Nastava na daljinu

Saša Klemenc

Sažetak

Pojava epidemije COVID-19 u prošloj školskoj godini postavila je preko noći mene i mnoge učitelje u ulogu “učitelja na daljinu”. Što točno znači ova sintaktička cjelina i koju strategiju učenja treba odabrati da bi bila uspješna? Nažalost, to je morao utvrditi svaki učitelj pojedinačno. Osim što sam se našla u ulozi „učiteljice na daljinu“, morala sam se snaći i kao majka 9-godišnjaka te tako iz prve ruke spoznati pozitivne i negativne strane obrazovanja na daljinu.

Ključne riječi: Covid19, daljina, učitelj, učenici, podučavanje, nemir

Uvod

U školskoj 2020./2021. godini podučavala sam 4. razred. S obzirom na to da je novonastala situacija u zemlji donijela neizvjesnost, već smo početkom školske godine posvetili jedan tehnički dan informatičkom opismenjavanju 4.razreda. Svi učitelji smatrali su da većina učenika ove dobi još nije bila dovoljno informatički potkovana da bi pokazala samostalnost u slučaju obrazovanja na daljinu. U školi smo se najprije povezali s učiteljima koji predaju informatiku. Svaki razred je odradio 5 samostalnih školskih sati, tijekom kojih smo učenike upoznali s Arnes online učionicom, pokazali im kako funkcionira, kako se u njoj otvara određena datoteka itd. Svaki od učenika dobio je također svoje korisničko ime i lozinku uz pomoć kojih je mogao ući u online učionicu. Također smo jednom tjedno provjeravali njihovo razumijevanje pregledom domaće zadaće koju su pronašli u online učionici svog razreda. Tim koji je oformljen za provedbu nastave 4. razreda donio je odluku da učenici svoje odrađene zadatke unose odnosno učitavaju u aplikaciju Google photos koja im je bila poznata od prethodne godine, umjesto u online učionicu. Ravnateljica nas je zamolila da za izvedbu potencijalnog »obrazovanja na daljinu« prikupimo podatke o učenicima, koji nemaju računala kako bismo im omogućili njihovu uporabu. Naše osnovno komunikacijsko okruženje bile su Arnes online učionica i Zoom.

Obrazovanje na daljinu

Tijekom prvog zatvaranja države uslijed pojave epidemije COVID-19, kontaktirala sam svakodnevno s učenicima i roditeljima putem e-pošte, Arnes online učionice i Zooma. Roditelje sam upoznala s radom na daljinu uz opširniju obavijest, u kojoj sam navela sve ključne informacije kako bi rad protekao što lakše. Najprije sam nedjeljom u online učionicu učitavala sve nastavne sadržaje odnosno zadatke koje su učenici morali izvršiti tijekom školskog tjedna. Naš zajednički dogovor bio je da mi urađene zadatke proslijede svaki dan ili barem do petka. Za učenike sam u online učionici pripremila i raspored nastavnih predmeta, kako bi školske zadatke mogli izvršavati kao što to rade u školi. U raspored su imali uključene i sate videokonferencije na platformi Zoom. Sa mnom su sate na Zoomu imali 3 puta, a s učiteljicom engleskog jezika i tjelesnog odgoja jednom tjedno. Na našim satima objašnjavala sam nove nastavne sadržaje za učenje, povremeno pregledala neke izvršene zadatke, a jedan sat Zooma uvijek je bio posvećen druženju. Na satima druženja dotakli smo se raznih tema: poteškoća u učenju tijekom obrazovanja na daljinu, nedostatka slobodnog vremena (neracionalno iskorišten dan) i usamljenosti (nedostatak druženja s prijateljima, školskim drugarima i drugaricama) te smo sudjelovali u raznim pokretnim igrama. Učenicima je mnogo značilo to što su se mogli sastajati putem videokonferencija na platformi Zoom. Nakon završenog sata omogućila sam učenicima nastavak druženja.

Primjer davanja uputa/pružanja informacija u online učionici:

* Školski tjedni nisu razvrstani po redoslijedu.

