Međugeneracijska suradnja u školi

sasa_vrabic

Saša Vrabič

Sažetak

Živimo u vremenu kada se međugeneracijskoj suradnji pridaje sve veći značaj. U prilogu ću opisati  primjere dobre prakse suradnje između baka i djedova te njihovih unuka. U školi smo već nekoliko godina zaredom uključeni u sveslovenski projekt SIMBIOZA POKRETA, a bake i djedovi pozvani su u školu na različite radionice i druženja. Uvijek rado sudjeluju na druženjima i istodobno se raduju i novima.

Ključne riječi: međugeneracijska suradnja, primjeri dobre prakse.

Uvod

Međugeneracijska suradnja je međugeneracijsko povezivanje. Radi se o međuljudskim odnosima i ostvarivanju međugeneracijske solidarnosti. Kada je riječ o međugeneracijskoj suradnji, najčešće mislimo na suradnju mladih i starih. Društvo u Europi stari te se posljedično, na račun povećanog broja starijih, omjer mlađih i starijih mijenja.

Današnje društvo trebalo bi osigurati prikladno okruženje za poštivanje starijih generacija. Od izuzetne je važnosti njegovati međuljudske odnose. Bake i djedovi igraju veliku ulogu u današnjem brzom tempu života i nedostatku vremena roditelja. Oni čine važnu kariku u odrastanju mlađe generacije. Međugeneracijska suradnja je, dakle, suradnja svih triju generacija i postaje svjesna odluka te u društvu koje stari, društvena potreba. Međugeneracijska suradnja podrazumijeva razmjenu iskustava i spoznaja, učenje, druženje. Riječ je o pomaganju jedne generacije drugoj, o stvaranju, očuvanju i proširenju društvene mreže, uz očuvanje materijalne sigurnosti i kulturne baštine. Međugeneracijska suradnja donosi novu kvalitetu života svim uključenim.

Projekt Simbioza pokreta

Simbioza pokreta je slovenski međugeneracijski projekt koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima.

Projekt nudi besplatnu priliku svima da upoznaju nove fizičke, rekreativne i sportske aktivnosti te ih poziva na aktivno sudjelovanje. U okviru projekta podižemo svijest uključenih o važnosti svakodnevnog kretanja za zdravlje pojedinca tijekom cijelog životnog vijeka.

Simbioza pokreta u 2. razredu

Svake godine, u mjesecu listopadu, bake i djedove pozivamo na sat sporta. Tjedan dana prije druženja učenici nose kući pozivnice. Bake i djedovi svoje sudjelovanje potvrđuju potpisom, a zatim učenici s nestrpljenjem čekaju dan kada nas posjete. Pričekaju ih već pred školom, a zatim ih pozivaju u razred. Svake godine im najprije pripremimo kratak kulturni program s deklamacijama i pjevanjem. Bakama i djedovima ponudimo domaće kekse i sok kako bi se malo osvježili prije sportskih aktivnosti. Tako je bilo i ove školske godine. Budući da smo bili bez dvorane, koja je u završnoj fazi gradnje, odlučili smo bake i djedove odvesti na šetnicu uz rijeku Savinju koju nazivamo Prode. Tijekom cijele šetnje na Prode mogao se čuti oduševljeni razgovor. Nakon dolaska na »prizorište« objasnili smo im tijek sportskih aktivnosti.

Aktivnosti

Najprije smo igrali igru ​​LEDENA BABA. Dvoje učenika lovilo je, a onaj koga su dotakli postao je nepomični kip. Sljedeća igra, koju nazivamo LOVAC, bila je s loptom. Lovac u rukama drži mekanu loptu i osoba koju pogodi loptom mora kleknuti. Bake i djedovi u obje su igre odlično sudjelovali.

Za nastavak smo se podijelili u dvije ekvivalentne skupine. Igre su se odvijale u obliku štafetnih igara, što znači da je sljedeći nastavio kada se prvi vratio nazad na početak.

