Matematika izvan učionice

marina_njers

Marina Njerš

Sažetak: Matematika nije jedan od onih nastavnih predmeta gdje je izvan učionička nastava česta, a velik broj nastavnika čak misli da je i nemoguće ju realizirati. Kako je ipak možemo realizirati te kako to prihvaćaju učenici pokazat ću u članku. Opisat ću nekoliko primjera dobre prakse.

Ključni pojmovi: izvan učionička nastava, potraga za zadacima, matematička šetnja

Radim kao nastavnik matematike u srednjoj školi, a sudjelujem i u realizaciji projekata Udruge mladih koprivničkih matematičara. Navodim to iz razloga jer ću opisati primjere izvan učioničke nastave u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica i iz Centra izvrsnosti Koprivnica koji djeluje u organizaciji Udruge mladih koprivničkih matematičara. Centar izvrsnosti polaze učenici osnovne škole.

Svakom dobrom nastavniku vrlo je bitno da učenici prate nastavu s voljom za učenje. Teško je to postići u našim svakodnevnim razredima gdje su učenici različitih interesa, strpljenja, koncentracije i različite volje za učenje matematike. Jedan od poznatih načina kako učenicima skrenuti pozornost na matematiku je uvođenje novih metoda rada. Mi matematičari naviknuti smo na ploču i kredu te teško da ćemo od toga odustati, no nije ni potrebno. Poneki „izlet“ izvan učionice će biti dovoljan te će pomoći u našem naumu. Pokažimo najprije srednjoškolske primjere.

Primjer 1. Prošećimo do školske zalogajnice

Postavimo učenicima zadatak. Što je presjek uspravne prizme i ravnine? O čemu ovisi presjek?

Sigurno će biti učenika koji će se dosjetiti da prizma može biti trostrana, četverostrana,…, a isto tako da ravnina može sjeći pod raznim kutovima. Postavlja se pitanje kako i ostalim učenicima predočiti postavljeni problem. Napravimo matematički eksperiment. Za potrebe eksperimenta zamislimo da je prizma iz zadatka, kvadar. „Kockica“ šećera je oblika kvadra. 1Kockicu šećera umočit ćemo u šalicu kave ili čaja i promatrati traženi presjek. Tekućina će obojati šećer i presjek će biti vidljiv. Za bolje učenike možemo pripremiti aplete u GeoGebri za daljnje proučavanje ili im zadati za domaću zadaću da izrade jedan.

Slika 1. Presjek „kockice“ šećera i kave

Geogebrini apleti: https://ggbm.at/kvpdrgnb , https://ggbm.at/mq8vkyzy i https://ggbm.at/dd3av6k8.

Primjer 2. Igra u pijesku

Vrtlarsku konstrukciju elipse možemo odraditi u školskom dvorištu u pijesku. Mijenjajući duljinu konca i razmak između čvrstih točaka učenici vrlo brzo mo2gu nacrtati različite elipse. Slijedi rasprava s učenicima i donošenje zaključaka. Kao i u prethodnom primjeru učenicima se za dodatno učenje pripreme apleti u GeoGebri. Geogebra aplet https://ggbm.at/p5mk8pew .

Slika 2. Učenik s pomoću štapića i konca crta elipsu u pijesku

Primjer 3. Gusarska potraga za rješenjima

Potaknuta primjerima nastavnika čije aktivnosti sam pronašla na internetu odlučila sam i ja organizirati mini projekt za Dan broja π. Preuzevši američku priču o „piratima“ tj. πratima osmislila sam Matematičku potragu za blagom. Za učenike 2. razreda srednje škole pripremila sam zadatke koje sam odvojeno (svaki zadatak u posebni dokument), pohranila na Slideshare. Poveznice na zadatke pretvorila sam u QR kodove. To je lako izvedivo pomoću programa QR generator koji je besplatan za korištenje. Za naprednije korištenje (koje nije bilo potrebno u ovom slučaju) može se preuzeti trial verzija ili komercijalna verzija programa. QR kodovi bili su sakriveni na različitim mjestima u školi i numerirani brojevima. U pravilnom poretku, rješenja zadataka davala su znamenke broja π.

Zadatke možete potražiti skrivene iza QR kodova na ovoj poveznici.

Potraga za rješenjima bila je i dio eTwinning projekta Moja, a Tvoja MaTeMaTika. Poveznica na Twinspace projekta i zadatke.