Sadržaj slike: NASTAVA NA DALJINU; VAŽNO! PISMENO OCJENJIVANJE-DRUŠTVO

Provjera znanja-pišemo u četvrtak, 15.4.2021.

Pismeno ocjenjivanje znanja imat ćemo u četvrtak, 22.4.2021.

Učim iz SDZ, str. 56-69, iz bilježnice i radnih/nastavnih listića: DOMŽALE-OPĆINSKO SREDIŠTE (OPĆINE) DOMŽALE

(dodano pod VAŽNO):

Da biste ponovili i osvježili pamćenje, te što lakše shvatili način uporabe bilješki iz bilježnice i SDZ, možete ponovno pogledati PPT prezentacije (u prilogu pod važno):

– Naselja u matičnoj pokrajini

Slike 1-8. Primjeri oznaka/simbola u online učionici 5. a (fotografija: Saša Klemenc)

Primjer predaje odnosno unosa ispunjenih zadataka učenika u aplikaciju Google Photos:

Slika 9. Zadatak iz prirodoslovlja (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 10. Zadatak iz Društva i priloženi evaluacijski list za određeni školski tjedan (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 11. Likovni zadatak, stvaranje od otpadnih materijala (fotografija: Saša Klemenc)

Nakon nekog vremena ispostavilo se da neki učenici ne rade školske zadatke onako kako smo se dogovorili. Pojedini učenici su već do sredine tjedna obavili sve zadatke, tako da su ostatak vremena mogli iskoristiti kao svoje slobodno vrijeme. Zbog te sam činjenice bila prisiljena promijeniti tijek rada. Tako sam se s učenicima sastajala svako jutro putem aplikacije Zoom, gdje sam im podijelila zadatke koje su morali završiti do 12 sati. Tada smo se ponovno sastali na Zoomu i zajedno provjerili njihove zadatke. Nije me iznenadilo da su neki učenici dobro surađivali, odazivali se, dok su se drugi skrivali iza ekrana ili nisu reagirali. U većini slučajeva neaktivni učenici su kao razlog naveli slabu internetsku vezu, no to im se nije uvijek moglo dogoditi. Pokazalo se da su aktivno sudjelovali oni učenici koji sudjeluju i u drugim aktivnostima u razredu.

Promijenjeni način rada dobio je veliku pohvalu roditelja jer su učenici bili usmjeravani odnosno vođeni cijelo dopodne i točno su znali što moraju raditi taj dan. Putem aplikacije Google Photos poslali su mi isključivo dogovorene zadatke (npr. pismene sastave i sl.). Iako smo prikupljali odnosno koristili razne prakse, pri čemu su se mnogi roditelji i učenici pomalo ‘gubili’ u pokušajima da se naviknu na novi način informiranja i djelovanja, negdje na sredini razdoblja postigli smo zadovoljavajući tempo rada. Uvelike su mi pomogle i podržale me online zajednice (SIO s konzultantima iz Zavoda za školstvo ili grupe na eTwining platformi) te masovni webinari koji su olakšali usvajanje online alata. Učitelji su također mnogo pomogli jedni drugima, jer su zahvaljujući društvenim mrežama velikodušno dijelili znanja i ideje s kolegama. Ne smijem zanemariti činjenicu da su i roditelji svojom otvorenošću odnosno iskrenošću značajno doprinijeli boljoj atmosferi, tj. fleksibilnijem i lakšem obavljanju školskih zadataka. Neki roditelji obavijestili su me da su zadovoljni mojim radom i da njihovoj djeci dobro ide, da napreduju u radu, dok su drugi bili kritičniji pri komentiranju. Povratne informacije roditelja bile su dragocjene jer su odražavale stvarna stanja u obiteljima mojih učenika i učenica. Činjenica je da su pri obrazovanju na daljinu najviše izgubili učenici koji imaju određene nedostatke u učenju. Uz redovno zaposlenje u školi, od prosinca sam dva puta tjedno u školi podučavala djevojčicu kojoj kod kuće nisu mogli pomoći. Osim što sam učenike podučavala preko ekrana računala te pomagala djevojčici pri radu na daljinu, bila sam i učiteljica svom sinu, koji je također pohađao 4. razred osnovne škole. Ni on još nije mogao na ovaj način samostalno obavljati školske zadatke. Ponekad sam se i sama osjećala kao neka hobotnica, jer su mi se pipci u isto vrijeme našli na nekoliko strana.

