Cultural heritage at school


Simona Kastrevc


The preferential task of the Dolž subsidiary primary school (Slovenia) is retaining cultural heritage. Objectives that define terms ‘past’, ‘natural heritage’ and ‘cultural heritage’ of the local village, the region and Slovenia, are written in curricula of individual subjects (nature study, society study, music, physical education). Teachers integrate elements of the cultural heritage into various thematic components of the subjects. At our school various activities, linked to the cultural heritage of the home village and the broader region, are carried out. Old folk customs, dances, children’s games are revived. Each year an exhibition of old items is prepared, and at least for one day the lessons are executed in the manner of a century ago.

Key phrases: cultural heritage, curriculum, inter-subject connection.


Dolž is a small village in the Dolenjska region, situated at the foothills of Gorjanci and offering a great view of the Novo mesto basin. In clear weather even the Kamnik-Savinja Alps can be seen. The Dolž village was first mentioned in 1581. One can claim with certainty that Dolž is a rich chest offering plenty of various cultural heritage treasures.

The school is one of the centers of activities in Dolž and it has an important influence on keeping the cultural heritage alive. Reviving this heritage and keeping it alive is the school’s preferential task.

Curriculum and cultural heritage

The curricula contains the objectives, content, didactic recommendations and knowledge standards for individual obligatory, optional and non-obligatory subjects. Teachers must follow the curricula when teaching individual subjects.

The stated objectives reveal that the term ‘heritage’ appears in the curricula of various subjects.

Nature study

  • Pupils can differentiate the past and the present in their lives. They know life was different in the past.
  • They discover aspects of life in the past and in the present (dwelling places, nutrition, clothing, work, transportation).
  • They know the meaning of heritage.
  • Society study
  • Pupils discover life in the past (especially in the local region) and they compare it to life in the present.
  • They discover Slovenian cultural heritage and develop awareness of national and state identity.
  • They explore the past by using various sources and performing various activities (field work).
  • They discover past and present lifestyles.
  • They establish connections between an individual and various communities, the society, and their natural and cultural environment. They compare the past heritage and the present.
  • They develop a positive attitude towards the natural and cultural heritage.
  • They discover the past of their local village/region through the life of its inhabitants, and they compare it to the life in the present day.
  • They discover the natural and cultural heritage of their local village/region, and they understand why we must take care of it.


  • Pupils develop a positive attitude towards the national music heritage.
  • In group and individually they sing folk songs – relaxed and in a lively manner.
  • They sing songs from the past and broaden their singing repertoire.
  • They perform folk dances.
  • They analize the flow of the song or an individual part with folk instruments.
  • They listen to folk music with monophonic or two-part singing.

Physical education

  • Pupils perform chosen folk dances.

Inter-subject connections

Inter-subject connections are integrated into the lessons by the teachers in a sensible manner. Thus the knowledge from various areas is connected and deepened. The above mentioned objectives show how the elements of cultural heritage can be connected and integrated into various thematic components of the lessons.

Cultural heritage-related activities at our school

  • “Gregorjevo”

According to ancient popular belief »Gregorjevo« is the first day of spring – the day when the birds »get married«. On Valentine’s day birds form pairs, while on Gregorjevo the get married. Quite a few customs related to this holiday are still alive – e.g., letting paper boats float on a river. At our school we maintain the custom from the Bela Krajina region, namely picking up the remains of the birds’ wedding. The day after Gregorjevo birds leave goodies for children who took great care for them during winter. The children look for sweets around the school building and when the treats are found they are fairly distributed and enjoyed.

  • Tech Day – Corn husking

2018 was the European year of cultural heritage, and the occasion was celebrated at our school as well. As a part of the Rastoča knjiga/Growing book project a tech day was carried out. Autumnal farming customs were revived – pupils husked corn. Work was diversified by telling stories and singing songs, accompanied by an accordion player. According to the custom the children found a sweet suPicture 1_Corn huskingrprise under the pile of corn. There was a feast after the work had been done – we prepared it ourselves. Useful decorative items were made of husks.

