Školske knjižnice u digitalnom okruženju

iva_brajdic

Iva Brajdić

Sažetak

U članku se raspravlja o primjeni novih medija u školskim knjižnicama, moderniziranju knjižničnog poslovanja i usluga koje školske knjižnice pružaju s naglaskom na upotrebu različitih online alata u svakodnevnoj praksi školskih knjižnica. Posebna je pažnja posvećena dobnoj skupini mladeži kao korisnicima školskih knjižnica.

Ključne riječi: školska knjižnica, novi mediji, web 2.0

Uvod

Novi su mediji postali sastavni dio ljudskog života. Nalaze svoje mjesto u obrazovnom sustavu pa je stoga logično da svoje mjesto nalaze i u knjižnicama. Mogli bismo reći da je nemoguće zamisliti knjižnicu koja, na ovaj ili onaj način, u svoj rad i poslovanje već nije involvirala nove medije. Novi mediji daju sasvim novu dimenziju čak i nekim osnovnim kategorijama knjižnica odnosno knjižničarstva (Stipanov, 2000.), a s obzirom na vrlo brz razvoj digitalne tehnologije možemo s pravom govoriti o važnosti digitalne kompetentnosti u svakodnevnom knjižničnom poslovanju.

Novi mediji i srednjoškolska populacija korisnika školskih knjižnica

Kao što znamo, kada govorimo o novim medijima, tu ubrajamo CD-ROM-ove, DVD-e, digitalizirane, mrežne tekstove, ali i nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije i informacijske alate u najširem smislu. Ono što svakako predstavlja prednost u korištenju navedenih medija jest mogućnost istodobnog korištenja istih izvora na više mjesta bez obzira na udaljenost, te mnogobrojnost kombinacija. Osim što knjižnice mogu davati na korištenje različite baze podataka, pružati mogućnost čitanja cjelovitih tekstova, djela ili članaka, one pružaju i različite mrežne usluge. Virtualne, digitalne ili mrežne referentne usluge u svom najopćenitijem obliku možemo smatrati referentnim uslugama u mrežnom okruženju (Bosančić, 2010.). Referentne usluge, dakako, nisu novina jer njih knjižnice pružaju još od druge polovice 19. st., ali su novi oblici i načini na koje se referentne usluge danas pružaju. Jedna od najpoznatijih mrežno dostupnih inačica referentne usluge jest usluga Pitajte knjižničara – Ask a Librarian. Postojanje novog oblika referentne usluge, naravno, ne isključuje tradicionalne referentne usluge, već ih samo dopunjuje.

Mladež je dobna skupina koja za knjižničare ponekad predstavlja najzahtjevniju skupinu korisnika. Izvrsno vladaju novim tehnologijama te često pokazuju svojevrstan otpor prema klasičnim uslugama koje knjižnice pružaju. Gradske su knjižnice uglavnom više okrenute odraslima i djeci pa je pred knjižničarima srednjih škola izazov da zainteresiraju mladež da se koriste školskom knjižnicom i njezinim uslugama. No, to nužno zahtijeva osuvremenjivanje knjižnica i knjižničnih usluga, fonda knjižnice, opreme, knjižničnog poslovanja u cjelini, te informatičko i informacijsko opismenjavanje školskih knjižničara.

Kako dobnu skupinu mladeži zainteresirati za dolazak u školsku knjižnicu? U praksi su zabilježeni brojni dobri primjeri usluga za ovu dobnu skupinu počevši od pomoći pri izradi domaćih uradaka, formiranja različitih knjižničnih klubova za mlade, ponuda multimedijalne građe za mlade, osmišljavanje projekata kojima mladi sami organiziraju sadržaje za sebe, kreativne radionice i sl. Budući da se zahtjevi neprekidno mijenjaju u skladu s napretkom tehnologije, mnoge knjižnice danas nastoje ići ukorak s trendovima te u svoje usluge često uključuju različite vidove web 2.0 aplikacija. „Knjižnica 2.0“ zapravo je web 2.0 primijenjen u radu knjižnice (Barbarić, 2009.). Web 2.0 aplikacije bitno mijenjaju način na koji se može surađivati s drugima, a troškovi korištenja su zanemarivi. Neke od aplikacija koje spadaju u web 2.0. jesu: blogovi, Instant Messaging, Creative Commons, FaceBook, Flickr, Google Docs, MySpace, SlideShare, Twitter i dr.

Primjeri iz prakse

Novi mediji zapravo su ključni želimo li mladež privući u knjižnicu. Školski knjižničar treba predviđati aktivnosti koje uključuju suradnju s učenicima i nastavnicima u digitalnom okruženju. Nekoliko primjera iz prakse pokazat će da je to moguće.

