Collage Facebook PostTijekom druge aktivnosti u kojima su učenici komentirali različite moguće situacije nesigurnog ponašanja i opasnosti na internetu i upoznali prave načine reagiranja na iste, učenici su osmislili svoja pravila sigurnog ponašanja i ispisali ih na papire u obliku njihovih dlanova – Daj 5 za sigurni internet.
Sa svojom učiteljicom Natašom učenici su također na satu razrednika razgovarali o mogućim situacijama na internetu o kojima moramo promišljati te su tom prilikom izradili stripove.

slika05slika06

Učenici četvrtog razreda upoznali su digitalni svijet s Dabricom Darkom kroz interaktivnu računalnu igru. Tijekom igranja igre učenici su vježbali svoje vještine rada s tipkovnicom, ponovili su uređaje kojima možemo pristupiti internetu, a također su upoznali i emotikone kao način izražavanja svojih osjećaja u internetskoj komunikaciji. Modern Travel Plain Collage Facebook PostTijekom igre su se i razgibavali, a na kraju zaradili i prve digitalne značke i diplomu.
U posebnoj aktivnosti kojoj smo posvetili dva sata učenici su upoznali pojam i važnost lozinke (zaporke) te su usavršili vještinu smišljanja pouzdane, sigurne i pamtljive lozinke. Svoja su znanja nakon toga testirali igrajući računalnu igru Interland – Toranj s blagom.
Tijekom aktivnosti učenici su izradili i dva rada – papirnati poster i digitalni bedž.

slika08Učenici petih razreda savjete za sigurno ponašanje na internetu predstavili su stripom u obliku prezentacije jer su upravo naučili kako izrađivati multimedijalnu prezentaciju u Power Pointu.

slika09Učenici šestih razreda učili su o digitalnim tragovima, osvijestili su različite načine na koje mogu ostaviti svoje digitalne tragove na internetu, a kojih nisu bili svjesni te su naučili kako postoje i pasivni digitalni tragovi. Osvijestili smo i činjenicu kako tragovi na internetu mogu biti pozitivni i negativni te smo vježbali razlikovati ih i potruditi se ostavljati samo pozitivne tragove. Učenici su izradili digitalni rad u obliku Wordart grafike na temu pozitivnih digitalnih tragova.
Učili smo i o zaštiti računala i podataka na mreži te su tom prigodom učenici radili digitalne umne mape u alatu MindMup.
Učenici šestih razreda također su programirali i interaktivne igre u Scratchu koje su podijelili sa svojim prijateljima te ih međusobno igrali i provjeravali svoje znanje o sigurnosti na internetu. Zaigrajte ih i vi! (igra1, igra2)

slika10slika11

Interland je šestašima postala omiljena igra, a nakon što su svi dobili sve certifikate i dokazali da su na internetu mudri (štite svoj digitalni ugled, ostavljaju samo pozitivne digitalne tragove, paze s kim i kada dijele svoje osobne podatke – igra Pažljiva planina), oprezni (procjenjuju pouzdanost mrežnih stranica kao i istinitost pročitanog na internetu, razumiju moguće načine krađe identiteta i ispravnog reagiranja u slučaju da se nađu u datoj situaciji – igra Rijeka Java), sigurni (razumiju zašto je privatnost važna i kako je zaštititi, samostalno smišljaju sigurnu lozinku i razlikuju sigurne od nesigurnih lozinki – igra Toranj s blagom) i ljubazni (svojim primjerom pokazuju kako pomoći u virtualnom slika12svijetu osobi kojoj je pomoć potrebna, razumiju i prepoznaju dobro ponašanje na internetu – igra Kraljevstvo dobrote), natjecali su se tko će osvojiti više bodova u svakoj igri.  Cjelokupni kurikulum koji će učiteljima pomoći u odabiru odgovarajućih aktivnosti prema dobi učenika dostupan je na poveznici.

Učenici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u interaktivnoj i nagradnoj Potrazi za boljim i sigurnijim internetom koju su za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pripremili članovi udruge Suradnici u učenju.

Učenici osmih razreda izrađivali su različite digitalne radove u kojima su pokazali kako su vrlo vješti u planiranju i izradi digitalnih radova u različitim alatima, a također i poznavanje pojmova vezanih uz elektroničko nasilje i govor mržnje kao i ispravnog reagiranja u situacijama istog.

Oblici elektroničkog nasiljaPink and Grey Simple Mind Mapslika15Anti-bullying Poster

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježava se dugi niz godina i učenici jedva čekaju raznolike aktivnosti koje im svake godine tom prigodom pripremamo. Najviše vole sudjelovati u različitim nagradnim kvizovima i potragama jer kao i svi vole dobivati nagrade, ali sretni su i ako svojim radovima poučavaju druge, stoga se trude da njihovi radovi – digitalni i papirnati budu što bolji i zasluže svoje mjesto na izložbi u holu škole ili na web stranici. Provedenim radionicama i aktivnostima i ove školske godine učenici su usvojili mnoge ishode iz kurikuluma Informatike i očekivanja međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te su svojim izrađenim digitalnim radovima ostavili na internetu svoje pozitivne digitalne tragove.

Utjecaj kulturnih priredbi na mlade

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

Putem intervjua bit će predstavljen pozitivan utjecaj kulturnih priredbi na mlade, posebno kada su aktivno uključeni u predstavu. Na taj se način susreću s novim izazovima, stječu šira znanja, uče sudjelovati, preuzimati odgovornost u timu i međusobno se ohrabrivati, čime se razvija i njihova empatija.

Ključne riječi: empatija, kulturne priredbe, odgovornost, ohrabrivanje, sudjelovanje, znanje.

