Uloga škole u motivaciji za čitanje

edita_celofiga

Edita Čelofiga

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj, koji nastavnici i drugi školski djelatnici slijede, je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i postignuti, da postanu čitatelji za cijeli život.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje

Abstract

The author describes activities that encourage students to read at school. The primary goal that teachers and other school professionals pursue is to develop a lasting motivation for students to read and to make them become readers for life.

Keywords: reading, reading motivation

Uvod

Motiv djeteta za čitanje usko je povezan s vrijednošću čitanja u obitelji. Roditelji koji vjeruju, da je čitanje važno za osobni razvoj i rad djeteta, potiču djecu na čitanje na više načina. Oni koji imaju negativan stav prema čitanju, čak mogu odvratiti djecu od čitanja. Prilikom ulaska u školu učenici su uglavnom motivirani za čitanje, a u višim razredima motivacija za čitanje znatno se smanjuje. Neki to smanjenje pripisuju osobnim razlozima, dok ga drugi pripisuju vanjskim čimbenicima. Zanimanje za čitanje s godinama više opada kod dječaka – razlog je možda taj što se premalo pažnje posvećuje njihovim specifičnim interesima za čitanje. Kao školska knjižničarka već neko vrijeme primjećujem značajan pad motivacije za čitanje, posebno među učenicima u 3. obrazovnom razdoblju. Budući da je motivacija za čitanje u školi usko povezana s cjelokupnom motivacijom učenika, o čemu ovisi i njihov uspjeh, kako u školi, tako i u kasnijem životu, kao jedan od prioritetnih projekta škole u ovoj školskoj godini pripremili smo projekt „Postani čitatelj za cijeli život“, s kojim ćemo pokušati potaknuti čitanje na svim razinama roditeljskog i školskog obrazovanja.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje dijeli se na unutarnju i vanjsku. Unutarnja motivacija potječe od unutarnjih potreba i želja pojedinca i važna je za razvoj dugoročnog interesa za čitanje. Za interno motivirane čitatelje čitanje je prije svega izvor zadovoljstva i užitka. Takav čitatelj uronjen je u čitanje, znatiželjan je, postavlja sebi ciljeve čitanja, voli dijeliti svoja iskustva iz čitanja, samouvjeren je, ima pozitivan stav prema čitanju. Vanjski motivirani čitatelj ima negativan stav prema čitanju, izbjegava čitanje, ne voli razgovarati o čitanju i čita samo zato što ima malo interesa.

Utjecaj škole na motivaciju za čitanje

Za škole i nastavnike, najvažnije pitanje vezano za motivaciju za čitanje je, kako kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i kako ih potaknuti na čitanje za učenje. Učitelj može motivirati učenike da čitaju na više načina – sa vanjskim i unutarnjim pristupima. Korištenje strategija za čitanje, kao i razgovori o čitanju, od osobite su važnosti za vanjsku motivaciju, a upotreba širokog spektra materijala za čitanje od posebnog je značaja za unutarnju motivaciju. Učitelji uspješnije potiču motivaciju za čitanje ako učenicima omoguće, da sami odaberu knjige, da im pripremaju zanimljive zadatke vezane uz čitanje i koriste različite strategije čitanja za čitanje različitih žanrova. Isto tako je veoma važno, da uzimaju u obzir različite sposobnosti učenika.

Školski projekt „Postanimo čitatelji zauvijek“

Motivacija za čitanje usko je povezana sa učenjem jer su motivirani i predani čitatelji također uspješni učenici. Što učenik više čita, to je bolja njegova tehnika čitanja, što olakšava razumijevanje čitanja. To zauzvrat ima za posljedicu povećanje motivacije, jer učenik uz dobru tehniku ​​čitanja može lakše poduzimati zadatke i ustrajati na postizanju konačnog cilja. Kako su učitelji posebno važni u postizanju ovog cilja, predložila sam im, da svaki od njih razmisli o aktivnostima, koje će uključiti u svoj rad radi postizanja cilja povećanja motivacije učenika za čitanje.

Kao dio projekta, u prosincu sam planirala provesti anketu kod učenika, kako bih utvrdila, zašto se opseg čitanja fikcije kod starijih učenika smanjuje, tko ili što utječe na pad interesa za čitanje. Također ćemo u prosincu provoditi anketu među učiteljima, a cilj nam je otkriti koja vjerovanja o važnosti čitanja imaju učitelji i koliko se njihova uvjerenja odnose na aktivnosti u učionici. Kao školska knjižničarka, u siječnju ću za roditelje učenika 1. obrazovnog razdoblja održati predavanje “Kako će vaše dijete postati čitatelj za cijeli život”, na kojem ću im predstaviti važnu ulogu koju igraju u oblikovanju kulture čitanja djeteta. Za nastavnike i svoje suradnike održat ću predavanje “Učiteljske aktivnosti za promicanje motivacije za čitanje kod učenika”, kako bih ih pokušala osvijestiti o važnosti čitanja za uspješnost učenja učenika. Daroviti učenici 9. razreda u svim odjeljenjima škole održat će predavanje o važnosti čitanja, kako bi pokušali uvjeriti učenike u vitalnu važnost čitanja knjiga. Kao jednu od promotivnih aktivnosti implementirat ćemo i čitalačku značku na sve školske predmete. Učitelji će pripremiti popise knjiga za sve predmete, od kojih će učenici odabrati tri, pročitati ih tijekom školske godine i predstaviti svoje dojmove o knjizi, pripremiti kratki kviz, reportažu …

