Split kao središte STEM edukacije ovoga ljeta

3. InGenious ljetna škola

danijelaT_sandraI

Danijela Takač i Sandra Ivković

10636145_10152642370987520_2264852233288716965_nSplitski Medicinski fakultet je od 22. do 24. kolovoza bio središte STEM edukacije. Oko 200 profesora prirodoslovnih i tehničkih znanosti iz cijele Europe i desetak partnera projekta InGenious te predstavnika svjetskih tvrtki (Shell, Nokia, Phillips, EPCA, EUN, Volvo…) okupilo se u Splitu na 3. InGenious ljetnoj školi.

10300769_744189318961347_6143365376118351004_nLjetnu su školu svečano otvorile dr.sc. Agueda Graz Velasquez, predsjednica European Schoolnet (EUN), najveće europske mreže za obrazovanje i cjeloživotno učenje i Ana Bedalov, dipl. ing., glavna koordinatorica projekta u Hrvatskoj.

InGenious je tijelo za koordinaciju obrazovanja u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM). To je trenutno najveći projekt te vrste u Europi. Cilj projekta je spoj učitelja i industrije te briga o STEM edukaciji i njenom osuvremenjivanju kao i o važnosti radnih vještina koje mladi ljudi trebaju imati da bi jednog dana bili konkurentni na europskom i svjetskom tržištu rada. Podiže interes za STEM edukaciju i karijeru uvođenjem primijenjene znanosti u razred te je usredotočen na doprinos privatnog sektora STEM edukaciji u osnovnim i srednjim školama.

InGenious koordinira i podupire te osigurava široki europski okvir za suradnju između ljetna škola Splitškola i industrije. Pokrenuli su ga European Schoolnet i European Round Table of Industrialists, uz potporu Europske komisije, a uključuje 17 multinacionalnih kompanija, 5 industrijskih udruženja te 18 javnih tijela i sveučilišta. Projekt InGenious financira Europska komisija kroz FP7 (Framework 7 ) program.

Tijekom projekta učitelji su imali zadatak izvesti barem tri pilot vježbe sa svojim učenicima integrirajući ih u nastavni kurikulum fizike, matematike, informatike, kemije, astronomije i biologije. Tijekom 3 godine projekt je dotakao više od 24 000 učenika i preko 1200 učitelja u pilot školama i online zajednici. InGenious projekt pruža pilot učiteljima redovnu obuku, ljetne škole i radionice, online webinare i forume. Sandra Ivković, profesorica fizike i politehnike iz OŠ V. Novaka, sudjelovala je u lipnju 2014. na InGenious radionici koja se održala u Setubalu, Portugal kao predstavnik Republike Hrvatske. Profesori su, zajedno s predstavnicima industrije, imali priliku naučiti kako osmisliti učionicu budućnosti, istražiti i izmijeniti primjere dobre prakse. Bavilo se i pitanjem kako STEM predmete učiniti što privlačnijima i zanimljivijima te na koji način učenici mogu steći vještine koje se očekuju u njihovim budućim zanimanjima.

20140911_13501320140911_13503820140911_135344

Ravnatelji OŠ Pantovčak, OŠ Vjenceslava Novaka, OŠ Zapruđe i OŠ Gornje Vrapče su od 6.-9. ožujka sudjelovali na InGenious Akademiji za ravnatelje u Stockholmu. Tom su prilikom posjetili vodeće švedske industrije te spoznali važnost STEM edukacije za poslovanje u Europi.

Ljetna je škola ostvarila veliki uspjeh i omogućila učiteljima sudjelovanje u 40 različitih radionica. Jedna od najzanimljivijih radionica akademija za ravnateljebila je radionica doc.dr.sc. Damira Kovačića o medicinskoj neuroelektronici i kiborzima. Škole, kao i učitelji koji sudjeluju u projektu obogatili su svoj kurikulum i učinili svoje nastavne sate zanimljivijim učenicima. Osnovna škola Pantovčak je zahvaljujući ovom i ostalim projektima odvojila dio školskog kurikulum samo za radionice i popularizaciju STEMa od prvog do osmog razreda. Važnost STEM obrazovanja i digitalne pismenosti ne može se dovoljno naglasiti. Velika većina poslova za koje će u budućnosti konkurirati naši učenici biti će digitalna te zahtjevati vještine programiranja i kritičkog mišljenja. Zbog ovih razloga potrebno je učenike zainteresirati i motivirati za učenje prirodoslovlja već u razrednoj nastavi. InGenious i slični projekti nam upravo to omogućavaju.