34
Slika 3. Primjeri QR kodova na zidovima škole   Slika 4. Učenici očitavaju kodove pametnim telefonima

5Slika 5. Učenici rješavaju zadatke sakrivene iza QR kodova

Primjer 4. Matematička šetnja gradom

Povezati matematiku i povijest grada te sve to uz šetnju po parkovima i ulicama, učenicima je privlačno i zanimljivo. U ovom primjeru zadaci su pripremljeni za učenike osnovne škole. Sastavljeni su tako da spominju povijesne točke grada K6oprivnice. Zadaci, svaki posebno stavljeni su na google disk. Upute su učenicima dane s pomoću QR koda. Riješe li zadatak rješenje zadatka je dio ključa/poveznice koji će ih odvesti na novi zadatak. Za izradu poveznica koristila sam Bit.ly. Bit.ly je stranica koja omogućava skraćivanje dugih poveznica no ako se registriramo (što je besplatno) dobivamo i mogućnost kreiranja poveznica. QR kod očitajte pametnim mobitelom te pratite upute do zadataka.

Slika 6. QR kod – početak Matematičke šetnje gradom

78
Slika 7. Učenici rješavaju zadatke    Slika 8. Učenici rješavaju zadatke

910
Slika 9. Učenici rješavaju zadatke    Slika 10. Učenici rješavaju zadatke

11
Slika 11. Svi sudionici Matematičke šetnje gradom

U razgovoru s kolegama dobila sam kritike vezane uz korištenje interneta i pametnih telefona. Mišljenja sam da učenicima treba dopustiti pametni telefon u ciljanim aktivnostima i sigurnim okruženjima. Danas velika većina učenika posjeduje pametni telefon, a uvijek se možemo dosjetiti i grupiranja učenika u timove kako bi svaki tim imao barem jedan pametni telefon. Problem interneta je nešto zahtjevniji. Idealno bi bilo da škola posjeduje besplatnu mrežu za sve učenike (kao moja) ili da u gradu postoje hot – spotovi, „pametne“ klupe ili besplatni internet. Sve to ima Koprivnica u užem centru grada. Vjerujem da će i taj problem s vremenom nestati jer primjećujem da i danas veliki broj učenika ima pametne telefone s pristupom na Internet. Mobilni operateri nude različite tarife s dovoljno interneta za mlade. Činjenica je da nastava treba zadržati didaktičke i metodičke osnove koje treba prema pedagoškim standardima nadopunjavati i modernizirati te prilagoditi učenicima. Moje iskustvo je da učenici rado prihvaćaju rad izvan učionica. Isto tako raduju se korištenju tehnologije. Usmjerimo li učenike oni će istražiti i pronaći nove načine, pronaći alate i aplikacije koje možemo zajedno koristiti u nastavi. Raduju se svakoj prilici gdje oni mogu nas podučiti, a korištenje tehnologije, aplikacija, programa, pametnih telefona je njihovo područje. Tu su vrlo spretni i uspješni.

Slike su preuzete uz dozvolu objavljivanja s http://bit.do/umkom.

Striving for excellence

marina_njers

Marina Njerš

Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica prošle se godine natjecala za novac EU fondova projektom Striving for Excellence. Projekt je uspješno napisan te je Gimnazija dobila financijska sredstva za usavršavanje svojih nastavnika. Osam nastavnika išlo je na usavršavanja diljem Europe. Kako je projekt osmišljen za poboljšanje metoda poučavanja pomoću IK tehnologija i u STEM području većina nastavnika je iz prirodoslovno – matematičkog područja. Prva usavršavanja bila su u travnju i svibnju. Bojana Habek putovala je u Madrid, na usavršavanje IN-SERVICE TRAINING “Creativity in Teaching and Learning using ICT: “The Digital Classroom”, Martina Grgac bila je u Cardiffu na edukaciji Using Technology for Teaching English, Marina Njerš putovala je u Tallinn na konferenciju Tap-Swipe-Pinch in STEM, Jasmina Šandor pohađala je u Reykjaviku program Structured Study Visit Programme, a Marina Furkes u mjestu Joensuu u Finskoj bila na Get up with natural sciences! koji je uključivao i SciFest. Tijekom srpnja usavršavalo se troje nastavnika. Zvonimir Treščec je u Stockholmu bio na usavršavanju Sharing Landscapes, Maja Treščec Maček je također u Stockholmu pohađala usavršavanje Reading the City: Stockholm, a u Madrid na usavršavanje Let’s make our school more international: European Project Planning, Design, Management and Funding under Erasmus+ putovala je Irena Mlinarević. Osim što stječu nova znanja, nastavnici prezentiraju i rad naše škole.

