Čitanje učenika i motivacija

ireena_strasbergar

Irena Strasbergar

Sažetak

Motivacija nam je potrebna da djelujemo u skladu s našim ciljevima, željama i potrebama. Važno je da od rane dobi djeca imaju priliku razvijati unutarnju motivaciju koja ih najsnažnije usmjerava prema cilju. Osim jačanja dječje unutarnje motivacije, zadatak učitelja je pobrinuti se i za njihovu vanjsku motivaciju. Raznim motivacijskim oblicima djeca će ustrajati na putu prema tečnom čitanju i razumijevanju pročitanog.

Uvod

Čitanje i pisanje utkani su u sva područja učeničkih aktivnosti. Prva, koja djetetu daje temelje kasnije čitateljske navike, je obitelj. Obiteljsku pismenost oblikuju brojni socijalni i kulturni čimbenici. Naravno, svaka obitelj zauzima drugačiji pristup razvoju dječje pismenosti. Pokazalo se da škola u velikoj mjeri nije u stanju nadoknaditi nedostatak poticaja unutar obitelji tijekom razdoblja početnog čitanja i pisanja.

Ključne riječi: značenje čitanja, motivacija za čitanje, praćenje napretka učenika kod čitanja.

Čitanje je izuzetno važno tijekom razdoblja učeničkog obrazovanja, a putevi do tečnog čitanja razlikuju se od djeteta do djeteta. Nekome treba puno vremena i puno ponavljanja da bi tečno čitao, dok drugi vrlo brzo postaje čitač. Učenici, koji moraju za tečno čitanje proći duži put, obično trebaju mnogo različitih načina vanjske motivacije, ali, naravno, zadatak učitelja je ojačati i razviti djetetovu unutarnju motivaciju, što je presudno u ovom procesu. Također je važno da učenici ne izgube ljubav prema knjizi tijekom razdoblja savladavanja tehnike čitanja, stoga je neophodno da roditelji i učitelj inzistiraju na tome da djeca čitaju naglas.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje istodobno je važna kao rezultat čitateljskog iskustva i kao prediktor budućih čitateljskih vještina. Polazna točka za tečno čitanje je unutarnja motivacija pojedinca. Jedan od najvažnijih čimbenika unutarnje motivacije je zanimanje za čitanje. Međutim, ovdje igra važnu ulogu učitelj. U svojoj dugogodišnjoj praksi otkrila sam da je najuspješniji put do tečnog čitanja djeteta uvijek u suradnji s roditeljima. Na nastavi uvijek tražim i uvodim nove načine za razvijanje i održavanje dječje unutarnje i vanjske motivacije za čitanje.

Dijagnostika čitanja učenika

Na kraju trećeg razreda osnovne škole učenici bi trebali imati primjereno učvršćenu tehniku ​​čitanja. Trebali bi čitati tečno i naravno razumjeti pročitano.

U rujnu kada učenici prelaze prag trećeg razreda, na različitim su razinama puta do tečnog čitanja. Tijekom cijele školske godine pokušavam pronaći različite načine motivacije kojima bih potaknula i unutarnje motivirala učenike da što više čitaju. U tu svrhu na početku trećeg razreda provodim dijagnostiku čitanja i izmjerim broj pročitanih učeničkih riječi u određenom vremenu. Isti tekst pročitaju još sredinom školske godine i na kraju. Dobivene informacije dobrodošle su u pregledu napretka pojedinca i korisne kod razgovora s roditeljima. Međusobno uspoređujem podatke i usredotočujem se na sva eventualna odstupanja prema dolje i tražim razloge za to. U tome mi naravno pomažu roditelji s kojima razgovaram o intenzitetu čitanja kod kuće.

Tablica 1. Broj pročitanih riječi u 1 minuti po učeniku na početku, u sredini i na kraju školske godinetabelaLegenda:
Zelena boja – učenik je napredovao u br. pročitanih riječi u jednakom vremenu.
Crvena boja – učenik nije napredovao u br. pročitanih riječi u jednakom vremenu.
Žuta boja – učenik/ca koji/a je pročitao/la najviše riječi u određenom vremenu.
Tirkizna boja – učenik/ca koji/a je pročitao/la najmanje riječi, ali je ipak napredovao/la.

