Bajka na putu kroz Europu

marija_meglic

Marija Meglič

Dječji vrtići partneri dolaze iz Slovačke i Poljske.

Kranjski vrtići su stvarno veliki. Imamo čak 15 kuća u kojima djeca svakodnevno stječu nova iskustva i uvide. Također osiguravamo da događaji budu što raznolikiji s uključivanjem u razne projekte. Projekt Bajka na putovanju Europom privukao me samim naslovom. Bajka je bliska meni i djeci. U svom obrazovnom radu često ga koristim u razne svrhe (kao motivaciju, kao slušanje književnog teksta, kao poticaj za verbalizaciju ….)

Ključne riječi: međunarodni projekt, vrtić, bajka, Slovačka, Slovenija.

Naravno, odmah se pitam, s kojom svrhom bi bili uključeni u ovaj projekt?

Svrha:

  • da djeca kroz slovačku i poljsku bajku upoznaju zemlju iz koje dolazi bajka.

I koje ciljeve bi mogla postići kroz projekt?

Ciljevi:

  • upoznavanje užeg i šireg društvenog i kulturnog okruženja, upoznavanje međukulturnih i drugih razlika
  • mogućnost upoznavanja različitih kultura i tradicija
  • dijete uči da svi, odrasli i djeca, pripadaju društvu i da su važni

Tako smo započeli.

Moj asistent i ja prvo smo istakli približne mogućnosti aktivnosti.

NAŠA SLOVENIJA, ……………. A KAKO SLOVAČKA?

Karta, zastava, himna, jezik, bajka, pjesma, ples, običaji, tipična jela …

Primjeri djelatnosti:

  • pregledavamo atlas
  • pregledavamo globus
  • crtamo, bojimo, izrežemo predložak Slovenije, Slovačke
  • uspoređujemo zastavu i grb
  • slušamo himne, uspoređujemo jezike
  • pjevamo slovenske narodne pjesme, slušamo slovačke narodne pjesme
  • plešemo slovenske narodne plesove, gledamo videozapis slovačkog narodnog plesa     
  • ČITAMO, ČITAMO, ČITAMO SLOVENSKE I SLOVAČKE BAJKE, razgovaramo o njima , razmišljamo, pričamo priče … ..   

Zatim dopuštamo djeci da nas vode svojim putem.

U kutak za knjige donijeli smo globus, atlase, enciklopedije, zagonetke – Europa.

Tražili smo Sloveniju i Slovačku. Upoznavali njihov oblik i veličinu. Zajedno smo crtali kartu Europe i slikali Sloveniju i Slovačku. Djeca su brzo shvatila da je Slovačka veća.

Glavni grad Slovenije je Ljubljana, a Slovačke Bratislava.

clip_image002clip_image004

Svaka država ima zastavu i grb, zato mora ih imati i Slovačka. Pa smo nacrtali zastave i grbove i ih usporedili. I grb i zastava vrlo su slični.

clip_image006clip_image008

A što s himnom? Našli smo ih na Youtubeu. Ovdje su djeca prvi put otkrila da ne razumiju slovački tekst. Naravno, mi govorimo slovenski, a oni slovački.

Napokon se pojavila serija bajki. Odabrali smo slovačku narodnu bajku: Bajka o vjetru.

image

„Kako ćemo to razumjeti ako djeca u Slovačkoj govore drugačije?“ Tako su se djeca prvi put susrela s profesijom prevoditelja.

Nakon ručka sam im tjedan dana čitala bajku. Djeca su me iznenadila spremnošću da slušaju isti sadržaj dan za danom. Zapravo, svaki put kad su slušali, otkrili su neki novi detalj.

Svako je dijete odabralo lik iz priče koji ga je najviše privukao. Počeli smo s dramatizacijom. Shvatili smo što nam je sve trebalo za svaki lik u priči. Napravili smo kape i puške za vojnike. Za staricu pregaču i kapu. Za vjetar trakove. Trebali smo nacrtati dvorac, špilju. Napraviti mlinac za kavu, bačvu…

imageimage

Stvarno smo uživali u poslu. Sam proces radnje pružao je obilje mogućnosti za rješavanje problema, dogovarana i uzajamne pomoći.

Dramatizaciju smo premjerno pokazali ostaloj djeci iz našeg vrtića. Međutim, kao točka na i, to je bila predstava za roditelje.

image

Završili smo s projektom. Mogu reći da su djeca doista pokrenuli ga svom putem. Možda nismo upoznali Slovačku onoliko koliko sam u početku očekivala. Međutim, saznali smo puno više o našoj Sloveniji. Domovinsko obrazovanje mi voli pobjeći. U ovom sam projektu maksimalno iskoristila ovu priliku.

