Neobavezni izborni predmet umjetnost

Klavdija Debelak

Sažetak

Kao neobavezni izborni predmet, umjetnost se može uljepšati širokom paletom različitih vrsta umjetnosti (glazba, pjevanje, ples, dramatizacija, kostimografija, koreografija, scenografija). Aktivnim sudjelovanjem u nastavi učenici mogu nadograditi svoje potencijale na različitim umjetničkim područjima. Svake godine nastaje plesno-kazališna predstava, koja glumcima i gledateljima širi obzore i znanje. Važno je da učenici imaju mogućnost nadogradnje već stečenog znanja, kao i mogućnost razvijanja vlastitog izražaja. Također, izgrađuju sposobnost za individualnu i grupnu dinamiku (sudjelovanje) te uče savladavati tremu tijekom javnih nastupa. U ovoj ulozi uče na drugačiji, neklasičan i veoma aktivan način te predstavljaju svoje znanje (susreću se s novom temom, obogaćuju znanje i potom ga na svoj način predstavljaju u kazalištu).

Ključne riječi: različite vrste umjetnosti, plesno-kazališna predstava, sudjelovanje, savladavanje treme od javnog nastupa, scenografija.

1. Neobavezni izborni predmeti

Neobavezni izborni predmeti spadaju u prošireni program osnovne škole. Sudjelovanje učenika u nastavi neobveznih izbornih predmeta je dobrovoljno, ali i obvezujuće nakon odabira predmeta. Znanje se ocjenjuje, a završne ocjene upisuju u svjedodžbu.

1.1. Umjetnost

Umjetnost je jednogodišnji neobavezni izborni predmet potkrijepljen ciljevima iz nastavnog plana i programa. Učitelju omogućuje praćenje želja, sposobnosti i ideja učenika, nadograđuje njihovo znanje i znatiželjnost te ih potiče na stvaranje projekata u svim umjetničkim aspektima. Posebnu pozornost posvetili smo plesnim i kazališnim aktivnostima. Predviđeno je 35 sati godišnje. Lekcije obuhvaćaju međusobno upoznavanje, grupnu dinamiku, ritmičke vježbe, plesne elemente i njihovo ispreplitanje, gledanje plesnih video uradaka ili plesnih predstava, plesnu, glazbenu i drugu umjetnost, interaktivno istraživanje, pripremu govornih nastupa, improvizaciju i kompoziciju, koreografiju i tumačenje plesno-kazališnih predstava.

2. Planiranje i izvođenje nastave te plesno-kazališne predstave

Zanimanje učenika za spomenuti predmet se povećalo. Početni broj od 21 učenika povećao se na 40 učenika u protekloj školskoj godini. Usklađivanje i vođenje takve grupe te realizacija završenog projekta organizacijski je veoma zahtjevna, a sama predanost radu je ključ do uspjeha.

Prve lekcije s učenicima namijenjene su njihovim željama i zanimanju za različite vrste umjetnosti, ideje i interese. O svim temama razgovaramo u obliku otvorene diskusije, analiziramo mogućnosti i dogovaramo se o umjetničkim područjima koja su zainteresirala pojedine grupe učenika. Nakon toga tražimo temu koja će biti „crvena nit“ u školskoj godini.

Temu istražujemo pomoću informacija na internetu, knjiga i revija. Određujemo manje jedinice, koje će istraživati grupa od tri ili više učenika, a nakon istraživanja svim školskim kolegama pripremamo govorni nastup iz kojeg crpimo ideje za pripremu našeg završnog projekta. Tako ćemo se svi upoznati sa sadržajima koje smatramo važnima i započeti s realizacijom našeg rada. Podijelit ćemo uloge, za koje će se učenici sami odlučiti i zajedno odabrati odgovarajuću glazbu.

Krajnji cilj svake godine je plesno-kazališna predstava, koja je jedan od temeljnih razloga zašto se veliki broj učenika odlučuje za ovaj predmet. Predstava je unutarnja i vanjska motivacija učenika i mentora, predstavlja izazov i veselje nakon uspješno završenog projekta, kojega možemo predstaviti u školi i drugim institucijama za mlađe i starije generacije.

2.1. Susreti s koreografijom, kostimografijom, scenografijom i sastavljanjem teksta

U listopadu i studenome istražujemo različite oblike kretanja, a vještine i sposobnosti učenika ispituju se različitim ritmovima glazbenih i plesnih žanrova pa je lakše odlučiti kojem učeniku više paše određeni oblik kretanja. Zatim počinjemo usvajati kompozicije pokreta i plesne koreografije za glazbu koju smo prethodno odabrali. Koreografije su prilagođene motoričkim sposobnostima učenika, vježbaju koncentraciju, motoričko i mentalno pamćenje te fizičku kondiciju.