Graf 1. Prikaz broja pročitanih riječi po učenicima
imagePRIJEVOD GRAFIKONA – Primjer grafikona čitanja učenika u 3. razredu u rujnu i prosincu

Graf 2. Primjer prikaza usporedbe brojeva pročitanih riječi učenika nakon dva mjerenja

imagePRIJEVOD GRAFIKONA: Napredak čitanja učenika 3. razreda

Različiti oblici motivacije učenika za čitanje

1. Razredna knjižnica

Na početku školske godine pripremim razrednu knjižnicu s najmanje jednom knjigom za svakog učenika. Učenici mogu u slobodno vrijeme odabrati knjigu i pročitati je u kutku SLIKA 1 (2)za čitanje.

2. Kutak za čitanje

Najpopularnije mjesto u razredu je kutak za čitanje. Učenicima sam pripremila garnituru za sjedenje na kojoj mogu udobno sjediti i čitati.

Slika 1. Kutak za čitanje

3. Knjiga mjeseca

Na zidu u kutku za čitanje imamo rubriku KNJIGA MJESECA. Učenici svojim kolegama predstave knjigu koja im se posebno svidjela. Učenik objesi naslov i autora knjige i objašnjava ostalim kolegama zašto je zanimljivo da pročitaju baš ovu knjigu.

4. Cjelogodišnji projekt – DOBAR ČITATELJ

SLIKA 2 (2)Na početku školske godine pripremim bilježnicu DOBAR ČITATELJ, u koju učenici upisuju naslove pročitanih knjiga. Učenici zapisuju sve knjige koje pročitaju u školi i kod kuće. Na kraju školske godine pregledavamo zapise i dajemo pohvale najuspješnijim učenicima. Ove godine je najviše knjiga u razredu (120) pročitala djevojčica.

Slika 2. Upisivanje u bilježnicu

5. Čitateljsko putovanje

Učenici imaju na raspolaganju trake koje na početnoj točki (obično u kutku za čitanje) zalijepe na zid sa zapisima naslova knjiga ili njihovih imena. Dakle, ovdje počinje čitateljsko putovanje. Sa svakom pročitanom knjigom, čitateljsko putovanje učenika postaje sve duže jer dodaju trake i lijepe ih jednu za drugom. Kad učenici postignu cilj koji može biti bilo gdje u učionici, dobivaju pohvale. Istodobno, učitelj ima pregled nad čitanjem pojedinca i priliku da izuzetno brzo utvrdi tko se još nije pridružio putovanju pa ga može motivirati.

6. Međugeneracijsko čitanje

U mjesecu listopadu organizirala sam čitanje učenika uz pomoć i u društvu učenika prijateljskog razreda predmetne nastave. Stariji su učenici bili od pomoći učenicima trećih razreda, pomažući im da čitaju i razumiju pročitano. Također smo spojili ugodno s korisnim i isto popodne, na susretu kada su učenik trećeg razreda i učenik predmetne SLIKA 3 (2)nastave pročitali knjigu, objasnili sadržaj i prepričali je, učenik trećeg razreda mi je prišao i prepričao sadržaj knjige za čitateljsku značku. Ova druženja ocjenjujem izuzetno uspješnim i produktivnim te potvrđujem da su posebno slabiji čitatelji uživali u čitanju i pomoći koju su dobili od starijih učenika. Motivacija je bila zaista na visokom nivou. Učenici su rado prisustvovali tim susretima. Organizirali smo četiri takva susreta, dva puta tjedno.

Slika 3. Susret djece

7. Čitateljska značka i eko čitateljska značka

Budući da sam svjesna važnosti čitanja i razvijanja dječjeg stava prema čitanju i doživljavanju bajki i priča, već nekoliko godina pokušavam osigurati da svi učenici u razredu dobiju čitateljsku značku. U sklopu ekoaktivnosti dodajem i ekočitateljsku značku. Međugeneracijski susreti uvelike su pridonijeli uspješnom dobivanju čitateljskih znački jer su i djeca iz ranjivih skupina također bila još ohrabrenija i imala su priliku čitati i obavljati obaveze za čitateljsku značku. To su također s veseljem i iskoristili.

8. 10 minuta za čitanje

Kako bismo pojačali važnost čitanja i približili čitanje svim učenicima, dva puta tjedno na nastavi smo uveli desetominutno čitanje. Učenici su u školu donijeli svoje knjige ili su odabrali knjigu u razrednoj ili školskoj knjižnici. Imali su je kod sebe i čitali je u određenim danima i satima. Tako su se učenici navikli čitati u nastavcima, brinuli se o knjigama i pročitane knjige upisivali u bilježnicu za cjelogodišnji projekt DOBAR ČITAČ i ČITATELJSKO PUTOVANJE.