1. štafetna igra

POMAGALA:

  • dvije vreće
  • šest lopti
  • dva štapa

Tijek igre: Štapovima smo označili do kamo natjecatelji moraju trčati. U obje vreće smo stavili po tri lopte. Odlučili smo se za vreće jer je listopad mjesec berbe i ovaj izbor nam se činio još zanimljivijim.

Prvi u koloni stavio je vreću na ramena, otrčao do stupića, oko njega i zatim na početak. Igru smo nastavili toliko dugo dok nisu s vrećom na ramenu i oko stupića trčali svi.

2. štafetna igra

POMAGALA:

  • držač loptica
  • loptice za stolni tenis
  • dva štapa

Tijek igre: Sudionici su već bili podijeljeni u skupine. U držač smo stavili lopticu za stolni tenis i na znak, zvuk zviždaljke, natjecatelji su trčali do štapa, oko njega i opet na početak. Tamo su držač predali sljedećem. Kada su svi izvršili zadatak, igra se završila.

3. štafetna igra

POMAGALA:

  • markirane majice
  • dva štapa

Tijek igre: Prvi u koloni obukao je markiranu majicu i otrčao do stupića, oko njega i opet na početak, gdje si je majicu skinuo, dodao ju sljedećem, koji si ju je obukao i otrčao oko stupića. Zadatak je bio završen kada su svi natjecatelji obukli i skinuli majicu.

Druženje smo završili veselom pjesmom i zajedničkim fotografiranjem.

Još nekoliko primjera međugeneracijskog druženja

Spavanje u školi

Dugi niz godina organiziramo spavanje za učenike 1. i 2. razreda. Na sudjelovanje pozivamo i neke bake i djedove koji nam u Vlcerskoj bajti (umirovljenički dom za druženje) pripreme sat pričanja priča. Već samom posjetom Vlcerske bajte preselimo se u život u prošlosti. To je drvena kuća sa starom opremom i ljubaznim ljudima. Djeca tada ne slušaju poznate priče, već priče djedova i baki. Bake i djedovi su sjajni pripovjedači starih priča koje djeca slušaju otvorenih usta. S kako samo velikim očima prate! Svake godine nas počaste biljnim čajem i domaćim kruhom.

Uskršnje radionice

Bake i djedovi svake godine s najvećim veseljem sudjeluju na radionicama koje pripremamo. Radionice pripremamo tako da od naših baka i djedova učimo i mi. Djedovi pomažu učenicima napraviti proljetne bukete, a bake ih uče kako napraviti cvijeće od krep papira kojima proljetne bukete i ukrašavaju. Zajedno izrađujemo i ukrašavamo uskršnja jaja, bojimo kalupe zečeva i pilića i odlično se provodimo.

Zaključak

Međugeneracijska okupljanja jednom godišnje od izuzetnog su značaja za obje generacije, stariju i mlađu. Odnosi između unuka i djedova još se više produbljuju te se pletu upravo posebne veze. Poznato je da su unucima djedovi i bake osobe od velikog povjerenja. Djeca se drugačije ponašaju u društvu baka i djedova nego u društvu svojih roditelja. S najvećim veseljem pokazuju im svoj razred, svoju ladicu, kutke u razredu. Usput i razgovaraju, fotografiraju se. Djedovi i bake blistaju od ponosa. Vole svoje unuke. Nude im utočište i podršku. Pored roditelja, djedovi i bake su unucima najvažnije osobe. Bake i djedovi pomažu roditeljima u odgoju, a za svoje unuke predstavljaju sigurno utočište. Unucima služe kao primjer i uzor.

Literatura

  1. Žorž B. (2006).Stari starši in njihovo vzgojno poslanstvo, 2006, Celjska Mohorjeva družba
  2. Pajk, T. (2013). Medgeneracijski odnosi in stereotipi o generacijah, diplomsko delo. Ljubljana: Fakulteta za socialno delo

Slikanje sa zemljom

andreja_trobec

Andreja Trobec

Sažetak

Podražaji iz vanjskog svijeta nadahnjuju učenike i potiču ih na likovno izražavanje. Najveću mogućnost za aktivno upoznavanje raznovrsnih likovnih materijala učenicima pružaju nastavni satovi Likovne kulture. U radu s prirodnim materijalima doživljavaju iskustva izravnog kontakta sa prirodom. U likovnom stvaralaštvu možemo upotrebljavati sve vrste materijala koje su učenici u određenoj dobi sposobni koristiti. Uz tako široku lepezu materijala, učitelj mora odabrati one s kojima će jačati umjetničko izražavanje učenika i razvijati njegovu kreativnost u pojedinom likovnom području. Odabir novih, različitih tehnika i materijala kod učenika potiče radoznalost jer ih suočava s novim izazovima.