Uvod

Učitelji koji osluškuju želje svojih učenika znaju da mladi žele više nego što je propisano nastavnim planom. Mladi žele nove izazove, žele upoznati svoje talente, razvijati ih i predstaviti se svojim kolegama, profesorima i široj publici. To su za mnoge od njih nezaboravni trenuci. Toje vrijeme tijekom kojeg se koncentriraju na svoju ulogu, zaborave prošlost i ne razmišljaju o budućnosti.

U intervjuu je predstavljena profesorica Nasta Ovin koja je predavala engleski jezik u jednoj od gimnazija u Mariboru. Uz pomoć literarno – glazbenih priredbi učenicima je omogućavala stjecanje širih znanja i kompetencija te ih je na taj način pripremila za životne izazove.

S velikim entuzijazmom ste se prihvatili organizacije kulturnih priredbi za školu i izvan nje. Odakle taj žar, to oduševljenje?

Želju za stvaranjem imala sam oduvijek. S obzirom na to da sam i sama kao učenica vrlo rado nastupala, upoznala sam taj jedinstveni osjećaj koji se može iskusiti na pozornici. Također je i kontakt s publikom za mene bio poseban doživljaj. Upravo sam to željela podijeliti s mladima. Važno je znati kod mladih probuditi oduševljenje za nešto novo i lijepo. Na taj način mlade se lakše potakne na suradnju. Utjecaj pozitivnog značaja učitelja je zarazan i ima veliku snagu.

Uglavnom ste organizirali literarno-glazbene priredbe. Kako ste s time započeli?

Čega god sam se prihvatila, prihvatila sam se srcem i pokušala osluhnuti mlade. Željela sam da u tome uživaju i istovremeno stječu nova znanja za život. Kada sam pisala dramski tekst ili prikupljala literarne priloge, uvijek sam ih imala pred očima. Na nenametljiv način pokušala sam im dati ono što u razredu nisam mogla. I teme su im bile bliske. Bile su to teme o mladosti, ljubavi i smislu života. Kada je scenarij bio napisan, zajedno smo ga pročitali i o tome razgovarali. Željela sam da uhvate poruku teksta. Osluhnula sam i njihove ideje i želje. To su za mene bili najljepši trenuci.

U vašim su predstavama sudjelovali i glazbenici i plesači izvana? Zašto ste donijeli takvu odluku?

Htjela sam predstavu učiniti raznovrsnijom i stoga sam na suradnju pozvala glazbenike i plesače Konzervatorija za glazbu i balet Maribor te plesne parove iz Plesne škole Pingi. Unatoč tome što se sudionici isprva nisu poznavali, među njima su se s vremenom stvorila prijateljstva. Vladala je posebna energija. Međusobno su se podupirali, pomagali si i trudili se da sve teče upravo onako kao što su zamislili. Nekima je ovo druženje na vježbama značilo više nego sam nastup.

Kakav je utjecaj kulturnih priredbi na mlade?

Velik. Mladi koji su aktivno uključeni u predstavu steknu samopouzdanje i postanu kreativniji. Zanimljivo je i saznanje da se mogu lakše uživjeti u različite životne uloge i situacije, budući dana pozornici moraju igrati različite uloge. Nadalje, na taj način uče kontrolirati svoj um, tijelo i glas te biti koncentrirani na sadašnji trenutak. To im omogućava da izoštre memoriju i povećaju pažnju. Također razviju međusobno poštivanje, povjerenje, odgovornost i osjećaj za članove tima. Istraživanjima je potvrđeno da učenici tijekom igranja uloga, recitiranja i čitanja literarnih djela poboljšavaju svoj govor budući da koriste književni jezik. Također je utvrđeno da se mladi aktivnim sudjelovanjem na kulturnim priredbama oblikuju u kultivirane mlade ljude, a takva događanja pozitivno utječu i na mlade gledatelje njihovih predstava.

Kako su učenici koji su nastupali doživjeli te priredbe i kakav je bio odaziv gledatelja?

Nakon svakog nastupa uvijek je dragocjena povratna informacija o tome kako su učenici doživjeli svoj nastup te kakvi su bili njihovi osjećaji. Također je bila dragocjena ocjena gledatelja u dvorani. Kada su mi se učenici javili putem e-pošte, jedna od učenica je napisala. „Mislim da govorim u ime svih učenika ako napišem da smo vrlo veseli i ponosni na sebe, a prije svega na Vas, budući da bez vašeg zalaganja to ne bi bilo moguće. Hvala za sve naporne vježbe i sate koje ste uložili u ovu predstavu, a i u nas. Hvala vam za svu podršku i samopouzdanje koje ste nam poboljšavali iz tjedna u tjedan. Već se radujemo daljnjoj suradnji s Vama.“ I njihovi su roditelji bili oduševljeni. Netko je čak rekao da je osjećao kao da gleda profesionalne glumce, a ne učenike. Moji kolege također su pozitivno ocijenili projekt. Bili su iznenađeni kada su na pozornici ugledali svoje učenike koji su ozbiljno i odgovorno odglumili svoje uloge. Izrazili su i mišljenje da je takvih predstava nažalost premalo.

Zaključak

Osigurajmo mladima da se izraze i da razviju svoj potencijal što više mogu. Pružimo im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Istaknimo njihove vrline i dajmo im povjerenje. Osigurajmo im opuštenu atmosferu gdje mogu izraziti svoje ideje, mišljenja ili želje. Isto tako je važno da ih se pohvali za dobro obavljen posao i trud. To im daje poticaj, umanjuje njihov stres i tjeskobu te povećava motivaciju za daljnje stvaranje. Pokažimo im njihovo bolje ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Slika 1Slika 2
Slika 1 i 2: Obrazi ljubezni, Narodni dom Maribor, 2014.

