Poticanje neovisnosti učenika u 5. razredu

pri obavljanju obiteljskih kućanskih poslova

jasmina_selko

Jasmina Selko

Sažetak

Danas se često spominje neovisnost djece, u smislu da djeca tijekom odrastanja ne postaju toliko neovisna kao što bi se to kod određene dobi od njih očekivalo. Neovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. Samo tako dijete može postati autonomna, uspješna i odgovorna osoba s čvrstom osobnošću. Naravno, u tome igraju veliku ulogu roditelji, koju dopunjuju odgajatelji i učitelji. U predmetu kućanstvo, u 5. razredu, smo kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključili i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Zadatak je trajao mjesec dana, tada smo prikupili rezultate i evaluirali naš rad.

Ključne riječi: predmet kućanstvo, obiteljski kućanski poslovi, neovisnost učenika, učenici 5. razreda osnovne škole

1. Uvod

U Bijeloj knjizi (2011.) je u sklopu cilja »razvijanje kapaciteta za cjeloživotno učenje i stalni osobni i profesionalni razvoj« također istaknut razvoj radnih navika i navike učenja. Roditelji moraju djecu navikavati na radne navike od malih nogu, jer će se kasnije na njih teže naviknuti. Radne navike, Ibid (2013.), djeci donose iskustvo, odgovorno ponašanje i samostalnost. Djeca koja nemaju radne navike su bespomoćna i ne znaju kako se brinuti o sebi (Ibid), s druge strane, djeca s radnim navikama postaju spremnija za život, imaju bolje odnose s prijateljima i obitelji te su uspješnija u svojim karijerama (Dishongh, 2015.).

2. Obiteljski kućanski poslovi

Obiteljske kućanske poslove treba shvatiti kao nešto normalno što radimo svaki dan (kada pojedeš odneseš tanjur u korito, ako se igraš, također na kraju pospremiš igračke, itd.). Djeca ove zadatke doživljavaju kao normalne stvari u svom svakodnevnom životu, te se usporedo uče neovisnosti i odgovornosti (prema Sears and Sears, 2002.).

Roditelji mogu potaknuti djecu na obavljanje obiteljskih kućanskih poslova ako kod djeteta ostvare pozitivan stav prema poslovima. Potičući dijete da se bavi sve težim zadacima, roditelji jačaju djetetov osjećaj da je sposobno i da može (Ibid). Juhant i Levc (2011.) dodaju da dijete prilikom obavljanja kućanskih poslova stvara povezanost između posla i zadovoljstva. Kao rezultat toga, dijete osjeća sreću koja dolazi iznutra. Također. kada bude odrasla osoba, na taj će način doživljavati zadovoljstvo, te mu neće biti potrebne skupe, moderne stvari da bi u životu bilo sretno. Navedeni autori također tvrde da je dužnost djeteta da bude aktivno u svim poslovima koji se odnose na obiteljski život sve dok živi u toj obitelji.

3. Suradnja roditelja i učitelja

Pergar Kuščer (2005.) u svom radu navodi da učitelji i roditelji trebaju slušati jedni druge i surađivati pri odgajanju učenika / djece. Za razliku od učitelja, roditelji su uvijek odgovorni za svoju djecu, pa škola mora razvijati suradnju s roditeljima i poštivati njihov doprinos (Ibid.).

U praksi učitelji znaju da je interakcija roditelji – učitelji izazovan zadatak. Juhant i Levc (2011.) navode da roditelji, osim učitelja u školi, moraju kod kuće navikavati djecu da su neovisna u upravljanju sobom i kod školskog rada te da su odgovorna za sebe i svoje ponašanje. Za roditelje je posebno važno da ustraju i budu dosljedni u obavljanju obiteljskih kućanskih poslova, naročito kada oko desete godine života spontana radost i želja djeteta da pomaže popusti. Odnos s vršnjacima i aktivnosti izvan obitelji djetetu postaju važniji, pa počinje iskazivati nezainteresiranost i prezir prema obavljanju kućanskih zadataka. Roditelji mogu izbjeći ove konflikte ako zajedno obavljaju kućanske poslove sa svojom djecom. (Juul 2009.).