U ožujku se posvećujemo kostimografiji, scenografiji i sastavljanju tekstova. Kostime prilagođavamo sadržaju plesno-kazališne predstave i vrsti plesa. Većinu kostima šijem sama, neke kupujem, a u protekloj školskoj godini u proces šivanja uključili su se i roditelji učenika. Također, učenici se upoznaju s izradom kostima, od uzimanja mjera i odabira tkanine pa sve do krojenja i šivanja.

Scenografija nastaje zajedno s idejama učenika. Učenici su aktivno uključeni u proces izrade.

Tekst, koji plesnu predstavu povezuje u priču i gledatelje upoznaje s njezinim sadržajem, pripremamo iz sadržaja govornih nastupa na ugodan i zanimljiv način. Učenici koji posjeduju glumačke sposobnosti i želju mogu se okušati i u tim ulogama. Pritom vježbaju retoričke vještine, moraju paziti na jasnu artikulaciju, primjerenu glasnoću, naglaske u tekstu, boju glasa, mimiku, moraju slijediti vremenski redoslijed i kretnje na pozornici.

2.2. Plesno-kazališne predstave

Ovih godina nastao je veliki broj plesnih i plesno-kazališnih predstava i nastupa. Vrlo uspješna bila je predstava pod naslovom „Putovanje po kontinentima svijeta“ s kojom smo nastupali u drugim školama i za druge škole u Prešernovom kazalištu u Kranju i za mjesnu zajednicu u općini Kranj. Učenici su se veoma uživjeli u uloge, a nakon nekoliko nastupa pobijedili tremu i napravili odličnu predstavu.

Kratki sadržaj predstave: »Na nebu se navečer, kada zvjezdice upale svjetla, događa puno lijepih stvari. Tri zvjezdice patile su od dosade i radoznalo promatrale okrugli planet jer su drugačije shvaćale naš svijet. Ubrzo su saznale da je to planet Zemlja i pomoću Sveznadara otputovale na sedam kontinenata na kojima su se upoznale s njihovom kulturom, običajima, glazbom i plesovima.« Vrijeme predstave: 50 minuta.

Video 1. Kratki isječci iz prve predstave „Putovanje po kontinentima svijeta“

U narednoj godini pripremili smo predstavu »Glazbom kroz vrijeme«. Zajedno s učenicima pripremili smo plesove, glazbu, odjeću, izume, glazbene predstavnike iz razdoblja od 50ih godina 20.st. pa sve do danas. Predstavili smo 20 plesova u koje je bilo uloženo jako puno kostimografskog i koreografskog rada te dodatnih sati. Plesali smo na pjesme Elvisa Presleya 50 – te Jailhouse Rock, Nancy Sinatra 60-te – These Boots are made for walkin’, Village People 70-te – Ymca , Mc Hammer 80- te – Can’t touch this, skupino Aqua 90 -te – Barbie girl, izvođači od 2000 do 2010 – Hey ya!, Gwen Stefani – Hollaback girl, Christina Aguilera – Candyman, Lady Gaga – Bad romance i izvođači počevši od 2010 pa sve do danas – Justin Bieber – Baby, Lmfao – Party rock, Psy – Gangnam stayle, Will.i.am. ft. Justin Bieber- Power, Mark Ronson – Uptown funk, Adele – Hello, Silento – Watch me, Justin Timberlake – Can’t stop the feeling. Nabrojane pjesme dokaz su što se sve može napraviti u školskoj godini s malo više sati od predviđenih, ako postoji prava motivacija. U predstavi je nastupalo 37 učenika 4., 5. i 6. razreda. Predstavom smo nastupili u matičnoj školi za učenike, roditelje, općinu te u domu za starije i nemoćne koji su uživali u predstavi. Vrijeme predstave: 65 minuta.

Slika 2., 3. Plesna predstava “Glazbom kroz vrijeme”

U protekloj školskoj godini pripremili smo Plesnu modnu reviju „Četiri godišnja doba“, gdje su učenici od svoje odjeće izradili originalne modne kreacije koje su se odnosile na godišnja doba koja su učenici predstavljali. Svaki učenik odabrao je tri godišnja doba i predstavio ih u tri kreacije. Svaki učenik predstavio je vlastitu modnu kreaciju, sportski izgled s opremom, svoju vlastitu koreografiju u 16 taktova i jedan izlaz sa zajedničkom plesnom koreografijom koja je odražavala godišnje doba. Jesen je predstavljao moderni ples, zimu polka, proljeće kineski ples s kišobranima i ljeto salsa. Revija se završila zajedničkim hip hop plesom u kojemu je plesalo svih 40 učenika. Vrijeme predstave: 60 minuta.

