100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

igor_pangrcic

Igor Pangrčič

12. studenog 2018. smo u našoj školi obilježili jedan od najvažnijih događaja u povijesti čovječanstva. Na Elizejskim poljanama, usred Francuske, okupili su se vodeći svjetski ljudi. U sjećanju i podsjećanju, na kraj Prvog svjetskog rata, puno mobiliziranih, ranjenih i mrtvih ljudi, koji je završio točno prije 100 godina.

11. studenog 1918. u 11 sati primirje je stupilo na snagu. Završio je neprekidan četverogodišnji Prvi svjetski rat. Prvi svjetski rat, poznat i kao Veliki rat, počeo je 28. srpnja 1914. trajao je do 11. studenoga 1918. godine. U njemu su bila umiješana sva velika carstva tog vremena i njihovi saveznici, zbog čega se je u početku, mali europski sukob na Balkanu pretvorio u rat svjetske klase. U ratu je umrlo 18 milijuna ljudi. Četiri godine, 3 mjeseca i 2 tjedna događalo se nešto najstrašnije što se ljudskom rodu, čovjeku, može dogoditi i što je obilježilo mnoge narode i pojedince.

Talijanski ulazak u Prvi svjetski rat, koji se dogodio 23. svibnja 1915. godine, otvorio je novo bojište, koje je bilo dugačko 600 kilometara, a većina terena bila je planinska. Nakon objave rata, slabo opremljena talijanska vojska odmah je započela napad na regiju južnog Tirola te je stigla do rijeke Soče, gdje su ih susrele austro-ugarske snage sa vrlo čvrstim otporom. Vrlo težak teren, pun snijega, činio se neuspješan u napadu i poslije uspješnih talijanskih napada u početku rata okrenula se u poraz. Osam dana, najmanje 250.000 mrtvih, milijun izbjeglica, oko 700.000 ranjenih ili otrovanih sa plinom, više od 500.000 nestalih i zarobljenih vojnika. To su brojke, koje ilustriraju krvave bitke uz rijeku Sočo „Soška fronta“, koja se je odvijala na slovenskom teritoriju i koja je osim vojske utjecala i na civilno stanovništvo.

1. slikaKrvavi sukobi su na obje strane tražili mnogo života. Mrtve vojnike su pokopavali uz „frontu“ i u zaleđu, ali mnogi su ostali zauvijek na bojištu. Ostaci tisuća neidentificiranih vojnika i danas leže u masovnim grobnicama.

Simon Gregorčič je u pjesmi Soči opisao ljepotu bisera prirode i ratne patnje, koje rijeka Soča nosi (IZVOR: isječak sa internetske stranice http://www.simongregorcic.si/pesmi/soci).

Slika 1. http://www.simongregorcic.si/pesmi/soci

Francuski predsjednik Macron je 11. studenoga 2018. pozvao svjetske voditelje u borbu za mir, u želji da se ne ponovi nešto takvo i pozvao na toleranciju, prihvaćanju različitosti, jer samo tako ćemo sačuvati mir, vrijednost i pravo svih ljudi svijetu. Sa stoljetnom distancom, pogled na velike događaje velikog rata nudi priliku za nove izazove: uglavnom za revalorizaciju ratom izazvanih odgovora i višestruko prikazivanje događaja i pojava povezanih s njim.

U našoj školi smo se učitelji matematike i povijesti međusobno povezali. Učenici su kod predmeta matematike dobili izradu mini projekta u obradi podataka. Na mrežnoj stranici www.100letprve.si morali su odabrati u izborniku Prvog svjetskog rata karticu gubitka i pronaći informacije koje traže sljedeći zadaci:

1. ZADATAK:
a) Uz pomoć tablice i grafičkih prikaza prikupili su podatke o broju stanovnika, broju poginulih vojnika, broju civilnih žrtava i ukupnom broju smrtnih slučajeva za zemlje Austro-Ugarske, Bugarske, Njemačke i Turske.
b) U postocima su uspoređivali ukupan broj smrtnih slučajeva prema broju stanovnika u toj zemlji.
2. ZADATAK:
a) Uz pomoć tablice i grafičkih prikaza prikupili su podatke o broju stanovnika, broju poginulih vojnika, broju civilnih žrtava i ukupnom broju smrtnih slučajeva na svim kontinentima.
b) U postocima su uspoređivali ukupan broj smrtnih slučajeva prema broju stanovnika na kontinentu.

Kriteriji za ocjenjivanje su sljedeći:

tablica

Primjer dijagrama učenice, njenih grafikona i interpretacije rezultata:

Tablica prikupljenih podataka Antanta

2. slikaSlika 2. Antanta

Tablica prikupljenih podataka Središnje sile

3. slikaSlika 3. Središnje sile

Tablica prikupljenih podataka kontinenti

4. slikaSlika 4. Broj žrtava na različitim kontinentima

Kružni grafikoni stanovnika

5. slika
Slika 5. Broj stanovnika u svijetu

Grafikoni prikazuju broj stanovnika u Antantinima i Središnjima silama tijekom rata.

Kružni grafikoni mrtvih vojnika

6. slikaSlika 6. Broj mrtvih vojnika

Broj poginulih vojnika u ratu bio je vrlo visok. Većina smrtnih slučajeva pronađena je na kontinentima u Europi, zatim na kontinentima Azije, Amerike i Australije. Najveći broj poginulih u Europi bio je u Njemačkoj, a slijede Austrougarska, Turska i Bugarska.

Kružni grafikoni umrlih

7. slika

Svih mrtvih u ratu također je bilo vrlo puno, jer je zbroj svih mrtvih zbroj mrtvih vojnika i mrtvih civilnih žrtava.