Također sam najsretnija od ovoga. Završila bih s Habetovom pjesmom:

Domovina

Naša domovina je zemlja
To su polja, more i planine,
to su ceste i tvornice,
rudnici i svi ljudi.

Ovo je naša, naša lijepa pjesma,
su riječi koje govorite
ovo je naša povijest,
ovo je dom u kojem živite.

Tomaž Habe

Možda se nekome čini malo prašnjavim, ali svejedno je vrlo stvarna. Toga biste trebali biti svjesni.

S projektom do zdravijeg načina života

romana_SC

Romana Šimunić Cvrtila

clip_image006Osnovna škola “Borovje” ponovno sudjeluje u međunarodnom projektu Erasmus + „The healthier –the happier“ koji promovira zdrav način života i mijenja stavove, širi vidike te potiče svjesnost naših učenika na brigu o zdravlju.

Osnovna škola Borovjclip_image004e sudjeluje u međunarodnom projektu Europske Unije Erasmus+, financiranom od Agencije za mobilnost i Europske programe. Planirano clip_image008trajanje projekta je 2 godine (2014-2016), te u njemu sudjeluju učenici i učitelji naše škole. Posebno se ističe engleska projektna grupa koja je glavni izvršilac svih projektnih aktivnosti .

Jogging kampanja

Cilj projekta je podići svijest o zdravim navikama života kod naših učenika što uključuje između ostalog bavljenje sportom, rekreativno kretanje, zdravu prehranu, redovit san, zdrave životne navike, život bez opasnih ovisnosti, konzumaciju organske hrane i zdravih pića.

clip_image010clip_image012clip_image014clip_image016

clip_image018Jedan od glavnih motiva projekta je podizanje svijesti kod djece o važnosti izbora zdravih namirnica, održavanja osobne higijene i svog školskog prostora te sadnje začinskog bilja i održavanje organskog vrta, a sve u svrhu motiviranja učenika na provođenje aktivnog života kako bi se pretilost i loše nezdrave navike smanjile, a zdravlje poboljšalo u prevenciji ostalih bolesti.

clip_image020clip_image022clip_image024

Isto tako ovim projektom motiviramo naše učenike na učenje i potrebu komuniciranja na clip_image026engleskom jeziku te uporabi informacijskih tehnologija, jer razvijanjem komunikacijskih vještina putem društvenih mreža (yahoo group, facebook, mrežna stranica projekta) ili uporabom informacijskih alata, ovaj projekt unaprjeđuje komunikaciju i razmjenu iskustava učenika i učitelja ostalih europskih škola.

Naš projekt uključuje pet mobilnosti u ostale države EU-a, što znači da su naši nastavnici i stručna služba već posjetili Tursku, Siciliju i Poljsku u 20clip_image02814/2015. školskoj godini, a Portugal i Rumunjsku ove školske godine. Isto tako u travnju ove godine biti ćemo domaćini grupi od dvadesetak profesora i učenika iz škola EU-e.

Naši učenici na mobilnostima u Portugalu, Lisabonu.

clip_image030clip_image032
Aktivni odmori u našoj školi    Intervju s našim Dinamo igračem Markom Pjacom.

clip_image034Projektne aktivnosti u kojima smo do sada sudjelovali su brojne, zanimljive i motivirajuće za učenje engleskog jezika, za upoznavanje drugih kultura i objedinjuju zapravo istraživačku, inovativnu i digitalnu nastavu.

clip_image036Dio aktivnosti bio je vezan za promociju sporta i tjelovježbe, dio za zdravu prehranu, dio za spavanje i borbu protiv nezdravih navika i ovisnosti, a djelom i za proučavanje genetski modificirane i organske hrane.

U nekoliko navrata organizirali smo promociju zdrave hrane za učenike naše škole kao što je bio dan jagoda , dan jabučnog čipsa te zdravog jabučnog soka iz organskog uzgoja jabuka.

clip_image038clip_image040

Kako bismo naglasili važnost pijenja vode napravili smo bočice za vodu i promovirali rad tehničke grupe naše škole, te od čepova plastičnih boca napravili mozaik s logom vode.

clip_image042Još jedna od mnogobrojnih korisnih projektnih aktivnosti bila je rad na letcima i brošurama koje su propagirale vođenje zdravog života bez ovisnosti o pušenju, konzumiranju droga i alkohola te javno predavanje na tu temu i javnu izložbu koja je dodatno obogatila cijeli događaj likovnim izražajem naših učenika.

clip_image044clip_image046clip_image048

clip_image050Sve naše aktivnosti možete pratiti na web stranici naše škole ili na web stranici projekta.