Kratkotrajno obrazovanje na daljini

U školskoj 2021./2022. godini podučavam učenike 5. razreda. U rujnu smo u školi nadogradili informatičko znanje učenika, odnosno pokazali im način predaje riješenih zadataka u online učionicu. U slučaju ponovnog obrazovanja na daljinu, aplikacija Google Photos više neće biti potrebna. Ubrzo im je novo informatičko znanje dobro došlo. Početkom studenog poslani smo u karantenu i opet smo bili prisiljeni obrazovati se od kuće odnosno na daljinu. Srećom, obrazovanje na daljinu više nam nije predstavljalo nepoznanicu, ali opet je bilo potrebno obaviti popriličan broj organizacijskih poslova. Način rada poznat nam je još od prošle godine pa smo ga zadržali. Spomenut ću samo da svoje učenike podučavam od 4. razreda. Radikalno sam im promijenila raspored školskih sati, tako da su imali samo jedan “moj” predmet dnevno. Sastajali smo se dva puta preko Zooma, u 8.30 i 12 sati. Ujutro sam im objašnjavala novo nastavno gradivo, neke smo zadatke rješavali zajedno, a ostale su morali predati u moju online učionicu. U 12 sati ponovno smo se sastali i provjerili ispravnost odabranih zadataka. Ovakav način rada osigurao je da učenici u svakom trenutku ostanu aktivni. S obzirom na to da smo isprobali tri različita načina uvođenja podučavanja na daljinu, učenicima je postao omiljen treći (posljednji) način. Povrh svega, istaknuli su da im se svidjelo to što su više vremena proveli na Zoomu slušajući moje objašnjenje i da su se mogli fokusirati samo na jedan školski predmet dnevno. Međutim, svi smo se složili da jedva čekamo sljedeći tjedan i vraćanje u prave školske klupe.

Primjer online učionice:Slika 12. Primjer online učionice 5. a u razdoblju karantene (fotografija: Saša Klemenc)

Sadržaj slike: RAD NA DALJINU (8.11.-12.11.2021.)

• poveznica za naše video susrete, -opći raspored, -raspored po danima. Učitaj (predaj) zapis o novom nastavnom gradivu (temi) u online učionicu danas do 17 sati (Zbrajanje i oduzimanje dužina).
• ZAPIS O NOVOM GRADIVU U BILJEŽNICU (Zbrajanje i oduzimanje dužina),
• engleski jezik.

UPUTE ZA SAMOSTALNI RAD – Zoom poveznica. Predaj domaću zadaću u online učionicu danas do 17 sati (SDZ2, str. 12/9. zadatak) -NARATIVNI TEKST, -Raspored po danima.

Primjer predaje odnosno unosa učenikovog zadatka u online učionicu:

Slika 13. Zadatak iz prirodoslovlja i tehnike, Prehrambena mreža (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 14. Zadatak iz likovne umjetnosti, Prehrambeni lanac (fotografija: Saša Klemenc)

Obrazovanje kod kuće iz prve ruke

»Samoučenje je, čvrsto vjerujem, jedini pravi oblik učenja.«, napisao je Isaac Asimov. Ovo bi bila moja misao vodilja u tom razdoblju da u našem domu ne živi jedan veseli, nadobudni devetogodišnjak. Budući da sam pri upoznavanju s online alatima za nastavu na daljinu najviše naučila zahvaljujući samoučenju, uz velikodušnu podršku kolegica s druge strane ekrana, zaželjela sam da i djeca usvoje ovaj način odnosno misao vodilju. Međutim, u nekim područjima pojavile su se poteškoće, najprije pri motivaciji za učenje, a zatim pri izostanku živog kontakta s učiteljem, djetetovim stilom učenja itd. Uzmemo li u obzir prostorne i vremenske uvjete obrazovanja od kuće, moramo biti pošteno organizirani i disciplinirani kako ne bismo ometali jedni druge i kako bismo određene obveze završili u zadanom roku. Osim svega spomenutog, moramo uzeti u obzir i pravednu uporabu računala u kući te povremenu lošu internetsku vezu. Kao majka uviđam i određene prednosti obrazovanja na daljinu, poput činjenice da djeca rade svojim tempom, pri čemu jedan dio dječje populacije predstavljaju takozvane noćne, a drugi dio jutarnje ptice. Oni uvježbavaju i uče o planiranju, organiziranju, komunikaciji i bontonu putem e-pošte. Uče raditi uz uporabu računala. Povezuju se sa svojom braćom i sestrama pri ispunjavanju zadataka, igri i usvajanju novog nastavnog gradiva. Razvijaju kreativnost u radu, usvajaju nove kućanske vještine, sudjeluju u obiteljskoj ekonomiji. Također uče o međuljudskim odnosima, surađuju, razvijaju empatiju, iniciraju aktivnosti, pregovaraju, argumentiraju i testiraju se u ulogama vođe i podređenih.