Kružni grafikoni stanovnika

8. slika
Slika 7. Broj smrtnih žrtava

Bilo je mnogo žrtava. Opet ih je bilo najviše u Europi, jer je bila središte rata.

Kružni dijagram smrtnih žrtva u vezi s brojem stanovnika

9. slika
Slika 8. Broj civilnih žrtava

S obzirom na broj stanovnika, mnogo je ljudi umrlo. Ako pogledate u prosjeku je umrla oko jedna četvrtina svjetske populacije.

Zaključak

Već nekoliko godina učitelji smo utvrdili, da studenti imaju dosta problema u pisanju interpretacije obrađenih tablica i grafova. Takvi projekti potiču njihov način razmišljanja i rad s računalima ih čini velikim izazovom. Microsoft Excel, Microsoft PowerPoint i Microsoft Word korišteni su za izradu određenog projekta. Počeli su raditi u školi i završili su kod kuće. Ali ako netko nije imao kod kuće računalo, mogao bi završiti rad u školi.

Literatura

  1. http://www.100letprve.si/
  2. http://www.simongregorcic.si/pesmi/soci

Od knjige do filma

slika9

Napisala: Romana Perečinec, prof.

Multimedija u nastavi DaF

Televizija, glazbeni klipovi, video i film najčešći su mediji koje prate naši učenici. Zato je logično da se koriste u nastavi stranih jezika. Pomoću njih uvježbavamo sve četiri jezične
vještine, a Landeskunde se usvaja na prirodan i zanimljiv način. Igrani film je autentičan govorni materijal koji pritom pobuđuje emocije, znatiželju i motivaciju za predmet.
Usprkos tome on se relativno rijetko koristi u nastavi njemačkoga jezika, iako je sastavni dio medijske kulture u nastavi hrvatskoga, što znači da učenici već posjeduju potrebna predznanja. Osim što se može višestruko iskoristiti kao sredstvo izgrađivanja i nadograđivanja jezičnoga znanja učenika, ali i mnogih drugih znanja, on je i – zabavan. No,
potrebno je voditi računa o tome da način njegove uporabe odgovara predznanju i razini jezičnoga znanja učenika. Osim toga, zbog ograničenosti satnice stranih jezika, ne moraju se
uvijek gledati filmovi u ukupnom trajanju, nego samo pojedini ulomci ili najave novih filmova, tzv. foršpani.

Obrada filma (ili ulomka filma)

Da biste uspješno primijenili film u razredu, poželjno je slijediti metodičke upute:

  1. Učiteljica/učitelj prvo treba sama/sam pregledati film.
  2. Prije gledanja u razredu učenicima treba najaviti naslov, duljinu trajanja i na ploču napisati ključne nepoznate riječi. Ujedno je preporučljivo učenicima uvijek usmjeriti pozornost na događanja u filmu.
  3. Nakon gledanja filma ili ulomka treba provjeriti koliko su učenici razumjeli te ponoviti dijelove koji su im bili osobito zanimljivi ili pak nejasni i nerazumljivi.

Nakon toga postoji bezbroj mogućnosti jer pomoću multimedije možete uvježbavati gramatiku, vokabular, razvijati komunikacijske, međukulturne i socijalne kompetencije, jezične vještine, a sve to individualno, u paru ili skupinama, te provoditi različite razredne projekte.

Prijedlozi obrade filma u nastavi DaF

a) Prije gledanja filma učenike možete pripremiti sljedećim vježbama (vještine: govorenje, pisanje):

  • pomoću fotografija iz udžbenika napraviti brainstorming u razredu
  • izraditi asociogram odabranoga ključnog pojma, npr. naslova
  • iz skupine riječi Wortsalat odabrati riječi koje se dobro slažu s naslovom
  • na temelju naslova pokušati odgonetnuti o čemu bi u filmu mogla biti riječ…

b) Za vrijeme gledanja možete podijeliti učenike u skupine i dati im različite zadatke koji obuhvaćaju obradu vokabulara, gramatike, radnje, teme filma… (vještine: slušanje, pisanje)

  • zabilježiti i opisati likove, mjesta, radnju ili slično, a za lakše snalaženje može se izraditi i tablica u koju se unose bilješke slika10
  • zabilježiti internacionalizme, poznate njemačke izraze te pokušati zabilježiti nepoznate izraze koji se često pojavljuju te uočene gramatičke specifičnosti
  • ukratko opisati temu filma
  • napraviti popis ključnih riječi za radnju filma…

c) Vježbe nakon gledanja (vještine: govorenje, pisanje, čitanje)

  • pomoću bilježaka prepričati ili napisati tijek radnje
  • voditi raspravu za i protiv o temi koju film obrađuje
  • nakon što se učenici podijele u skupine, svaka skupina odabere scenu koju će izvesti pred razredom
  • napraviti usporedbu uočenih kulturoloških sličnosti i razlika: povesti diskusiju o tome
  • usporediti bilješke o jezičnom izražavanju (internacionalizmima, poznatim/nepoznatim izrazima) te povesti diskusiju o tome
  • različiti zadaci gramatike i vokabulara, primjerice rečenice s weil, wenn, dass; Lückentexte itd.
  • obrada gestikulacije, mimike, intonacije te ostalih neverbalnih znakova karakterističnih za govornike njemačkoga te njihova usporedba s našim sustavom neverbalnih znakova…

I na kraju učenici mogu za domaću zadaću ili kao razredni projekt napraviti analizu i usporedbu knjige i filma, odnosno ulomka knjige (u udžbeniku) i ulomka filma koji su odgledali.

Viel Spaß beim Anschauen und Lesen!