Također u školi živimo zdravo

andreja_masten

Andreja Masten

Sažetak

U školi smo svjesni da je potrebno s EKO sadržajima i pitanjima zaštite okoliša upoznati i informirati već od najranije dobi. U radu sam predstavila oblik projektnog nastavnog rada koji je trajao cijelu školsku godinu s učenicima jutarnje skrbi i produženog boravka, s ciljem da što više saznaju o medu, njegovim ljekovitim učincima, upoznaju život pčela i važnost njihovog postojanja, produbljuju znanje o zdravoj prehrani i potrebi očuvanja prirode. Ovakvim radom stekli su mnogo iskustva i novih znanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetne veze, med, pčela, zdrava prehrana.

1. Uvod

Da je med uvijek smatran posebnim darom prirode, svjedoče riječi grčkog matematičara i mislioca Pitagore: »Da nisam uživao u medu svaki dan, umro bih četrdeset godina ranije.« i Alberta Einsteina: »Kad posljednje pčele nestanu ljudi će živjeti još samo četiri godine. Kada ne bude više pčela, neće biti više oprašivanja, biljaka, životinja, ljudi

2. Analiza stanja i planiranje aktivnosti

Naša škola je dio projekta Eko škole. Svjesni smo važnosti upoznavanja učenika sa zdravom prehranom, proizvedenom u lokalnom okruženju. Kroz praktične aktivnosti koristimo različite namirnice, pripremamo ih i poslužujemo na stolu, te učenike poučavamo o poštivanju prirode općenito. Tako slijedimo vlastitu kreativnost, inovativnost, sposobnost samoorganiziranja učenika i sudjelovanja u skupini te s učiteljima. Kako bi učenici obogatili nastavu u jutarnjoj skrbi i produženom boravku, koji je isprepleten s drugim sadržajima za učenje u 1. trijadi, odlučila sam se za projektnu nastavu tijekom cijele školske godine. Tako je nastavni materijal obogaćen i produbljen uz pomoć aktivnosti koje sam s učenicima uspostavila u raznim aktivnostima kroz međuvršnjačku suradnju.

Naglasak je bio na praktičnoj i istraživačkoj djelatnosti učenika. Učenje s otkrivanjem odnosno vlastitim saznanjem temelji se na integraciji sadržaja koji su povezani s različitim pedagoškim područjima. Značajna je konkretnost teme s usmjerenosti na životne, za učenike smislene situacije, sam način projektnog rada je ujedno promovirao i uspješan društveno-emocionalni razvoj djece.

3. Ciljevi projektnog rada

Ciljevi projektnog rada su:

  • upoznati prednosti pčela za ljude i prirodu,
  • upoznati kranjsku pčelu ili sivku,
  • zašto med pomaže i održava zdravlje,
  • aktivno sudjelovanje u projektu “Tradicionalni slovenski doručak”,
  • sudjelovanje na natjecanju Eko smreka,
  • dva puta mjesečno samostalna priprema doručka,
  • pečenje medenog biskvita,
  • uzimati žličicu meda dnevno,
  • završna prezentacija projekta.

4. Provedba projekta

4.1 Posjeta obližnjeg pčelinjaka

Sa sigurne udaljenosti promatrali smo pčelinjak, slušali zujanje pčela, promatrali košnice, gledali gdje pčele slijeću, kakve su oslikane košnice … Još zanimljivije je bilo promatranje s dalekozorom na sigurnoj udaljenosti od pčelinjaka.

4.2 Učenici pčelarskog kružoka

Pozvali smo učenike pčelarskog kružoka, koji su predstavili pčelinju obitelj, strukturu kukaca, ulogu članova pčelinje obitelji, boravište pčela i razvoj pčela. Istaknuli su važnost odnosa prema pčelama, kako se moramo ponašati u blizini pčela i kako ako nas pčela ubode. Učenici su također saznali zašto kažemo da je netko «dobar kao pčela«. Tražili smo i mudre izreke o pčelama:

  • Što su kod pčela žaoke, to su kod ljudi – jezici.
  • Koliko dana snijega leži – toliko dana smreka medi.
  • Pčela je poput polja: ako želiš da ti nešto podari, moraš joj sam dati, a ne samo uzimati.
  • Vrijeme kad heljda zamiriše, pčelarima nadu probudi. Kada je heljdi kraj, najčešće je – prazan lonac.