Zaključak

Voljela bih da period obrazovanja na daljinu djeca ne zapamte samo kao tjeskobno razdoblje, puno napetosti i straha te ograničenja kretanja i kontakta s ljudima, već kao razdoblje iznimne povezanosti u obitelji. Želim im da spoznaju da nakon svake kiše uvijek zasja sunce. Koronavirus je ustrajan, ali mi smo još ustrajniji.

Literatura

1. Kang, Shiami K. (2014). Delfinja vzgoja. Radovljica: Didakta.
2. Palmer, Parker J. (2001). Poučevati s srcem. Ljubljana: Educy.
3. Kustec, S. (2021). Po poti znanja in srca. Ljubljana: Vzgoja.

Djeca s ADHD-om u školi

Maja Širca

Sažetak

Članak daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samo obrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti.

Ključne riječi: škola, ADHD, hiperaktivnost, nemir, pažnja

Svaki je učitelj u razredu već imao učenika koji je izvukao većinu njegove energije. U ponašanju je bio najistaknutiji i gotovo neukrotiv. Kroz razne pristupe učitelj ga je pokušao uvjeriti i preodgojiti da bude mirniji, tiši, poslušniji i uključeniji u nastavu. Međutim, često neuspješno. Stoga je nastao ovaj članak koji sažima neke važne smjernice u radu s djetetom s ADHD-om.

ADHD je poremećaj pažnje i hiperaktivnosti. Kratica ADHD dolazi od naziva Attention Deficit Hyperactivity Disorder i koristi se i kod nas. ADHD je kronični neurobiološki poremećaj koji utječe na regulaciju razine aktivnosti (hiperaktivnost), inhibiciju ponašanja (impulzivnost) i rješavanje zadataka (nepažnja). Prema procjenama stručnjaka, ima ga oko 8 do 10 % djece u obaveznom školovanju, te se javlja čak tri puta češće kod dječaka, nego kod djevojčica. Poremećaj može imati tri oblika:

1. Kao poremećaj pomanjkanja pažnje.
2. Kao poremećaj hiperaktivnosti.
3. Kao poremećaj pomanjkanja pažnje i hiperaktivnosti.

Tko su djeca s dijagnozom ADHD-a? To su djeca koja kod nas izazivaju najveću zabrinutost i svojim ponašanjem privlače najviše pažnje u razredu. Glasni su i nesvjesni da njihovo govorenje remeti tijek nastave. Ne mogu čekati u redu, već se guraju i pretječu. Njihov je stol uvijek neuredan, pomagala za učenje često su slomljena, olovke nenaoštrene, bilježnice i udžbenici izgrebani i poderani. Oni gube stvari. Njihove su bilješke manjkave i nečitke, zaboravljaju domaću zadaću. Čini se da tijekom nastave sanjare dok gledaju kroz prozor, nemirno se miču na stolici, okreću se i lupaju nogama. Često dolaze u sukobe sa svojim vršnjacima, a u nekima su i verbalno ili čak fizički agresivni. Ponašaju se nepristojno i divlje.