Unatoč pojavi bezbrojnih modernih materijala, ne smijemo zanemariti prirodne materijale koji su nam dostupni gotovo na svakom koraku. Na njih često zaboravljamo; radije koristimo one poznatije i provjerenije ili one koje su nam u datom trenutku na dohvat ruke.

Polaznici Likovne grupe, na likovnoj radionici, su naučili kako zemlja može biti upotrebljiv prirodni likovni materijal. Navedenu likovnu tehniku detaljnije im je prezentirao slikar. Učenici su upoznavali novi način slikanja sa zemljom/tlom te praktičnim radom stvarali ovom vrstom likovne tehnike.

Ključne riječi: zemlja, slikanje, slikar, međugeneracijska suradnja, kulturna baština

Uvod

Zemlja/tlo je prebivalište mnogih organizama koji sa zrakom, tekućinama i mineralima daje određeni ton boji. Čovjek je već u prapovijesti upotrebljavao mineralne pigmente za oslikavanje zidova pećina. Umiješao je masnoću, krv ili urin kako bi produžio postojanost boje. Najčešće prikazani teme i motivi jesu životinjski motivi, ljudske figure i apstraktni likovi. Najstarije poznate špiljske slike naslikali su neandertalci prije više od 64 000 godina. Takve slike nalazimo u špiljama Maltravieso i La Pasiega u Španjolskoj.

Kako bismo upoznali likovnu tehniku slikanja sa zemljom u goste smo pozvali domaćeg amaterskog slikara Marjana Miklavca. Poznati slikar učenicima je prikazao rad slikara te ih upoznao s tehnikom slikanja prirodnim materijalom. Najveća pažnja praktičnom radu, stvaralaštvu, koji se odvijao u likovnoj radionici. Grupa je obuhvaćala učenike od 3. do 5. razreda.

Ciljevi radionice:

  • upoznati novu likovnu tehniku slikanja sa zemljom,
  • upoznati se s radom slikara,
  • spoznati zemlju kao likovno izražajno sredstvo i karakteristike plohe boja,
  • spontano se likovno izraziti u prikazu likovnog motiva,
  • upoznati kulturnu baštinu rodnog grada i oblikovati pozitivan stav prema zaštiti i cjelovitom očuvanju kulturne baštine.

1. Predstavljanje slikara učenicima

Marjan Miklavc je samouki slikar, rođen 1938. godine u mjestu Narni blizu Rima. Slikarstvom se ozbiljnije počeo baviti tek 1984. godine nakon uspješne samostalne izložbe u Maloj galeriji u Sežani. Status slikara je stekao obrazovanjem na raznim radionicama, kolonijama te ustrajnim radom. Poznat je po slikama s akvarelnim bojama, slikama naslikanim s teranom (vinorel) te slikama naslikanim sa zemljom. Najčešće prikazuje kršku pokrajinu s fokusom na arhitekturu i etnološku baštinu starih zanata. Budući da voli prenijeti svoje znanje na mlade i starije ljude, odlučili smo umjetnika pozvati da s nama provede likovnu radionicu. Njegove izabrane radove pogledali smo na prigodnoj izložbi koju je umjetnik imao u predvorju dvorane Rudolfa Cvetka u Senožečima.