4. Praktični rad-samostalno obavljanje obiteljskih kućanskih poslova

Pri predmetu kućanstvo u petom razredu osnovne škole obrađivali smo tematski sklop Dom i obitelj, gdje smo također puno razgovarali o podjeli rada između članova obitelji. U obitelji imamo različite uloge, učimo se također međusobnim odnosima. Normalno je da se dogovorimo o podjeli rada. Učenicima sam uz pomoć računalne projekcije prikazala obitelji Novak, gdje sve kućanske poslove obavlja mama. Uslijedio je razgovor o onome što je viđeno, učenici su izrazili svoje mišljenje. Složili su se da takva podjela rada nije primjerena. Potom smo provjerili kod učenika kako se rad u kućanstvu raspoređuje u njihovoj obitelji? Otkrili smo da neki obavljaju vrlo malo kućanskih poslova (uglavnom odnošenje posuđa sa stola, usisavanje ili metenje te pospremanje svoje sobe).

Učenicima smo predstavili praćenje obavljanja kućnih poslova u listopadu. Mjesec dana imat će vremena dovršiti zadatke zabilježene na radnom listu: čišćenje metlom, sisanje, brisanje prašine, ručno pranje posude, strojno pranje posude, strojno pranje rublja – bijelo, strojno pranje rublja – šareno, vješanje rublja ili sušenje u sušilici rublja, preoblačenje krevetnine, peglanje /glačanje rublja, odnošenje smjeti, čišćenje kupaonice, spremanje omare sa odjećom i spremanje omare sa cipelama. Nakon izvršenog zadatka bilježe datum dovršetka zadatka, samoprocjenjuju se s ocjenom od 1 do 5, a nakon pregleda izvršenog zadatka roditelji ih također ocjenjuju i potpisuju se na listu za svaki zadatak posebno. Operativni cilj zadatka bio je da se učenik posveti uključivanju i pomoći obitelji. Kriteriji za obavljanje cjelovitog zadatka bili su:

a) svi su zadaci morali biti obavljeni,

b) zapisani su morali biti dojmovi učenika i roditelja o zadatku i

c) od učenika se tražilo da predaju radni list na određeni datum u studenom.

Na dan predaje radnog lista utvrdili smo da je 17 od 18 učenika izvršilo zadatak u cijelosti. Dojmovi su bili različiti, navodim neke od najčešćih dojmova učenika i roditelja.

Dojmovi učenika:

  • posao sam radosno obavljao/la,
  • posao sam obavljao/la precizno,
  • posao nije bio težak za obavljanje, nije bilo nikakvih poteškoća,
  • bilo je zaista zabavno obavljati zadatke, nisam to znala,
  • shvatio/la sam da moram početi raditi s osmijehom, jer je tako puno lakše i zabavnije,
  • kada sam završio/la posao, vidio/la sam koliko teško radi moja mama; od sada ću joj oprostiti ako bude loše volje; neki poslovi su također bili zabavni,
  • znam da ću se i dalje tako truditi; hvala učiteljici što mi je pružila priliku da naučim kako se rade kućanski poslovi,
  • jako sam se zabavljao/la radeći posao,
  • volim pomagati kući,
  • moji dojmovi su sjajni !,
  • mogli bismo češće imati takav zadatak,
  • nije bilo tako strašno,
  • bilo mi je najdraže što sam mogao/la pomoći svojoj mami,
  • također sam naučila nešto novo,
  • u našoj obitelji je 6 članova, tako da uvijek ima dovoljno kućanskih poslova za obaviti,
  • nadam se da ću dobiti 5, jer sam se jako trudio/la
  • rad je ponekad bio zabavan, ali ponekad nije (2x),
  • zadatak je bio zanimljiv i puno bolji od testova (2x).

