Praćenje napretka učenika

Nataša Zebec

Sažetak

Formativno praćenje nije metoda učenja, već način podučavanja koji je za učitelja neodoljiv, budući da postane svjestan da takvim načinom rada profitiraju kako učitelj, tako i učenici. U vrijeme mog školovanja u glavnoj ulozi bio je učitelj, dok je to sada učenik, koji ravnopravno sudjeluje u nastavi. Nastava mora biti isplanirana na način da je u prvom planu učenik, dok učitelj savjetuje i pomaže učenicima napredovati u različitim znanjima i vještinama. Pritom učitelj koristi različita pomagala, na primjer, listić za praćenje napretka učenika, koji se u mojoj praksi podučavanja pokazao kao vrlo koristan.

Ključne riječi: formativno praćenje, napredak učenika, učenje

Uvod

Formativno praćenje ima pozitivan učinak na učenje kada učitelj daje kvalitetne povratne informacije učenicima te kada učenici vrednuju vlastiti rad i rad svojih kolega. U tom procesu je ključno da učitelj neprestano prilagođava nastavu znanjima stečenim u procesu učenja i da obraća pažnju na potrebe svakog učenika. Formativno praćenje ima veliki utjecaj na poboljšanje postignuća svih učenika, osobito onih s teškoćama u učenju, čiji proces učenja i znanje su znatno kvalitetniji u okolnostima kada su svim učenicima omogućeni ravnopravni uvjeti. Učenici postaju ravnopravni partneri u procesu učenja, razvijajući dublje znanje i vještine učenja, samoocjenjivanja, vršnjačke evaluacije i drugih strategija učenja. Učenici koji su aktivno uključeni u izgradnju razumijevanja novih koncepata uče kako ocjenjivati vlastiti rad i rad vršnjaka prema kriterijima uspješnosti. Na taj način razvijaju sposobnost samostalnog usmjeravanja učenja, što će im pomoći da žive kvalitetno i uspješno djeluju u zajednici. (Holcar idr., 2016)

Središnji dio

U satove biologije i kemije redovito unosim elemente formativnog praćenja, istovremeno vodeći računa da atmosfera u učionici bude mentalno poticajna, suradnička i opuštena. Predstavit ću vam instrument za praćenje napretka učenika pri učenju (Listić za praćenje napretka učenika).

Na satovima kemije u 8. razredu smo obrađivali lekciju Kiseline, baze i soli. Unutar podjedinice Indikatori i pH ljestvica planirali smo usvojiti sljedeće ciljeve:

• učenici su upoznati s različitim indikatorima za dokazivanje kiselih, bazičnih i neutralnih vodenih otopina,
• upotrebom indikatora učenici razlikuju kisele, bazične i neutralne tvari iz okoliša,
• upoznati su s pojmom pH ljestvice i
• upotrebljavaju pH ljestvicu kao mjerilo za određivanje kiselosti i bazičnosti otopina.

Provjera predznanja učenika

Već prethodni sat provjerila sam predznanje učenika iz nastavne cjeline Kiseline i baze u svakodnevnom životu. To znanje je osnova za daljnje usvajanje znanja o indikatorima i pH ljestvici. Učenici su rješavali zadatke na radnom listu, koji su zatim razmijenili s kolegom, ocijenili ga i dali povratne informacije. Ovisno o ispravnosti odgovora, učenici su obojali emotikone na listiću za praćenje napretka učenika u lijevom stupcu MOJE PREDZNANJE. Također su odgovorili i na pitanje „Moram li još nešto učiniti da bi moje predznanje bilo dobro?” te što će učiniti u tu svrhu.

Dijeljenje u skupine

Kako se rad na učenju novog gradiva odvijao u skupinama kao zajedničko učenje, učenici su najprije bili podijeljeni u grupe. Na stol sam postavila kartice s različitim slikama. Svaki učenik odabrao je karticu o kojoj je znao nešto reći.

Slike 1-5: Kartice za podjelu učenika u skupine

Učenici koji su izabrali jednaku karticu bili su smješteni u istu skupinu. Zatim su predstavili svoje znanje vezano uz sliku na kartici.

