Predstavljanje esperanta učenicima

razrednog stupnja

lucija_andric

Lucija Andric

Sažetak

Tijekom projekta Noć čitanja učenici su se na zanimljiv način upoznali s međunarodnim jezikom esperanto, kojeg većina učenika prije nije poznavala. Upoznali su ga na praktičan način kroz pokret i igru te s kratkim teorijskim prikazom značenja jezika, njegove povijesti i gradiva.

Ključne riječi: esperanto, strani jezik, noć čitanja.

Uvod

Esperanto je jezik koji se koristi za međunarodne komunikacije, a koji je nastao na temelju vokabulara indo-europskih jezika. Sastavljen je tako da ga je moguće što jednostavnije naučiti. (Esperanto, 2020.)

Osmišljen je tako da ljudima iz različitih kultura olakšava komunikaciju, a osmišljen je kako bi pružio jezičnu jednakost korisnicima. Glavna ideja esperanta je zalaganje za toleranciju i poštivanje među ljudima različitih kultura.

Vokabular je sastavljen od riječi koje su najčešće u kulturno važnim europskim jezicima. Iako je jezik bogat i dinamičan, gramatika mu je vrlo jednostavna.

Glavne vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi i prilozi) uvijek imaju iste sufikse koji svjedoče o njihovoj vrsti. Sve imenice završavaju se s –o (libro – knjiga), a množini se dodaje –j (libroj – knjige). Pridjevi u esperantu imaju sufiks -a (bela – lijep, -a, -o), a pridjevi – e (silente – tiho). Kod glagola infinitiv završava na –i (ludi – igrati), sufiks za sadašnjost je –as (mi ludas), za prošlost – is (mi ludis) i za budućnost –os (mi ludos). U esperantu nema nepravilnih glagola. (Kaj je esperanto, 2020.)

Povijest

Začetnik esperanta je Ludwig Lazar Zamenhof, koji je stvorio gramatiku na temelju europskih jezika i uz nekoliko iznimaka. Rječnik uglavnom potječe iz romanskih jezika, mada su prisutne i riječi iz germanskih i drugih jezika. Prvi esperantski udžbenik objavljen je 1887. godine, a jezik je brzo privukao zajednicu govornika koji su ga počeli koristiti u mnogim sredinama i počeli na njemu stvarati novu kulturu. Tako je započeo normalan proces jezične evolucije. Nakon dva desetljeća rođena su prva djeca koja su govorila esperanto sa svojim roditeljima, znači prvi izvorni govornici ovog jezika. Stoga se može reći da je taj jezik stvoren za međunarodnu komunikaciju, ali je kasnije koloniziran i danas je jezik dijaspore esperanta. (Kaj je esperanto, 2020.)

Glavne značajke esperanta

Međunarodan je i zato koristan za komunikaciju među ljudima drugih nacionalnosti koji nemaju zajednički materinji jezik. Neutralan je, jer nije nacionalni ili državni jezik. Istovjetan je te se u komunikaciji osjećamo ravnopravnije sa sugovornikom. Lagan je zahvaljujući strukturi jezika.

Živ je, jer se razvija i živi isto kao i bilo koji drugi jezik. Pravičan je, jer svi koji uče esperanto imaju dobre šanse za postizanje visoke razine jezičnih znanja.(Kaj je speranto, 2020.)

Prezentacija esperanta u noći čitanja

U sklopu projekta Noć čitanja, koji se svake godine održava u našoj školi i uključuje najvjernije čitatelje razrednog stupnja, provodimo razne kultuFotografija 1.rne aktivnosti, na koje uvijek pozivamo zanimljivog gosta koji obogaćuje naše druženje. Tako smo 2019. godine pozvali gospođu Niku Rožej, članicu Esperantskog društva Slovenije, koja je na zanimljiv način prezentirala osnove esperanta našim učenicima.

Fotografija 1. Prezentacija povijesti i osnova esperanta

U prvom je dijelu upoznala učenike s poviješću esperanta, inicijatorima koji su pridonijeli nastanku jezika i njegovom značenju. Pokazala im je i razna pisana gradiva.