Kako je zadaća svih nastavnika aktivno potaknuti učenike na čitanje, a učiteljevo čitanje u učionici jedno je od najsnažnijih motivacijskih sredstava za poticanje čitanja, nastavnici će djelovati kao modeli za čitanje, s knjigom u ruci kad god je to moguće. Za studente je vrlo važno imati oko sebe odrasle ljude koji predstavljaju pozitivan model čitanja. U ovoj školskoj godini, na početku svakog sata, nastavnici će posvetiti 5 minuta čitanju zanimljivog odlomka iz knjige ili članka. U školskoj knjižnici organizirat ćemo sajam knjiga tijekom tjedna naše škole (u ožujku 2020). Učenici će u školu donijeti netaknute knjige iz kućne zbirke, koje će biti izložene u školskoj knjižnici tijekom tjedna aktivnosti. Svaki učenik koji donese knjigu moći će odabrati knjigu koju joj je donio netko drugi. U svakom razredu ćemo izabrati promotore čitanja, koji će voditi evidenciju o tome koliko i što učenici čitaju i prezentirati zanimljive knjige. Svaki odjel će „usvojiti pisca“, koji će biti označen na vratima učionice. Tijekom školske godine učenici će prikupljati materijal, slike, slati mu e-poštu, čitati njegove knjige itd. Među učenicima 5. razreda kružit će „ruksak za čitanje“, koji će sadržavati neke jedinice literature i nastavnog materijala koji su zanimljivi i roditeljima i učenicima. Učenici će imati priliku u učionici predstaviti ono što su čitali članovi obitelji, a svoja će razmišljanja moći upisati i u bilježnicu. U školskoj knjižnici učenici će tijekom školske godine rješavati zagonetke s knjigama. Na postavljena pitanja odgovarati će koristeći knjige dostupne u knjižnici. Tako će se naviknuti na samostalno pretraživanje i prikupljanje podataka iz knjiga. Osim rješavanja zagonetki s knjigama, učenici u školskoj knjižnici moći će glasati i za najbolju knjigu. Učenici devetih razreda prvoškolcima će čitati bajke i predstaviti im svoje omiljene knjige iz djetinjstva. Tijekom tjedna aktivnosti održat ćemo i maraton čitanja. Svi – učenici, nastavnici i ostalo školsko osoblje čitat ćemo svakog dana, prvi školski sat po 15 minuta, jer škola može najbolje potaknuti čitanje ako ima redovno, tiho vrijeme posvećeno čitanju. Tijekom zimskih praznika pripremit ćemo radionice za učenike, na kojima će moči izraditi knjige od recikliranog papira, igre poput Sjećanja (s imenima autora i naslova knjiga), kostime za književne junake i slično.

U produženom boravku učenici će pripremati izložbe pod mentorstvom svojih učitelja – u prosincu će to biti Moja omiljena bajka, kasnije Moj omiljeni književni junak, kao i književne kvizove i ljestvice najpopularnijih knjiga na odjelu.
Svi školski učitelji učenike će upoznati s jednom ili dvije strategije čitanja već u početku školske godine, koje će učenici aktivno koristiti tijekom cijele godine za rad sa svim vrstama teksta. Istovremeno će svi nastavnici aktivno surađivati ​​sa školskom knjižnicom tijekom cijele školske godine, potičući učenike, da redovito koriste knjige. Tijekom rekreativnih odmora u školskoj knjižnici održavati će se razgovori o knjigama, gdje će učenici moći iznijeti svoje dojmove i mišljenja o pročitanim knjigama, jer se razgovor o pročitanom pokazao kao vrlo učinkovito motivacijsko sredstvo.

Zaključak

“Tamo gdje postoji volja, postoji i način.” Tako kažu. Novu školsku godinu započeli smo s puno dobre volje i sjajnih ideja, a vrijeme će pokazati, koliko smo uspješno ostvarili svoju misiju. Nadamo se i želimo, da što više učenika pokrene ljubav prema čitanju i da postanu čitatelji za cijeli život.

Literatura

  1. Kako naj šola razvija branje in širšo pismenost: zbornik Bralnega društva Slovenije (2005). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo
  2. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  3. Newman, N.(2017): Vzgajanje strastnih bralcev : 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor : Hiša knjig, Založba KMŠ
  4. Podgoršek, M. (2009): Motivacija in uporaba storitev šolske knjižnice. Ljubljana : Morfem

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Vježbenice i listići za čitanje

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedU nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedVježbenice i listići za čitanje

U nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

https://www.google.si