Slika 4., 5. Plesno-modna revija: “Četiri godišnja doba”

3. Zaključak

Svi naši projekti u sklopu neobaveznog predmeta umjetnosti usmjereni su tako da učenici najviše nauče iz svakog obrađenog područja. Aktivno sudjeluju u stvaranju predstava, poboljšavaju sebe, uče raditi u grupama, poštuju svakoga neovisno o individualnim sposobnostima, pomažu jedni drugima i doživljavaju zadovoljstvo krajnjim rezultatom kojega s učenicima ostvarujemo dobrim odazivom gledatelja na nastupima te, što učenicima najviše znači, pohvalama učitelja, ravnatelja, roditelja, školskih kolega, prijatelja.

4. Izvori i literatura

1. YouTube, (zvučne snimke). Dostupni na naslovu: http://www.youtube.com

Kada bajke ožive

– izvannastavna aktivnost

Klavdija Debelak

Sažetak

Nastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju dječje literature, u našem slučaju bajki. Sadržaj možemo obogatiti i različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme.

Odgovarajućom motivacijom i poticajima u učenicima se može probuditi želja za čitanjem takve literature, širenjem njihovog vokabulara, načina razmišljanja i sposobnosti uživljavanja…

Ključne riječi: čitanje, savladavanje treme, reprodukcija, upoznavanje s IT opremom, izrada e-bajke.

Uvod

U prošloj školskoj godini književni kružok namijenila sam za učenike prvih razreda osnovne škole. Na kružoku smo čitali različite knjige, bajke, pjesmice i drugu beletristiku te u knjigama tražili odgovore na različita pitanja.
Budući da se ovdje isprepliću književni i knjižnični odgoj, posebnu pozornost posvetili smo književnom odgoju jer njime dijete:

• razvija i obogaćuje govor, a time i proces razmišljanja te inteligenciju,
• bajkama se razvija mašta koja u djetetu potiče kreativnost,
• dobiva informacije iz različitih područja,
• čitanjem priča djeci pružamo nova vesela i obojana iskustva,
• slušanjem dijete razvija pozornost i sposobnost uživljavanja u druge aktere, obogaćuje svoj vokabular, prepoznaje vlastite i tuđe emocije,
• lakše savladava svakodnevne probleme i situacije, otvorenije je, što je istovremeno i dobra priprema za školu i život.

Čitanje literature predstavlja užitak jer tamo, u književnom svijetu, možemo ostvariti često neostvarive želje i snove.

Planiranje i realizacija izvannastavne aktivnosti

Razlog zašto sam se odlučila za takvu aktivnost u prvom razredu prvenstveno je povezan s motiviranjem učenika na čitanje priče i povezivanje s idejama, kako nadograditi priče ostalim vrstama umjetnosti. Drugim riječima, kroz proces stvaranja učenike sam željela potaknuti na češće čitanje takve literature, maštanje o junacima iz bajki, prepoznavanje i razgovor o vlastitim emocijama koje su se tijekom čitanja ili pripovijedanja probudile u pojedincu ili nakon samostalnog izražavanja, uklanjanja straha i treme pred svim prisutnim akterima, itd.

Učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost jedva su čekali dan čitanja nove bajke, razgovor i stvaranje nove. Bili su jako sretni jer su svoje umotvorine mogli odnijeti kući.

U prvim mjesecima naši satovi čitanja literature uvijek su se odvijali u istoj učionici. Na pod sam položila čudesni sag kao u bajci o Aladinu i čarobnoj svjetiljci. Učenici su sjedili na sagu u krugu, zatvorili oči i slušali zvukove Orffovog instrumentarija. Nakon što je triangl sedam puta zazvonio, to je bio znak za novu bajku. Dogovorili smo se da ćemo dok slušamo priču gledati i ilustracije. Nakon čitanja priče razgovarali smo o onome što nam je ona ispričala, o junacima i njihovim ulogama, upoznali smo se i s novim nepoznatim riječima te porazgovarali o njihovom značenju, o njihovim doživljajima tijekom pripovijedanja i na kraju da li bi htjeli da priča ima drugačiji kraj i kako?

Zatim je uslijedio željno očekivani kreativni dio. Na kraju sata pitali su me što ćemo čitati slijedeći put i što ćemo stvarati.

Slika 1., 2., 3. Reprodukcija bajke

Nakon tri mjeseca čitanja bajki učenici su izrazili želju da naprave i odigraju kratku predstavu za svoje školske kolege. Odabrali smo priču o Trnoružici. Izradili smo scenografiju, pripremili kostime, izmislili pjesmicu, podijelili uloge, naučili tekst, naučili završni ples i sve sklopove povezali u kratku kazališnu predstavu. Nastupali smo za učenike prvih i drugih razreda te za roditelje. Oduševljenost je bila obostrana, kako gledatelja, tako i glumaca. Zbog toga su učenici dobili još veću motivaciju i zaželjeli nešto novo.