Postoji mnogo alata koji se mogu koristiti kako bi se sve ono što se običavalo raditi na tradicionalan način, koristeći papir, flomastere i sl., osuvremenilo i tako približilo srednjoškolcima. Koristeći alat PosterMyWall, u suradnji s učenicima, mogu se izraditi posteri, plakati, urediti panoi, predstaviti nove knjige u knjižnici, najaviti razna događanja. Poster koji su izradili učenici Željezničke tehničke škole Moravice povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u suradnji s knjižničarkom i informatičarkom, sadržavao je preporuku knjiga za starije naraštaje, njihove roditelje. Učenici su naučili primjenjivati jedan od Web 2.0 alata u nastavi, koristiti PosterMyWall kako bi izrazili svoju kreativnost  i napravili poster kojeg kasnije mogu koristiti za izlaganje ili kao pomoć pri učenju nekog gradiva.

clip_image002clip_image004
Slika 1. Rezultati radionice održane u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice

PosterMyWall samo je jedan od alata koji se mogu koristiti kako bi se korelacija knjižničara i nastavnika i rad s učenicima osuvremenio i učinio kreativnijim. Spomenut ću još neke alate koji su mi se učinili korisnima: Wordle i Fodey.com su alati koji služe za generiranje teksta, Make Beliefs Comix je alat pomoću kojega se mogu izrađivati stripovi, Animoto služi za izradu videa, Storybird se može koristiti za oblikovanje digitalnih materijala, npr. slikovnica, Photostory je program za kreiranje videa, a Kubbu je online alat za izradu kvizova i križaljki. Na stranici The Teachers Corner može se pronaći mnogo radnog materijala za nastavnike, a stranica nudi i mogućnost izrade puzli, križaljki i sl. U korelaciji s nastavnicom engleskog jezika i učenicima 2. razreda u Obrtničkoj i tehničkoj školi Ogulin obradili smo temu Čitajmo hrvatsko na engleskom. Zadatak je bio analizirati jednu od priča Ivane Brlić Mažuranić na engleskom jeziku. Za motivaciju je poslužila jednostavna križaljka o Ivani Brlić Mažuranić i njezinoj obitelji, izrađena na stranici Edtools. Radionica je održana u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

clip_image006

Slika 2. Motivacijska križaljka izrađena pomoću alata Edtools

Učenike se može uključiti i u uređivanje web stranice škole, ili još bolje – školske knjižnice. Možda škola već ima mrežnu stranicu u sklopu koje se clip_image008zajedno s učenicima mogu uređivati učeničke vijesti. Danas postoje i besplatne aplikacije kao što je npr. Wix koje su vrlo jednostavne za upotrebu, a nude čitav niz mogućnosti za uređivanje web stranica.

Slika 3. Primjer naslovnice mrežne stranice školske knjižnice Željezničke tehničke škole Moravice izrađene pomoću alata Wix.com

Zaključak

Ovo su samo neki od primjera korištenja online alata koji rad u školskoj knjižnici mogu učiniti kvalitetnijim i zanimljivijim. Dobna skupina mladeži često predstavlja poseban izazov za školske knjižničare, no brojni primjeri iz prakse pokazuju da je moguće slijediti njihove zahtjeve i osuvremeniti rad u školskoj knjižnici. Za još bolje rezultate bit će potrebna sustavna edukacija školskih knjižničara, kvalitetna tehnička podrška koja će i korisnicima i zaposlenima omogućavati rad u digitalnom okruženju, te, naravno, suradnički odnosi koji će otvarati prostor za korelaciju i integraciju u nastavnom i izvannastavnom procesu.

Literatura:

  1. Bosančić, B. Online referentne usluge: pregled razvoja u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 53,1(2010)
  2. Stipanov, J. Knjižnice i novi mediji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000)
  3. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež. // Smjernice za knjižnične usluge za mladež / uredila Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

Web, bonton i autorsko pravo

iB_mRK

Iva Brajdić i Marina Rauker Koch

Sažetak

U članku se raspravlja o pitanjima bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju. Definiran je pojam bontona u općem smislu, te bontona na internetu i autorskog prava na internetu. Kvizom koji je bio uvod u radionicu za učenike srednjoškolskog uzrasta nastojalo se ispitati poznavanje tih pojmova u općem smislu te poznavanje zakonitosti lijepog ponašanja i autorskog prava na internetu u praktičnom smislu.

Ključne riječi: bonton, autorsko pravo, digitalno okruženje.

Uvod

Pravila lijepog ponašanja važna su u svakodnevnom životu pa tako i na internetu.

Koja su to pravila? Poznaju li ih današnji srednjoškolci? Poštuju li ih? Kako ih educirati? Znaju li i to da se poštivanje autorskih prava također može smatrati dijelom bontona na internetu? Ovo su pitanja koja su nas navela na osmišljavanje i provedbu kviza i radionice u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice. Istraživanje je provedeno s ciljem osvješćivanja ponašanja na internetu među učenicima naše škole.