Ljetna škola Pestalozzi 2014 Promoting participation

renataOD

Renata Ozorlić Dominić

sumsch2014017[1]Ljetna škola Pestalozzi, koja se već drugu godinu organizira u Bad Wilbadu u Njemačkoj od 28. lipnja do 6. srpnja, ove je godine bila posvećena poticanju i promicanju sudjelovanja u odgoju i obrazovanju. Ona je rezultat suradnje Programa Pestalozzi Vijeća Europe i Akademije u Bad Wilbadu, a ove se godine okupilo 80-ak sudionika iz gotovo svih zemalja članica Vijeća Europe.

Program Pestalozzi omogućuje stručno usavršavanje na europskoj razini učiteljima svih profila i razina obrazovanja, stručnim suradnicima, ravnateljima, predstavnicima roditelja i lokalne zajednice te obrazovnim stručnjacima. Osim ljetne škole, tijekom godine se u okviru programa organizira desetak europskih radionica s prioritetnim temama Vijeća Europe te 1-2 modula za teacher trainers. Ljetna škola posebna je po tome što traje čak 9 dana, IMG_20140630_160646[1]okuplja najveći broj sudionika i omogućuje svakom polazniku da u nizu ponuđenih tema odabere one koje ga najviše zanimaju i osmisli vlastiti put učenja. Ove godine cilj ljetne škole bio je osvijestiti važnost uloge učitelja, ravnatelja i učenika u promicanju sudjelovanja u školi. To se prije svega odnosi na kreiranje iskustva učenja učenika te prepoznavanje elemenata u vlastitom stilu poučavanja koji mogu biti motivirajući za učenike i voditi k prihvaćanju sudjelovanja u nastavnom procesu, ali i prepoznavanje onih elemenata koji mogu imati suprotan učinak.

Tijekom devet dana, prema vlastitom planu učenja, sudionici su s različitih motrišta istraživali temu sudjelovanja, raspravljali o različitim aspektima sudjelovanja, izvodili zaključke, učili te suradnički kreirali nove sadržaje offline i online. Aktivnosti su bile osmišljene tako da polaznici iskustveno dožive različite oblike suradničkog učenja u različitim malim skupinama, a posebnost na kraju svakog radnog dana bila je base group – skupina od 3-4 polaznika koja je bila stalna i u kojoj su polaznici na strukturiran način Sumsch20140152[1]mogli podijeliti svoja razmišljanja o aktivnostima toga dana, pratiti ostvarivanje ciljeva koje su zacrtali svojim planom učenja, ali se i opustiti i reći kako se osjećaju. S druge strane, aktivnost saopbox osmišljena je tako da svatko tko želi može plenarno na početku dana podijeliti sa svima u pet minuta svoje stavove i razmišljanja o bilo kojoj temi do koje mu je jako stalo. Sažeti u pet minuta ono što je najvažnije o nekoj temi izvrsna je vježba za učitelje.

Ove godine Hrvatsku su predstavljali Ivana Sušac (OŠ Sesvete) i dr. sc. Branko Bognar (Učiteljski fakultet u Slavonskom Brodu) kao sudionici, dr. sc. Višnja Rajić (Učiteljski fakultet u Zagrebu) koja je vodila radionice te moja malenkost, Renata Ozorlić Dominić (Agencija za odgoj i obrazovanje), nacionalna časnica za vezu Programa Pestalozzi u Republici Hrvatskoj.