Slika 4., 5. Nastup učenika

Tijekom održavanja naših sati upoznali su se s ulogom pisca, ilustratora i zato se rodila želja da svatko napiše svoju bajku.

Zajedno s učenicima izradili smo tanke knjige koje su ilustrirali svojim zamislima, idejama i izmišljenim pričama. Nakon završenog rada svaki je učenik rekao naslov svoje priče i svojim ilustracijama ispričao priču koju sam napisala uz njihove ilustracije. Tako je nastalo 14 novih priča. Sve smo priče pročitali i bili oduševljeni.

Slika 6. Izmišljene priče učenika

Izrada e – bajke

Upitala sam ih znaju li gdje možemo pronaći priče i gdje se one objavljuju. Zajedno smo nabrojali da priče možemo pronaći u knjigama, udžbenicima, revijama za djecu, i računalima…

Učenici su izrazili želju da priču pogledamo na računalu i nakon toga donijeli odluku da još jednom i zajedno izrade još jednu e-bajku.

Već tijekom slijedećih školskih sati izradili smo plan za e-bajku. Učenici su dali svoje ideje za naslov e-bajke. Napisali smo ih na školsku ploču i podizanjem ruku izglasali naslov koji je dobio najviše glasova. Uslijedilo je razmišljanje o sadržaju priče. Nakon razrade sadržaja, priču smo podijelili na odlomke za koje je svaki pojedinac nacrtao ilustraciju. Zajedno smo pregledali i nadopunili ilustracije te napravili knjigu.

Uslijedili su satovi upoznavanja s računalima u našoj informatičkoj učionici i u školi. Nakon što su vidjeli računala, bili su oduševljeni. U razdoblju od tri školska sata učenici su naučili upaliti računalo, kliknuti na ikonu za Paint program i koristiti alate u Paint programu za crtanje. U dva školska sata učenici su svoje svoje prethodno nacrtane ilustracije s listova prenijeli u Paint program, odnosno pokušali što vjerodostojnije precrtati. Nekoliko učenika svoj rad je nastavilo i tijekom školskog odmora ili tijekom igre u matičnoj učionici jer su to i sami željeli. Ilustracijama sam dodala tekst te našu e- priču opremila naslovima i autorima knjige.

Slika 7., 8. Crtanje ilustracija u računalnom programu Paint

Knjigu smo zajedno pročitali i u razredu pogledali na velikom platnu. Naravno, bili smo oduševljeni. Knjigu smo izradili u računalnoj aplikaciji ISSUU koja PDF datoteke pretvara u digitalne publikacije, koje se opet mogu dijeliti preko poveznica ili staviti na web stranice. Poveznicu putem koje pristupamo našoj e-bajci proslijedila sam roditeljima učenika koji su bili oduševljeni krajnjim rezultatom. Svojim školskim kolegama učenici su s oduševljenjem predstavili e-bajku i odjednom su i ostali učenici željeli sudjelovati na književnom kružoku. Na žalost, to više nije bilo moguće jer je naša školska godina bila na završetku.

Za uspomenu, učenici kružoka su dobili e-bajku u tiskanom obliku, uključujući i priznanja za uspješno sudjelovanje, stvaranje i čitanje velikih tiskanih slova. Potonja aktivnost, stvorena sveobuhvatnom i detaljnom obradom, doživljavanjem i stvaranjem bajki kroz igru, ugodno me iznenadila kod učenika. Nije bilo planirano da će djeca na kraju imati sposobnost tekućeg čitanja. Naravno, našu e-priču ubuduće bi mogli glasovno nadograditi, opremiti glazbenom podlogom i tako napraviti radijsku dramu, za što nam je, na žalost, ponestalo vremena.

E-bajka – pokreni film.

Zaključak

Trud kojeg sam uložila u cjelogodišnji projekt izvannastavne aktivnosti pod naslovom „Kada bajke ožive“, pored očekivanih i neočekivanih ciljeva, koje sam si zadala početkom godine, kao što su približiti i poticati na čitanje te učenicima približiti bajke, priče i pjesme povezane s ostalim vrstama umjetnosti, u potpunosti se ostvario. Dali su mi poticaj za daljnji razvoj takvih aktivnosti, koje nadopunjuju i obogaćuju rad tjekom samog obrazovnog procesa. Također, učenici se uče nositi sa svakodnevnim problemima i situacijama, obrazovaniji su što je ujedno dobar vodič kroz njihov život.

Literatura

1. Bettelheim, B. (1999). Rabe čudežnega: O pomenu pravljic. Ljubljana: Studia humanitatis
2. Što je bajka? https://pravljice.wordpress.com/2013/02/27/kaj-je-pravljica/
3. Računalna aplikacija – https://issuu.pdf-downloader.com/