Prvu diseminaciju nastavnici su odradili na državnom ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici kada su mentorima učenika prezentirali naučeno na svojim usavršavanjima, a zatim je diseminacija odrađena na Danu za znanost u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica. Članice projektnog tima prezentirale su naučeno o web alatima. Prezentacija o mobilnostima održana na Nastavničkom vijeću Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica može se vidjeti ovdje. Prezentacije će se održati i na županijskim vijećima, u zainteresiranim školama, te za profesore i učenike Gimnazije. Osim novih metoda rada koje su naučili (ICT područje), vrlo je vrijedno iskustvo i o obrazovnim sustavima država u kojima su bili. Upravo o tome možete čitati u ovom broju Pogleda kroz prozor.

Estonski obrazovni sustav

marina_njers

Marina Njerš

13077081_1065174946876595_1743593513942165320_nEstonski obrazovni sustav na prvi se pogled ne razlikuje mnogo od hrvatskog. No, to je samo na prvi pogled. Većina školskih ustanova uključuje djecu od vrtićke dobi pa sve do srednjoškolaca. Takve su i dvije škole koje smo posjetili u sklopu usavršavanja TSP for STEM. Pelgulinna school škola je u predgrađu i pohađaju je učenici tog područja, za razliku od škole Gustav Adolfi School koja bi u Hrvatskoj imala naziv elitna škola jer je škola u centru grada, nju pohađaju birani učenici koji su najbolji po ocjenama ili nekim drugim sposobnostima. Ocjene se razlikuju od škole do škole. To određuje svaka škola svojim dokumentima pa tako neki imaju skali od 1 do 5, neki od 1 do 10, a ima škola gdje je i ocjenjivanje do 12. Od nastavnika se očekuje da dobro upoznaju učenike te da o svakom od njih napišu „esej“ – opisnu ocjenu koja uključuje od znanja do ponašanja, zainteresiranosti za predmet, zalaganje i slično. U školama nema kazni, ni opomena, ukora, već se samo razgovara s učenicima i saznanja smo da to utječe na njih, tj. da se posrame i da nema potrebe za vrlo čestim razgovorima. Svaka škola ima projektnog menadžera i IT menadžera. Prvi se brine o estoniaugledu škole, a drugi s timom učenika svakom od nastavnika izrađuje softvere za nastavu, tj. neku vrstu digitalnih priprema. Tableti se često koriste na nastavi, nastavnici čak imaju obvezu jednom mjesečno održati sat koristeći se njima. U edukaciju nastavnika ulaže se mnogo, a škole radije kupe 20 tableta nego jednu pametnu ploču jer ona na kraju koristi kao prezentacijsko pomagalo, a tablet za svakog učenika odličan je za istraživanja ili samu nastavu. Koriste se i nama poznatim web 2.0 alatima kao što su Kahoot, Nearpod, Storyio, Animoto, LearningApps, Sway, Infogram, ali mnogo je razvijenija robotika kao samostalan predmet. Estonia ima mnogo estonskih programa čiju je izradu platila vlada. Manje je poznato da je Skype estonski izum. Iznenađujuće je da informatika ne postoji kao samostalan predmet nego su npr. nastavnici matematike dužni učenike podučiti Excellu i programiranju (jer tamo to ima smisla), Power Point učenici nauče na nastavi povijesti ili geografije i slično. Smatraju da informatika sama za sebe nema smisla jer djeca danas uče ono što im treba i tek kada im se pokaže gdje to koriste. Glavna metoda poučavanja je BYOD (bring your own device), tj. dopušteni su tableti, pametni telefoni i slično na nastavi u obrazovne svrhe. Donesi svoj uređaestonia1j, istražuj i budi aktivan na nastavi. Vrlo se često kao didaktički materijal koriste lego kockice (npr. na nastavi materinjeg jezika koriste ih za razvijanje mašte i pričanje priča, na matematici za geometriju prostora…). Iako su škole (većina njih) vrlo dobro opremljene tehnologijom, još uvijek se važnim predmetima smatraju tehnički, likovni i glazbeni odgoj. Na tehničkom izrađuju npr. igračke za dječje vrtiće. Učenici su jako involvirani u rad škole. Neki su IT menadžeri, neki u marketinškom timu… Ti su učenici rjeđe na nastavi, tematski se profiliraju uz nastavnike s kojima usko surađuju. Vježbe za nastavu koje izrade IT menadžeri (profesor i učenici) nalaze se na Google-driveu i dostupni