Slika 3Slika 3. Čari Mladosti, Narodni dom Maribor, 2015.

Odnosi grade promjene

klavdija_paldauf

Klavdija Paldauf

Sažetak

Temelj za uspješan odgojni rad su međuljudski odnosi, osobito kod djece s emocionalnim i bihevioralnim problemima ili poremećajima. Pošten i otvoren odnos osnova je, na koji možemo graditi, da dijete postaje svjesno vlastitih emocija, da uči razumjeti vlastite reakcije, uči o sebi i traži različite pristupe za poboljšanje ponašanja, što dovodi do transformacije manje prikladnih i nepopravljenih ponašanja. Polazeći od iskustva rada s tom djecom, važno je, da se dijete nauči i samo sebe realno procijeniti.

Ključne riječi: emocionalni problemi, problemi u ponašanju, odnos, odgovornost, samoprocjena.

Uvod

Odgojno-obrazovna ustanova OŠ Veržej nalazi se u sjeveroistočnom djelu Slovenije i ima tri jedinica: vrtić, školu i odgojni dom. U domu radim kao odgojiteljica već 10 godina. Prihvaćamo djeco i adolescente s emocionalnim i bihevioralnim problemima ili poremećajima u času osnovnog školovanja, to je od 6 do 15 godina. Većina djece smještaju Centri za socijalni rad, nekoliko njih smješta sud.

U šest grupama imamo smještenih ukupno 50 djece. U svakoj grupi su smješteni 4-10 djece za koje odgovara četiri odgojitelja. Za vrijeme u kojem su kod nas, odgojitelji brinemo za njih 24 sata na dan, svaki dan u godini, osim kada ode u školi. To je tijekom tjedna u uglavnom od 7,55 do 13,10 sati. Ako situacija to dopušta, vikendom, praznicima i odmorima odlaze kući, svojim obiteljima. Pa i za to vrijeme za njih smo dostupni telefonski.

Socijalno-pedagoški odnos i naše uloge

Socijalno-pedagoški odnos je dvosmjeran proces između mladeži i odgojitelja, stoga je potrebni dobar kontakt, koji diže energiju, donosi opuštanje i pojača spremnost na suradnji. (Krajnčan i Bajželj, 2008).

Za dobar pedagoški odnos odgojitelj trebao bi biti autentičan i empatičan, pored tega i onaj, koji razumijeva i prihvaća. Za sve ovo potrebne su mu spretnosti aktivnog slušanja, pozitivna stav na sposobnosti mladeži i sposobnost vidjeti stvari u drugačije (ibid.)

Svaki mladić sa svojim odgojiteljem stvara odnos na svoj način, isto i odgojitelj stvara odnos sa svakim mladićem na svoj način. Odgojitelj ima kod toga puno različitih uloga, koje su udružene i nalaze se u “babuški“, a naš zadatak tijekom profesionalnog rada je, da ove uloge mijenjamo kada i kako je potrebno (Ristić, 2015.).

Zbog toga profesionalni radnici, pored naše izvorne uloge odgojitelja, često smo još i učitelji, socijalni radnici, zamjeniki roditelja, prijatelji, savjetnici, animatori, motivatori, organizatori, mentori, terapeuti; često pak i neprijatelji, progonitelji, policajci ili “oni koji teže”. Zasigurno sam zaboravila još neku važnu ulogu …

Rad odgojitelja uključuje sve te različite uloge, koje se mijenjaju brzo, stalno se prilagođavaju pojedincima i situacijama u kojima se svi zajedno nalazimo. Mogli bismo također reći, da smo kao “multipraktik” koji dijete “promiješa”. Često njihovi roditelji očekuju, da će mladić kada nas ostavi biti u novoj ulozi kao odgovorna, neovisna osoba ali to nije tako jednostavno.

Motivacija je veća, kad drug drugog vidimo i uzimamo u obzir, smo drug prema drugome emocionalni, empatični i surađujemo. Tako smo odgojitelji dobar primjer za smjernice, koje s njima vježbamo (Švarc, 2015.).

Povratne informacije pomaže u ispravljanju i promjeni ponašanja, ako predlože ispravljanje nedostatka u različitih aktivnostima, zato trebaju biti verbalizirane (Frlec, 2008).

Pozitivna iskustva i odgovornost

Da dijete uči i nauči preuzeti odgovornost za svoje ponašanje, mora da shvati, da je on također odgovoran za promjene u tom. U našom radu mladeži dajemo priliku prikupljanja pozitivnih iskustava, učenju o vlastitoj vrijednosti, traženju sigurnosti i osmišljavanju osobnih ciljeva s priču kojih odvija se učenje za život. Tijekom tog vremena razvijaju i sposobnosti za realnu vlastitu prosudbu o uspjehu, može se razviti odnos prema vlastitim odlukama i vlastitom uspjehu u postizanju ciljeva. Sve to može biti vrlo učinkovito sredstvo za motiviranje promjena u ponašanju, jer analiza vlastitog ponašanja i emocija mora doći od samog djeteta. Međutim, budući da je prihvaćanje odgovornosti za vlastito ponašanje i uvođenje promjena u djece s emocionalnim problemima i problemima u ponašanju dugotrajan proces, promjene često nastaju dugoročno, u mnogim slučajevima tek nekoliko godina kasnije (Gjerek Kreslin, Paldauf i Tekalec, 2016.).