2. Slikanje sa zemljom

Temelj slikanja sa zemljom je zemlja (zemljin pigment) i vezivo. Slikati možemo sa zemljom u različitim bojama. Boja zemlje određena je stijenom iz koje je tlo nastalo. Za slikanje smo koristili neobrađeno tlo zvano jerovica, koje je ujedno i zemlja našeg okoliša. Jerovica ili jerina (talijanski terra rossa) je plodno crveno smeđe tlo na Krasu. Karakterističnu crvenu boju daje joj akumulirano željezo.

2.1. Priprema zemlje

Slikar je učenike upoznao kako za svoje slikanje upotrebljava zemlju sa Vremščice. Vremščica je brdo (1027m) koja se nalazi u samoj blizini Senožeča. To je ujedno mjesto gdje se nalazi naša škola. Zemlju za slikanje možemo pripremiti sami. Zemlju koju u prirodi prikupimo moramo prije skladištenja dobro osušiti. Preporučuje se zemlju prikupiti u ljetnom sušnom razdoblju kada je prisutnost vode u zemlji manja. Prije upotrebe potrebno ju je dobro usitniti u prah. To najbolje radimo uz pomoć kamenog morta. Ako ga nemamo moguće je upotrijebiti tvrdu drvenu ploču. Prije skladištenja zemlju prosijemo kako bismo dobili sitne čestice.Skladištimo ju u dobro zatvorene, najbolje, staklene posude.

3. Praktični rad

Praktični rad je proveden u sljedećem slijedu aktivnosti:

  • priprema prostora,
  • predstavljanje umjetnika,
  • demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom,
  • odabir motiva i rasprava o motivu,
  • praktični rad učenika (učeničko stvaralaštvo)
  • evaluaciji rada učenika,
  • pospremanje.

3.1. Priprema prostora

U ovoj fazi rada s učenicima smo pripremili učionicu. Stolove smo rasporedili po učionici te ih zaštitili novinskim papirom. Ispred učionice pripremili smo prostor i pomagala slikaru za demonstraciju.

3.2. Predstavljanje umjetnika

Učenicima se slikar samostalno predstavio. Pokazao im je nekoliko svojih radova s različitim slikarskim tehnikama (akvarel, slika s teranom, slika sa zemljom). Pri prezentaciju pojedinog likovnog djela slikar je opisao postupke stvaranja djela. Učenici su umjetniku postavljali različita, vrlo zanimljiva pitanja.

3.3. Demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom

Likovna sredstva koja smo u radu koristili: špatule za slslika_1ikanje, drvene podloge (paleta), ravne četke različitih debljina, čavle, otpadni karton kao površinu za izražavanje. Slikar je učenicima najprije predstavio pomagala i način slikanja sa zemljom. S demonstracijom je pokazao kako uz dodavanje zemlje i ljepila kao veziva postupno nastaju svjetlije ili tamnije nijanse boja.

Slika 1. Slikar demonstrira likovnu tehniku

3.4. Odabir motiva i rasprava o motivu

Osim odabrane tehnike, velika pažnja posvećena je i odabiru motiva. Odabrali smo ga u rodnome gradu. Odlučili smo da naslikamo seosku mitnicu. Mitnica je značajna zgrada iz 13. stoljeća. Jedna je od rijetkih, sačuvanih srednjovjekovnih građevina sa značajnom funkcijom u Sloveniji. Ovdje su prikupljale pristojbe za robu koja se ukrcavala za vrijeme furmanstva na putu između središnje Slovenije i priobalnih krajevima Tršćanskog zaljeva.

Odabrani motiv predstavlja prepoznavanje mjesta i na širem području. Razlog samoj odluci temeljio se na svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine mjesta koje danas, nažalost, nezaustavljivo propada i nijemo tužno prkosi zubu vremena.