9. Napredak čitanja

Naravno, poticala sam i čitanje kod kuće pa sam tako ljubav i naklonost prema knjigama poticala odlascima u školsku knjižnicu i mjesečno mijenjala knjige razredne knjižnice.

Nakon dijagnostike čitanja u rujnu izmjerila sam broj pročitanih riječi u mjesecu prosincu. Učenici su 1 minutu čitali isti tekst još sredinom i na kraju školske godine. Tablica pokazuje da su tri učenika u prosincu pročitala manje riječi nego u rujnu, ali nakon mjerenja u lipnju vidi se da su sva tri poboljšala broj pročitanih riječi u usporedbi s čitanjem u rujnu kao i prosincu (vidi grafikon i tablicu).

Zaključak

U razvoj i učvršćivanje tehnike čitanja učenika i u razumijevanju pročitanog ulažem puno energije i razmišljanja. Učenicima nudim mnogo različitih mogućnosti u koje se mogu po odabiru uključiti i na taj način poboljšati ili samo iskusiti radost čitanja. U razredu je uvijek nekolicina učenika koja proždire knjige i rado sudjeluje u svim ponuđenim oblicima. Međutim, veću pažnju i motivaciju trebaju učenici koji su možda slabiji čitatelji, koji možda još nemaju razvijenu sklonost prema knjizi ili pak ne uživaju roditeljsku podršku i pomoć. Roditelji, naravno, igraju vrlo važnu ulogu u tome i utječu na čitateljske navike djece od najranije dobi.

Kad se zatvori trokut učenika, roditelja, učitelja, s toliko različitih pristupa i motivacijskih oblika čitanja, napredak je zajamčen kod svih učenika.

Literatura

  1. Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja, (2003) Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Branje za znanje in branje za zabavo; priročnik za spodbujanje družinske pismenosti. (2009). Ljubljana: Andragoški center.

NAPOMENA: Čitateljska značka slovenski je pokret koji više od 50 godina promiče razvoj čitalačke kulture mladih. Osnovni cilj čitanja za Čitateljsku značku je educirati čitatelja koji će čitati čitav život. Obuhvaća učenike od 1. razreda do kraja škole. Na kraju svake školske godine dobivaju priznanje za uspješno položenu čitateljsku značku. Čitatelj se za Čitateljsku značku odlučuje dobrovoljno i čita u slobodno vrijeme.

Aktivnosti poticanja čitanja

u razrednoj nastavi

danielaK_teaR

Daniela Kuić i Tea Radić

Sažetak

Rad donosi pregled aktivnosti za poticanje čitanja u razrednoj nastavi. Sve aktivnosti korištene su ili se koriste u provedbi projekta Superčitači i Superčitači 2 tijekom školske godine 2019./2020. i 2020./2021. Razvoj i jačanje čitalačkih vještina ključne su zadaće učitelja, ali i stručnih suradnika školskih knjižničara jer dokazano pozitivno utječu na emocionalni i kognitivni razvoj učenika. Rad donosi kratki opis svake aktivnosti te prijedloge za provedbu u razredu, u okviru postojećeg projekta ili samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje.

Ključne riječi: aktivnosti za poticanje čitanja, čitalačke vještine, čitanje na glas, motivacija za čitanje.

1. Uvod

Uspješno ovladavanje vještinama govorenja i slušanja preduvjet su usvajanja vještine čitanja. Temelji komunikacijskih vještina postavljaju se u predškolskoj dobi. Početci uvođenja djeteta u svijet knjige ostvaruju se unutar obitelji. Pažljivim biranjem slikovnica primjerenih dobi djeteta ono će dobiti priliku učiti i razvijati se. Kako dijete odrasta tako se njegove potrebe i želje mijenjaju.

Osnovna podjela čitanja uključuje čitanje iz užitka i funkcionalno čitanje. Čitanje iz užitka vezuje se uz određene interese pojedinca koji zajedno sa stečenim navikama čitanja čine čitateljsku kulturu pojedinca. Funkcionalno čitanje obuhvaća proces usvajanja informacija i učenja. Proces čitanja omogućuje osobni rast, razvoj i usvajanje znanstvenih informacija te potiče cjeloživotno učenje, istovremeno zadovoljavajući društvene potrebe pojedinca, kao i potrebe za opuštanjem i razbibrigom. (Bokan; Poljak, 2018.) Prema Aniti Peti-Stančić razine čitalačke pismenosti bolji su prediktor gospodarskoga rasta od obrazovnog postignuća, a čitalačka je pismenost preduvjet svjesnoga, kritičkoga i aktivnoga sudjelovanja u gotovo svim aspektima suvremenoga života. (Matešić, 2019.)