Naše iskustvo

Da bih postigli to, što sam spomenula prije, svaka grupa organizira svaki tjedan sastanak grupe. Svrha ovog udruženja je, da se grupa i svako dijete za sebe ocjeni. Prije nego što govori o sebi, svako mora razmisliti o svome ponašanju, o svojih dostignućima, o svojih greškama, zašto je do njih došlo i kao ih ispraviti. To je vrijeme, da svako za sebe razmili o svojima odnosima prema odgojiteljima, učiteljima ili vršnjacima. To je i vrijeme, da napravi plan za novo učenje.

U mojoj grupi ima 10 djevojka između 10 i 15 godina. U četvrtak popodne svi sjednemo za stol i nakon toga slijedi razgovor; mi ga zovemo “tjedni sastanak“. Svaka djevojka kaže, što joj se taj tjedan dogodilo, što je bilo dobro, što mora da ispravi ili promjeni i kako će to postići. Druge djevojke se pridružuju, ako je potrebno, isto i odgojitelji.

To je zapis jednog djela “sastanka“. Imena djevojčica izmišljena su zbog zaštite osobnih podataka. Ove tri imaju između 12 i 15 godina.

Odgojiteljica: Tko će početi?
Mija: U srijedu popravila sam ocjenu kod matematike. Za ovo sam se dugo učila ovdje i kod kuće. Konačno mi je uspjelo.
Iva: Bravo, vrlo smo ponosni na tebe. Znamo, da si trebala uložiti puno energije i časa. Čestitam ti. Možda drugi put pitaš i mene, ako ti mogu pomoći, pa možda nećeš ni dobiti slabu ocjenu.
Lana: Nadam se, da sada znaš kako se to radi. Vježba, vježba, vježba i nemoj se sramiti pitati za pomoć. Možeš i mene zamoliti za pomoć.
Odgojiteljica: Slažem se. Razmisli o tome, što sve si trebala uraditi prije nego kad dobiješ negativnu ocjenu. Ti si sposobna i možeš biti uspješna. Treba ti još malo energije i rada. I kako su ti rekle kolegice, zatraži pomoć ako ti treba. Kako se razumiješ s vršnjacima?
Mija: U ponedjeljak sam se posvađala s B. One me je zbunila kod učenja, pa sam vrištala na nju. I ona je vrištala na mene.
Iva: Istina je, ali ja sam samo htjela, da ti pomognem, a ti si me ružno gledala i vrištala. Pa sam i ja vrištala nazad.
Odgojiteljica: Dobro, nemojte podizati glasa. Razmislite, kako ćemo sada to promijeniti. Ako sam dobro slušala, B ti si htjela pomoći A, a ona to nije tako shvatila. Dali sada razumijete što se je dogodilo?
Mija: Da, sada znam. Nije bilo potrebno. Mislim, da sam bila takva jer me je čekala ova matematika. Možda bi trebala poslušati to, što mi je B htjela reći. Vjerojatno bi mi i njezina pomoć dobro došla.
Iva: I ja razumijem, da bi trebala pokazati malo više razumijevanja. Sada vidim, da te je ova matematika okupirala. Ispričavam se, što sam vikala na tebe.
Mija: I ja se ispričavam. Nije nama to trebalo. Sljedeći put nadam se, da ćemo se bolje slušati.
Lana: Konačno ste se dogovorile. Kako se sada osjećate?
Mija: Ovo je mnogo bolje, jer smo se zapravo čuli.
Iva: Ali treba nam još vježbe za međusobno slušanje.
Odgojiteljica: To i radimo svaki dan…

Zaključak

Naša djeca često naviknuti su, da govore samo o slabim stvarima. To im se je događalo prije nego što su došli k nama i na to su naviknuti. Često nisu u stanju vidjeti svoje dobre strane, toga što su postigli, kako su nekome pomogli, kako su nekome bili dobar primjer. Ali to je baš to, što je vrlo važno i kod toga trebaju ohrabrenje.

S pozitivnim iskustvom, čak i malim koracima, dođe se daleko. Samo nam treba jasan cilj, motivacija, ohrabrenje, pomoć i razumijevanje. To je to, što vježbamo iz dana u dan. U svemu tome dobri odnosi su oni koji donose rezultate. Pa i ako je to kao Sizifov rad, malo naprijed i malo nazad, ipak je vrlo važno, da malo po malo postignemo promjene kod mladeži u njihovom mišljenju, ponašanju i preuzimanju odgovornosti za sebe.

Literatura

  1. Frlec, Š. (2008.). Koncept samoučinkovitosti in motivacijsko delo socialnega pedagoga. V M. Krajnčan, D. Zorc Maver, B. Bajželj, (ur). Socialna pedagogika med teorijo in prakso. (str. 55- 70). Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  2. Gjerek Kreslin A., Paldauf K., Tekalec A. (2016.). Formativno spremljanje/preverjanje v vzgojnih ustanovah in vzgojnih domovih. Gradivo za študijske skupine za otroke s posebnimi potrebami za šolsko leto 2016/17.
  3. Krajnčan, M. in Bajželj, B. (2008). Odnos – osnova za socialno pedagoško delo. V M. Krajnčan, D. Zorc Maver, B. Bajželj, (ur). Socialna pedagogika med teorijo in prakso. (str. 55-70). Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  4. Ristić, M. (2015.). Refleksija vloge vzgojiteljice v vzgojno-izobraževalnem zavodu. V A. Kobolt (ur.). Moči, izzivi, vizije vzgojnih zavodov. (str. 135-150). Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  5. Švarc, E. (2015.). Utemeljitev smiselnosti in učinkovitosti našega delovanja. V P. Pal.(ur.). Ptički brez gnezda. Leto XXVII. Številka 49. (str. 25-35). Ljubljana.

