Alenka Drobnič
Sažetak
U članku je prikazan eksperimentalni rad na satima produženog boravka, koji je proveden s učenicima u 2. razredu. Prikazana je priprema učenika za eksperiment, popraćena radnim listovima s opisanom svrhom izvođenja vježbe, potrebnim materijalima i opisom izvedbe. Eksperimentalni rad proveden je u razredu produženog boravka tijekom dva školska sata. Prikazana vježba je jednostavna za pripremu i izvođenje. Odabirom eksperimenta u pješčaniku usredotočili smo se na istraživanje prirodnih fenomena u prirodi. Tijek rada temeljio se na načelima formativnog praćenja, kao što su iskustveno učenje, suradnja, kreativnost, planiranje, motivacija, ustrajnost i zaključivanje.
Ključne riječi: eksperiment, vulkan, izvođenje, promatranje.
1. Uvod
Eksperiment na svim razinama obrazovanja namijenjen je promatranju i proučavanju različitih prirodnih fenomena, stjecanju vještina, učenju o različitim procesima mjerenja, obradi mjerenja, prikazivanju mjerenja i povezivanju između teorije i prirode. Uz pomoć eksperimenta, učenici dobivaju odgovore na pitanja koja se “roje u njihovim glavama”. Učenici drugog razreda tako stječu znanja na razumljiv način i istovremeno uče primjenjivati znanje.
U drugom razredu osnovne škole učenici proučavaju tematsko područje Prostor u kojem upoznaju različite krajolike diljem svijeta i uče geografsko okruženje prikazati u pješčaniku ili na karti ili globusu. Tijekom eksperimenta odabrali smo pješčanik, jer se nalazi na školskom igralištu.
Eksperiment, koji provode učenici u pješčaniku, jednostavan je i ne zahtijeva mnogo truda, niti za pripremu, kao ni i za izvođenje.
Kroz eksperiment s pijeskom naučili smo formirati vulkanski konus iz pijeska, naučiti o komponentama vulkana i otkriti da je njegova erupcija uzrokovana velikim pritiscima u magmatskoj jezgri. Učenici su aktivno bili uključeni u proces rada (planiranje, izvršenje) i vrednovanje, jer su otkrili da priroda ima moć uništenja i ponovnog rođenja.
U svrhe rada koristili smo različite metode rada: praktična znanja (izgradnja vulkana) i vještine promatranja, eksperimentiranja i rasuđivanja.
2. Vulkan
2.1. Priprema učenika za eksperiment
Za izvođenje eksperimenta bilo je potrebno učenike pravilno pripremiti, upoznati ih sa svrhom pokusa, s potrebnim materijalima i pomagalima za provedbu te načinom izvođenja. Veliki naglasak stavljen je na zaštitu učenika pri radu. Eksperiment su izveli dijelom sami učenici, a dijelom uz pomoć učitelja. Nastavnik je učenike uveo u teorijski dio te ih vodio i usmjeravao u praktičnom radu.
2.2. Provođenje eksperimenta u pješčaniku
Eksperiment je proveden sa učenicima produženog boravka. Učenici su se u učionici upoznali s teorijskim radom. Uz pomoć prezentacije učitelja i interneta naučili su sljedeće: što je vulkan, upoznali su njegov oblik s njegovim komponentama i razlog njihova djelovanja. Terenski ili eksperimentalni rad obavljen je u školskom pješčaniku.
Tijekom vježbe učenici su podijeljeni u dvije skupine. Svaka grupa dobila je radni list s 
osnovnim uputama (slika vulkana, popis pomagala i način izvođenja) i kutiju pomagala koja su bila važna za izvođenje vježbe.
Svaka skupina, uz pomoć pijeska u pješčaniku, oblikovala je vulkan. Isti je morao imati oblik stošca. Pijesak je bio presuh da bi formirali stožac, pa su mu dodavali vodu i formiranje vulkana je teklo glatko.