Naglašavajući važnost zdrave prehrane istraživali smo i zdrave namirnice te pro-učavali recepte koji prezentiraju našu zemlju. Neki od recepata ušli su u uži izbor. Naime, hranjive vrijednosti kao što su kod paštete od maslina i kod srdela i blitve su vrlo visoke i predstavljaju našu dalmatinsku kuhinju.

clip_image052clip_image054

Sve aktivnost obogatile su naš rad s učenicima koji su zaista uživali istraživati, obogaćivati svoju kreativnost, a pritom i učiti o zdravom načinu življenja. Erasmus+ školsko partnerstvo je zaista unaprijedilo našu nastavu kako u digitalnom smislu tako i u jezičnom i likovnom izražavanju.

Osnovna škola „Podrute“ u projektu “Spirit of Hope“

marijana_DC

Marijana Dugandžić Cvetko

Od 1. kolovoza 2012. godine Osnovna škola „Podrute“ sudjeluje u međunarodnom projektu Spirit of Hope koji će se provoditi do 31. srpnja 2014. godine. Riječ je o Comenius projektu unutar Programa za cjeloživotno učenje. U projekt je uključeno 11 škola iz 11 europskih zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska, Turska, Norveška, Danska, Rumunjska, Poljska i Hrvatska).

Ciljevi i zadaci projekta

Poticanje čitanja i ljubavi prema literaturi, razvijanje jezičnih, komunikacijskih i informatičkih vještina, mobilnost učenika i učitelja, poticanje kreativnosti učenika i jačanje njihovog samopouzdanja, promocija vlastite zemlje i kulture, poticanje cjeloživotnog učenja, osvješćivanje o važnosti vode te obogaćivanje nastavnog plana i programa, samo su neki od ciljeva i zadataka koji se nastoje ostvariti.

Kako bi se oni i realizirali, provode se brojne aktivnosti koje se nastoje uklopiti u samu nastavu, a zasnivaju se na čitanju domaće, ali i strane literature koja je uvrštena u popis lektirnih djela.

Provedene aktivnosti prezentiraju se i dovršavaju na zajedničkim susretima učenika i učitelja u pojedinim zemljama, a rezultati se objavljuju na TwinSpaceu i web stranicama škole.

Aktivnosti

Svaka partnerska škola odabrala je knjigu iz svoje zemlje koju su učenici pročitali kako bi clip_image002mogli sudjelovati u daljnjim aktivnostima u projektu. Tema odabranih knjiga povezana je s putovanjima, odnosno nemogućnošću putovanja. Osnovna škola „Podrute“ odabrala je knjigu Besa J. Horvata, engleska škola odabrala je Gulliverova putovanja J. Swifta, a nizozemska škola Dnevnik Ane Frankimage, itd.. Na temelju pročitanih knjiga osmišljene su razne aktivnosti, a učenike se je najviše dojmila izrada stripa na temelju pročitane nacionalne knjige, reproduciranje pročitane strane literature jer su izrađivali model kuće u kojoj je bila sakrivena Ana Frank, izrada modela jedrilice clip_image002[4]kojom je Joža Horvat oplovio svijet te izrada odjeće iz razdoblja prikazanog u knjizi za modnu reviju koja je bila održana prilikom susreta u Francuskoj.

Osim aktivnosti koje su povezane sa samom knjigom provode se i one koje nam pomažu upoznati drugu zemlju, jezik i kulturu. Učenici su izrađivali Rječnik preživljavanja sa izrazima koji su njima važni na 11 različitih jezika, npr. Kako doći do bolnice, kina ili bazena? Imaš li dečka ili curu? Prikupljali su tradicionalne recepte pa je na taj način nastala elektronička kuharica s tradicionalnim jelima iz 11 zemalja na nacionalnom i engleskom jeziku, a neka od tih jela učenici su pripremali tijekom susreta u Norveškoj.

clip_image002[6] Englezi su tako pripremali Zagorske štrukle, Norvežani rumunjsku sarmu, itd. Snimljen je i video film s detaljnim uputama za pripremanje hrane. Osmišljen je logo projekta, himna projekta, web stranica projekta i dizajn majice s logom clip_image004projekta. Učenici su snimili i video film o našoj državi, županiji, gradu i školi. Pripremljena je prezentacija o lokalnoj arhitekturi, provedeno je analiziranje kvalitete vode iz izvora u blizini škole, učenici su proučavali povijest sporta te su igrali razne sportske igre tijekom projektnog susreta u Italiji.