Picture 1. Corn husking

  • Sports day – Old children’s games

Each year a sports day is carried out, where the pupils revive old children’s games. The pupils always participate eagerly in these activities – older pupils teach the younger ones. The games are usually played during breaks and during after-school care, as well as at home. They also ask their grandparents about the old games.

  • School- and kindergarten teachers’ performance during the Week of the child

Activities during the Week of the child are also partly dedicated to maintaining the cultural heritage. Each year the school- and kindergarten teachers prepare a theatrical, puppet or dance show. Guided by a coworker we prepared a folk act called »Don’t go to school«. After the performance the children from the kindergarten and the school learned the dances and the games. The pupils wear gowns and vests during folk performances.

  • Old school and mini museum

2008 saw the first »Old school week« activities at our school, held within the context of the »50 years of subsidiary schools« project. Since then every year at least one day the lessons are carried out in the manner of a hundred years ago. The pupils and the teachers wear clothes as worn in that period. The boys wear vests, the girls wear gowns – the items were sown with the parents’ help at a workshop. The lessons are carried out without modern day interactive materials, workbooks and textbooks – the pupils use only pens and notebooks. Etiquette rules that were observed at school in the past are observed. The pupils answer each question in full sentences, in each sentence they use the respectful phrase »Miss teacher«. Also important is the morning pledge to be respectful, obedient and well-behaved.

The old-style lesson was also carried out during the celebration of 90 years of the Dolž school, when the audience itself was in the role of the pupils. The lesson was focused on grammar, spelling and composition.

Each year during the week of the old school a »mini museum« opens its door. The pupils and the teachers go to dusty attics to find old items that were once used in the kitchen, during farming chores and by craftsmen. The items are carefully inspected and described, and their function is established. Individual items are also put to use. Holes were drilled with hand drills, coffee was groundPicture 2_Mini museum with a coffee grinder, petroleum was poured into a paraffine lamp and then lit. The pupils also tried to wear a wicker basket on their heads.

Picture 2. Mini museum


One of key teaching objectives at Dolž subsidiary primary school is discovering Slovenian cultural heritage, as well as developing awareness of national and state identity. Various cultural heritage related activities and themes, that are integrated into lessons, largely contribute to the realization of this key task of our school. Pupils develop a positive attitude towards our ancestors’ history and discover life in the past and compare it to life in the present. School events for parents and other visitors are regularly made more interesting with dances, songs and games of our forefathers. The pupils like to include the elements of their home village’s cultural heritage in their leisure activities as well.


  1. Kurent, N. (2005). Praznično leto Slovencev: starosvetne šege in navade od pomladi do zime. Ljubljana: Družina.
  2. Curriculum. Society study. (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. From
  3. Curriculum. Music. (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. From
  4. Curriculum. Nature study. (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. From
  5. Curriculum. Physical education. (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. From

Međupredmetno povezivanje

u 5. razredu (obrazovanje na daljinu)


Mateja Ašič


Obrazovanje na daljinu zahtijevalo je drugačiji pristup nastavnika u planiranju i provedbi obrazovanja. Epidemija je došla iznenada i učitelji morali smo u kratkom vremenu pronaći način koji nam se čini najučinkovitijim. U svom sam radu planirala predmet prema nastavnim setovima, što je značilo, da sam gradivo povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila sam ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred.

Ključne riječi: planiranje obrazovanja, set učenja, međupredmetna povezanost.


Tijekom učenja na daljinu učitelji su u kratkom vremenu morali pokazati sve svoje znanje i kreativnost. Mnogo smo vremena posvetili dodatnom osobnom obrazovanju o informacijskoj tehnologiji, jer drugačije nismo mogli raditi. Svaki dan predstavljao je veći izazov od uobičajenog u učionici. Učenici su se osjećali isto, svatko na svoj način. Nakon prvog tjedna učenja na daljinu pokazalo se, da učenicima treba puno više vremena za svoj rad nego u školi. Trebalo je promijeniti plan rada. Tada mi se činilo najpametnije predmete još više međusobno povezati nego inače. Napravila sam plan rada na temelju aktivnosti, koje smo već radili na nastavi s učenicima u školi, kada nije bilo epidemije i s obzirom na mogućnosti, koje su svi učenici imali kod kuće tijekom škole na daljinu.