156473154.oS5rdnuW[1]

Evo kako smo mi doživjeli svoje iskustvo sudjelovanja u ovogodišnjoj ljetnoj školi:

Ivana……

Ovogodišnja ljetna škola bila je moje prvo iskustvo s programom Pestalozzi. Ono što me potaknulo da se prijavim bili su pozitivni dojmovi bivše mentorice koja je sudjelovala na jednoj od edukacija u Latviji prije nekoliko godina. Organizacija cijelog događaja bila je odlično osmišljena, počevši od prijave za školu, ponude i izbora „kolegija“ na kojima želimo sudjelovati te povezivanja s ostalim sudionicima kroz online platformu, tj. društvenu mrežu isključivo za sudionike programa Pestalozzi. Međusobno povezivanje je vrlo bitno u ideji cijelog programa te se komunikacija, što formalna, što neformalna, nastavlja i nakon završetka ljetne škole ili edukacije. Za mene je ova ljetna škola bila dosad neistražena prilika za upoznavanje nastavnika i ostalih obrazovnih stručnjaka različitih kultura, područja stručnosti, dobi. Osam dana intenzivno smo zajedno radili, učili jedni od drugih, razmjenjivali iskustva i ideje i družili se u ugodnoj i ležernoj atmosferi. Tema je bila promicanje participacije pa je ljetna škola i osmišljena interaktivno. Nije bilo predavanja, već su voditelji davali okvir i upute, a mi sudionici smo individualno i grupno (više grupno) radili na određenim zadacima koje smo poslije prezentirali i objavljivali na mreži, gdje su i dalje svima dostupni. Metode zajedničkog rada, igre za upoznavanje i neke online aplikacije moći ću koristiti u svom radu. Svemu u svemu, ljetna škola je bila prilika za pogled izvan svakodnevnog iskustva i vjerojatno pogled ispred na ono čemu obrazovanje teži, a to su sve veće korištenje informacijskih tehnologija i aktivnija uloga učenika.

Branko…..

Ovogodišnja ljetna škola Pestalozzi Programa Vijeća Europe predstavlja ogledni primjer kako kvalitetno organizirati stručno usavršavanje učitelja. Aktivnosti su počele i prije nego što smo doputovali u Bad Wildbad i to posredstvom mrežne aplikacije (http://pest-prog.ning.com/) koja se koristi za suradnju sudionika i suradnika Pestalozzi Programa. Pozvani polaznici škole su imali priliku predstaviti se na kreativan i duhovit način te time započeti komunikaciju koja se nastavila uživo tijekom našeg boravka u Njemačkoj. Osim toga, sudionicima je unaprijed ponuđen program iz kojega su mogli izabrati aktivnosti za koje su smatrali da najbolje odgovaraju njihovim interesima.

U Bad Wildbadu radni dan je započinjao plenarnim sastankom na kojemu su najavljene najvažnije aktivnosti, a zatim smo podijeljeni u manje skupine nastavili raspravljati i aktivno učiti o odabranim temama. Osim kvalitetno pripremljenih aktivnosti za koje su bili zaduženi voditelji ljetne škole, sudionici su i sami imali priliku postati voditelji aktivnosti od kojih su neke organizirane i izvan izvrsno uređenog i opremljenog prostora Akademije. Tako smo cijelo jedno prije podne podijeljeni u manje skupine imali mogućnost šetati na otvorenom i raspravljati o temama koje su predložili sami polaznici škole.

Umjesto dugih i dosadnih predavanja, učenje je ostvareno na principima konstruktivističke teorije učenja koja polazi od pretpostavke da bez mogućnosti kontaktiranja, bez sustava značenja nema učenja i malo je toga što se može zapamtiti. Učenje ne pripada jednoj osobi, već različitim konverzacijskim situacijama u kojima ljudi sudjeluju. Posao voditelja obrazovnih aktivnosti je omogućiti ljudima da postanu sudionici zajednica prakse. Oni zajedno s ostalima članovima zajednice trebaju pronaći prikladne modele koji će svima omogućiti potpuno sudjelovanje. (McDermott, 1999) Upravo to je postignuto u ljetnoj školi koju će većina sudionika zapamtiti kao izvrsnu mogućnost stručnog usavršavanja. Vjerujem da ćemo svi nešto od onoga što smo naučili, prije svega o tome kako organizirati proces učenja, primijeniti u svojoj nastavnoj praksi.