Iza učenika i učitelja OŠ „Podrute“ su susreti u Hrvatskoj, Engleskoj, Rumunjskoj, Norveškoj, Francuskoj, Poljskoj i Italiji sa kojih se svi vraćaju ispunjeni i puni novih dojmova i iskustava. Učenici i učitelji ovim su projektom dobili mogućnost putovati u neku od partnerskih zemalja te neposrednim radom izmjenjivati iskustva i surađivati s kolegama iz različitih zemalja, a kroz različite dramske igre i ostale aktivnosti učiti jedni o drugima, družiti se i zabavljati.

clip_image002[8]This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

"Ins and outs of the magic Möbius strip"

evaS_sanjaA

Eva Špalj i Sanja Antoliš

“Ins and outs of the magic Möbius strip” dvogodišnji je međunarodni projekt u okviru potprograma Comenius Multilateralna školska partnerstva. Projekt je odobrila i financira Agencija za mobilnost i programe EU, a traje od kolovoza 2011. godine do rujna 2013. godine. Provode ga škole partneri: XV. gimnazija iz Zagreba, Moise Nicoara National College iz Arada u Rumunjskoj, Devonport High School for Girls iz Plymoutha u Velikoj Britaniji i Justus-von-Liebig-Gymnasium iz Neusäßa u Njemačkoj. Učenici uključeni u program su u dobi od 15 do 18 godina.

Glavna tema projekta je Möbiusova traka koju je 1858. godine opisao njemački matematičar i astronom August Ferdinand Möbius. To je matematički objekt koji se dobije zaokretanjem jednog kraja trake prilikom spajanja u krug. Pokušate li olovkom povući neprekidnu liniju duž takve trake, otkrit ćete da ima samo jednu stranu.

Iako je tema matematička, projekt je interdisciplinaran pa se, osim proučavanja Möbiusove trake u matematici, kroz razne aktivnosti upoznaju svojstva i primjena trake kako u prirodnim tako i društvenim znanostima. Istražili smo i proučili primjene trake u biologiji (DNA), ekologiji (znak za reciklažu), kemiji (aromatske molekule) i fizici (Möbiusova zavojnica i otpornik). U likovnoj umjetnosti, arhitekturi, dizajnu, ali i prozi, poeziji, religiji, Möbiusova traka poticaj je za kreativno stvaranje i izražavanje.

Naša je škola prirodoslovno matematičkog usmjerenja pa smo tijekom provedbe projekta na redovnim tjednim sastancima detaljno obradili teme vezane uz matematiku i fiziku. U matematici smo proučili osnove teorije grafova u ravnini i na Möbiusovoj traci, teorem o četiri boje, Möbiusove transformacije, Möbiusovu funkciju, parametarske jednadžbe Möbiusove trake i Möbiusovu traku u perspektivi. Neke od zadataka koje smo rješavali možete naći na www.mioc.hr. Grupa učenika zadužena za fiziku izradila je Möbiusovu zavojnica i otpornik te istraživala razlike između običnih zavojnica i otpornika i Möbiusovih.

Uz istraživanje i usvajanje novih spoznaja u projektu se razvija osobnost kroz interdisciplinarni pristup i poticanje kreativnosti. Važan je cilj projekta i stjecanje kompetencija za komunikaciju na stranim jezicima s vršnjacima iz Europskih zemalja što se između ostaloga ostvaruje kroz mobilnosti učenika i profesora. Tako se provode projektni tjedni – zajednički posjeti grupa učenika i profesora u zemlje partnere.

1_inicijalni sastanakInicijalni sastanak održan je u rujnu 2011. godine u Plymouthu u Velikoj Britaniji. Na sastanku su se koordinatorice projekta Liliana Lavinia Negrilla iz Rumunjske, Carlette Sandu iz Njemačke, Fotini Morris iz Velike Britanije i Eva Špalj iz Hrvatske upoznale i razradile detalje provedbe projekta.

Prvi projektni tjedan održavao se od 13. do 20. listopada 2011. godine u Njemačkoj. Iz XV. gimnazije sudjelovalo je pet učenika i dvije profesorice. Bio je to tjedan upoznavanja, kako s temom projekta, tako i međusobno. Putovali smo i učili, družili se i razmjenjivali iskustva. Za sudionike projektnog tjedna ovo je bilo posve novo iskustvo, a nakon njega svi su se veselili nastavku rada na projektu.