Opis aktivnosti

Glavna smjernica interdisciplinarne integracije bili su sadržaji predmeta Društvo. U stjecanju znanja uz pomoć aktivnosti uključila sam rubriku Ljudi u svemiru i povezala sadržaje s onima iz glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti i književnosti na slovenskom jeziku.


Već u nižim razredima učenici su izrađivali knjige koje su se više odnosile na sadržaj umjetničkog teksta. Ovaj put učenicima sam dala zadatak, da sami naprave knjigu (turistički katalog) o Obpanonskoj regiji i njihovom domaćem kraju.

Prvi dio zadatka odnosio se na poznavanje karakteristika prirodnih cjelina (obpanonski krajolik), a drugi dio odnosio se na poznavanje prirodnih, društvenih i kulturnih karakteristika domaćeg krajolika odnosno Novog mesta. Učenici su taj zadatak dobili nakon rasprave o Obpanonskoj regiji. Svojim radom pokazali su postizanje sljedećih standarda znanja iz predmeta Društvo:


  • zna komponente karte,
  • se orijentira u skicama i kartama rodnog mjesta / domaćeg krajolika,
  • na karti prikazati položaj najvećih gradova, rijeka itd.,
  • može skicirati jednostavne karte,
  • može opisati neke karakteristike domaćeg mjesta,
  • može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke domaćeg krajolika,
  • može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke prirodnih cjelina u Sloveniji,
  • zna samostalno planirati aktivnosti,
  • zna pronaći i koristiti različite izvore za dobivanje podataka,
  • može prikupljati podatke: izravnim i točnim promatranjem, korištenjem informacijske tehnologije i pisanih te slikovnih izvora,
  • može snimati, uređivati ​​i prezentirati skupljene podatke (samostalno, u pisanom obliku, slikovno, grafički),
  • može objasniti, argumentirati, kritički procijeniti podatke, izvore.

Novo mjesto ima bogatu povijest. Nalazi iz tog vremena pohranjeni su u Dolenjskom muzeju. S učenicima smo posjetili muzej u vrijeme kada nije bilo epidemije i pogledali nalaze iz prapovijesti (situle, glinene posude, nakit, staklene perle, ogrlice…) na području Novoga mesta. Bilo je lakše uvrstiti povijesne činjenice o gradu u svoj zaključni rad, jer su puno naučili u muzeju, gdje su vidjeli stvarne materijalne resurse.

Upute za učenike možete vidjeti ovdje.

Likovna umjetnost

O sadržaju u glazbi i likovnoj umjetnosti govorilo se u vrijeme prije epidemije, kada smo išli posjetiti kulturne institucije u Novom mjestu.

Prije epidemije posjetili smo galeriju Božidar Jakac u Novom mestu. Djeca su posjetila pedagošku izložbu umjetničkih djela u različitim likovnim tehnikama i upoznala radove slikara Božidara Jakca. Rođen je u Novom mestu i zbog toga je često prikazivao Novo mesto u svojim djelima. U gradu smo vidjeli i kip posvećen Leonu Štukelju. Dobitnik je mnogih olimpijskih medalja i rođen u Novom mestu. Po njemu se zove i Sportska dvorana Leona Štuklja.

Ponuđenim slikovnim materijalom učenici su u svoju knjigu mogli upisati neke činjenice koje povezuju poznate ljubitelje kulture i sportaše s Novim mestom, na temelju vlastitih zapažanja u gradu. Oni, što su imali mogućnost tiskanja ponuđenog slikovnog materijala, mogli su ga tiskati, a oni, koji nisu imali tu mogućnost, mogli su crtati. Uz ponuđeni materijal, učenici koji su mogli više, imali su priliku pretraživati ​​informacije i slikovni materijal na webu (diferencijacija).