su svima. Preko Gdrive-a učenici izađuju seminarske radove, razmjenjuju podatke. Ono što će svakako oduševiti naše učenike je činjenica da u završnim razredima srednje škole ne trebaju dolaziti na nastavu, a dovoljno je da roditelj opravda izostanak te da jamči za svoje dijete. No, spomenuto je da to učenici ne iskorištavaju i da ipak redovito pohađaju nastavu. Učenici 12. razreda ne trebaju pohađati nastavu tjelesnog, već sami kreirati kako će se rekreirati. Volontiranje je obavezno i estonia3ulazi u svjedodžbu kao broj odrađenih sati. To može biti zalijevanje cvijeća, sviranje na orguljama kad dođu gosti, slaganje knjiga u knjižnici i brisanje prašine na njima, ali i programiranje nastavnih materijala. Ponedjeljkom 1. sat uvijek je slobodan za učenike jer nastavnici imaju planiranje nastave, koreliranje i pripremu digitalnih sadržaja. Gustav Adolfi School poznata je po akademicima, znanstvenicima, poznatim Estoncima čije fotografije krase zidove predvorja. Pored njih su zlatne pločice s imenima najboljih profesora i učenika po godinama te brojne nagrade koje je škola osvojila. Vrlo je zanimljiva skulptura anđela uz koju ide priča da anđeo tijekom školovanja čuva svakog učenika koji prođe kroz nju. Školska zbornica izgleda kao veliki dnevni boravak, a ravnateljev ured kao kraljevski salon (kraljica ih je odlikovala ordenom zbog zasluga u obrazovanju). Kako izgledaju nacionalni testovi možete vidjeti ovdje, a kurikulum. Studenti na pedagoškom fakultetu petkom nemaju nastavu. To je prilika da učenici svih škola u fakultetskim praktikumima rade laboratorijske vježbe iz fizike, kemije, biologije jer ih u svojim školama nemaju. Pokazano nam je da svaka izvanučionička nastava može biti zanimljiva i iskoristiva svakom predmetu. Najprije smo gostovali u Znanstvenom muzeju koji je nas nastavnike iz STEM grupe predmeta oduševio, a onda smo obišli Ukrajinski kulturni centar gdje smo se osjećali kao u stranom muzeju. Govorili su nam o izradi papira, kaligrafiji, povijesti Crkve, moralno – etičkim vrijednostima, a ponajviše smo bili zbunjeni kad smo dobili zadatak osmisliti estonia4radni listić svog nastavnog predmeta za svoje učenike kada posjete Centar. Estonski nastavnici nikada ne vode svoje učenike na nastavu izvan škole bez radnih zadataka. Na početku neobičan i nemoguć zadatak rezultirao je krasnim pripremama nastavnih satova. Jedna vrsta kaligrafije ima podlogu u crtanju elipse – i evo meni matematike. To je bila prilika da prisutnima pokažem kako primjenjujem geogebru. Estonci smatraju kaligrafiju vrstom molitve, a govore i da su igračke bitne za vladanje svijetom. Kakvim se igračkama igraju kao mali , tako vladaju svijetom kao veliki. Za Dan učitelja, svoje učitelje mijenjaju stariji učenici. Svake godine se bira državni učitelj godine i to prenosi nacionalna televizija. Zanimljivo mi je bilo što cijelo vrijeme u svim obrazovnim ustanovama na zvučnike puštaju cvrkut ptica (za Estonce se kaže da su šumski ljudi i da ih šuma jedino može umiriti). 3D printer je na raspolaganju svima jer su izračunali da im je plastika jeftinija nego toner. A za zaključak dali su nam nit vodilju njihovog obrazovnog sustava:

Davno: Learning about technology
Nakon toga: Learning from technology
Sada: Learning with technology

Comenius projekt koprivničke gimnazije

marina_njers

Marina Njerš

Sažetak: Timski rad učenika i nastavnika neke škole vrlo je važan kod ugošćivanja partnerskih škola. Organizacija brojnih aktivnosti, priprema tehničkih detalja (akreditacije, potvrde, certifikati), dogovori s obiteljima koje će udomiti učenike partnerskih škola, roditeljski sastanci, sastanci učenika, nastavnika, priprema programa, suradnja s lokalnom upravom, udrugama, ustanovama, obrtima, gospodarstvenicima samo je dio poslova koje je trebalo odraditi u pripremi mobilnosti u Koprivnicu. Većinu tih poslova obavlja koordinator projekta. No da bi mobilnost bila uspješna potreban je velik tim nastavnika i učenika. Kako je to provedeno u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica pročitajte u nastavku teksta.