Čebelica, moja prijateljica

tatjana_malovrh

Tatjana Malovrh

Otroci spoznavajo čebelo kot žuželko, ki ima za človeka velik pomen, oprašuje cvetove, proizvaja med, propolis, matični mleček, živila ki imajo vedno pomembnejšo vlogo pri naravnih načinih ohranjanja zdravja.

Čebelarstvo otroci spoznavajo kot konjiček, spoznavajo čebelo in organiziranost čebelje družine, spoznavajo vpliv človeka na življenje čebel.

Otroci so spoznali, da čebela ni le žuželka, ki piči. Spoznali so jo na nekoliko drugačen način, popolnoma z drugimi očmi.

Narava kot okolje je sredstvo in učilnica, s katerimi vplivamo na otroka, na njegov razvoj in odnos do narave – okolja.

Zato je zelo pomembno, kakšni so prvi otrokovi stiki z naravo, ker v največji meri pogojujejo in določajo ves njegov nadaljnji odnos do nje.

Ta prva otrokova doživetja ostanejo temeljni usmerjevalec vsemu njegovemu nadaljnjemu svetu o naravi in njeni stvarnosti.

Da se zgodnje učenje naravoslovja začne že v predšolskem obdobju je dolgo znano, in to po zaslugi otroške aktivnosti in radovednosti, ki se izražajo skozi iskanje, nabiranja naravnih materialov ter opazovanje rastlinskega in živalskega sveta okrog njega.

Kot vzgojiteljica predšolskih otrok dajem pri svojem delu velik poudarek raziskovanju v naravnem okolju, kjer otroci lahko opazujejo, poslušajo, vonjajo, tipajo.

Na podlagi praktičnih prikazov in aktivnemu sodelovanju otroci spoznajo največ in si tudi največ zapomnijo.

Predšolski otroci so vedoželjni, radovedni in izkustveno spoznavanje ter učenje z njimi obrodi najboljše sadove. Narava je naša najboljša učiteljica, zato otrokom v vrtcu ponudimo različne vsebine iz zgodnjega naravoslovja, ki jim dajejo širino, lepoto, predstavljajo širine nemogočega in hkrati dosegljivega. Hkrati jih opominja, da je potrebno za naravo skrbeti in jo spoštovati.

Ko smo na našem vrtu opazili prve čebele, ki so nas obletavale, se nam je ponudila priložnost, da raziščemo vse kar je povezano s čebelami.

Namen našega projekta je bil, da otroci spoznajo čebeljo družino, njene naloge, vlogo čebelarja ter skozi vse to samostojno pridejo do spoznanja, kako nastane med, hkrati pa spoznajo tudi ostale čebelje izdelke.

Otroci so bili takoj pripravljeni sodelovati, tako da smo preko nevihte idej oblikovali imagevsebine projekta. Odločili smo se, da spoznamo čebelo, njeno družino ter raziščemo ali čebele nabirajo med, kar je postal tudi cilj našega projekta. Najprej smo poiskali knjige o čebelah, od strokovne literature, revij, pa do pravljic in fotografij. Preko različne literature so otroci spoznali čebelo, čebeljo družino in naloge posameznih članov družine. Spoznali so tudi zgradbo čebeljega telesa, osvojeno znanje so dokazali skozi risbo.

Obiskal nas je tudi Čebelar Lojze, ter nam predstavil delo čebelarja, opremo in povedal o imagepomenu čebel za življenje na Zemlji. Prinesel nam je tudi stekleni opazovalni panj, kjer smo lahko videli kar se dogaja v imagenjegovi notranjosti. Obiskali smo ga tudi na domu. Pokazal nam je zgradbo čebelnjaka, nas seznanil z novimi pojmi in povabil v čebelnjak, kjer smo se s posebnimi pokrivali približali čebelam, jih poslušali s stetoskopom in spoznali orodja za delo z njimi.

imageOb pogledu filma »Od čebele do medu«, ki ga je izdala ČZ Slovenija, so otroci otrdili svoje znanje, saj so vse kar pripoveduje in prikazuje film, videli in slišali ob čebelnjaku in imagena obisku pri čebelarju.

Tudi sami smo v igralnici izdelali čebelnjake, na lesene ploščice smo narisali panjske končnice. Iz čebeljega voska smo izdelovali svečke, iz odpadnega materiala pa različne vrste čebel. V naravi smo opazovali čebele pri delu, ter iskali medovite rastline, ki smo jih nalepili v herbarij.

imageimage

Postali smo pekovski mojstri in skupaj z našo kuharico spekli odlične medenjake. Spoznali in okusili smo 6 vrst medu, s puščičnim diagramom smo po poskušanju označili kateri jih je najbolj všeč.

imageimage

Čebele in travnik z medovitimi rastlinami smo slikali se vživljali v njih in na koncu zaplesali čebelji ples. Naučili smo se pesmico Janeza Bitenca in zapeli ob zvokih harmonike najbolj znano pesem Čebelar, Lojzeta Slaka.

Čebele so otroci spoznali tudi skozi različne didaktične igre. Našli smo številne pregovore, reke in ljudje vraže o čebelah.

Skozi ta projekt so otroci spoznali kako pomembno vlogo imajo čebele za človeštvo. Spoznali smo kako nastane med, kaj je propolis, matični vlečk, cvetni prah in okusili različne vrste medu. Seznanili smo se z napačnim početjem človeka, ki s škropljenjem ogroža čebele. Znebili smo se strahu pred čebeljimi piki.