Glazbena umjetnost

Prije epidemije razgovarali smo o karakteristikama narodne glazbe sa učenicima i saznali više o glazbenom životu u jugoistočnom dijelu Slovenije uz rijeku Kolpu (uz granicu s Hrvatskom), koja pripada obpanonskoj regiji. Djeca su upoznala narodnu pjesmu Lepa Anka, naučila plesati kolo, upoznala narodne instrumente (tamburice, gudalo). Također smo gledali plesove folklorne skupine i upoznali narodnu nošnju Bele krajine.

Folklorno društvo Dragatuš, Dostupno na:

Slovenski (književnost)

Društvo se može povezati sa slovenskim jezikom kada se bavi umjetničkim i neumjetničkim tekstovima. U svom sam primjeru povezala karakteristike krajeva s učenjem bajki u književnosti, koje smo čitali u školi još kada nije bilo epidemije.

U dijelu Slovenije, koji graniči s Hrvatskom, slovenski pisac Janez Trdina obilazio je brda Gorjanci. Napisao je mnoge bajke i objavio ih u knjizi Bajke in povesti o Gorjancih. Raspravljala sam priču o Gospodični sa učenicima književnosti. Potok na Gorjancima, koji se još naziva Gospodična, ime je dobio po dami koja se pojavljuje u ovoj umjetnoj bajci. Tražili smo dobre i loše književne likove, bajkovite brojeve, čarobne predmete, opisivali čuda, koja su se događala uz potok, tražili kontradikcije (bogat – siromašan, zdravlje – bolest, mladost – starost), otkrili, da se dobrota plaća i zlo kažnjava …

U gradivo pomoću kojega su učenici tijekom učenja na daljinu napravili svoju knjigu, uvrstila sam i slike kojima su mogli ispuniti i zapisati sve, čega su se sjetili o Janezu Trdini. Danas se po Janezu Trdini zovu i najviši vrh Gorjanci (Trdinov vrh) i ustanova kulture u Novom mestu, Kulturni centar Janeza Trdine.

Janez Trdina: Gospodična, Dostupno na:

Kao dio literature razgovarali smo o još jednoj umjetnoj bajci, Šivilja in škarjice. Tako su učenici upoznali pjesnika i književnika Dragotina Kettea, koji je neko vrijeme živio u Novom mestu. U njegovo sjećanje na glavnom trgu u gradu postoji fontana na kojoj je napisan stih njegove pjesme, a gradski Kettejev drvored također je nazvana po njemu. Kao radijsku igru, djeca su slušala Kettejevu priču Šivilja in škarjice i pismeno odgovarala na pitanja.

Dragotin Kette: Šivilja in škarjice, Dostupno na:

Prilog 1:  Dječji rad

Slika 1 Dječji radSlika 2 Dječji radSlika 3 Dječji radSlika 4 Dječji radSlika 5 Dječji radSlika 6 Dječji rad

Nakon raspravljanja s učenicima, mogu reći, da im je zadatak bio zanimljiv, jer su također mogli sami istraživati ​​i ugraditi svoje ideje u knjigu. Neki su roditelji spomenuli, da njihovoj djeci treba pomoć u organizaciji rada ali zadatak im se svidio, jer je razvijao samostalnost. Primijetila sam i sama da su djeca imala najviše problema s kartografskim zadacima, što se također očekivalo.


Svrha ovog zadatka je postignuta. Kroz interdisciplinarni pristup djeca su učvrstila svoja znanja, međusobno povezivala svoja znanja i uvježbavala svoje vještine. Takav zadatak željela bih i dalje izvoditi s učenicima, ali brinem se hoćemo li u idućoj školskoj godini na vrijeme moći posjetiti grad (Novo mesto) i kulturnu baštinu ne bismo li prije stigli do školovanja u kući. U slučaju, da se to dogodi, bit će potrebno prilagoditi se situaciji. Možda ću se koristiti virtualnim gledanjem, Google mapom.


  1. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  2. Dragoti Kette: Šivilja in škarjice. Dostupno na:
  3. Janez Trdina: Bajke in povesti o Gorjancih, Gospodična. Dostupno na:
  4. Folklorno društvo Dragatuš. Dostupno na:

Fotografije: osobni arhiv Mateja Ašič