Polaskom u školu djeca uče ovladavati tehnikom čitanja. Ona koja su u tome uspješnija bilježe bolje rezultate u svim nastavnim područjima. Čitanje omogućuje stjecanje spoznaja o svijetu u kojem živimo što je preduvjet za djetetov mentalni razvoj, što će kasnije pozitivno utjecati i na njegov profesionalni razvoj.

Uz obitelj, središnju ulogu u procesu poticanja čitanja kod djece i mladih imaju učitelji. Učitelj je taj koji planira strategije i tehnike kojima će učenike osposobiti za čitanje te različitim aktivnostima učiniti čitanje zanimljivim. Učitelj u tu svrhu istražuje i bira književna djela koja će djeci predstaviti, postavlja zadatke koji zahtijevaju različite pristupe tekstu, s učenicima provodi vrijeme u školskoj knjižnici, potiče ih na slobodan izbor literature, listanje dječjih časopisa i sl. Kvalitetna suradnja učitelja sa stručnim suradnicima knjižničarima u osnovnim školama temelj je ojačavanja čitateljskih vještina učenika te razvijanja pozitivnih osjećaja prema pisanoj riječi.

2. Aktivnosti za poticanje čitanja

Rad donosi primjere iz prakse kojima se potiču čitalačke kompetencije učenika. Aktivnosti su primjerene za učenike od drugog do četvrtog razreda osnovne škole, a provode se kroz projekt Superčitači i Superčitači 2.

A. Motivacijska ploča

Motivacijski aspekt čitanja podrazumijeva vrijednost čitanja kao korisne aktivnosti, pozitivna očekivanja od čitanja, ciljne orijentacije usmjerene na ovladavanje zadataka čitanja, interes za čitanje koji je razvijeniji ukoliko je intrinzično internaliziran, odnosno pobuđen unutarnjom željom ili potrebom, pozitivnu sliku o sebi kao čitatelju, smanjeni osjećaj anksioznosti prilikom čitanja te osjećaj samoefikasnosti ili samodjelotvornosti u svladavanju zadataka čitanja. (Nikčević-Milković, 2016)

Temeljem razumijevanja motivacijskog aspekta čitanja kao početna aktivnost predlaže se izrada motivacijske ploče. Riječi imaju snažnu moć koja može probuditi u učeniku želju i radni entuzijazam. Kako bi se učenici podsjetili na važnost i učinke čitanja potrebno ih je uvijek iznova poticati i motivirati. Koristeći digitalne ploče (npr. Linoit, Padlet) učenici mogu zapisivati motivirajuće poruke o tome zašto vole čitati, što im čitanje omogućuje, kako se uz čitanje osjećaju, što mogu naučiti i sl. Motivirajuće poruke učenici također mogu zapisati i zakačiti na razredni pano ili ploču.

Slika1
Slika 1. Lino ploča u projektu Superčitači 2

B. Čitanje tekstova na zavičajnom govoru i izrada E-zavičajnog rječnika

U školskim udžbenicima najveći dio književnih djela napisan je na hrvatskom standardnom jeziku. Osvijestiti ljepotu zavičajnog govora i ljubav prema rodnom kraju moguće je ostvariti čitanjem tekstova na zavičajnom govoru. Prilika je to da učenici, na sebi bližem govoru, interpretiraju različite tekstove što ih čini dodatno motiviranima.

Jedna od aktivnosti koja potiče korištenje i razumijevanje zavičajnog govora te usporedbu vlastitog zavičajnog vokabulara s drugim zavičajnim govorima jest izrada E-zavičajnog rječnika u IKT alatu Padlet.

Primjer: E-zavičajni rječnik u Padletu

C. Putujuća priča

Stvaranje zajedničke priče aktivnost je koju učenici jako dobro prihvaćaju. Pobuđuje maštu, razumijevanje pročitanog i čitanje s razumijevanjem. Učenici stvaraju putujuću priču tako što učitelj/učiteljica zadaje naslov ili ga učenici predlože. Nakon toga abecednim redom počinju stvarati dio po dio priče. Ovisno o broju učenika svaki učenik osmisli i napiše 1-3 rečenice priče pazeći da se smisleno nastavljaju na prethodno napisano. Posljednji učenik završava priču, nakon čega se priča u cijelosti predstavlja učenicima.

U procesu stvaranju učenici su znatiželjni jer ne znaju u kojem je smjeru priča nakon njihovog dijela krenulaPutujuća priča te s iščekivanjem čekaju krajnji rezultat. Također se potiče zajedništvo i suradništvo jer učenici stvaraju zajednički proizvod u kojem su svi ravnopravno sudjelovali.