Otroci so svet čebel spoznali celostno, ter do njih razvili čuteč, spoštljiv in odgovoren odnos.

image

Islandski obrazovni sustav

jasmina_sandor

Jasmina Šandor

Kurikulum usmjeren na vještine

Island (1)Zahvaljujući projektu Striving for Excellence u sklopu Erasmus+ programa, imala sam priliku sudjelovati na edukaciji Structured Study Visit & Training Seminar na Islandu. Edukacija je bila zamišljena kao mogućnost da se iz prve ruke, odlaskom u različite škole, upozna islandski obrazovni sustav. Zašto sam se opredijelila za taj sadržaj? Evo nekoliko fascinantnih podataka. Preko 90 posto učenika osjeća se sretno u školi. Više od 80 posto učenika smatra da u školi daje sve od sebe. Samo je 1 posto djece bilo izloženo nekoj vrsti nasilja u školi. Zbog svega navedenog htjela sam pobliže upoznati specifičnosti islandskog obrazovnog sustava.

Krenimo od same organizacije obrazovnog sustava. Obavezno integrirano osnovno i niže srednje obrazovanje pohađaju učenici od 6 do 16 godina. Nakon toga, ovisno o školskom uspjehu, biraju između općeg ili strukovnog višeg srednjeg obrazovanja u trajanju od četiriju godina. Nakon općeg obrazovanja mogu upisati fakultet ili visoku školu, a nakon strukovnog višu strukovnu školu.

Island (2)Kurikul im je izrazito usmjeren na vještine, što se vidi i na prvi pogled iz rasporeda sati jer imaju kuhanje, stolarstvo i šivanje kao obvezne predmete do 14. godine. Tinejdžeri imaju 20 posto satnice izborno, a nudi im se pregršt mogućnosti – od uobičajenih jezika, sportova ili dodatne matematike pa sve do izrade filmova ili predmeta od srebra. Također, tinejdžere dijele u grupe ovisno o sposobnostima, odnosno učenici kojima se profesori trebaju najviše posvetiti idu u razred u kojem ima najmanje učenika, a oni izvrsni idu u razred s najviše učenika jer im treba najmanje nastavnikove pomoći. Kao i kod nas, maturanti polažu nacionalne završne ispite.

Island (3)Velika se pozornost posvećuje učenicima s posebnim potrebama, odnosno njihovoj integraciji. Islanđani smatraju da su svi jednaki i da nitko ne smije biti izdvojen. Do desete godine idu u redovite razrede, a škola im je dužna osigurati sve potrebne uvjete. Kada dijete napuni deset godina, roditelji biraju hoće li pohađati razred za djecu s posebnim potrebama unutar iste škole ili će ostati u svojem razredu. Čak i ako odluče da ide u poseban razred, još uvijek dio satnice sluša u svojem prijašnjem razredu.

Na nastavi vlada opuštena atmosfera, neki profesori dopuštaju i upotrebu mobitela iako su načelno zabranjeni. Svi učenici hodaju u čarapama, a na tjelesnom mogu biti ili u tenisicama ili potpuno bosi. Gotovo sve škole imaju dnevni boravak, a čak i ljeti organiziraju razne programe za djecu u školi. Više od 90 posto učenika nastavlja obrazovanje nakon obveznog školovanja.

Kao ključ uspjeha islandskog obrazovnog sustava izdvojila bih fleksibilnost i razvijanje odgovornosti kod djece od najranije dobi. Ne zvuči baš kao nemoguća misija, zar ne?

Sigurnost kroz radionice

kristina_novak

Kristina Novak

Sažetak

I ove godine OŠ „Matija Gubec“ Cernik uključila se nizom provedenih aktivnosti u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta koji se ove godine obilježio 11. veljače. Od početka veljače počele su aktivnosti koje su za svoj krajnji cilj imale primjerenije i odgovornije ponašanje djece na mreži te stvaranje sigurnijeg interneta za sve, a pod ovogodišnjim sloganom „Stvorimo bolji internet zajedno“.

Ključne riječi

sigurniji internet, Dan sigurnijeg interneta, privatnost, odgovornost, Cernik, osobni podaci

Uvod

Povodom uključivanja OŠ „Matija Gubec“ Cernik u inicijativu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta (Safer internet day) koji se ove godine obilježava 11. veljače pod motom „Stvorimo bolji internet zajedno“ u školi smo održali nekoliko poučnih radionica i predavanja u kojima su se učenici upoznali s pravilima i odgovornostima na internetu, pravilima lijepog ponašanja na internetu, opasnostima interneta i društvenih mreža, osnovnim pravilima privatnosti i ostalim pojmovima vezanim uz sigurnost na internetu.

Središnji dio

Aktivnosti koje smo održali u svrhu stvaranja boljeg interneta bile su:

  • Radionica – Primjerena i odgovorna uporaba interneta, 5. razred
  • Radionica – Razmisli prije nego klikneš, 6. razred
  • Radionica – Sigurno na društvenoj mreži, 7. razred
  • Radionica – Odgovorno na internetu, 8. razred
  • Sudjelovanje u kvizu – Kvizom za bolji Internet
  • Radionica – Web 2.0 za sigurniji internet

U nastavku pročitajte više o svakoj aktivnosti.

Radionica: Primjerena i odgovorna uporaba interneta (5. razred)

Cilj ove teme u petom razredu bio je osvijestiti kako je važno u internetskoj komunikaciji postupati primjereno i odgovorno radi vlastite i tuđe sigurnosti te usvojiti osnovna pravila lijepog ponašanja na internetu s posebnim osvrtom na 3P pravilo – pročitaj, promisli, pošalji.