Dojmovi roditelja:

  • dijete je u radu bilo precizno, proaktivno,
  • posao je obavio/la s velikom radošću i energijom, vrlo marljivo i odgovorno,
  • obavio/la je posao, ali s malo poteškoća,
  • dijete se jako trudilo, primjenjivalo je moje savjete,
  • za neke zadatke lista mi je dala ideju da je vrijeme da isproba poslove (pranje rublja, peglanje …),
  • što danas možeš obaviti, ne odlaži za sutra,
  • ovo su osnovni zadaci i pogodni za djecu, sve to bi mogli raditi uvijek i svaki dan, jer bi se time naučili važnosti suradnje i međusobne pomoći u obitelji,
  • naše dijete je svakodnevno uključeno u kućanske poslove,
  • dijete često sudjeluje u kućanskim poslovima, već se mogu osloniti na njega/nju,
  • zadatak u kućanskim poslovima je bio još dodatni poticaj,
  • super zadatak,
  • djetetu nisu nepoznati kućanski poslovi, voli priteći u pomoć i korektno obavlja posao,
  • u želji za odličnim ocjenama većinu je poslova odradio/la više puta, a baš sve s radošću,
  • sada kada je dijete savladalo sve poslove, nastojat ćemo da u njihovom obavljanju i dalje sudjeluje – hvala!,
  • posao je obavljen kvalitetno i prema uputama,
  • dijete se jako trudilo i rado je pomoglo,
  • prvi put je radio/la određene stvari, jer ih mi drugačije ne radimo,
  • super,
  • motivacija za kućanske poslove značajno je porasla,
  • dijete obavlja vrlo dobar posao ako se trudi; neke poslove je radio prebrzo i površno,
  • koristan zadatak (4x),
  • ·akav bi zadatak mogao bi biti svakog mjeseca (5x)…

5. Zaključak

Zaključno, napominjemo da je operativni cilj zadatka postignut kod 17 od 18 učenika, jer jedan učenik nije ispunio i predao radni list. Učenici su se u obavljanju zadatka vrlo (po)trudili, duže vrijeme ustrajali, uložili puno energije u posao, stekli nova znanja i, što je još važnije, upoznali su važnost dijeljenja rada u obitelji te važnosti međusobne suradnje i pomoći. Učenici su izrazili želju za sličnim zadacima i ako se ukaže prilika, mi ćemo ih provesti.

6. Izbori i literatura

  1. Bela knjiga o vzgoji in izobraževanju v RS (prva izdaja). (2011). Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Dishongh, K. (2015). The Washington Times. Study finds having kids do chores is a good thing. Pridobljeno s: https://www.washingtontimes.com/news/2015/jul/12/study-finds-having-kids-do-chores-is-a-good-thing/ (8.11.2019)
  3. Juhant, M. in Levc, S. (2011). Varuh otrokovih dolžnosti ali nehajte se ukvarjati z otrokovimi pravicami!. Mavčiče: Čmrlj.
  4. Juul, J. (2009). Družinske vrednote. Življenje s partnerjem in otroki. Radovljica: Didakta.
  5. Pergar Kuščer, M. (2005). Šola in otrokov razvoj: Mlajši otrok v šoli. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  6. Sears, W. in Sears, M. (2002). Uspešen otrok. Radovljica: Didakta.
  7. Zadel, A. (2013). Tretji obraz: priročnik za razumevanje otrok in sebe. Ljubljana: Kros.

Poticanje neovisnosti učenika u 5. razredu

pri obavljanju obiteljskih kućanskih poslova

jasmina_selko

Jasmina Selko

Sažetak

Danas se često spominje neovisnost djece, u smislu da djeca tijekom odrastanja ne postaju toliko neovisna kao što bi se to kod određene dobi od njih očekivalo. Neovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. Samo tako dijete može postati autonomna, uspješna i odgovorna osoba s čvrstom osobnošću. Naravno, u tome igraju veliku ulogu roditelji, koju dopunjuju odgajatelji i učitelji. U predmetu kućanstvo, u 5. razredu, smo kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključili i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Zadatak je trajao mjesec dana, tada smo prikupili rezultate i evaluirali naš rad.

Ključne riječi: predmet kućanstvo, obiteljski kućanski poslovi, neovisnost učenika, učenici 5. razreda osnovne škole.