Slika 2. Radni listić sa zadatkom

D. Čitanje sa zadatcima

Uz čitanje učenicima se mogu postaviti različiti zadatci:

  • Čitanje u zadanom raspoloženju (tužno, ljuto, uplašeno, pospano, veselo)
  • Zamisli da si ti glavni lik priče. Ispričaj kako bi se ponašao i što bi napravio.
  • Bajka u bajci: učenici pročitaju nekoliko bajki. Nakon toga zamisle da je lik iz jedne bajke prešao u drugu. Osmišljavaju i pričaju novu bajku.
  • Učenici čitaju priču u kojoj je tijek događaja napisan pogrešnim redoslijedom. Zabilježavaju olovkom pravilan redoslijed događaja. Čitaju priču pravilnim redoslijedom događaja.
  • Učenici čitaju šifrirani tekst te nastoje odgonetnuti skrivenu poruku. Da bi došli do rješenja potrebno je pronaći ključ za dešifriranje tj. uočiti neobičnu karakteristiku u tekstu.
  • Stvaramo stihove: Učiteljica odabire pjesmu u kojoj su neki stihovi izbrisani. Zadatak učenika je osmisliti vlastite stihove i napisati ih na za to predviđeno mjesto.

E. Čitalački toranj

Slika3Na početku nastavne godine učitelj može predstaviti učenicima aktivnost Čitalački toranj. Čitalački toranj se slaže od knjiga nacrtanih na šarenim papirima. Nakon pročitane knjige učenik zapisuje naslov knjige i ime autora na papir te lijepi papir na zid. Učenici prate rast tornja i motivirani su dati svoj doprinos njegovom rastu. Čitalački toranj služi i kao lista prijedloga knjiga koje učenici mogu pročitati.

Slika 3. Rast čitalačkog tornja na zidu učionice u OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

F. Uređenje čitalačkog kutka u učioniciSlika4

Posebno uređen čitalački kutak razreda može bit mjesto u kojem će učenici povremeno odmoriti i prolistati knjigu ili časopis. Razrednu knjižnicu popunjavaju sami učenici dječjim časopisima koje su pročitali i knjigama iz obiteljske biblioteke.

Slika 4. Čitalački kutak u učionici OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

G. Audio priča

Aktivnost izrade audio priče usmjerena je na pripovijedanje i moć koju posjeduje izgovorena riječ. Govorom sebe izražavamo, u govoru se možemo vidjeti kao u zrcalu. […] Ponekad nas samo jedna izgovorena rečenica, ili čak riječ, u pravom trenutku može usmjeriti, vratiti, biti nam putokaz. (Velički, 2014). Sa željom da se iskoriste dobrobiti pripovijedanja te usmjeravanjem učenika na stvaranje dodatne vrijednosti, osmišljena je aktivnost snimanja audio priča.

Poveznice na dvije audio priče nastale u projektu Superčitači:

Mosorska priča
Mačka i miš

H. Aktivnosti u knjižnici:

  • Sve je u naslovu: Prema naslovu knjige pretpostavi koja je tema i kratak opis sadržaja. Nakon što pročitaš knjigu ispričaj jesi li što točno pretpostavio.
  • Pronađi knjigu: Učenik zadaje drugom učeniku da pronađe neki naslov u knjižnici. U slučaju da učenik koji traži ne uspijeva pronaći zadani naslov, drugi ga učenik usmjerava govoreći vruće (što je bliže knjizi) ili hladno (što se više odaljava od mjesta na kojem se knjiga nalazi).
  • Uvježbavanje abecednog pravila: Korištenje abecednog pravila neophodno je za snalaženje među policama knjižnice. Uvježbavanje toga pravila moguće je provesti u fizičkom i online okruženju. Također je vrlo korisno za pretraživanje informacija u enciklopedijama, referentnoj zbirci te u mrežnim katalozima školskih i drugih knjižnica.
  • Rječnik manje poznatih riječi: Tijekom čitanja učenici zapisuju riječi koje su im manje poznate. U zajedničkoj raspravi utvrđuju značenja riječi te ih zapisuju. Na taj način stvaraju zajednički rječnik manje poznatih riječi.
  • Bijeg iz knjižnice – Escape room zadatak koji je moguće provesti u fizičkom ili virtualnom okruženju. Sastoji se od niza zadataka i zagonetki vezanih uz čitanje, knjigu i knjižnice koje potiču učenike da razmišljaju istraživački te aktivno rješavaju problemske zadatke oslanjajući se prvenstveno na vlastite vještine razumijevanja pročitanog. Suradnja i komunikacija su također dvije ključne vještine koje su učenicima neophodne za uspješan „bijeg iz knjižnice”.

I. Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja

Aktivnost čitanja naglas u učionici važan je čimbenik u razvoju čitalačkih vještina. Postoji značajna korelacija između čitanja naglas i razvoja unutarnje motivacije učenika za čitanjem. Taj motivacijski čimbenik naziva se „uključenost i uranjanje u čitanje”. (Pletikos Olof; Vlašić Dujić, 2016).

Osim poticanja učenika na čitanje i čitanje naglas, potrebno je sustavno pratiti i njihov razvoj i napredak. Dvije aktivnosti osmišljene u tu svrhu, a korištene u projektu Superčitači i Superčitači 2 su Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja. U Dnevniku čitanja naglas uA Summer Book Reportčenici prate što čitaju svakog dana u zadanom vremenskom periodu. Zapisuju što su pročitali i koliko dugo su čitali. Moguće je upisati samo onu literaturu koja nije zadana u okviru redovne domaće zadaće. Barometrom čitanja prati se mjesečni napredak učenika prema sastavnicama utvrđenima u rubrici za vrednovanje čitanja. Učenici pomoću grafikona prate vlastiti napredak kroz školsku godinu te prate i vlastiti napredak u odnosu na ostale učenike iz razreda.

Slika 5. Dnevnik čitanja naglas – listić za praćenje pročitanog

Slika6Slika 6. Barometar čitanja – grafički prikaz po sastavnicama rubrike

3. Zaključak

Jačanje čitalačkih vještina ključna je aktivnosti u razrednoj nastavi, a doprinosi razvoju čitalačke pismenosti, razvijanju motivacije, unapređenju tehnike čitanja, razumijevanja i pamćenja pročitanoga teksta. Sve aktivnosti za poticanje čitanja bi trebale biti provođene planski s jasnim ciljevima i ishodima te integrirane u predmetne, izvannastavne i projektne kurikulume. Sustavan pristup i praćenje provedbi aktivnosti za poticanje čitanja doprinijeti će pojedinačnom napretku učenika, ali i razrednog odjeljenja kao cjeline. Aktivnosti koje se navode u radu sastavni su dio projekta Superčitači. Ipak, sve aktivnosti za poticanje čitanja moguće je provesti i samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje te po vlastitom nahođenju ili procijeni učitelja i/ili stručnog suradnika knjižničara.

4. Literatura

  1. Bokan, A., & Poljak, Lj. (2019). Provođenje slobodnog vremena čitajući u knjižnici: Usporedba hrvatske i finske knjižnične prakse. Vjesnik bibliotekara, 61. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/VBH_2018_1_173_199.pdf
  2. Matešić, M. (2019). Razumijem što čitam. Fluminensia 31. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prikaz6_fluminensia_2019_2_Matesic.pdf
  3. Nikčević-Milković, A. (2016). Psihološka perspektiva motivacije za čitanje. Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu, 144-145. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/811999.lanak_o_motivaciji_za_itanje_za_Zrno.pdf
  4. Pletikos Olof, E., & Vlašić Dujić, J. (2016). Čitanje naglas i interpretativno čitanje u učionici. Croatian Journal of Edication, 18(3). file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/CJE_Vol_18_No_2_2016_1994_Elenmari_Pletikos_Olof%20(3).pdf
  5. Velički, V. (2014). Pričanje priča – stvaranje priča: Povratak izgubljenom govoru. Alfa.

Uloga škole u motivaciji za čitanje

edita_celofiga

Edita Čelofiga

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj, koji nastavnici i drugi školski djelatnici slijede, je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i postignuti, da postanu čitatelji za cijeli život.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje

Abstract

The author describes activities that encourage students to read at school. The primary goal that teachers and other school professionals pursue is to develop a lasting motivation for students to read and to make them become readers for life.