Petaši su sat primjerene i odgovorne uporabe interneta započeli razgovorom o bontonu u slika4svakodnevnom životu te bontonom na mreži. Učenici su iznosili svoja mišljenja koja bi pravila lijepog ponašanja iz svakodnevnog života trebala vrijediti i u komunikaciji na internetu. Učenici su nakon uvodnog dijela podijeljeni u skupine koje su dobile pravila lijepog ponašanja na internetu sa zadatkom da naprave poster s tim pravilima. Učenici su samostalno podijelili uloge i krenuli na izradu uočljivih i atraktivnih malih plakata s koje smo nakon sata izložili u holu škole.

slika1slika2slika3

Više fotografija pogledajte na školskoj web stranici.

Radionica – Razmisli prije nego klikneš (6. razred)

U šestim razredima obrađivali smo temu Razmisli prije nego klikneš. Cilj sata je, kao i kod petaša, bio osvijestiti kako je važno u internetskoj komunikaciji postupati primjereno i odgovorno radi vlastite i tuđe sigurnosti te usvojiti osnovna pravila lijepog ponašanja na internetu s posebnim osvrtom na 3P pravilo – pročitaj, promisli, pošalji i razradi tog pravila.

Na početku sata učenici su podijeljeni u parove te su dobili nekoliko problemskih situacija i mogućih načina reagiranja u istima. Učenici su u paru proučili situacije, prokomentirali ih i odlučili što bi oni učinili. Slijedila je kratka rasprava o njihovim odabirima u kojoj su osviještene moguće opasnosti i pravilni načini reagiranja. Problemske situacije preuzete su iz radne bilježnice iz informatike, Nimbus, oblak 5. (Svetličić i dr., 2013., Profil, str. 49.)

Kako smo u prethodnim satima obrađivali temu Sustavno prikupljanje sadržaja s weba, u nastavku ovog sata učenici su pretražili web po ključnim pojmovima: netiquette, bonton na internetu, internetski bonton i izradili svoja pravila lijepog ponašanja u Wordu prema zadanim postavkama – navođenje izvora, korištenje zaglavlja i podnožja, crtanje te svih ostalih oblikovanja koja su usvojili do šestog razreda. Nekoliko radova pogledajte na školskoj web stranici.

U narednim satima učenici će izrađivati filmove na temu sigurnijeg interneta. Nadamo se da će biti gotovi za multimedijalnu izložbu.

Radionica: Sigurno na društvenoj mreži (7. razred)

Većina učenika sedmih razreda danas ima profil na Facebooku, društvenoj mreži za odrasle. Tijekom ove radionice učenicima su približene opasnosti Facebooka i dati savjeti za njihovo izbjegavanje, a ujedno im je preporučeno korištenje društvenih mreža primjerenih njihovoj dobi, primjerice društvene mreže Edmondo.

Sat smo započeli motivacijskom obrazovnom igrom Sigurnost na društvenim mrežama u kojoj su učenici osvijestili moguće problemske situacije i dali svoje viđenje njihovog rješavanja ili izbjegavanja. Na kraju igre komentirali smo zajedno neke situacije. Nakon toga učenici su dobili upute za stvaranje dobrih lozinki i savjete za podešavanje postavki privatnosti Facebooka. Također im je savjetovano da bilo kakvo kršenje njihovih prava kao i prisustvo neugodnih situacija odmah prijave odrasloj osobi u koju imaju povjerenja. Učenici su promišljali o tome kako bi se trebalo ponašati na društvenoj mreži vezano uz objavu tekstova, fotografija i osobnih podataka, svojih i tuđih.

slika5U drugom dijelu radionice učenici su u parovima izrađivali stripove koristeći web 2.0 alat na stranici www.writecomics.com. Zadatak je bio stripom prikazati jednu problemsku situaciju vezanu uz društvene mreže i opasnosti Facebooka i dati savjete za njihovo izbjegavanje ili rješavanje, a pod motom „Stvorimo bolji internet zajedno“. Radovi su objavljeni na web stranici škole, a najbolje ćemo prijaviti na multimedijalnu izložbu.

slika6slika7slika8

Stripove Ane i Valerije, Marije i Leonarde, Mateja, Marka i Jure, Kristine i Sare te Paule pogledajte na pripadajućim poveznicama, a kako nam je bilo pogledajte na web stranici škole.

Radionica: Odgovorno na internetu (8. razred)

U osmom razredu ovoj smo temi posvetili blok sat. Učenici su ponovili važnost tajnosti osobnih podataka na internetu, pravila lijepog ponašanja, definirali i osvijestili pojam autorskih prava, usvojili pravila pri stvaranju dobre lozinke, osvijestili opasnosti koje se kriju iza tajnosti interneta, te osvijestili odgovorno i primjereno korištenje interneta s posebnim osvrtom na razumijevanje posljedica objave osobnih podataka i fotografija, kao i ostavljanja trajnih tragova na mreži.

Sat smo započeli kratkim razgovorom o temi sigurnosti na internetu i prikazom videa „Zaustavimo nasilje na društvenim mrežama“. Slijedilo je igranje obrazovne igre Sigurnost na društvenim mrežama u paru i komentiranje problemskih situacija.

slika9Nakon toga učenici su bili podijeljeni u skupine po četvero te je svakoj skupini dat jedan pojam i njegovo objašnjenje s kojim su se trebali upoznati i s tim pojmom upoznati i ostale timove na proizvoljan način. Pojmovi su bili: dobra lozinka, netiquette, autorska prava, cyberbullying.

slika10Kako su učenici na prethodnim satovima informatike upoznali alat za izradu animacija, posljednji današnji zadatak bio je izraditi animaciju koja će predstaviti savjet za ponašanje na internetu, kako stvoriti dobru lozinku, animacija neke problemske situacije s rješenjem i slično. Na kraju sata najbolji radovi objavljeni su na web stranici škole i bit će poslani na multimedijalnu izložbu.

animacija_ivananimacija_karlo

Nekoliko radova i više fotografija pogledajte na školskoj web stranici.