Slika 1. Vulkanski stožac u nastajanju
Svaki vulkan ima magmatsku jezgru, ždrijelo, kroz koje putuju magma i krater. U tu svrhu, unutar konusa postavili su čašicu. Dno čašice predstavljalo je magmatsku jezgru, središnji dio ždrijela i gornji rub vulkanskog kratera.
Slika 2. Izgrađen vulkanski stožac
U magmatsko središte vulkanskog stošca ulili su više od 200 g sode bikarbone, zatim su u čašicu polako ulijevali 2 dl bijelog destiliranog octa. Soda bikarbona počela se pjeniti kada je bila u kontaktu s octom. Pjena se naglo počela penjati niz ždrijelo vulkana i prodrla u krater te se oštro razlila duž vulkan
skog stošca.
Među učenicima je vladalo veliko oduševljenje: osmjesi i zadovoljstvo na mladim licima, povici i krikovi radosti, smijeh …
Slika 3. Vulkanska erupcija (soda bikarbona)
Druga skupina koristila je prašak za pecivo umjesto sode bikarbone. Ova erupcija bila je skromna, bez intenzivne buke i pjenjenja. Magma je stigla do vrha ždrijela vulkana, na području kratera ključala, ali se nije prelila preko stošca.
Slika 4. Vulkanska erupcija (prašak za pecivo)
Promatrajući obje erupcije, učenici su otkrili da postoje razlike između erupcija. Neki mogu biti manji i manje intenzivni, drugi veći i grčeviti. Upravo drugi, prema učenicima, svojim djelovanjem utječu na izlijevanje lave na površinu i stvaranje tokova lave, što sa svakom erupcijom može promijeniti prirodni okoliš. Takva područja smatraju se opasnim za život ljudskog bića, prema učenicima. Oni mogu ostaviti uništenje u naseljima i gradovima.
2.3. Nalazi
Priprema i provođenje eksperimenta bio je profesionalni izazov za učitelja, a za učenike u produženom boravku bio je to prije svega drugačiji i zanimljiv školski sat. Sat koji im je dao puno interesa, entuzijazam i, iznad svega, praktično znanje, osobno iskustvo. Planiranje je zahtijevalo veliku pozornost i postupnost uvođenja nove teme, sigurnost učenika u provođenju eksperimenta i dosljednost pri izradi. Učenici su bili vrlo motivirani za svoj rad, znatiželjni i puni očekivanja. S velikim zanimanjem i entuzijazmom obavljali su zadatke koje su zacrtali. Na završnoj evaluaciji učenici su izrazili želju da žele više takvog rada na satima produženog boravka.
3. Zaključak
Produženi boravak je “produžetak” nastave, koju nastavnik može prihvatiti kao osobni izazov i djeci nuditi teme i aktivnosti temeljene na zajedničkom izazovu, osobnom iskustvu, učenju i poticanju samo bezbroj pitanja kod učenika. I to su moderni oblici nastave koji se temelje na aktivnom radu učenika – eksperiment je svakako takav oblik rada. Tako stečeno znanje je izdržljivije, jer živa slika mnogo jasnije pokazuje određene prirodne fenomene i pomaže u donošenju zaključaka iz usta djece.
4. Literatura
- Bevc, V. (1997): Pouk geografije v naravi, Zavod Republike za šolstvo, Ljubljana.
- Kunaver, J., Černe, A., Kert, B., Klemenčič, M., Lovrenčak, F., Pak, M. (1989): Geografija. Domača pokrajina. Priročnik za geografsko spoznavanje domače pokrajine, Mladinska knjiga, Ljubljana.
- Novak, L., 2018. Formativno spremljanje na razredni stopnji. Priročnik za učitelje. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
- Učni načrt za spoznavanje okolja v osnovni šoli. URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucninacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf (pridobljeno: 27. 2. 2021).
- Van Cleave, V. (1997): Geografija za vsakega otroka, Učila, Tržič.
- Ivanšek, D. (1999): Spoznavanje domače pokrajine, priročnik za učitelje, Rokus 1999, Ljubljana.
Pogled kroz prozor 