1. Uvod

U Bijeloj knjizi (2011) je u sklopu cilja »razvijanje kapaciteta za cjeloživotno učenje i stalni osobni i profesionalni razvoj« također istaknut razvoj radnih navika i navike učenja. Roditelji moraju djecu navikavati na radne navike od malih nogu, jer će se kasnije na njih teže naviknuti. Radne navike, Ibid (2013), djeci donose iskustvo, odgovorno ponašanje i samostalnost. Djeca koja nemaju radne navike su bespomoćna i ne znaju kako se brinuti o sebi (Ibid), s druge strane, djeca s radnim navikama postaju spremnija za život, imaju bolje odnose s prijateljima i obitelji te su uspješnija u svojim karijerama (Dishongh, 2015).

2. Obiteljski kućanski poslovi

Obiteljske kućanske poslove treba shvatiti kao nešto normalno što radimo svaki dan (kada pojedeš odneseš tanjur u korito, ako se igraš, također na kraju pospremiš igračke, itd.). Djeca ove zadatke doživljavaju kao normalne stvari u svom svakodnevnom životu, te se usporedo uče neovisnosti i odgovornosti (prema Sears and Sears, 2002).

Roditelji mogu potaknuti djecu na obavljanje obiteljskih kućanskih poslova ako kod djeteta ostvare pozitivan stav prema poslovima. Potičući dijete da se bavi sve težim zadacima, roditelji jačaju djetetov osjećaj da je sposobno i da može (Ibid). Juhant i Levc (2011) dodaju da dijete prilikom obavljanja kućanskih poslova stvara povezanost između posla i zadovoljstva. Kao rezultat toga, dijete osjeća sreću koja dolazi iznutra. Također. kada bude odrasla osoba, na taj će način doživljavati zadovoljstvo, te mu neće biti potrebne skupe, moderne stvari da bi u životu bilo sretno. Navedeni autori također tvrde da je dužnost djeteta da bude aktivno u svim poslovima koji se odnose na obiteljski život sve dok živi u toj obitelji.

3. Suradnja roditelja i učitelja

Pergar Kuščer (2005) u svom radu navodi da učitelji i roditelji trebaju slušati jedni druge i surađivati pri odgajanju učenika / djece. Za razliku od učitelja, roditelji su uvijek odgovorni za svoju djecu, pa škola mora razvijati suradnju s roditeljima i poštivati njihov doprinos (Ibid.).

U praksi učitelji znaju da je interakcija roditelji – učitelji izazovan zadatak. Juhant i Levc (2011) navode da roditelji, osim učitelja u školi, moraju kod kuće navikavati djecu da su neovisna u upravljanju sobom i kod školskog rada te da su odgovorna za sebe i svoje ponašanje. Za roditelje je posebno važno da ustraju i budu dosljedni u obavljanju obiteljskih kućanskih poslova, naročito kada oko desete godine života spontana radost i želja djeteta da pomaže popusti. Odnos s vršnjacima i aktivnosti izvan obitelji djetetu postaju važniji, pa počinje iskazivati nezainteresiranost i prezir prema obavljanju kućanskih zadataka. Roditelji mogu izbjeći ove konflikte ako zajedno obavljaju kućanske poslove sa svojom djecom. (Juul 2009).

4. Praktični rad-samostalno obavljanje obiteljskih kućanskih poslova

Pri predmetu kućanstvo u petom razredu osnovne škole obrađivali smo tematski sklop Dom i obitelj, gdje smo također puno razgovarali o podjeli rada između članova obitelji. U obitelji imamo različite uloge, učimo se također međusobnim odnosima. Normalno je da se dogovorimo o podjeli rada. Učenicima sam uz pomoć računalne projekcije prikazala obitelji Novak, gdje sve kućanske poslove obavlja mama. Uslijedio je razgovor o onome što je viđeno, učenici su izrazili svoje mišljenje. Složili su se da takva podjela rada nije primjerena. Potom smo provjerili kod učenika kako se rad u kućanstvu raspoređuje u njihovoj obitelji? Otkrili smo da neki obavljaju vrlo malo kućanskih poslova (uglavnom odnošenje posuđa sa stola, usisavanje ili metenje te pospremanje svoje sobe).