4.3. Posjeta pčelara

Posjetio nas je pčelar i predstavio nam ulogu i ljekovite učinke meda, aktivnosti pčela u prirodi i njihov život u košnici. Učenici su vidjeli različite medene proizvode i isprobali nekoliko vrsta meda. Saznali su da med štiti od brojnih bakterija i nekih gljivica, potiče zacjeljivanje rana, upala i opeklina. Zahvaljujući smirujućim učincima omogućuje bolji, dublji san. Pomaže kod kašlja, prehlade, promuklosti, upale grla, ublažava disanje i ublažava probleme kod astme, pomaže ublažavanju grčeva u mišićima, probavnih procesa, ublažava žgaravicu, čir na želucu ili dvanaesniku i djeluje lagano laksativno jer jača pokretljivost crijeva.

4.4 Pokušali smo ispeći medenjake

Učenici su kod kuće pronašli razne recepte s medom, koje su zatim predstavili u školi i sakupili u knjizi Recepti s medom. U prosincu smo započeli pečenje medenjaka. S prvim pečenjem smo se zasladili, sljedeće medenjake smo spakirali u male vrećice i darovali ih za školski bazar, koji se obavlja svake godine početkom prosinca kada prikupljamo dobrovoljne doprinose za školski fond.

4.5. Likovno stvaralaštvo

Također smo bili uključeni u likovno stvaralaštvo. Od otpadne ambalaDSC_0276 (1)že napravili smo, DSC_0134 (4)između ostalog, košnicu, oslikali cvjetnu livadu i pčelicu sa saćem i oslikali košnice.

S proizvodima smo sudjelovali na natjecanju Medenka i natjecanju Eko smreka. Učenici su upoznali kranjsku pčelu odnosno sivku, vidjeli su film Ribiča Pepeta, u kojemu je ona vrlo dobro predstavljena.

4.6. Tradicionalni slovenski doručak

U projekt smo uključili i sudjelovanje u projektu Tradicionalni slovenski doručak, u koji je 20181119_065918već dugi niz godina uključena cijela škola. Svi učenici škole koji su željeli mogli su se uključiti u doručak koji se sastojao od domaćeg kruha s maslacem i medom, šalicom mlijeka i jabukom. Kako bismo tradicionalnom slovenskom doručku dali još veći značaj, pripremili smo kraći kulturni program u školskoj blagovaonici, gdje su učenici jutarnje skrbi aktivno sudjelovali. Napravili su divnu scenu za pozornicu, naučili su Župančičevu pjesmu Ciciban i pčela, koju su predstavili na kulturnom događaju. Uz pratnju na harmonici zapjevali su i Slakovog Pčelara. Na kraju su zaplesale djevojke jutarnje skrbi, koje su s predstavile plesom na pjesmu Pčelica Maja.

4.7. Žličica meda dnevno

Svakoga dana smo s učenicima jutarnje skrbi vodili računa da uzmemo barem jednu žličicu DSC_0205 (1)meda. Mogli smo ga pojesti na kruhu, ponekad smo ga sipali u čaj ili mlijeko, dodali u pahuljice, a ponekad smo se s njim samo zasladili, jer smo od lokalnog pčelara dobili nekoliko vrsta meda, koje su učenici s radošću degustirali i uživali. Nekim vrstama meda su bile dodane jagode, maline, smokve, đumbir, čokolada …

4.8. Priprema doručka dva puta mjesečno

Tijekom cijele školske godine veliku pažnju smo posvetili poticanju redovitog uzimanja doručka, te poslije dogovora s upravom škole počeli ga dva puta mjesečno pripremati. Učenici su samostalno pripremali jelovnik, uz odabir zdravih sastojaka. Pripremali su sa velikim interesiranjem. Velik naglasak smo posvetili na redovito uzimanje i pripremu doručka, te mnogo razgovarali o pravilnom odnosu prema samoj njegovoj pripremi. Naučili smo se pravilnoj uporabi pribora za jelo, pripremi stola i uvijek se pobrinuli da su sastojci domaćeg slovenskog podrijetla, ako je to moguće, također lokalno ili iz školskog vrta.

5. Evaluacija

Učenici su razumjeli važnost zdrave prehrane i raznolikog izbora hrane, a razgovarali smo o lijepo uređenom i pripremljenom stolu kao dijelu kulture prehrane. Otkrili su koliko je važan doručak, osobito s medom, isprobali su nekoliko vrsta meda i pekli medenjake.

Upoznali su slovensku pčelu, kranjsku pčelu odnosno sivku, značaj uloge pčela u životu čovjeka i njihove uloge u prirodi. Također ih je inspirirala u likovnom stvaralaštvu.

Posebnost projekta bila je da se provodio tijekom cijele školske godine, što je posebno vrijedno iskustvo za učenike, jer tako stječu znanja kao „pravilo“ za cijeli život.