2_prvi susret s Möbiusovom trakom3_Möbiusova traka u Jeni

Drugi projektni tjedan održan je od 10. do 17. ožujka 2012. godine u Velikoj Britaniji. Sudjelovalo je pet učenika i tri profesorice. Sad smo već znali što možemo očekivati, no čini se da je tjedan nadmašio naša očekivanja. Opet je bio ispunjen aktivnostima, učenjem i druženjem te po riječima učenika sudionika – najbolji tjedan njihovog života.

4_Möbiusova traka u Science Museumu5_radionica u Eden Prijectu

Treći se projektni tjedan održao u Hrvatskoj od 13. do 20. listopada 2012. godine. Ovoga puta odgovornost pripreme projektnog tjedna bila je na nama i željeli smo organizirati tjedan jednako tako lijep i ispunjen kao što smo ih proživjeli u Njemačkoj i UK. U goste nam je došlo dvadeset učenika i sedam profesora iz partnerskih škola, a gotovo svima je to bio prvi dolazak u Hrvatsku. Učenici su bili gosti u obiteljima naših učenika, kao i u prethodnim projektnim tjednima. Na taj su se način mogli bolje upoznati kako međusobno, tako i s običajima zemlje domaćina. Održali smo radionicu o Möbiusovim transformacijama u našoj školi. Kolegice iz likovne umjetnosti su nam pomogle organizirati izložbu radova s te radionice. Gosti, profesori i učenici prisustvovali su nastavi matematike, informatike, fizike, kemije i engleskog jezika. Na Prirodoslovno matematičkom fakultetu smo sudjelovali i predavanju – radionici o čvorovima, posjetili smo Tehnički muzej, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Astronomski centar u Rijeci i Muzej krapinskih neandertalaca. Obišli smo dvorac Trakošćan, prošetali Plitvičkim jezerima, uživali u Opatiji, Motovunu i Poreču. Trenutak rastanka došao je prebrzo, sve nas je obuzela tuga, jer tako smo dobro surađivali cijeli tjedan, kao da smo jedna velika obitelj.

Projektni tjedan u Rumunjskoj održao se od 20. do 27. 4. 2013. godine. Iz naše škole sudjelovale su tri profesorice i šest učenika. Svi sudionici su bili posebno motivirani za ovo putovanje jer je to svima bila rijetka prilika za posjet toj zemlji. I nismo se prevarili, Rumunjska nas je osvojila svojom poviješću, kulturom, prirodnim ljepotama i gostoljubivošću.

11_Alba Iulia12_Sibiu13_radionica u školi u Aradu

Završna konferencija projekta održala se od 12. do 16. lipnja 2013. godine u Neusäβu, Njemačka. Učenici partnerskih škola su predstavili aktivnosti koje su provodili u svojim školama. Održana je izložba svih radova koji su nastali tijekom provođenja projekta. Svi partneri bili su izuzetno zadovoljni projektom i suradnjom tijekom provedbe. Odlučili smo kako ćemo u budućnosti nastaviti suradnju između naših škola.

Biti pametniji, biti sigurniji

OS_VelikiB

Željka Marković-Bilić, Katarina Novak, Gordana Lohajner, Jelena Horvat i Lidija Kralj

naslovnaOva školska godina je u Osnovnoj školi Veliki Bukovec započela u znaku europskih projekata. Na natječaju Agencije za mobilnost i programe EU dobili smo financijsku potporu za dvogodišnji Comeniusov projekt „Be smart be safe“ u kojemu sudjeluju učenici iz Hrvatske, Francuske, Italije, Švedske i s Cipra.

U projekt će se uključiti oko 1500 učenika starosti od 10 do 15 godina, njihovi učitelji, roditelji i članovi lokalne zajednice. Cilj je podići razinu osviještenosti učenika o negativnim i pozitivnim stranama korištenja interneta, osposobiti učenike da koriste internet na primjeren, odgovoran i siguran način, uvesti promjene u poučavanje o sigurnijem korištenju interneta u svim predmetima, osposobiti učenike za sudjelovanje u međunarodnim projektima te im omogućiti upoznavanje, komuniciranje i suradnju s vršnjacima iz različitih europskih zemalja.