Učenicima smo predstavili praćenje obavljanja kućnih poslova u listopadu. Mjesec dana imat će vremena dovršiti zadatke zabilježene na radnom listu: čišćenje metlom, sisanje, brisanje prašine, ručno pranje posude, strojno pranje posude, strojno pranje rublja – bijelo, strojno pranje rublja – šareno, vješanje rublja ili sušenje u sušilici rublja, preoblačenje krevetnine, peglanje /glačanje rublja, odnošenje smjeti, čišćenje kupaonice, spremanje omare sa odjećom i spremanje omare sa cipelama. Nakon izvršenog zadatka bilježe datum dovršetka zadatka, samoprocjenjuju se s ocjenom od 1 do 5, a nakon pregleda izvršenog zadatka roditelji ih također ocjenjuju i potpisuju se na listu za svaki zadatak posebno. Operativni cilj zadatka bio je da se učenik posveti uključivanju i pomoći obitelji. Kriteriji za obavljanje cjelovitog zadatka bili su:

  1. svi su zadaci morali biti obavljeni,
  2. zapisani su morali biti dojmovi učenika i roditelja o zadatku i
  3. od učenika se tražilo da predaju radni list na određeni datum u studenom.

Na dan predaje radnog lista utvrdili smo da je 17 od 18 učenika izvršilo zadatak u cijelosti. Dojmovi su bili različiti, navodim neke od najčešćih dojmova učenika i roditelja.

Dojmovi učenika:

  • posao sam radosno obavljao/la,
  • posao sam obavljao/la precizno,
  • posao nije bio težak za obavljanje, nije bilo nikakvih poteškoća,
  • bilo je zaista zabavno obavljati zadatke, nisam to znala,
  • shvatio/la sam da moram početi raditi s osmijehom, jer je tako puno lakše i zabavnije,
  • kada sam završio/la posao, vidio/la sam koliko teško radi moja mama; od sada ću joj oprostiti ako bude loše volje; neki poslovi su također bili zabavni,
  • znam da ću se i dalje tako truditi; hvala učiteljici što mi je pružila priliku da naučim kako se rade kućanski poslovi,
  • jako sam se zabavljao/la radeći posao,
  • volim pomagati kući,
  • moji dojmovi su sjajni !,
  • mogli bismo češće imati takav zadatak,
  • nije bilo tako strašno,
  • bilo mi je najdraže što sam mogao/la pomoći svojoj mami,
  • također sam naučila nešto novo,
  • u našoj obitelji je 6 članova, tako da uvijek ima dovoljno kućanskih poslova za obaviti,
  • nadam se da ću dobiti 5, jer sam se jako trudio/la
  • rad je ponekad bio zabavan, ali ponekad nije (2x),
  • zadatak je bio zanimljiv i puno bolji od testova (2x).

Dojmovi roditelja:

  • dijete je u radu bilo precizno, proaktivno,
  • posao je obavio/la s velikom radošću i energijom, vrlo marljivo i odgovorno,
  • obavio/la je posao, ali s malo poteškoća,
  • dijete se jako trudilo, primjenjivalo je moje savjete,
  • za neke zadatke lista mi je dala ideju da je vrijeme da isproba poslove (pranje rublja, peglanje …),
  • što danas možeš obaviti, ne odlaži za sutra,
  • ovo su osnovni zadaci i pogodni za djecu, sve to bi mogli raditi uvijek i svaki dan, jer bi se time naučili važnosti suradnje i međusobne pomoći u obitelji,
  • naše dijete je svakodnevno uključeno u kućanske poslove,
  • dijete često sudjeluje u kućanskim poslovima, već se mogu osloniti na njega/nju,
  • zadatak u kućanskim poslovima je bio još dodatni poticaj,
  • super zadatak,
  • djetetu nisu nepoznati kućanski poslovi, voli priteći u pomoć i korektno obavlja posao,
  • u želji za odličnim ocjenama većinu je poslova odradio/la više puta, a baš sve s radošću,
  • sada kada je dijete savladalo sve poslove, nastojat ćemo da u njihovom obavljanju i dalje sudjeluje – hvala!,
  • posao je obavljen kvalitetno i prema uputama,
  • dijete se jako trudilo i rado je pomoglo,
  • prvi put je radio/la određene stvari, jer ih mi drugačije ne radimo,
  • super,
  • motivacija za kućanske poslove značajno je porasla,
  • dijete obavlja vrlo dobar posao ako se trudi; neke poslove je radio prebrzo i površno,
  • koristan zadatak (4x),
  • takav bi zadatak mogao bi biti svakog mjeseca (5x)…