3.5. Praktični rad učenika

Svaki je učenik olovkom na otpadnom kartonu nacrtao obris odabranog motiva. Miješanjem zemlje i ljepila slikarske su plohe dobivale slike prošlosti. Za dobivanje tamnije nijanse učenici su dodavali tlo. nakon nanošenja boje dok je još bila svježa, struganjem čavlima na podlogu nastala je mrežasta struktura.

slika_2slika_3
Slike 2. i 3.: Savjetovanje pri radu i upute

3.6. Evaluacija rada učenika

Nakon dovršetka rada učenici su promatrali sve likovne radove. Svaki je učenik na svoj način dao mišljenje za likovni uradak i odabrani motiv. Slikar je završio druženje razgovorom naglasivši kako je svaka njihova slika jedinstvena. Svi učenici bili su izuzetno zadovoljni svojim radovima.

slika_4slika_5slika_6
Slike 4., 5. i 6.: Likovni radovi učenika

3.7. Pospremanje

Nakon završenog stvaralačkog rada uslijedilo je pospremanje likovnih pomagala i uređenje učionice.

4. Zaključak

Učenike je oduševio dodir s prirodnim materijalom. Njihove su slike dočaravale izgled stare fotografije uhvaćene u prošlosti. Tijekom obilja materijalnih dobara postali smo svjesni iskonske moći prirode u obavljanju aktivnosti koja je potaknula učenike na iskazivanje svoje kreativnosti. Kroz aktivno provođenje slobodnog vremena i druženje sa slikarom učenici su upoznali važnost međugeneracijske suradnje. Osjetili su bogatstvo nasljeđa kulturne baštine svoga mjesta i razumjeli važnost očuvanja ostavštine za buduće generacije. Jedinstvena umjetnička djela učenika ukrasit će zidove višenamjenskog prostora škole i sačuvati uspomenu na nezaboravno poučno poslijepodne.

Literatura

  1. Dolenc, E. 1994. Senožeče: skupnost na prepihu. Zbirka Življenje na Krasu 2. uredniški odbor zbirke in Rubic Trade Koper. Ljubljana.
  2. Lotz, J., Veser, T., Virant, Š. 1998. naravna in kulturna dediščina. Jugozahodna Evropa. DZS. Ljubljana.
  3. Tomšič Čerkez, B., Tacol, T. 2010. Likovne kuharije. Uporabne likovne tehnike. Mladinska knjiga. Ljubljana.
  4. Urbanistično arhitekturna delavnica Senožeče 2011-2012. 2012. Kulturna dediščina in sodoben razvoj naselja Senožeče. Fakulteta za arhitekturo, Univerza v Ljubljani. Ljubljana.
  5. Članak Najstarejše jamske poslikave ustvarili neandertalci.,preuzeto,24. 11. 2019.
  6. Članak Sežanski slikar Marjan Miklavec je pri 81 letih obnovil staro domačijo., preuzeto 24. 11. 2019.
  7. Fotografije – osobna arhiva

Povrtnjak u vrtiću

jerica_cesnik_antler

Jerica Česnik Antler

Sažetak

U dječjem vrtiću osmislili smo projekt Vrtiček kako bismo pomogli u podizanju svijesti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života i samodostatnosti. Zamolili smo roditelje za pomoć, koji su na naš projekt odgovorili sa zadovoljstvom. Djeca su u proizvodnji visokih gredica i sadnji povrća prepoznala važnost međugeneracijske suradnje i druženja.

Ključne riječi: povrtnjak, povrće, međugeneracijska suradnja, zdravi način života.

Uvod

U listopadu prošle godine, u popodnevnoj radionici, koja je održana za vrtiće, roditelje i djecu okupljenu i iz materijala koji smo prethodno donijeli, sagradili su duga svjetla. Očevi su izradili drvene okvirne ploče ili okvire za visoke grede duljine 200 cm, širine 90 cm i visine 60 cm. Okvir je zatim postavljen na željeno mjesto.