Dvogodišnja suradnja uključuje mnoštvo aktivnosti:

  • razvoj upitnika o postojećim stavovima i iskustvima učenika, učitelja i roditelja o korištenju interneta i e-sigurnosti,
  • razvoj izvannastavnih programa o internetskoj sigurnosti u svakoj partnerskoj školi i u suradnji sa svim partnerima,
  • održavanje predavanja, radionica i seminara za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu,
  • organiziranje aktivnosti uz Dan sigurnijeg interneta,
  • radni posjeti školama partnerima.

Rezultati projekata obuhvatit će knjižice sa savjetima o sigurnosti na internetu, digitalni časopis i časopis u klasičnom obliku, smjernice za prihvatljivo korištenja interneta i mobilnih uređaja u školi, nekoliko kratkih filmova te mrežnu stranicu projekta (besmartbesafe.eu) na kojoj će biti objavljene sve navedene aktivnosti.

Susret u Hrvatskoj

Prvi radni posjet, u okviru kojega se družilo 50 učenika i učitelja iz 5 zemalja, održan je u OŠ Veliki Bukovec od 24. do 27. listopada 2012. Budući da je vrijeme trajanja posjeta bilo CIMG1348kratko (tri radna dana), vrlo je važna bila organizacija aktivnosti kako bi gosti uz projektne zadatke imali priliku upoznati kulturu, običaje i neke znamenitosti sjeverozapadne Hrvatske. Cijeli kolektiv OŠ Veliki Bukovec, učenici, roditelji, tvrtke, poduzetnici i lokalno stanovništvo udružili su snage i sinergijom ostvarili nezaboravan doživljaj za sve goste. Obitelji naših učenika ugostile su djecu pruživši im domaći ugođaj, a privatni poduzetnici rado su podržali projekt donacijama i poklonima za goste. Zaista je bio izuzetan osjećaj vidjeti sve te ljude angažirane oko projekta i dolaska gostiju. Vjerujemo da su gosti na najbolji mogući način doživjeli hrvatsku gostoljubivost i toplinu.

Interaktivni sadržaji, društvene mreže i foto potraga

Tijekom prvog dana održana je radionica o izradi interaktivnih sadržaja korištenjem zondleprograma Zondle. Sudionici su najprije mogli vidjeti Zondle „u akciji“ tijekom ekipnog natjecanja (Team Play) o poznavanju država sudionica projekta. Kao posebni sudionik videokonferencijski nam se iz Škotske pridružio i sam autor programa, Dough Lapsley. Nakon upoznavanja programa učenici su, podijeljeni u međunarodne skupine, dobili zadatak izrađivati svoje igre u Zondleu. Neke od tema o kojima su nastale igre bili su virusi i računalni rizici, opasnosti na društvenim mrežama, zaštita autorskih prava i plagijati, prijevare preko elektroničke pošte te zaštita osobnih podataka. Uz stvaranje zanimljivih obrazovnih sadržaja, učenici su usvojili i razumjeli moguće rizike različitih načina korištenja internetskih programa.

Tema druge radionica bile su društvene mreže. Učenici su u skupinama razgovarali o temama poput korištenja društvenih mreža u obrazovanju, roditeljskoj zaštiti i kontroli, uvjetima korištenja društvenih mreža, online komunikaciji i zaštiti privatnosti te ovisnosti o društvenim mrežama. Zaključke su prezentirali pred cjelokupnim projektnim timom i gostima iz CARNeta, skrenuvši pažnju na određene aspekte korištenja društvenih mreža i pokazavši dobro znanje o mogućnostima korištenja, ali i o nedostacima tih istih mreža. Učitelji su nakon prezentacija komentirali kakva je politika korištenja društvenih mreža u njihovim državama. Učenici su, na kraju, zaključili da teško mogu zamisliti život bez njih, dok učitelji smatraju da treba dogovoriti jasna pravila o njihovom korištenju u školama.