Ključne riječi: Comenius projekt, mobilnost, Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica

Četvrti sastanak partnerskih škola međunarodnog comenius projekta „Save the PAST, live the PRESENT, IMAGINE the FUTURE“ održan je u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica. Dvadeset troje učenika i dvadeset četvero nastavnika iz Latvije, Poljske, Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske bili su gosti Gimnazije. Hrvatski tim od dvadeset nastavnika i stotinjak učenika Gimnazije pripremio je niz aktivnosti tijekom radnog tjedna.

Svečanom dočeku i otvorenju sastanka pridružili su se gradonačelnica Koprivnice Vesna Želježnjak i dožupan Ivan Pal koji su pozdravili prisutne kao i domaćin ravnatelj mr.sc. Vjekoslav Robotić, te glavna koordinatorica projekta Alina Paduraru iz Rumunjske. Splet etno pjesama otpjevao je glazbeni tim pod stručnim vodstvom Darije Kivač, prof. Djelić.

Gosti su prošetali školom te izrazili oduševljenje „školom budućnosti“.  Nakon razgleda škole posjetili su Podravku. Tamo su odslušali prezentaciju o tvrtki, upoznali Linu, degustirali čajeve te posjetili pogon marmelade.

6
Slika 1. Sudionici projekta u Podravci

Iako je kiša uporno padala, tijekom šetnje po centru Koprivnice, koprivnički gimnazijalci upoznali su goste s poviješću grada, predstavili Muzej bicikala na otvorenom, posjetili Medičarski i svjećarski obrt Špičko te Crkvu Sv. Nikole. Crkvu je predstavio Miljenko Flajs, prof. Koprivničke učenice prošetale su gradom u renesansnim haljinama. Učenici povijesnog i jezično – prevoditeljskog tima bili su mali vodiči po gradu. Pripremili su zanimljive priče o Koprivnici, o medičarskim proizvodima kao zaštićenoj nematerijalnoj baštini RH te o jedinstvenom Muzeju bicikala na otvorenom. Mentori učenicima su bili Gordana Trnski, prof., Martina Grgac, prof. i Saša Kresojević, prof.

U utorak, pod radnim naslovom aktivnosti Our past is one of the our best teachers, posjetili su Peteranec, Hlebine i Đurđevac. U Peterancu su Udruga žena Peteranec i KUD „Fran Galović“ Peteranec pokazali kako se živjelo u vrijeme Frana Galovića. Gosti su posjetili seosko dvorište, etno kuću s pokućstvom iz 20.st., naučili kako se mijese i kuhaju 12„mudlini“ i „makuči“ (tradicionalna peteranska jela), probali domaće kolače, čuli kako Galović zvuči na izvornom peteranskom, naučili kako se veze peteranski bijeli vez te vidjeli i čuli pjesme, kola i igre Peteranca. Mentorice učenicima su Marina Njerš, prof. i Ines Sertić, prof.

Slika 2. Plesovi Peteranca

Druženje je nastavljeno u Hlebinama u Galeriji Josipa Generalića. Gimnazijalac Ivan 17Generalić (predsjednik Vijeća učenika Gimnazije), praunuk slikara Ivana Generalića predstavio je naivno slikarstvo Podravine, a naivni slikar Milan Generalić održao je radionicu slikanja na staklu. Uz njegovu pomoć nastala je Comenius slika. Predstavnici  svih škola sudjelovali su u njenom nastajanju.

Slika 3. Milan Generalić vodi radionicu naivnog slikarstva

Projektne aktivnosti nastavili su u Đurđevcu. Tamo ih je dočekala zamjenica gradonačelnika Brankica Kolomaz i pročelnik upravnog odjela za pripremu projekata i razvoj Martin Mahović. Razgledali su Galeriju Stari grad, naučili Legendu o picokima i posjetili Đurđevačke pijeske. Učenici su pripremili predavanja o posebnom (geografsko-botaničkom) rezervatu Đurđevački pijesci te su ispričali Legendu o picokima (nematerijalna kulturna baština RH). Mentori učenicima su bili Zvonimir Treščec, prof., Gordana Trnski, prof. i Miroslav Samardžić, prof. Domaćica u Đurđevcu je bila Jasmina Šandor, mag. psych.