Višnja…..
„Organizacija i vođenje dijela aktivnosti ljetne škole „Promoting participation“ bio je za mene veliki izazov. Ipak, ugodna radna atmosfera i suradnja članova međunarodnog tima voditelja učinila je ovo iskustvo vrlo ugodnim. Kao i uvijek aktivnosti Pestalozzi programa imaju za cilj promovirati vrijednosti iza kojih stoji i Vijeće Europe: ljudska prava, demokracija i vladavina prava. I ove godine odabrana tema bila je vrlo zanimljiva, ali i provokativna, te je uspjela kod polaznika izazvati reakcije i diskusiju. Raspravljalo se o svrsi obrazovanja; e-građaninu; vještinama nužnim za aktivno građanstvo, ulozi umjetnosti i ručnog rada u nastavnom procesu, te koje su poveznice između kompetencija nužnih za bavljenje umjetnošću i kompetencija nužnih za aktivno sudjelovanje u svakodnevnim situacijama, te prilikama koje učenicima osiguravaju aktivno sudjelovanje tijekom nastavnog procesa. Najveću vrijednost međunarodnog stručnog usavršavanja vidim u prilikama za učenje u široj profesionalnoj zajednici, mogućnostima za analizu kako lokalnih tako i međunarodnih poteškoća, te mogućnosti rješavanja problema uz pomoć velikog iskustva koje imaju svi sudionici. Ove višestruke perspektive zapravo rezultiraju iznalaženjem rješenja na probleme u obrazovanju koji su vrlo primjenjivi u najrazličitijim kontekstima. I na kraju jedan vrlo ugodan ambijent u Bad Wildbadu i fantastični uvjeti za rad koje kao voditelj radionica ili polaznik imate još jedan su razlog zbog kojeg je bih ovu školu preporučila svima koji se bave ili promišljaju o odgoju i obrazovanju!“

Renata….

„Za mene je ljetna škola bila izvrsna prilika za kontakt s kolegama iz različitih europskih zemalja, prije svega onih o čijim obrazovnim sustavima i društvu malo znam, kao što su Bjelorusija, Ukrajina, Azerbejdžan i Gruzija, ali i za razmjenu iskustava s primjerice kolegicom iz finskog ministarstva obrazovanja od koje sam saznala s kojim se oni problemima susreću u području stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika (Da, čak i Fince muči kako motivirati učitelje za sudjelovanje u stručnom usavršavanju!). Budući da je tema ljetne škole bila promicanje sudjelovanja, način rada bio je osmišljen tako da sam sama bila odgovorna za vlastito sudjelovanje i učenje: mogla sam birati teme koje me najviše zanimaju, ali isto tako i izabrati hoću li ili ne sudjelovati u aktivnostima koje nisu obvezne, i osvijestiti si razloge svog (ne)sudjelovanja. Izdvojila bih radionicu Purpose of Education, mislim da bi to bila jako dobra krovna tema neke od sljedećih ljetnih škola, i da je dobro povremeno se zapitati, i razgovarati o tome koja je (ili koja bi trebala biti) svrha obrazovanja i kako je vide učenici/roditelji/učitelji/političari itd. Na kraju, osmisliti i ostvariti ovakav događaj je stručno i organizacijski izrazito zahtjevno i podrazumijeva jako puno timskog rada, dobre volje, strpljenja i uvažavanja mišljenja, stavova i načina rada svih uključenih u proces – organizatora, voditelja radionica, tehničkog osoblja i sudionika – pa sam i kao organizator stručnih skupova dobila vrijedne uvide u to kako učinkovito osmisliti iskustvo učenja učitelja na stručnom skupu.“

Više informacija o Programu Pestalozzi i ljetnoj školi dostupno je na http://www.coe.int/en/web/pestalozzi i www.azoo.hr

Ljetna škola tehničkih aktivnosti

darko_rakic

Darko Rakić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Hrvatska zajednica tehničke kulture je, kao središnje tijelo tehničke kulture u Republici Hrvatskoj, i ove godine organizirala Ljetnu školu tehničkih aktivnosti u kojoj su učenici iz svih krajeva Republike Hrvatske mogli razvijati svoje vještine i sposobnosti u različitim oblicima tehničkoga stvaralaštva.