Keywords: reading, reading motivation

Uvod

Motiv djeteta za čitanje usko je povezan s vrijednošću čitanja u obitelji. Roditelji koji vjeruju, da je čitanje važno za osobni razvoj i rad djeteta, potiču djecu na čitanje na više načina. Oni koji imaju negativan stav prema čitanju, čak mogu odvratiti djecu od čitanja. Prilikom ulaska u školu učenici su uglavnom motivirani za čitanje, a u višim razredima motivacija za čitanje znatno se smanjuje. Neki to smanjenje pripisuju osobnim razlozima, dok ga drugi pripisuju vanjskim čimbenicima. Zanimanje za čitanje s godinama više opada kod dječaka – razlog je možda taj što se premalo pažnje posvećuje njihovim specifičnim interesima za čitanje. Kao školska knjižničarka već neko vrijeme primjećujem značajan pad motivacije za čitanje, posebno među učenicima u 3. obrazovnom razdoblju. Budući da je motivacija za čitanje u školi usko povezana s cjelokupnom motivacijom učenika, o čemu ovisi i njihov uspjeh, kako u školi, tako i u kasnijem životu, kao jedan od prioritetnih projekta škole u ovoj školskoj godini pripremili smo projekt „Postani čitatelj za cijeli život“, s kojim ćemo pokušati potaknuti čitanje na svim razinama roditeljskog i školskog obrazovanja.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje dijeli se na unutarnju i vanjsku. Unutarnja motivacija potječe od unutarnjih potreba i želja pojedinca i važna je za razvoj dugoročnog interesa za čitanje. Za interno motivirane čitatelje čitanje je prije svega izvor zadovoljstva i užitka. Takav čitatelj uronjen je u čitanje, znatiželjan je, postavlja sebi ciljeve čitanja, voli dijeliti svoja iskustva iz čitanja, samouvjeren je, ima pozitivan stav prema čitanju. Vanjski motivirani čitatelj ima negativan stav prema čitanju, izbjegava čitanje, ne voli razgovarati o čitanju i čita samo zato što ima malo interesa.

Utjecaj škole na motivaciju za čitanje

Za škole i nastavnike, najvažnije pitanje vezano za motivaciju za čitanje je, kako kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i kako ih potaknuti na čitanje za učenje. Učitelj može motivirati učenike da čitaju na više načina – sa vanjskim i unutarnjim pristupima. Korištenje strategija za čitanje, kao i razgovori o čitanju, od osobite su važnosti za vanjsku motivaciju, a upotreba širokog spektra materijala za čitanje od posebnog je značaja za unutarnju motivaciju. Učitelji uspješnije potiču motivaciju za čitanje ako učenicima omoguće, da sami odaberu knjige, da im pripremaju zanimljive zadatke vezane uz čitanje i koriste različite strategije čitanja za čitanje različitih žanrova. Isto tako je veoma važno, da uzimaju u obzir različite sposobnosti učenika.

Školski projekt „Postanimo čitatelji zauvijek“

Motivacija za čitanje usko je povezana sa učenjem jer su motivirani i predani čitatelji također uspješni učenici. Što učenik više čita, to je bolja njegova tehnika čitanja, što olakšava razumijevanje čitanja. To zauzvrat ima za posljedicu povećanje motivacije, jer učenik uz dobru tehniku ​​čitanja može lakše poduzimati zadatke i ustrajati na postizanju konačnog cilja. Kako su učitelji posebno važni u postizanju ovog cilja, predložila sam im, da svaki od njih razmisli o aktivnostima, koje će uključiti u svoj rad radi postizanja cilja povećanja motivacije učenika za čitanje.

Kao dio projekta, u prosincu sam planirala provesti anketu kod učenika, kako bih utvrdila, zašto se opseg čitanja fikcije kod starijih učenika smanjuje, tko ili što utječe na pad interesa za čitanje. Također ćemo u prosincu provoditi anketu među učiteljima, a cilj nam je otkriti koja vjerovanja o važnosti čitanja imaju učitelji i koliko se njihova uvjerenja odnose na aktivnosti u učionici. Kao školska knjižničarka, u siječnju ću za roditelje učenika 1. obrazovnog razdoblja održati predavanje “Kako će vaše dijete postati čitatelj za cijeli život”, na kojem ću im predstaviti važnu ulogu koju igraju u oblikovanju kulture čitanja djeteta. Za nastavnike i svoje suradnike održat ću predavanje “Učiteljske aktivnosti za promicanje motivacije za čitanje kod učenika”, kako bih ih pokušala osvijestiti o važnosti čitanja za uspješnost učenja učenika. Daroviti učenici 9. razreda u svim odjeljenjima škole održat će predavanje o važnosti čitanja, kako bi pokušali uvjeriti učenike u vitalnu važnost čitanja knjiga. Kao jednu od promotivnih aktivnosti implementirat ćemo i čitalačku značku na sve školske predmete. Učitelji će pripremiti popise knjiga za sve predmete, od kojih će učenici odabrati tri, pročitati ih tijekom školske godine i predstaviti svoje dojmove o knjizi, pripremiti kratki kviz, reportažu …