Sljedeći dan, srijedu, proveli su u prirodi. U Legradu na ušću Mure u Dravu s Regionalnim parkom Mura – Drava, sve prisutne upoznala je Marta Lenac iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije.

Nastavak aktivnosti proveden je na Ješkovu, jezeru pored Drave. Učenici su mjerili biotički indeks, istraživali rukavce Drave, proučavali floru i faunu rijeke, natjecali se u raznim sportskim igrama, sudjelovali u izradi keramike, te sa gastro timom pripremali obrok za sve sudionike. Prostor je ustupio gosp. Dragutin Ciglar, a u pripremi hrane pomogli su gosp. Zlatko Sedlanić (Podravkin gastro promotor) i gosp. Davor Bukovčan. Radionicu izrade keramike vodila je Iva Stanko, prof., a biološku radionicu Miroslav Samardžić, prof. Stare igre osmislili su članovi zdravstveno-rekreativnog tima Natalija Šalamon, prof., Filip 27Šalamon, prof., Mišela Lokotar, prof., Ines Sertić, prof., Željka Perošić, prof. i Marina Tomac-Rojčević, prof. Gastro timom koordinirale su Sanja Mikulić, prof. i Ljerka Gazdek, prof., a za razgled rijeke Drave zadužen je bio Zvonimir Treščec, prof.

Slika 4. Likovna radionica

U četvrtak su učenici gostovali na nastavnim satima u školi, a nastavnici na okruglom stolu o obrazovanju u zemljama partnerskih škola. Uočene su velike različitosti u sustavima obrazovanja pa je dogovorena daljnja rasprava. Za učenike su pripremljena predavanja Mišele Lokotar,prof. Kategorije prostorne zaštite u Republici Hrvatskoj, Katarine Horvat, prof. Građanski odgoj, te psihološka radionica Mire Soldić, prof. Okrugli stol o obrazovanju moderirao je Saša Kresojević, prof.

34Školski  rekreativno – zdravstveni tim organizirao je biciklijadu učenika do PRC-a (Podravkin rekreacijski centar). Osim bicikliranja učenici su računali potrošnju kalorija, mjerili krvni tlak, broj impulsa, računali brzinu kretanja. Djelatnici PU Koprivnica održali su im predavanje o prometnoj sigurnosti i ponašanju na prometnicama.

Slika 5. Biciklijada

Na PRC-u je Podravkin kulinarski tim pripremio podravska jela koja je prezentirao gosp. Zlatko Sedlanić, a učenici svake partnerske škole pripremili su prezentacije o tradicionalnoj kuhinji njihove zemlje i izložili tipična jela i začine.

Sve prezentacije možete vidjeti ovdje.

37Održana je i revija tradicijskih frizura koje su nosile učenice članice etno tima i profesorica koprivničke gimnazije Marina Furkes. Frizure je izradio Frizerski salon Mulier.

Slika 6. Revija etno frizura

Radionicu izrade lutkica i cvijeća od komušine održala je gđa. Jelena Vargović, a predstavili su se i koprivnički mušketiri. Uz šetnju po podravskim goricama, pečenje kestena, pjevanje uz gitaru, igranje nogometa, badmintona, koprivničanci i njihovi gosti proveli su ugodno popodne.

   Petak je bio posljednji dan druženja svih sudionika te je bio organiziran posjet Plitvičkim jezerima.   Tijekom tjedan dana boravka gostiju u Koprivnici, učenici su bili smješteni u obiteljima. Jedan je od ciljeva projekta upoznavanje tradicije, načina života i osobitosti kraja. Dojmovi učenika su vrlo pozitivni, a nastavnici su usavršili drugačije metode rada. Učenici koprivničke gimnazije su bili vodiči, promotori, prevoditelji, a nastavnici njihovi mentori.