Fotografija 2.Fotografija 3.
Fotografija 2 i 3. Pisana gradiva

Nakon kratkog teorijskog izlaganja, prešla je na praktičnu Fotografija 4.demonstraciju.

Uz razgibavanje i ručne lutke učenike je prvo upoznala s vokabularom pjesme o muhi (mušo), koja sjedi na različitim dijelovima tijela.

Fotografija 4. Razgibavanje s ručnom lutkom

Pjesmu o muhi je zatim predstavila na vrlo sugestivan način uz pomoć kamišibaja.

Muŝo

Okulo, nazo, buŝo,
en aero flugas muŝo.

Fotografija 5.Fotografija 6.Fotografija 7
Fotografije 5, 6, 7. Predstavljanje pjesme s kamišibajem

U drugom dijelu našeg druženja gospođa Rožej je učenike s metodom ponavljanja na esperantu naučila pjesmu Majstor Jaka. Budući da je vokabular pjesme lagan i ponavljajući, učenici su pjesmu zapamtili vrlo brzo.

Frato jako

Frato Jako, frato Jako,
levu vin, levu vin.
Jen la sonorilo, jen la sonorilo:
bim, bam, bom, bim, bam, bom!

Pjesmu smo ranije naučili na slovenskom, engleskom i francuskom jeziku, te je u pratnji ksilofona u kanonu zapjevali u kombinaciji svih jezika. Učenici su bili podijeljeni u četiri skupine i svaka je skupina pjevala na određenom jeziku.

U završnom dijelu prezentacije naša je gošća upoznala učenike s učenjem esperanta putem besplatne web stranice lernu.net.

Zaključak

Esperanto je učenicima predstavljen kao zanimljivost i većina učenika ga je upoznala prvi put. Zbog slikovitog i praktičnog pristupa ovom projektu kod nekih učenika se pobudio interes i dobili su motivaciju da kasnije sami nastave istraživati i učiti nove riječi, pa su kasnije na nastavi prezentirali svoje novostečeno znanje.

Literatura

  1. Esperanto. Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperantoslovenija.wordpress.com/
  2. Kaj je to esperanto? Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperanto-maribor.si/kaj-je-to-esperanto/
  3. Kaj je esperanto? Dobiveno 14. 4. 2020., https://lernu.net/sl/esperanto
  4. Združenje za esperanto Slovenije. Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperanto.si/sl/osnovne-informacije-o-esperantu

Upotreba kamišibaja u nastavi

lucija_andric

Lucija Andric

Sažetak

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, koji može biti i didaktično pomagalo. U članku ću opisati, kako koristiti kamišibaj u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda.

Ključne riječi: kamišibaj, književnost, bajke, likovna umjetnost, strani jezik.

Kamišibaj

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja priča uz slike na maloj pozornici (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Pripovjedač, koji se naziva kamišibajkar, stoji uz malenu drvenu pozornicu i priča priču. Slike se ubacuju u butaj, to je mala pozornica na kojoj se izvodi kamišibaj (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

To je tradicionalna tehnika pripovijedanja koja dolazi iz Japana. Počeci kamišibaja sežu u vrijeme budističkih hramova, kada su redovnici kroz slike ljudima pripovijedali svete priče (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Kamišibaj se u Japanu proširio početkom 20. stoljeća, kada je izbila ekonomska kriza i mnogi ljudi koji su se prije bavili kazalištem, ilustracijom ili filmom, pripovijedanjem i glumom ostali su bez posla i osnovnih sredstava za život. Tako su počeli koristiti korisnu tehniku pripovijedanja zvanu kamišibaj (Kavčič i Nagode, 2017.).

Kamišibaj slika 1Nekada je kamišibajkar dolazio s biciklom. Drvena pozornica bila je pričvršćena na prtljažnik, a pod drvenim poklopcem našlo se mjesta i za slatkiše. Udarajući s dva drvena štapića jednim od drugog, kamišibajkar je djeci oglašavao svoj dolazak. Ubrzo bi djeca i mještani došli pogledati predstavu (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

Slika 1. Kamišibajkar u Japanu početkom 20. stoljeća.