Treba nam puno vremena da shvatimo da se učenici s ADHD-om ne ponašaju tako namjerno i jer bi to željeli. Ne zaboravljaju domaću zadaću jer žele biti neuspješni; nisu nemirni jer nas žele namjerno naljutiti; ne započinju sukobe jer su nepopularni među vršnjacima ili zato što ne žele prijatelje. Sve to čine jer ne mogu kontrolirati svoje ponašanje koje je posljedica ADHD poremećaja. S vremenom, odrastanjem i naporima okoline nauče živjeti s tim poremećajem i sve im je lakše funkcionirati u životu. Ako se razvijaju u okruženju koje ih prihvaća i stalno ne osuđuje; ako se promatraju njihove pozitivne osobine i vrline; ako ih se potiče na pozitivne odnose s vršnjacima i što više radi na njihovoj pozitivnoj percepciji sebe, tada učenici s ADHD-om mogu biti uspješni u školi, a i kasnije u životu.

U nastavku ću pokušati opisati ADHD poremećaj kako biste ga lakše prepoznali kod svojih učenika. ADHD se manifestira na toliko različitih načina, ali karakteristike se mogu podijeliti u ova osnovna područja:

• Nedostatna i lako ometana pažnja: Učenici s ADHD-om imaju poteškoće s koncentracijom. Ponekad se mogu usredotočiti na nešto, a ponekad i ne. Ova fluktuacija i promjena prirode pozornosti jedna je od glavnih karakteristika poremećaja.
• Impulzivnost: Djeca s ADHD-om imaju problema s kontroliranjem svog ponašanja (recimo, upadanje drugima u riječi, udaranje vršnjaka…).
• Hiperaktivnost: Dijete s ADHD-om stalno je u pokretu, ali se ovaj nemir ne planira i ne kontrolira. S odrastanjem takav tjelesni nemir postaje sve manje izražen.

Stoga, tijekom nastave obratite pažnju na učenike koji:

• Teško prelaze s jedne aktivnosti na drugu: imaju poteškoće s prilagodbom na nove situacije, promjene im stvaraju nelagodu i poteškoće.
• Imaju problema s pažnjom: pažnja im se brzo omete, teško se koncentriraju na dulje vrijeme pa imaju problema s izvršavanjem zadataka.
• Ne paze na detalje: površni su.
• Osjetljivi su na podražaje iz okoline: buka ih naročito brzo omete, a često su i preosjetljivi na zvuk.
• Fizički nemir: stalno su u pokretu, čak i dok sjede, ljuljaju se, cupkaju nogama i slično.
• Problemi u ponašanju: Svi gore navedeni problemi dovode do problema u ponašanju, jer ti učenici nisu u stanju obraditi sve podražaje koje dobivaju pa često reagiraju impulzivno. Istraživanja sugeriraju kako se očekuje da hiperaktivna djeca zaostaju dvije do tri godine u odnosu na svoje vršnjake u smislu socijalne i emocionalne zrelosti.

Kako možemo pomoći u organizaciji prostora i nastave kako bi suživot s učenikom s ADHD-om za cijeli razred bio što uspješniji?

• Neka učenik sjedi podalje od ometajućih podražaja. Učionica bi trebala biti što urednija.
• Neka sjedi sam ili s tihim pojedincima.
• Obično je dobro da sjedi sprijeda kako bi ga učitelj mogao neprestano usmjeravati.
• Obratimo pažnju na njegov radni prostor: na stolu bi trebao imati samo ono što mu treba.
• Mirni kutak: učenik bi trebao imati priliku povući se u kutak gdje se može opustiti.
• Omogućimo mu više odmora: možemo mu dodijeliti posebne zadatke koji uključuju kretanje (recimo, brisanje ploče, slanje u kuhinju po kruh ili čaj…).
• Učenik bi trebao imati posebnu informativku u kojoj mu pomažemo zapisati što ima za domaću zadaću.
• Raspored mora biti jasan, može biti napisan piktogramima, slikama…)

Pri komunikaciji s djetetom i o djetetu dobro je pridržavati se sljedećih smjernica:

• Komuniciramo jednostavno i jasno, gledamo učenika u oči, ton bi nam trebao biti smiren i opušten. Ne vičemo.
• Učeniku objašnjavamo posljedice njegovih postupaka i ne osuđujemo ga.
• Ne fokusirajmo se na pogreške, već na njihovo ispravljanje.
• Upute trebaju biti kratke i razumljive.
• Redovno komunicirajmo s roditeljima.
• Moramo uspostaviti odnos sa što više povjerenja s učenikom.