Dojmovi gostiju su vrlo pozitivni. Što su napisali o nama pročitajte na sljedećim poveznicama:

Dojmovi kolega  iz Poljske
Dojmovi učenika iz Rumunjske
Dojmovi nastavnika iz Turske
Dojmovi partnera iz Grčke
Dojmovi učenika iz Bugarske
Dojmovi učenika iz Latvije

Pisali su o nama i u medijima

Koprivnica.net
Koprivničko-križevačka županija

A evo nas i na TV-u:

SrceTV

Film o mobilnosti

Sve projektne aktivnosti fotografirali su i snimali učenici pod mentorstvom Bojane Habek, prof. Fotogaleriju možete vidjeti ovdje.

Koordinatorica projekta je Marina Njerš, prof.

Financijska sredstva za provedbu projekta dodijeljena su na temelju natječaja Agencije za mobilnost i programe EU u okviru Programa za cjeloživotno učenje uz potporu Europske komisije.

‘This project has been funded with support from the European Commission. This publication [communication] reflects the views only of the author,  and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.’

Iskustvo provođenja međunarodnog Comenius projekta

marina_njers

Marina Njerš

Sažetak:

Međunarodni Comenius projekt provodi se u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica od kolovoza 2012. godine. Članak donosi pregled aktivnosti koje su učenici i nastavnici proveli tijekom prve godine provedbe projekta. Ukratko su opisane i mobilnosti tijekom projekta.

Ključne riječi: Comenius projekt, Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica, kulturna baština

Kao i mnogobrojni drugi nastavnici i ja sam istražujući nastavničke forume, portale, pohađajući seminare otkrila Agenciju za mobilnost i programe EU te eTwinning portal.

Nekoliko je razloga što sam se zainteresirala za programe EU. Želja za usavršavanjem je bila prvi razlog, zatim upoznavanje novih metoda rada, razmjena iskustva, rad u timu, teme koje nisu nužno vezane uz redovan rad na nastavi. Danas kad je projekt već godinu dana u provedbi vidim da su mi mnogo važnije neke druge stvari. Promatrati učenike i kolege iz moje i svih partnerskih škola tijekom provođenja projekta, snalaženje u nekim novim situacijama, izlaze u prvi plan. Zanimljivo je naglasiti da projekt čiji sam koordinator nije iz područja nastavnog predmeta koji predajem.

Preko eTwinning portala povezala sam se s kolegama koji su tražili partnere. Osnovne škole Scoala cu clasele I-VIII Nr. 8 Elena Rares Botosani iz Rumunjske i ADIYAMAN MERKEZ İNÖNÜ İLKÖĞRETİM OKULU iz Turske te srednje škole General secondary school “Georgi Izmirliev” Gorna Oryahovitsa iz Bugarske i PROTYPO PIRAMATIKO LYKIO PANEPISTIMIOY PATRAS iz Grčke surađivali su već prije na nekim projektima. U novi projekt priključili smo se mi Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica, srednje škole Gimnazjum nr 25 w Zabrzu iz Poljske i ISMA vidusskola “Premjers”, Riga iz Latvije i osnovna škola Școala cu clasele I-VIII Săveni iz Rumunjske. Ukupno osam škola iz sedam država. U natječajnoj prijavi bile su prijavljene i škole iz Portugala, Italije, Slovačke i Mađarske no nisu dobile financijska sredstva u nacionalnim agencijama.

Projekt je iz područja kulturne baštine ali kao i svaki projekt objedinjuje niz socijalnih, metodičkih i predmetnih područja. Uz razvijanje IT sposobnosti kod učenika (e-mail korespondencija, video konferencije, foto i video snimanje i obrada materijala, objavljivanje materijala na blogu projekta, na web stranici škole, pripremanje prezentacija, brošura) posebno je stavljen naglasak na timski rad i razvoj socio vještina. Naslov projekta je Save the PAST, live the PRESENT, IMAGINE the FUTURE. Mislim da je iz naslova lako dokučiti glavni cilj projekta. Učenici istražuju, raspravljaju, a na kraju i prezentiraju znanja i činjenice o povijesti kraja i zemlje, folkloru, običajima, monumentalnim spomenicima, arhitekturi, gastronomiji, biološkim rezervatima, prirodnim ljepotama. Na taj način čuvaju prošlost, a djelujući danas (npr. pravilnom prehranom) razmišljaju i o svojoj budućnosti.

Tijekom prve godine provedbe projekta realizirane su mobilnosti u Tursku, Grčku i Poljsku.