6. Zaključak projekta

Pripremili smo izložbu za roditelje, bake, djedove, braću i sestre … Učenici su pripremili vodstvo za izložbu – pričali su o proizvodima i aktivnostima projekta. Zajedno smo zapjevali pjesmu Pčelica. Posjetiocima smo poslužili čaj s medom, medenjacima, koje smo sami ispekli i pozvali ih da isprobaju različite vrste meda koje smo dobili od lokalnog pčelara. Na kraju smo zajedno zaplesali »pčelinji« ples.

Stav prema hrani se mnogo promijenio, primijetila sam kod učenika da uvijek uzimaju manje hrane na početku, kako je ne bi nepotrebno bacali. Kultura prehrane se uvelike promijenila kod obroka, pri pripremi doručka učenici su izuzetno uporni, točni …

Znanja i iskustva stečena aktivnostima projekta pokazali su prihvaćanje potrebe za doručkom, izbor domaćih proizvoda, poznavanje ljekovitih učinaka meda, poštivanje pčela, zdrav način života, te također što je važno, poštivanje prirode i njezine zakonitosti općenito.

Literatura

  1. Milan Meglič, Čebelji pridelki, 2018, Udruga pčelara Slovenije
  2. Marija Mlaker – Šumenjak, 2011, Udruga pčelara Slovenije
  3. Borut Juranec, Slovenski čebelnjak, 2018, Udruga pčelara Slovenije
  4. Boštjan Noč, Brez čebel, ki ponekod že izginjajo, ne bo hrane, Delo, 09. 05. 2018
  5. Bezjak, J. (1997): Projektno učno delo pri pouku tehnike kot uspešna oblika in metoda sodobne inženirske pedagogike. Ljubljana: Zavod RS za školstvo i sport.

Projektno delo in izkušenjsko učenje

Kako sta človek in čebela med seboj povezana

diana_dobovsek

Diana Dobovšek

Izkušnje so pokazale, da se učenci največ naučijo preko lastne aktivnosti z izkušenjskim učenjem. Stik z okoljem pri vseh omogoča zavedanje pomembnosti in ranljivosti okolja. Poleg tega nas spomni, kako velik vpliv imajo lahko malenkosti na okolje in kako so vse stvari in vsa dejanja v njem med seboj povezana. Zato sem se pri tem projektu osredotočila na to, kako sta človek in čebela med seboj povezana.

Zanimalo me je, kako nastane med, za kaj vse ga uporabljamo in zakaj so čebele za ta svet pomembne. Želela sem, da bi učenci doživeli drugačno obliko pouka v naravi in da bi vsrkali naravno okolje skozi vsa čutila. Moj namen je bil poglobiti zavedanje o tem, kako pomembno je ohranjanje narave in njenih živih bitij za nadaljnje rodove.

Rezultati

S projektom sem začela v mesecu oktobru. Pričeli se je z uvodnim presenečenjem za učence. V učilnico sem prinesla različne predmete, ki so povezani s čebelami, medom in čebelarstvom. Moj namen je bil, da ugotovim predznanje učencev, saj sem le-tako lahko začrtala projekt. Učenci so ob vstopu v učilnico hitro ugotovili, da so po učilnici razstavljeni predmeti, ki so povezani s čebelami in čebelarstvom. Spodbujala sem jih k razmišljanju z odprtimi vprašanji: Kaj misliš, kako nastane med? Zakaj so čebele pomembne? Zakaj uporabljamo med? Sproti sem si njihove odgovore zapisovali na list papirja. Po končani uvodni dejavnosti smo skupaj z učenci odgovore zapisali na plakat in izdelali načrt o tem, kako bo potekal projekt in kaj vse želimo izvedeti o čebelah. Učenci so predlagali, da lahko veliko stvari o čebelah zvemo pri čebelarju. Spomnili so se, da clip_image001verjetno veliko o čebelah vedo starši in stari starši. Predlagali so tudi, da obiščemo knjižnico in si tam sposodimo knjige. Organizirali smo dejavnosti, kot so: obisk čebelarja in čebelnjaka, obisk razstave O čebelarstvu na Gorenjskem in Dolenjskem v Dolenjskem muzeju, obisk knjižnice, zbiranje receptov, izdelovanje čebel in čebelnjaka …

Slika 1. Uvodno presenečenje za učence

K raziskovanju čebel smo spodbudili tudi starše in stare starše učencev. Starše smo vprašali o nastanku meda, pomembnosti čebel, izdelkih iz medu … Odgovore so zapisali na papir in učenci so jih prinesli v šolo. Stare starše pa smo prosili za različne recepte iz medu. Po dolgotrajnem zbiranju smo recepte uredili in izdelali knjigo receptov Medene dobrote.