Srijeda poslijepodne bila je rezervirana za upoznavanje Velikog Bukovca. Kako bi šetnja, uz zabavni i turistički, imala i obrazovni karakter, učenici su tsetnjarebali pronaći određene objekte u selu korištenjem pripremljenih uputa. Od učenika se očekivalo snalaženje na karti i u prostoru, dobro oko za uočavanje detalja te prikupljanje digitalnih sadržaja za izradu filma. Nakon razgledavanja crkve sv. Franje Asiškog u kojoj se nalaze jedne od većih i boljih orgulja u ovome dijelu Europe i komentara o izgledu crkava u njihovim zemljama, bili smo spremni slijediti upute. Naši su gosti imali priliku vidjeti način života ljudi u selu. Posebno su znatiželjno promatrali traktore na ulicama i fotografirali različite motive po dvorištima, a učiteljima su bile zanimljive različite biljke koje ne rastu u njihovom kraju (primjerice, orasi na sjeveru Švedske i bundeve na Cipru). Uz puno razgovora i smijeha, u dva i pol sata šetnje, učitelji su s puno uspjeha svladali neke hrvatske fraze i čitali imena ulica, uspoređujući način života u svojim državama, vrijeme (u Švedskoj je tada bilo -5°C, na Cipru 26°C dok smo mi šetali uz prohladnih 10°C). Razgledavanje je završilo na Eko-etno selu Franje Asiškog, ekološkom imanju gdje su glavne zvijezde bili patuljasti poniji, a domaćini su nas počastili zdravim voćnim grickalicama i ekološki spravljenim voćnim sokovima.

Usporedbe kurikuluma i rezultata upitnika

PA258362Drugi dan međunarodne školske suradnje iznjedrio je rezultate koji se mogu smatrati početkom kvalitetnijeg korištenja interneta. Naime, raščlamba rezultata učeničkog upitnika o korištenju interneta i sigurnosti prilikom korištenja društvenih mreža, koju su zajednički pripremili međunarodni timovi, pokazala je njihove stavove i iskustava o izazovima interneta i društvenih mreža. Budući da upitnici uključuju podatke zabilježene među ispitanicima vrlo udaljenih i različitih kultura od Cipra, preko Hrvatske, Francuske, Italije pa do Švedske, možemo reći da smo prikupili relevantne podatke.

Prva analiza pokazala je da dnevno najviše vremena internet koriste Šveđani, a najmanje Talijani. Uspoređujući odgovore na pitanje „Jeste li bili informirani o pravilima sigurnog surfanja internetom?“, uočili smo da je postotak informiranih u svim zemljama veći od 80 %, ali u raspravi uz to pitanje primijećeno je da učenici nisu sigurni o kojim pravilima se radi te kako i kada ih slijediti. Na upit o izvorima informacija o sigurnom i odgovornom korištenja interneta, većina učenika iz svih zemalja navodi školu, a zatim prijatelje i obitelj. Ti rezultati ujedno stavljaju jasan naglasak na odgovornost i obavezu škole u obrazovanju učenika za primjereno korištenje modernih tehnologija.
PA258361Na upit o korištenju društvenih mreža postotak učenika koji imaju korisničke račune na njima kretao se od 62 % u Francuskoj, 78 % u Hrvatskoj, 79 % u Italiji, 87 % na Cipru do 100 % u Švedskoj.
Analize rezultata upitnika radili su učenici, čime su dobili priliku razgovarati o različitim rezultatima između država te usporediti školska i kućna pravila koja su djelomično i odredila njihove odgovore.

Dok su učenici uspoređivali prikupljene podatke, učitelji su raspravljali o sličnostima i razlikama kurikuluma o sigurnijem korištenju interneta u njihovim zemljama. Iako smo na prvi pogled očekivali poprilično slične planove i programe, razlike među zemljama su poprilično velike. U Francuskoj je Ministarstvo obrazovanja propisalo stroga pravila, načine korištenja pa i zabrane za korištenje interneta i mobilnih uređaja u školama. Njihov kurikulum ne uključuje informatiku kao zaseban predmet, nego je obrađivanje tema o sigurnijem internetu predloženo svim predmetima, dok zapravo ovisi o sklonostima pojedinih učitelja – hoće li ili ne obraditi te teme. Za desetogodišnjake su obavezne lekcije o e-sigurnosti. Njihovi ispiti za „maturu“ uključuju i provjeru digitalnih kompetencija učenika. Zanimljivo je da svaki učenik svake godine potpisuje ugovor o korištenju i ponašanju na internetu.