Turska škola ugostila nas je u studenom 2012. g. Osim raOLYMPUS DIGITAL CAMERAdnih sastanaka i prezentacija škole, grada i zemlje iz koje dolazimo, učili smo turski ples i pjesme, probali autohtonu tursku hranu, posadili Comenius šumu, te posjetili Mount Nemrut, Arsemiu, Pere i razgledali grad domaćina Adiyaman. Mobilnost su ostvarile nastavnice Marina Njerš i Martina Grgac.

Slika 1. Doček u Turskoj

 

U Grčkoj u Patrasu gostovali smo u travnju 2013. Učenici su tamo crtali divlji cvijet kraja iz kojeg dolaze (mi smo predstavili kockavicu), pjevali su stihove koje su sami napisali na glazbu grčkog učenika, prezentirali Dubrovnik, plesali sirtaki, natjecali se u trčanju na olimpijskom stadionu u Olimpiji (moram spomenuti: pomeli smo konkurenciju – učenik Ivan Generalić bio je najbrži u kategoriji učenika, a profesorice Marina Tomac – Rojčević, Mišela Lokotar i Marina Njerš osvojile su prvo, drugo i treće mjesto u kategoriji Slika 7. crtanje kockavice (640x360)profesorica). Razgledali smo Atenu, Patras, Naphilio, Epidaurus i Kouroutu. Putnici u Grčku su bili učenici: Ivan Generalić, Mirna Puhar, Lucija Sović i Dominik Dedić i nastavnice: Marina Tomac – Rojčević, Mišela Lokotar, Marina Njerš i Martina Grgac.

 

U svibnju 2013. boravili smo tjedan dana u Poljskoj u mjestu Zabrze. Osim dokumentacijskih posjeta logorima Auschwitz i Birkenau, Krakowu, Wadowicama, te rudnicima Guido i Wieliczka, učenici i nastavnici sudjelovali su u sportskim aktivnostima Slika 12. Hrvatski tim u Poljskoj (640x480)(sat aerobica, aquaaerobic, međunarodna odbojkaška utakmica), učili su poljski, izrađivali čestitke, crtali nošnje, plesali poljske tradicijske plesove, sadili sadnice u školskom vrtu, a posebno je bilo zanimljivo na satu hrvatskog jezika. Nastavnici koji su bili u Poljskoj su: Saša Kresojević, Iva Stanko, Darija Kivač i Marina Njerš, a učenici su: Davor Ćosić, Helena Bali i Lucia Balaško.

Na svakoj od mobilnosti bilo je organizirano gostovanje na nastavnim satima.

U šk.god. 2013./2014. planiraju se mobilnosti u Koprivnicu, zatim u Latviju, Bugarsku i Rumunjsku.

Osim mobilnosti učenici koji sudjeluju u provedbi projekta su tijekom godine provodili Slika 24. intervju s Daliborom Grubačevićem (640x480)brojne aktivnosti u svojoj školi. Realizirana je suradnja sa lokalnim društvima, obrtnicima, poznatim ljudima. Snimljen je tako video i foto materijal o božićnim običajima u Podravini u suradnjim s KUD-om „Fran Galović“ Peteranec, intervjuirani su podravski glazbenici Dalibor Grubačević i Natalija Imbrišak, održana je izložba jaslica autora Milana Generalića i Antuna Erdeca, održan je sat aerobica, zumbe i društvenih plesova u suradnji sa plesnim klubom „Ritam“ iSlika 27. Move to improve - aerobic day (424x317)z Zagreba, napravljen je film „Move to improve“, izrađeni su posteri o gastronomiji Podravine, prezentacije o poznatim slikarima, digitalni foto album aktivnosti, snimljena je pjesma i spot za nju u sklopu kampanje prevencije spolnih bolesti, učenici su pisali eseje na temu međugeneracijske solidarnosti An hour with my grandparents, projekt je promoviran na županijskom stručnom vijeću iz povijesti, na sjednicama Nastavničkog vijeća, te predstavljen na primanju u Županiji, održane su presice za SrceTv, HRT i VTV, a gostovali smo i na Radio Dravi i RKC-u.

Vijesti o projektu objavljujemo u lokalnim novinama, službenom blogu projekta i na stranici škole.

Financijska sredstva za provedbu projekta dodijeljena su na temelju natječaja Agencije za mobilnost i programe EU u okviru Programa za cjeloživotno učenje uz potporu Europske komisije.

‘This project has been funded with support from the European Commission. This publication [communication] reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.’