Obiskali smo čebelarja v bližnji okolici šole. Le ta je učencem razkazal čebelnjak od zunaj in znotraj. Učenci so opazovali, kako čebele pijejo in se hranijo. Čebelar nam je pokazal panj, zaščitno obleko čebelarja in pripomočke, ki jih uporablja pri svojem delu, ter nam povedal veliko zanimivih informacij. Spoznali smo, da čebele ne nabirajo medu, ampak medičino in clip_image002iz nje delajo med. Povedal nam je nekaj o pomembnosti čebel za naše življenje na Zemlji. Opozoril nas je tudi na onesnaževanje. Učenci so pozorno poslušali in opazovali stvari okoli sebe. Pokazali so veliko zanimanja, saj so imeli kar precej vprašanj. Pred odhodom nas je čebelar presenetil z medenimi dobrotami, ki smo jih z veseljem pokusili.

Slika 2. Pri čebelarju

V Dolenjskem muzeju smo si ogledali razstavo z naslovom O čebelarstvu na Gorenjskem in clip_image003Dolenjskem. Izvedeli smo veliko o čebelarstvu v preteklosti in o kranjski čebeli. Videli smo veliko starih fotografij, ki so povezane s čebelarjenjem, stare pripomočke, ki so jih uporabljali čebelarji in veliko panjskih končnic.

Slika 3. Na dvorišču Dolenjskega muzeja

clip_image004Poleg vseh dejavnosti so si učenci želeli tudi ustvarjati. V ta namen smo izdelali čebelnjak s poslikanimi satnicami, panje, čebele in rože. Učenci so ob izdelovanju zelo uživali, saj so pri tem lahko pokazali svojo ustvarjalnost.

Slika 4. Ustvarjamo

Po receptih, zbranih v knjigi Medene dobrote, smo spekli medenjake. Učenci so pri peki clip_image005uživali, tako pri pripravi kot pri sladkanju. Oblekli smo se v prave kuharje s predpasniki in kuharskimi klobuki. Spekli smo kar štiri pladnje medenjakov in zadnjega malce prismodili. Kljub temu smo vse pojedli in bi verjetno še kakšen pladenj medenjakov več, če bi ga spekli.

Slika 5. Pečemo medenjake

Pred zaključkom projekta smo vse zbrane informacije zbrali in skupaj oblikovali plakate, na clip_image006katere smo zapisali vsa spoznanja o čebelah in čebelarstvu. Nova spoznanja smo primerjali z znanjem pred pričetkom projekta in se na ta račun precej nasmejali. Plakate, izdelke in fotografije projekta smo predstavili na razstavi v avli šole.

Slika 6. Razstava v šoli

Projekt sem spremljala tedensko in se za nadaljnje delo odločala sproti, glede na cilje projekta. Učenci so vzpostavili stik z različnimi ljudmi in ustanovami, ki so bile kakorkoli povezane s projektom. Vseskozi sem upoštevala starost in sposobnosti učencev. Poskušala sem, da bi vsi čim bolj aktivno sodelovali v vseh fazah projekta. Stalno pa sem imela pred očmi glavni cilj projekta, in sicer da učenci spoznajo, kako sta človek in čebela med seboj povezana.

Zaključek

Pri izvajanju projekta so učenci veliko časa preživeli zunaj učilnice. Ob tem so spoznavali, kako človek in čebela vplivata drug na drugega. Ravno tako so spoznavali drugačen, raziskovalni način pouka. Pri tem so bili sami veliko bolj aktivni. Srečali so veliko strokovnjakov, ki so bili kakorkoli povezani s čebelami.

Spoznali smo, da imajo čebele v okolju zelo veliko, pomembno vlogo. Da brez čebel ni življenja, saj skrbijo za opraševanje cvetlic in dreves. Ugotovili smo, da če želimo ohraniti čebele v našem okolju, moramo skrbeti za to, da ohranimo Zemljo čim bolj čisto in neonesnaženo.

Literatura

  1. Učni načrt: program osnovnošolskega izobraževanja. Spoznavanje okolja. (2011). Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport in Zavod RS za šolstvo.
  2. Krnel, D. (1993) Zgodnje učenje naravoslovja. Ljubljana. Državna založba Slovenije.
  3. Krapše, T. (1992) Razvoj začetnega naravoslovja. Kaj smo slišali in brali. Nova Gorica. Založba Educa.
  4. Fotografije Diana Dobovšek