Drveni dio je prekriven zaštitnom folijom (polivinilnom tkaninom i vrtom) iznutra. Djeca su bila puna majki sa slojevima lišća, grana, kamenja i na kraju sa zemljom, koja je obogaćena mineralnom podlogom. Okvir je obojen zaštitnim lakom za drvo, a kasnije je obložen. Tako pripremljeni materijal odmarao se preko zime, tako da su se slojevi srušili, ispirali i stvorili dobar temelj za proljetnu sadnju.

slika 1slika 2slika 3slika 4
Slika 1, 2., 3. i 4.: Proizvodnja dugih svjetala

Prikupljanje informacija i aktivnosti

Do proljeća smo se odmarali na vrtnom krevetu, koji se odmarao zimi, i obilazio promjene koje su se dogodile tijekom ove sezone. Aktivnosti prije aktivnog rada na trupcima, posvetili smo se o pronalaženju informacija vezanih uz eko vrt, koji bi pomogao potaknuti njihov interes. Pritom smo slijedili sljedeće ciljeve učenja:

  • razviti odgovoran odnos prema okolišu,
  • educirati djecu o zdravom načinu života u zdravom okruženju,
  • pokazati što biljka treba za rast i razvoj,
  • suradnja s vršnjacima i odraslima,
  • usporediti industriju prehrambenog lanca – kućni vrt,
  • iskusiti radost postizanja rezultata.

Koristili smo podatke iz raznih literatura, među kojima smo čitali i književni rad Mojiceja Podgoršek, na povrtnjaku, gdje su djeca učvrstila svoje razumijevanje i orijentaciju u prostoru. Čitali smo mnogo zagonetki, učili razne deklamacije i pjevali pjesme. Na internetu vidjeli smo fotografije raznih vrtnih vrtova i povrća koje rastslika 5u na drvenim gredicama. Također smo obojili povrće i tako učvrstili matematičke koncepte, čiji plodovi se nalaze iznad i ispod njih. S origami tehnikom pokazali smo mrkvu. Iz mise smo napravili razne plodove: krumpir, rajčice, tikvice … Djeca su u kazino donijela mnogo povrća, koje smo nazvali, mirisali, dotakli, sortirali prema boji, obliku, svrsi upotrebe …

Slika 5. Upoznavanje s povrćem

Proljetni rad u vrtu

Krajem travnja djeca su donosila sjeme vrtića i sadnice raznih biljaka i biljaka. Sjeme je prvo promatrano, dotaknuto i mirisano u kasinu. Pripremili smo vrtni dnevnik u kojem smo registrirali aktivnosti i promjene na našem krevetu. Prije sijanja sjemena u tlo, postavili smo nokte u gornji rub drvenog okvira u dulju suprotnu stranu i umetnuli žicu koja je odvojila gredice u visokom vratilu.

slika 6slika 7slika 8slika 9
Slika 6., 7., 8. i 9.: Priprema gredica i sadnja povrća

Zajedno s djecom zasadili smo ili zasadili samo jednu vrstu povrća na određenom području. Posadili smo i zasadili rajčicu, crvenu repu, papriku, salatu, rotkvicu, mrkvu, tikvice, peršin, zelenu i bosiljku.

Sa strane smo posadili nekoliko cvjetova: cappuccina i baršuna, za bolji izgled i učinkovito spaljivanje insekata i parazita. Pažljivo smo posijali sjemenke, a sljedećih nekoliko tjedana promatrali smo njihov rast i shvatili što sve treba raditi u vrtu i koliko je potrebno za uzgoj slika 10iz sjemena biljke i donositi plodove.

Prije ljetnih praznika naš je vrt bio u punom cvatu, pa smo mogli poslužiti povrće iz kojeg smo napravili povrće minestrone.

Slika 10. Priprema juhe od povrća

Zaključak

Od samog početka djeca su aktivno sudjelovala i stjecala iskustvo održivog razvoja kroz iskustvo učenja. Zajedno smo razgovarali i prikupili informacije, pripremili plan sadnje i izbor povrća, napravili popis alata, zalili vrt i izvukli korov. Oni su bili uključeni u projekt sa svojim roditeljima u svako doba. Na poslu su bili vrlo motivirani. Aktivnosti su im bile zanimljive. Proveli su mnogo vremena na otvorenom. Razvili su društvene odnose i poštovanje prema prirodi i okolišu. Iskustvo s vrtom pozitivno je utjecalo na njih i obogatilo nas je. Nastavit ćemo s radom u budućnosti.

Literatura

  1. Kurikulum za vrtiće
  2. Slovar slovenskega knjižnega jezika (2014). Pridobljeno 5. 11. 2018.