Na vrhuncu njegove uporabe, koja je trajala čak dva desetljeća, samo je u Tokiju bilo tri tisuće Kamišibaja. Na kraju buma, međutim, zamijenila ga je televizija, koju su Japanci u početku prozvali električni kamišibaj. Sada zbog globalizacije svijeta postaje vrlo zanimljiv, a naočito je popularan kod pedagoga kao izvrstan didaktički alat (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Upotreba kamišibaja u nastavi

U pronalaženju novih metoda poučavanja, s kojima bi učenicima nastavu učinili raznolikijom i motivirali ih za rad, rijetko se slučajno susrećemo s pomagalima koja nam to omogućuju. S kamišibajem sam se susrela kad se u našem gradu odvijao Kamišibaj festival na kojem sam odgledala neke predstave te sam kao učiteljica odmah dobila ideju koliko će ova drvena stolna pozornica biti svestrana u radu s učenicima. Ubrzo nakon toga sam od kartonske kutije napravila prvu pozornicu za upotrebu u učionici, a kasnije i manju drvenu, pogodnu za listove A4 veličine.

kamišibaj slika 2kamišibaj slika 3
Slika 2. Pozornica od drvene kutije        Slika 3. Drvena pozornica      

S međupredmetnim povezivanjem likovne umjetnosti i književnosti obradu bajki smo u skupinama učinili zanimljivijim predstavljajući ih uz pomoć kamišibaja. Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je odabrala jednu od predloženih bajki. Prva skupina odabrala je bajku Rukavica, druga O velikoj repi i treća Pijetao je otišao po svijetu. Nakon zajedničkog čitanja i razgovora o sadržaju, podijelili su rad u skupini.

kamišibaj slika 4kamišibaj slika 5
Slika 4 i 5. Obrada bajki

Kod likovne umjetnosti su po prethodnom dogovoru s bojicama oslikali pojedine scene bajki.

Kamišibaj 6kamišibaj slika 7
Slika 6 i 7. Likovno stvaranje

Nakon dovršetka likovnog stvaranja vježbali su jezični dio predstavljanja, a nakon vježbe međusobno su predstavili svoje radove.

kamišibaj slika 8kamišibaj slika 9
Slika 8. Predstavljanje bajke O velikoj repi        Slika 9. Predstavljanje bajke Rukavica

kamišibaj slika 10Slika 10. Predstavljanje bajke Pijetao je otišao po svijetu

Istovremeno s našim radom, u našoj se školi odvijao i kamišibaj slika 11kulturni tjedan, pa smo u sklopu projekta, koji je podrazumijevao i povezivanje različitih dobnih skupina u školi, izveli predstavljanje bajki s kamišibajem drugim mlađim učenicima.

Slika 11. Predstavljanje u okviru kulturnog tjedna

kamišibaj slika 12Kamišibaj je također vrlo koristan u učenju riječi stranog jezika. Kod engleskom jezika često ga koristimo za učenje novih riječi pomoću slikovnih kartica.

Slika 12. Slikovne kartice

Također smo ga koristili za obradu priče na engleskom jeziku. Učenici su napravili svoje prizore priče i pomoću butaj pozornice se isprobali kao pripovjedači priča na engleskom jeziku. U ovom slučaju dobro su se iskazali također učenici koji obično imaju poteškoće u izgovaranju stranog vokabulara, međutim, pozornica im je očito ponudila dodatni zaslon, zbog kojeg nisu bili izravno izloženi, pa su imali veći osjećaj sigurnosti i na tuđem jeziku opuštenije razgovarali.

Zaključak

Upotrebljivost kamišibija u nastavi je zaista svestrana, može se koristiti kao motivacijski alat, za obradu nove materije ili za ponavljanje i utvrđivanje već obrađenih sadržaja, a istodobno je učenicima pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja.

Literatura

  1. Društvo kamišibaj Slovenije. Dobiveno 18. 2. 2020., http://www.kamisibaj.si/kamisibaj/
  2. Kaj je kamišibaj? Dobiveno 18. 2. 2020., http://slikovedke.com/kaj-je-kamisibaj/.
  3. Kavčič, S. i Nagode, S. (2017.). In vratca se odpro. Šolski razgledi, 68(3), 6.
  4. Slika 1. dobiveno 18. 2. 2020., https://www.meonbook.com/blog_en/kamishibai/