5. Zaključak

Zaključno, napominjemo da je operativni cilj zadatka postignut kod 17 od 18 učenika, jer jedan učenik nije ispunio i predao radni list. Učenici su se u obavljanju zadatka vrlo (po)trudili, duže vrijeme ustrajali, uložili puno energije u posao, stekli nova znanja i, što je još važnije, upoznali su važnost dijeljenja rada u obitelji te važnosti međusobne suradnje i pomoći. Učenici su izrazili želju za sličnim zadacima i ako se ukaže prilika, mi ćemo ih provesti.

6. Literatura

  1. Bela knjiga o vzgoji in izobraževanju v RS (prva izdaja). (2011). Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Dishongh, K. (2015). The Washington Times. Study finds having kids do chores is a good thing. Pridobljeno s: https://www.washingtontimes.com/news/2015/jul/12/study-finds-having-kids-do-chores-is-a-good-thing/ (8.11.2019)
  3. Juhant, M. in Levc, S. (2011). Varuh otrokovih dolžnosti ali nehajte se ukvarjati z otrokovimi pravicami!. Mavčiče: Čmrlj.
  4. Juul, J. (2009). Družinske vrednote. Življenje s partnerjem in otroki. Radovljica: Didakta.
  5. Pergar Kuščer, M. (2005). Šola in otrokov razvoj: Mlajši otrok v šoli. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  6. Sears, W. in Sears, M. (2002). Uspešen otrok. Radovljica: Didakta.
  7. Zadel, A. (2013). Tretji obraz: priročnik za razumevanje otrok in sebe. Ljubljana: Kros.

Čitateljski susreti kao oblik međugeneracijske suradnje

jasmina_selko

Jasmina Selko

Sažetak

Kod izvannastavne aktivnosti međugeneracijske suradnje smo s učenicima prve trijade održali čitateljski susret. U goste smo pozvali umirovljenicu, gospođu Emu Grűnbacher, koja vodi čitateljski klub u mjestu. Pročitala je bajku učenicima i pružila učenicima mnoštvo informacija, iskustva i znanja. Učenicu su bili oduševljeni susretom i izrazili su želju za takvim susretima i radionicama.

Ključne riječi: međugeneracijska suradnja, izvannastavna aktivnost, čitateljski susret, učenici prve trijade

1. Uvod

Osobno mi je međugeneracijska suradnja od velikog značaja, možda zato što sam tijekom djetinjstva i odrastanja mogla provoditi vrijeme s bakama i djedovima. Upravo su me ti odnosi potaknuli da sam uopće počela razmišljati i zanimati se za život starijih. U našoj školi uveli smo novu izvannastavnu aktivnost – međugeneracijska suradnja. Opisat ću jednu od aktivnosti koju smo proveli sa starijim osobama, uglavnom umirovljenicima.

2. Međugeneracijska suradnja

Kod međugeneracijskog povezivanja radi se o povezivanju između generacija, prije svega se misli na međuljudske odnose i ostvarivanje međugeneracijske solidarnosti u današnjim društvenim odnosima (Kralj, 2009, preuzeto iz online izvora ZDUS). Ova vrsta integracije važna je jer društvo za opstanak treba suradnju, podršku i međugeneracijsku pomoć (Mandič, 2009). Međugeneracijsko povezivanje donosi novu kvalitetu života sudioniku, pružajući osjećaj prihvaćenosti i sigurnosti u mjestu gdje živi, olakšava usamljenost i poboljšava mentalno i fizičko zdravlje (Kralj, 2009; preuzeto iz online izvora ZDUS).

3. Međugeneracijska suradnja u školi

Mali i Nagode (2009) smatraju da različite generacije u današnjem društvu imaju premalo kontakata, što dovodi do međusobnog nepoznavanja i time predrasuda i stereotipa. No, kada se međusobno različite generacije povežu, suradnja uključenih dobiva novu, višu razinu. Najmlađi učenici kroz zajedničke susrete različitih generacija stječu znanja i vještine koje su starije osobe u praksi već provjerile ili koristile. Na susretima se jača empatija prema drugima i naravno poštovanje, koje je, kao što vidimo u praksi, u opadanju.