Kako je zadaća svih nastavnika aktivno potaknuti učenike na čitanje, a učiteljevo čitanje u učionici jedno je od najsnažnijih motivacijskih sredstava za poticanje čitanja, nastavnici će djelovati kao modeli za čitanje, s knjigom u ruci kad god je to moguće. Za studente je vrlo važno imati oko sebe odrasle ljude koji predstavljaju pozitivan model čitanja. U ovoj školskoj godini, na početku svakog sata, nastavnici će posvetiti 5 minuta čitanju zanimljivog odlomka iz knjige ili članka. U školskoj knjižnici organizirat ćemo sajam knjiga tijekom tjedna naše škole (u ožujku 2020). Učenici će u školu donijeti netaknute knjige iz kućne zbirke, koje će biti izložene u školskoj knjižnici tijekom tjedna aktivnosti. Svaki učenik koji donese knjigu moći će odabrati knjigu koju joj je donio netko drugi. U svakom razredu ćemo izabrati promotore čitanja, koji će voditi evidenciju o tome koliko i što učenici čitaju i prezentirati zanimljive knjige. Svaki odjel će „usvojiti pisca“, koji će biti označen na vratima učionice. Tijekom školske godine učenici će prikupljati materijal, slike, slati mu e-poštu, čitati njegove knjige itd. Među učenicima 5. razreda kružit će „ruksak za čitanje“, koji će sadržavati neke jedinice literature i nastavnog materijala koji su zanimljivi i roditeljima i učenicima. Učenici će imati priliku u učionici predstaviti ono što su čitali članovi obitelji, a svoja će razmišljanja moći upisati i u bilježnicu. U školskoj knjižnici učenici će tijekom školske godine rješavati zagonetke s knjigama. Na postavljena pitanja odgovarati će koristeći knjige dostupne u knjižnici. Tako će se naviknuti na samostalno pretraživanje i prikupljanje podataka iz knjiga. Osim rješavanja zagonetki s knjigama, učenici u školskoj knjižnici moći će glasati i za najbolju knjigu. Učenici devetih razreda prvoškolcima će čitati bajke i predstaviti im svoje omiljene knjige iz djetinjstva. Tijekom tjedna aktivnosti održat ćemo i maraton čitanja. Svi – učenici, nastavnici i ostalo školsko osoblje čitat ćemo svakog dana, prvi školski sat po 15 minuta, jer škola može najbolje potaknuti čitanje ako ima redovno, tiho vrijeme posvećeno čitanju. Tijekom zimskih praznika pripremit ćemo radionice za učenike, na kojima će moči izraditi knjige od recikliranog papira, igre poput Sjećanja (s imenima autora i naslova knjiga), kostime za književne junake i slično.

U produženom boravku učenici će pripremati izložbe pod mentorstvom svojih učitelja – u prosincu će to biti Moja omiljena bajka, kasnije Moj omiljeni književni junak, kao i književne kvizove i ljestvice najpopularnijih knjiga na odjelu.
Svi školski učitelji učenike će upoznati s jednom ili dvije strategije čitanja već u početku školske godine, koje će učenici aktivno koristiti tijekom cijele godine za rad sa svim vrstama teksta. Istovremeno će svi nastavnici aktivno surađivati ​​sa školskom knjižnicom tijekom cijele školske godine, potičući učenike, da redovito koriste knjige. Tijekom rekreativnih odmora u školskoj knjižnici održavati će se razgovori o knjigama, gdje će učenici moći iznijeti svoje dojmove i mišljenja o pročitanim knjigama, jer se razgovor o pročitanom pokazao kao vrlo učinkovito motivacijsko sredstvo.

Zaključak

“Tamo gdje postoji volja, postoji i način.” Tako kažu. Novu školsku godinu započeli smo s puno dobre volje i sjajnih ideja, a vrijeme će pokazati, koliko smo uspješno ostvarili svoju misiju. Nadamo se i želimo, da što više učenika pokrene ljubav prema čitanju i da postanu čitatelji za cijeli život.

Literatura

  1. Kako naj šola razvija branje in širšo pismenost: zbornik Bralnega društva Slovenije (2005). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo
  2. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  3. Newman, N.(2017): Vzgajanje strastnih bralcev : 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor : Hiša knjig, Založba KMŠ
  4. Podgoršek, M. (2009): Motivacija in uporaba storitev šolske knjižnice. Ljubljana : Morfem

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Vježbenice i listići za čitanje

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedU nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedVježbenice i listići za čitanje

U nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

https://www.google.si