Dodatni savjeti koji mogu ublažiti probleme s kojima se suočavamo kada u nastavi imamo učenika s ADHD-om. Uglavnom utječu na njegovu pažnju i koncentraciju, ponašanje i motivaciju.

• Sjedenje s djetetom pomaže u održavanju pažnje i usmjeravanju. To je često nemoguće ako je dijete samo. Pokušajmo mu ipak svaki dan omogućiti nekoliko takvih trenutaka.
• Učeniku dajemo što više zadataka tijekom nastave. Rado su učiteljevi pomoćnici.
• Koristite se raznim priborom i vidljivim znakovima, poput lopatica s natpisima Stani, vidi, slušaj, razmišljaj; poslužimo se pješčanim satom; bojama za isticanje važnih informacija.
• Uključite rad u paru što je češće moguće.

U radu s problematičnim učenicima nagrađivanje željenog ponašanja može biti vrlo učinkovito. Evo nekoliko primjera:

• Nagradite ih za dovršenje zadatka ili aktivnosti (naljepnicom ili šetnjom do mirnog kutka).
• Sustav prikupljanja žetona: za obavljeni posao učenik sakuplja žetone, a kada ih sakupi dovoljno, dobiva nagradu (bombon, naljepnicu, može biti prvi u redu…).
• Bitna je pohvala za dobro obavljen posao.

Ako se stavimo u kožu učenika s ADHD-om, možemo vidjeti da se često ne osjeća dobro u svojoj koži. Uz sve podražaje koje mora obraditi, često je neprihvaćen u okolini, označen kao glavni krivac, kao problematično dijete. Nema mnogo prijatelja, iako ih, kao i sva druga djeca, želi. Želi biti prihvaćen i voljen. Mi odrasli koji smo zaduženi za njegov odgoj i obrazovanje možemo u tome puno pomoći. Naime, mi smo ti s kojima se on mora osjećati sigurno i prihvaćeno, oni koji mu moraju biti uzor, mi smo mu učitelji. Uz našu pomoć naučit će ne samo gradivo, već i bolje socijalne vještine, steći će pozitivnu sliku o sebi i samopoštovanje. Stoga ne bismo trebali osuđivati, ali bismo trebali stalno imati na umu da njegovo ponašanje proizlazi iz njegovog poremećaja. Da taj učenik nije tu da bi nas stalno srdio i „kidao nam živce“. Važno je da se stalno obrazujemo, da usko surađujemo s roditeljima i savjetodavnom službom, kao i stručnjacima u području ADHD-a. Iznad svega, važno je da imamo veliko srce, dovoljno veliko da prihvatimo ovo toliko obrazovno zahtjevno dijete i saslušamo ga. Vidjet ćemo da se u njemu krije puno nježnosti i potrebe za ljubavlju i prihvaćanjem. Dajmo mu sve to! Neka u nama vidi osobu od povjerenja te osobu na koju uvijek može računati. S jasnim granicama, naravno. Toplo preporučujem svim nastavnicima da pogledaju film Uzvrpoljeni Bram. U njemu se lijepo pokazuje kako učitelj može utjecati na razvoj djeteta s ADHD-om.

Literatura

1. Černe, T. 2016. Pomoč otrokom z motnjo pozornosti in aktivnosti. Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. Ljubljana.
2. Kavkler, M. i Končnik Goršič, N. 2004. Nekaj v pomoč učiteljem: vodnik za poučevanje skupine učencev z učnimi težavami, ki počasneje usvajajo znanja. Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. Ljubljana.
3. Kesič Dimic, K. 2009. Adrenalinske deklice, hitri dečki. Educa, Melios. Nova Gorica.
4. Strong, J. i O. Flanagan, M. 2013. Motnja pozornosti in hiperaktivnosti za telebane. Pasadena. Ljubljana.
5. Yarney, S. 2013. Can I tell you about ADHD? Jessica Kingsley Publishers. London.