Suhozidna gradnja – senzibilizacija

andrejaPC

Andreja Perhavec Čok

Sažetak

U nastavku je predstavljen tijek aktivnosti čiji cilj je razvijati senzibilitet prema baštini i kraškom suhom zidu. Nismo dovoljno svjesni koliko je za naš život i postojanje važan naš odnos prema prirodi, okolišu u kojem živimo i baštini naših predaka.

Ključne riječi: suhozidna gradnja, kameniti zid, senzibilizacija

Uvod

Suhozidna gradnja je vještina zidanja bez uporabe veziva (žbuke). Kamenje drži sila teže i znanje graditeljstva koje su nekad poznavali, a i danas znaju postaviti pravi kamen na pravo mjesto. Pritom koriste raspoloživ, neobrađen kamen dobiven čišćenjem i uređivanjem zemljišta u neposrednoj blizini. Znanje polaganja kamenja na suho bez uporabe veziva, osnovna je i temeljna tehnika gradnje, prije svega na Kraškom području i u Istri te predstavlja jedan od osnovnih uvjeta preživljavanja u kamenitom kraškom i istarskom svijetu. Kamenitim zidovima ograđivali su polja, gmajne, njive i vrtove i na taj način spriječili da bura odnosi plodno tlo. U tehniku suhozida ugrađeni su i potporni zidovi – brane, zaklone od bure, izvore okružene zidinama, potoke, bunare, ledenice, mostove, željezničke nasipe, kuće, svinjce, stepeništa itd. Na željezničkim prugama na Kraškom području u tehniku suhe gradnje postavljeni su zidovi protiv požara i bure, koje su gradili do 70-ih godina 20. stoljeća. Suhozidnu gradnju danas većinom koriste za održavanje i obnovu postojećih zidova i objekata. Kod popravaka i gradnje suhih zidova koriste se jednostavnim alatima i pomagalima (lopata, kramp, čekić…). Na Kraškom području počeli su je oživljavati 90-ih godina 20. stoljeća, a nakon 2000. godine počeli su izvoditi akcije obnove i demonstracije. Umjetnost suhih kamenih zidova 2018. godine uvrštena je na Unescov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koja prepoznaje vještinu suhozidne gradnje u Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Sloveniji i Švicarskoj.

Glavni dio

Vježbe senzibilizacije uključila sam u nastavne satove za rekreaciju i usmjeravanje pažnje.

U programu senzibilizacije važnu ulogu ima doživljavanje koje sam nadopunila razvojem pozornosti i osjećaja kao oruđa za spoznavanje svijeta. Cjelovito istraživanje obuhvaća sve čovjekove potencijale, uključujući racionalno i intuitivno razmišljanje, koje u procesu učenja u programu senzibilizacije zaokružuje faza izražavanja i kreativnosti. Suhi zidovi i uređenje pokrajine svjedoci su vremena, kada je osjećaj prema prirodi bio veoma živ i pun poštovanja.

Vježbama senzibilizacije potaknula sam učenike 2. i 3. razreda da dožive kamen kao vrijednost, baštinu Kraškog područja.

1. aktivnost: Moj kamen

MOJ KAMENUčenik bira kamen, dodirne ga, pomiriše. Opisivali su kamen po dodiru i mirisu. Uspostavili su kontakt s njime. Nakon aktivnosti opisivali su svoj kamen.

Izjave učenika:

“Moj kamen je gladak, topao, miriše po banani. Sliči na kinder jaje.”
”Moj kamen je gladak, hladan. Njime se mogu rashladiti. Miriši kao moje čisto rublje.”

2. aktivnost: Pjesma kamena

PESEM KAMNA
Učenik bira dva kamena. Udara kamenom o kamen i osluškuje zvukove, odnosno melodiju. Glasom imitira zvuk. Melodiju ponavlja različitim kamenjem.

Zamišlja pjesmu, koju pjeva kamen. Pjeva pjesmu kamena. Pridružuje mu se prijatelj i zajedno sviraju pjesmu kamena.

3. aktivnost – Putovanje u kamen

POTOVANJE V KAMENUčenici legnu na tlo i udobno se namjeste. U rukama drže kamen. Uz ugodnu glazbu u mašti kreću na putovanje u njegovu unutrašnjost. Pripovijedam im zanimljivu priču. Kada uočim da sa zanimanjem slušaju, počinjem govoriti tišim glasom i naposljetku šapćem. Time se povećava koncentracija djece koja pozornije slušaju. Na pitanje “kako se osjećaš?” dobivam zanimljive odgovore.

“Ja sam kamen na travnjaku. Gledam oblake. Gledam sunčani zapad. Dolaze mi prijatelji. Igramo se Babaroge. Svi smo veseli. Osjećam se jedinstveno.”

“Pao sam sa Škofeljskog mosta. Dobro je da sam pao u rijeku Reku. Rijeka me vodi dalje. Na putu se susrećem s mnogo životinja koje mi pričaju o svojim životima. Naposljetku pristajem u moru. Vidim ribe, koje plivaju u mojoj blizini. Vidim oca i brata koji rone. Osjećam se fantastično.”

4. aktivnost – Prirodni materijal, suhi zid

NARAVNI MATERIAL

Prije škole učenicima je ponuđen različiti nastavni materijal. Koriste ih po vlastitoj prosudbi i mašti. Okušavaju se u izradi suhozida.


5. Aktivnost „Priče kraškog suhog zida i kamena“

U okviru aktivnosti Partnerstva za očuvanje i popularizaciju kraške suhozidne gradnje raspisan je i etnološki natječaj za kraške osnovnoškolske učenike pod naslovom “Zgode kraškog suhog zida i kamena”.

Učenici su se kod starijih sugrađana raspitali o i dokumentirali: – razna svjedočanstva o događajima iz života starijih stanovnika Kraškog područja povezanima sa suhozidom.

Primjer: »Prošlih godina je u našem selu živio muškarac koji je dobro savladao znanje od gradnji suhozida. Uživao je u rukovanju kamenjem i često se bavio suhozidom. Ako se zid na njegovoj parceli srušio, uvijek ga je popravljao tako da je zidao i po susjedovoj parceli. Zid se ponekad rušio »slučajno«. Uvijek ga je popravljao poskrivećki, da ga nitko ne bi vidio.«

Zaključak

Učenici su se potpuno uživili u vježbe senzibilizacije. Vježbe su potekle su ugodnoj, smirenoj atmosferi. Učenici su se rado igrali s kamenjem, nosili su ih svojim kućama. Kao i oni koji su veoma živahni i imaju manju sposobnost pozornosti i koncentracije, potpuno su se umirili i prepustili se vođenju. Budući da nije bilo ometajućih podražaja iz okoline, svi su učenici mogli urediti i izraziti svoje misli. Takve aktivnosti trebali bi češće uključivati u nastavu, ali to ne radimo zbog vremenskih pritisaka. Međutim, povremeno je potrebno izaći iz okvira i učiniti to.

Literatura

  1. Belingar, Eda … [et al.], 2014, PRIRUČNIK kraške suhozidne gradnje.
  2. Park Škocjanske jame, Slovenija
  3. Opis jedinice žive kulturne baštine, preuzet 9.5.2019. s internetske stranice: http://www.mk.gov.si/fileadmin/mk.gov.si/pageuploads/Ministrstvo/Razvidi/RKD_Ziva/Rzd-02_00051.pdf