Uvodna motivacija

Trudim se uključiti učenike u bavljenje novim gradivom. Tražim primjere iz svakodnevnog života, stoga se učenici ne pitaju „Gdje će nam trebati ta znanja?”

Pokazala sam im dvije hortenzije, prva je imala plave cvjetove, a druga ružičaste. Upitala sam ih o čemu ovisi boja cvjetova. Kako nisu znali odgovor, rekla sam im da će to sami otkriti znanstveno-istraživačkim radom.

Prije nego su započeli sa samostalnim radom, zanimalo me jesu li im poznati pojmovi indikatora i pH ljestvice. Na popisu za praćenje napretka učenici su pročitali ciljeve današnjeg sata i samostalno ocijenili gdje se na liniji znanja nalazi njihovo trenutno znanje. Većina učenika uvrstila se na početak linije (početnik), što je značilo da nemaju znanja ili da su njihova znanja o indikatorima i pH skali bila skromna.

Slika 6. Barometar znanja na školskoj ploči, početak sata

Usvajanje novog gradiva

Učenici su putem različitih izvora samostalno tražili podatke o indikatorima i značaju uporabe pH ljestvice u svakodnevnom životu. Podatke su uvrstili u sustav (misaoni uzorak, pojmovna mreža).

Nakon toga izveli su eksperiment i utvrdili kako se različiti indikatori oboje u prisutnosti kiselih, bazičnih i neutralnih tvari.

Jedna skupina učenika je odredila pH zemlje u kojoj su rasle hortenzije. Tako su ustanovili da je boja cvjetova ovisna o pH zemlje u kojoj biljka raste.

Slika 7. Eksperimentalni rad

Nakon istraživačko-eksperimentalnog rada učenici izvještavaju o svojim zaključcima.

Provjera znanja i postizanje ciljeva

Za provjeru znanja sam u radnoj knjizi izabrala pitanja na koja su učenici odgovorili. Maksimalan broj bodova iznosio je 14. Učenici su si ponovno međusobno pregledali, ispravili i ocijenili odgovore. Tako je svaki učenik mogao vidjeti koliko je njegovo znanje na kraju sata i koliki je njegov napredak. Učenici su pomaknuli svoj listić na barometru znanja. Većina učenika je postigla veliki napredak u znanju, čak su stigli i do zvanja majstora. Samo je jedan učenik malo napredovao.

Slika 8: Barometar znanja na školskoj ploči, završetak sata

Također su označili svoj napredak (obojili su krugove ciljeva koje su usvojili) i na listi za praćenje napretka. Zatim su napisali samoprocjenu onoga što znaju i onoga u čemu još imaju problema. Napravili su plan kako će ispraviti svoje nedostatke.

Zaključak

Učenici prilikom ovakvog načina rada znaju što uče, gdje će im u životu trebati to znanje, aktivniji su nego na klasičnim predavanjima, a njihove ideje i kreativnost često me iznenade. Znaju točno procijeniti svoje znanje i napredak te povratnu informaciju učitelja i kolega prihvaćaju kako dobronamjerni vodič koji ih usmjerava naprijed. Istovremeno ne smijemo zanemariti činjenicu da u učionici prilikom takvog rada postoji suradnja, ugodno okruženje za učenje, povjerenje i poštovanje. To su satovi na koje učenici rado dolaze.

Literatura

1. Holcar Brunauer, A. idr. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju: Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
2. Devetak, I. idr. (2012).Peti element 9: Učbenik za kemijo v devetem razredu osnovne šole.

Fotografije

Slike 1-5: Kartice za podjelu učenika u skupine (slike 1-4 izvor: Devetak, 2012.; slika 5 izvor: vlastiti)
Slika 6. Barometar znanja na školskoj ploči, početak sata (izvor: vlastiti, 2019.)
Slika 7. Eksperimentalni rad (izvor: vlastiti, 2019.)
Slika 8. Barometar znanja na školskoj ploči, završetak sata (izvor: vlastiti, 2019.)