Na Cipru je temi sigurnijeg interneta posvećeno nekoliko školskih sati u svakom razredu, a njihov pružatelj internetskih usluga objavljuje niz obrazovnih sadržaja o toj temi te priređuje godišnje natjecanje i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Posebnost Cipra je i u tome što Ministarstvo obrazovanja svakom učeniku osigurava 300 € za nabavu računala, no učenici ta računala ne koriste u školama. Posebnih školskih pravila za korištenje i zabranu mobilnih uređaja i interneta nema te to ovisi o pojedinoj školi odnosno učiteljima.
Iako u Švedskoj djeca započinju koristiti internet već u dobi od tri godine, ne postoji nacionalna strategija o korištenju interneta i internetskoj sigurnosti. Većina škola prošla je obuku o IKT-u, a škola naših gostiju sa sjevera Švedske donijela je i svoja pravila o korištenju IKT-a. Njihova je posebnost u tome što s Appleom surađuju na programu unutar kojeg svaki učenik njihove škole dobiva svoje prijenosno računalo i koristi ga cijelo vrijeme boravka u školi (nakon završetka školovanja ga vraća ili otkupljuje). Svaki učenik i njegovi roditelji sa školom potpisuju ugovor o primjerenom korištenju računala. Ovakvim je načinom omogućena nastava „jedan na jedan“, a naši švedski kolege kažu da se sve više javlja ovisnost o internetu jer je učenicima stalno dostupna bežična internetska veza. Ne postoji nacionalna strategija o autorskim pravima, nema posebnih podataka o e-sigurnosti, a tehnika se toliko brzo razvija da se promjene koje donosi ne stignu kvalitetno pratiti. Talijanski kolege ističu da njihovi učenici jako dobro razlikuju školsku mrežu gdje se ponašaju primjereno i poštuju sva dogovorena pravila, ali su privatno potpuno drugačiji.

Kulturološki aspekt

Iako se naš međunarodni projekt bavi internetskim prostorima, programima i mogućnostima, bilo je logično da ga nadopunimo aktivnostima koje se rade s konkretnim IMG_0311materijalom, rukama i potpuno bez tehničkih uređaja. Da bismo gostima približili Hrvatsku, organizirali smo radionicu izrade ukrasnih predmeta od kukuruzovine. Učenici i učitelji su sa zanimanjem i veseljem pratili upute i savjete kreativnih kolegica i uskoro su njihove ruke počele stvarati mala remek djela. Najkreativnija sudionica, koja je uz svoju kukuruznu lutkicu isplela i cijelu priču, nagrađena je domaćom tortom, koju je, naravno, podijelila sa svima. Koliko god je kukuruz uobičajena biljka u Hrvatskoj, toliko je našim gostima bio neobičan pa su zaželjeli da im u sljedeći posjet donesemo kukuruzni kruh.

Goste smo poveli i u obilazak Ludbrega i Varaždina te im tako predstavili povijesne, IMG_9370religijske i turističke znamenitosti našega kraja. Grad Ludbreg omogućio nam je turistički obilazak ludbreških znamenitosti, a gosti su se imali priliku upoznati i s radom Restauratorskog centra.
U naše se aktivnosti uključila i Varaždinska županija gdje je priređen prigodni prijem za sve sudionike projekta, a o našoj je županiji pričala Silvija Ladić, savjetnica za razvojne programe u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije. Uslijedilo je razgledavanje Varaždina, a popodnevni su izlet učenici završili druženjem u neformalnoj šetnji gradom baroka.

Dio naših europskih gostiju, Šveđani i Talijani, družio se s nama i u subotu. Kao dobri domaćini organizirali smo dan pun aktivnosti. Prvi nam je cilj bio kip sv. Vinka, najveći kip tog sveca na svijetu. Jutarnja magla sporo se dizala, rosa nam je lagano natapala cipele, a najsjeverniji su se gosti čudili mnoštvu vinograda kojih u Švedskoj gotovo i nema (nešto malo na jugu, ali kod njih ništa). Susretljivošću gospođe Ruže Zlatar, predsjednice Udruge „Ludbreško sunce“, drugi smo dio druženja preselili u Kuću sunca. Udruga se bavi podizanjem kvalitete života osoba s poteškoćama u razvoju te pomoć njihovim obiteljima.
Za dobro su se raspoloženje pobrinuli članovi tamburaškog sastava LUN MLA, bivši i sadašnji učenici naše škole. Osim pjesme i plesa „Klinček stoji pod oblokom“, koji smo učili prijašnji dan u školi, gosti su naučili još neke hrvatske plesove (s metlom, šeširima…). Uz pomoć roditelja, koji su ugostili naše posjetitelje, te mnoštva učiteljica, koje su pripremile zakusku i deserte, muški dio ekipe bio je zadužen za roštilj što je naišlo na opće oduševljenje. Tako je hrvatska gostoljubivost još jednom došla do izražaja. Kasno poslijepodne pozdravili smo se s gostima i otputili se svojim kućama veseleći se sljedećem druženju u Švedskoj, krajem ožujka. Do tada – „Be smart be safe” 🙂

LLP-logo

Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije.Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorica, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.