Slika 1. Hrvatska zajednica tehničke kulture

Treća po redu ljetna škola se i ove godine održavala u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici od 6. do 13. kolovoza. Kamp je otvorio predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture prof. dr. sc. Ante Markotić, a polaznike je pozdravio i predsjednik Hrvatskoga kajakaškog saveza, gospodin Petar Lovrić. Ovogodišnju Ljetnu školu tehničkih aktivnosti pohađao je 31 učenik osnovne škole, od kojih je 7 sudjelovalo i u Kajakaško-edukativnom kampu. 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA 
Slika 2. Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture prof. dr. sc. Ante Markotić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 3. Predsjednik Hrvatskoga kajakaškog saveza Petar Lovrić

Ideja programske cjelovitosti te interdisciplinarnoga pristupa, što je bila nit vodilja škole, pokazala se vrlo dobrom i stimulativnom jer su učenici individualnim radom u različitim radionicama postupno stvarali konačni projekt, a to je ove godine bio model pokretnoga mosta. Projekt izrade modela pokretnoga mosta od balze (južnoameričkog drva od biljke Ochroma Pyramidale lagopus koje se koristi za izradu plovila, u modelarstvu, zrakoplovstvu i sl.) je obuhvatio različite grane tehničkoga stvaralaštva.

Rad je bio organiziran u pet radionica – modelarstvo, robotika, elektrotehnika, kreativno modelarstvo i informatika. U radionici modelarstva izrađen je most s postoljem, a u radionici elektrotehnike učenici su se najprije upoznali s osnovnim elementima strujnoga kruga te načinima spajanja vodiča. Prema shemi i nacrtu na pokretni su most ugradili svjetlosnu signalizaciju te tipkala za upravljanje. U radionici informatike su izradili prezentacije o samoj izradi mosta, u radionici robotike most je upotpunjen elektromotorima te upravljanjem pomoću računalnoga programa da bi projekt završio u radionici kreativnoga modelarstva gdje je dorađen i uljepšan. Učenici su bili razvrstani u tri grupe od po devet polaznika, a rad je bio organiziran paralelno u nekoliko radionica i to svaki dan po šest školskih sati za svaku grupu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 4. Dijelovi pokretnog mosta              Slika 5. Sastavljeni pokretni most

Aktivnosti po radionicama

Radionicu modelarstvo – maketarstvo vodio je Ivan Rajsz, a cilj je bio izrada modela pokretnog mosta. Prvo je uslijedilo čitanje tehničke dokumentacije i ocrtavanje budućeg mosta na materijalu pa izrada pojedinih dijelova i njihovo spajanje. Nakon provjere funkcionalnosti mosta, uslijedila je finalna obrada te priprema za ostale radnje zajedničkog projekta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 6. Rezanje dijelova                        Slika 7. Završna obrada

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 8. Lijepljenje dijelova mosta

Radionicu kreativnog modelarstva vodili su Ana Pavlić i Dragan Vlajinić. Iako ova radionica nije bila direktno povezana sa zajedničkim radom izrade mosta, svojim je polaznicima omogućila poticanje kreativnosti i samostalnosti. Cilj radionice bila je samostalna izrada okvira za fotografije. Svaki je učenik radio vlastitim tempom i na svojem radnom mjestu koje je pripremio na sebi odgovarajući način. Nakon što su dobili skicu i zadane dimenzije, učenici su na balzi crtali mjere. Potom je uslijedila obrada izrezanih dijelova balze grubljim i finijim brusnim papirom te turpijama. Slaganje, kombiniranje i formiranje okvira je bila sljedeća faza rada nakon koje je slijedilo lijepljenje dijelova. Na kraju su radovi lakirali bezbojnim ili auto-lakom. Gotove okvire polaznici su ponijeli svojim kućama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Slika 10
Slika 9. Bušenje rupa na okvirima                                Slika 10. Okvir za slike

Bez radionice elektrotehnike most bi ostao nepokretan i bez signalizacije, što je upravo i bio cilj radionice pod vodstvom Đule Nađa. Učenici su se najprije upoznali s elementima strujnoga kruga, proučili električne sheme te izradili sklop. Nakon provjere ispravnosti i otklanjanja pogrešaka međusobno su spajali vodiče, utvrđivali polaritet svjetleće diode i spajali više svjetlećih dioda u serijski ili paralelni spoj. Uslijedila je ugradnja izmjeničnoga prekidača i elektromotora u strujni krug te ispitivanje rada. Ugradnja svjetlosne signalizacije vodiča prekidača u most i ispitivanje ispravnosti bile su zadnje faze radionice.