Za domaću zadaću učenici su isti zadatak trebali odraditi u vidu prezentacija. Pogledajte slika11Tajaninu i Karlovu.

Radionica: Web 2.0 za sigurniji internet (web-tim)

Članovi web tima naše škole povodom Dana sigurnijeg interneta imali su pune ruke posla, jer trebalo je pripremiti i objaviti fotografije, radove i tekstove svih provedenih aktivnosti. No, bez obzira na to, stigli su oni napraviti još mnogo toga i usput upoznati slika12zanimljive Web 2.0 alate. Evo što su sve radili:

Svi radovi objavljeni su na webu škole.

Sudjelovanje u kvizu – Kvizom za bolji internet

Na sam dan obilježavanja sigurnijeg interneta, osmaši su se na satu informatike uključili u akciju „Osnovnoškolci Hrvatske i Bosne i Hercegovine u stvaranju boljeg interneta“ te su slika13pristupili rješavanju online kviza o sigurnosti na internetu na stranici www.boljiinternet.com. U kvizu se provjeravalo znanje o temama sigurnosti na internetu, a za kviz smo se pripremili čitajući Certove brošure: Sigurnije na internetu, Zaštitite privatnost na Facebooku i Opasnosti Facebooka. Nismo osvojili nikakve nagrade, ali smo pokazali svoje znanje jer je većina učenika riješila kviz sa stopostotnom točnošću.

Pogledajte više na školskoj web stranici.

Zaključak

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta postalo je pravilo u našoj školi, a učenici su na sve teme jako dobro reagirali te se iz njihovih reakcija i komentara vidjelo da su im ove teme zanimljive i potrebne. Imali su mnogo pitanja, komentare i svoja viđenja različitih ponuđenih problemskih situacija koje se mogu dogoditi u internetskom okruženju. Na provedenim radionicama učenici su osim usvajanja novih znanja potrebnih u svakodnevnom životu, usvojili i vještine korištenja novih tehnologija, prvenstveno Web 2.0 alata kojima su izradili radove koje smo objavili na web stranicama škole i koje ćemo poslati na multimedijalnu izložbu kako bi i mi sudjelovali u stvaranju boljeg interneta.

Za iduću godinu planiramo uključivanje i nižih razreda u radionice, te prezentiranje ovih tema roditeljima u sklopu prigodnih roditeljskih sastanaka i radionica.

Online prava i odgovornosti

snjezana_matic 

Snježana Matić, profesorica matematike i informatike

Među brojnom poražavajućom statistikom vezanom za sigurno korištenje interneta i za dob djece na mreži uz ili bez nadzora roditelja, jedan me je podatak nedavno zapanjio. Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u (National Campaign to Prevent Teen and Unplanned Pregnancy) kažu da je jedan od pet tinejdžera slao ili na internetu objavio fotografiju na kojoj je gol ili polugol. Znači, 20 % naših tinejdžera u dobi od 13 do 16 godina šalje takve fotografije ili videozapise! Naziv za to je sexting.

Iz godine u godinu se provode brojne radionice o sigurnosti i sigurnom surfanju na mreži namijenjene djeci, roditeljima i nastavnicima. Posebna se pozornost ovoj temi posvećuje i na satovima informatike i računalstva, ali čini se da upozorenja nikad dosta pa je to i jedan od razloga zašto smo se moji učenici i ja ove godine uključili u ovu akciju.

Jedan je učenik, nakon što sam najavila temu, rekao: „Na internetu vlada anarhija! Nema ni prava ni odgovornosti!“ Nadam se da će nakon što završim sve što sam planirala te kad po tko zna koji put ponovim da preuzmu odgovornost za svoje postupke, spomenuti učenik promijeniti mišljenje.

Polazeći od naziva ovogodišnje akcije Online prava i odgovornosti, za učenike prvog, drugog i trećeg razreda Strukovne škole Sisak pripremila sam radionicu koja se oslanjala na Konvenciju o pravima djeteta (usvojena na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenog 1989. godine) koja sadrži standarde koje država potpisnica mora jamčiti svakom djetetu. Republika Hrvatska prihvatila je Konvenciju o pravima djeteta 1992. godine. Učenici su već u dosadašnjem obrazovanju upoznati s postojanjem Konvencije.

Ovaj put nismo toliku pozornost posvetili pravima, nego odgovornostima koje proizlaze iz svakog prava. Probali smo povući paralelu između dva svijeta, stvarnog i virtualnog.

Učenici su podijeljeni u grupe te su ispunili pripremljene listiće pa se povela vrlo zanimljiva rasprava. Neke od tema bile su:

  • Mogu li se prava samo prenijeti iz stvarnog svijeta u virtualno okruženje?
  • Što je s odgovornostima?
  • Razlikuju li se one od jednog do drugog svijeta?

Nakon prvog dijela radionica u kojem su sudjelovali svi učenici, dobivene odgovore predstavila sam pomoću prezentacije. Do kraja veljače prezentacija će biti prikazana u svim razredima koji su sudjelovali u prvom dijelu radionice te će se zapisati komentari učenika.

Drugi dio radionice je namijenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda, a to je izrada plakata ili videomaterijala.