4. Praktični rad

U prvoj trijadi, u školskoj godini 2018./19., na izvannastavnu aktivnost Međugeneracijska suradnja upisalo se više učenika nego što smo mogli prihvatiti. To je za nas bio jasan znak da djeca žele surađivati sa starijima. Zato sam se obratila prijateljima, poznanicima i kasnije raznim društvima i ponudila im mogućnost za suradnju. Moram priznati da su svi bili vrlo zainteresirani za rad s našim najmlađim učenicima, te vrlo zahvalni na ponuđenoj prilici.

Glavni cilj izvannastavne aktivnosti je potaknuti međugeneracijsko povezivanje, prije svega se misli na međuljudski odnos i ostvarenje međugeneracijsku povezanost i solidarnost u današnjim društvenim uvjetima. Želimo da međugeneracijsko povezivanje donese sudionicima novu kvalitetu života, pruži im osjećaj prihvaćenosti i poboljša njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Opisat ću jedan primjer aktivnosti i suradnje dviju generacija. U školu smo u listopadu 2018., u sklopu projekta Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja, u sklopu nacionalne komunikacijske kampanje Čitamo zajedno, pozvali u goste umirovljenicu, gospođu Emu Grűnbacher, koja vodi čitalački klub u mjestu. Zajedno smo proveli čitateljski susret.

Prvo smo se međusobno predstavili i razgovarali neko vrijeme. Potom je gospođa Ema učenicima pročitala bajku Mali mišu – volim te, autora Dugalda Steera. Prije čitanja razgovarali smo o godišnjem dobu – jeseni, gospođa Ema je donijela i prezentirala razne clip_image002jesenske plodove i poslove u prirodi. Učenici nisu znali za mnoge poslove i sa zanimanjem su slušali kako su se ljudi u starim vremenima pripremali za zimu. Nakon čitanja bajke, razgovarali smo o junacima, značajkama i poruci bajke. Reprodukcija je izvedena preko razgovora, zagonetki, pjevanja pjesama, pantomime i pripovijedanjem značajki pojedinih životinja iz bajke.

Još neke misli učenika:

Svidjelo mi se jer sam mogao dodirnuti žirove (Gabrijel, 7 godina).
Gospođa Ema je vrlo ljubazna jer nam je pročitala bajku (Gaja, 7 godina).
Danas mi se jako svidjelo i jedva čekam što ćemo sljedeći put raditi (Nace, 7 godina).

5. Zaključak

Na kraju zaključujemo da je tijekom cijelog susreta vladala ugodna atmosfera. Učenici su gospođu Emu primili vrlo lijepo i postupali s njom s poštovanjem. Gospođa Ema je učenicima pružila dragocjena znanja i iskustva iz svog života, a učenici su iznijeli svoj svjetonazor. Učenici su tijekom čitateljskog susreta bili motivirani i samouvjereni u davanju odgovora koje je gospođa Eme postavila. Ciljeve koje smo postavili smo ostvarili. Učenici su izrazili želju za više ovakvih susreta, koje ćemo provoditi u obliku radionica šivanja, plesa, pečenja keksa, čajnih zabava, posjeta pčelarima, izrade sapuna i slično.

6. Izvori i literatura

  1. Kralj, A. (2009). Medgeneracijsko povezovanje. Preuzeto sa http://www.zdus-zveza.si/medgeneracijsko-sodelovanje (korišteno 5. 10. 2019.).
  2. Mali, J., Nagode, M. (2009). Medgeneracijsko sožitje kot temelj sodobne socialne politike v Sloveniji. V Tašner, V. (ur). Brez spopada: kultur, spolov, generacij. Ljubljana: Pedagoški fakultet.
  3. Mandič, S. (2009). Medgeneracijsko zavezništvo, izmenjava virov blaginje in sodobne dileme. V Hlebec, V. (ur.). Starejši ljudje v družbi sprememb. Maribor: Aristej.