Slika 11 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 11. Završno spajanje mosta                    Slika 12. Most se pokrenuo

Radionica informatike pod vodstvom Silvane Svetličić pokazala je kako ideja mosta izgleda na papiru, odnosno u PowerPointu. Radionica se odvijala paralelno s ostalima. Polaznici su na računalima izrađivali predložak mosta, crtali pomoću gotovih grafičkih oblika i, ono što je najvažnije, u svojim su prezentacijama koristili parametre crtanja tehničkog crteža.

Slika 13
Slika 13. Nacrt mosta u PowerPointu

Enes Bektešević, Sonja Pavlić i Hrvoje Vrhovski bili su voditelji radionice robotike. Kao i u ostalim radionicama, na početku su se učenici upoznali s osnovnim konstrukcijskim elementima koje su kasnije koristili u svojem radu. Nakon izrade različitih konstrukcija mostova te automatiziranih vozila, učenici su radili na njihovu ožičenju. Potom je na red došlo programiranje putanje automatiziranog vozila (u konkretnom slučaju – broda) te programiranje i izrada bežične komunikacije između pokretnoga mosta i broda. Automatizirani procesi su potom provjeravani, a radionica je završena konstruktivnom raspravom o radnom zadatku, izborom najboljih radova te prijedlozima za njihovo unaprjeđenje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 14. Sastavljanje konstrukcije                 Slika 15. Avion sastavljen na radionici robotike

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 16. Vožnja robotskih kolica

Novinarsku radionicu vodio je Darko Rakić, a uz dokumentiranja zbivanja u radionicama, mladi novinari su fotografirali portrete polaznika i voditelja škole. Svakodnevne zgode i nezgode u radionicama i slobodnim aktivnostima detaljno su zabilježene okom,uhom i rukama sveprisutne novinarske grupe koja je o svemu izvještavala na Zidnim novinama na oglasnoj ploči u predvorju. Upravo su Zidne novine bile temelj za nastajanje Biltena o 3. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti kao i za nastajanje svakodnevnih kratkih videozapisa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 17. Novinari u akciji                                       Slika 18. Zidne novine

U suradnji s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u Nacionalnom centru tehničke kulture je od 6. do 12. kolovoza 2010. održan i Kajakaško-edukativni kamp za mlađe dobne kategorije i početnike kojima je ovo bilo prvo kajakaško iskustvo. Praktični se dio osnovne kajakaške obuke provodio u Kraljevici na poligonima oko uvale Bakarac i kampa Oštro po planu i programu rada koji je izradio voditelj kampa Tomislav Crnković, uz pomoć Miljenka Tomašeka, tajnika KKK „Varteks“ iz Varaždina. Ciljevi kajakaške obuke bili su usmjereni na upoznavanje pravilnog korištenja kajakaške opreme i rekvizita, osnove tehnike veslanja u kajaku i kanuu i poboljšanje funkcionalno-motoričkih sposobnosti polaznika. Za provedbu kajakaške obuke korišteni su mini kajak, slalom čamci i sea kayak. Sudionici Kajakaško-­edukativnog kampa su usporedno sudjelovali u svim radionicama 3. ljetne škole tehničkih aktivnosti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slike 19. i 20. Kajakaši na treningu

Iako je ovogodišnja škola trajala kraće od prethodnih, ipak je bilo dovoljno vremena za kupanje i razonodu. Natjecanja u sporoj vožnji bicikla, stolnom tenisu, nogometu i karaokama definitivno su slobodne aktivnosti koje ljetne škole Hrvatske zajednice tehničke kulture upotpunjuju i čine jedinstvenima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Slika 21. Kupanje