Bonton

Bonton je pojam koji se primjenjuje u različitim kontekstima, ali svima njima zajedničko je da on predstavlja skup pravila kojima se opisuje lijepo, prikladno, pristojno ponašanje. Riječ bonton dolazi od francuske riječi Bon Ton što znači dobro ponašanje (Klaić, 1990.).

Bonton se uči cijeli život jer za svaku novu životnu situaciju postoje pravila koja bi trebalo poštivati. Tako razlikujemo npr. bonton u kazalištu, restoranu, prometu, na ulici, bonton u odnosu s invalidima, na internetu, itd.

Bonton na društvenim mrežama

Razvoj tehnologije i sve šira uporaba interneta rezultirali su pojavom pravila lijepog ponašanja na internetu – internet bontona, popularno zvanog netiquette. Ova se pravila najvećim dijelom odnose na komunikaciju koja ima sljedeća obilježja: nedostatak neverbalne komunikacije i trajno zabilježena komunikacija.

Društvene mreže postaju omiljeni oblik komunikacije na internetu, osobito među mladima. Često nepoznavanje pravila dovodi do neugodnih i neželjenih situacija ugrožavanja sigurnosti mladih na internetu, te zlostavljanja (cyberbullying). Njihovo poznavanje može pridonijeti značajnom smanjenju ovih pojava.

Već je poznato da emotikonima možemo donekle nadomjestiti nedostatak neverbalne komunikacije i pokazati svoje osjećaje, a ako poruku napišemo štampanim slovima onda to znači da vičemo i ova pravila su specifična upravo za komunikaciju na internetu. Također, važno je biti iskren, izbjegavati dvosmislenosti, ne pisati ono što ne bismo rekli u verbalnoj komunikaciji, držati se teme i poštovati vrijeme drugih, paziti na pravopis i gramatiku. Ostala pravila mogu se podijeliti u dvije skupine (Network Working Group S. Hambridge, 1995.):

  1. pravila privatne komunikacije između dviju osoba
  2. pravila komunikacije unutar grupe ljudi.

Autorsko pravo

Smatrale smo potrebnim povezati bonton s autorskim pravom jer nam se činilo da su ta dva pojma neodvojiva te da njihovo preklapanje naročito dolazi do izražaja upravo u području digitalnog okruženja.

Autorsko pravo jest pravo kojim se štiti autorsko djelo. Da bi se neko djelo moglo priznati kao autorsko ono mora biti originalno. U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, autorsko je djelo zaštićeno za života autora, u cijeloj godini autorove smrti i 70 narednih godina, a u većini je zemalja ono zajamčeno Ustavom. Područje autorskog prava uređuju zakoni pojedinih zemalja, no na zakone mnogo utječu međunarodni ugovori i konvencije (Horvat, Živković, 2009.)

Povrede autorskog prava predviđaju cijeli niz sankcija. Djelo koje je zaštićeno nosi simbol „copyright“, ali i onda kada nema tog simbola može se raditi o zaštićenom djelu, zato valja biti oprezan. Zaštićena djela osim znaka „copyright“ obično imaju podatak o imenu nositelja autorskog prava i godini stjecanja istoga.

Autorsko pravo u digitalnom okruženju

Koje su to pojavnosti s kojima se često susrećemo koristeći internet, a koje podliježu autorskopravnoj zaštiti? U provedbi kviza i radionice s učenicima posvetile smo se samo onim situacijama za koje smo pretpostavile da su češće, da se učenici s njima susreću u svom privatnom i školskom životu. Provjerile smo njihovo poznavanje autorskog prava u sljedećim situacijama: korištenje fotografija, korištenje slika zaslona, pravila citiranja elektroničkih publikacija.

Slike i fotografije zaštićene su kao umjetnička djela i to uopće ne ovisi o njihovoj kvaliteti, stoga ih se na webu ne smije koristiti bez dozvole nositelja prava. Također, slike i fotografije koje nalazimo na internetu nije dozvoljeno ni na koji način mijenjati. Čak i onda kada preuzimamo nezaštićene, besplatne fotografije, treba biti oprezan jer i tada mogu postojati ograničenja.

Može li se screenshot koristiti bez dopuštenja nositelja prava? Zapravo ne. Slika zaslona koji prikazuje neku web stranicu također je zaštićena. Ukoliko na web stranici nije navedeno da se screenshot stranice smije koristiti bez dopuštenja, valjalo bi dopuštenje za korištenje zatražiti od nositelja prava i to najbolje u pisanom obliku (Horvat, Živković, 2009.).

Što se tiče citiranja elektroničkih publikacija, pravila su ista kao i kod citiranja tiskanih publikacija: valja navesti ime autora i izvor. Da bi se pravilno označio izvor valja navesti naslov stranice, URL adresu i datum posjeta.

Koliko znaju naši učenici

Koliko znaju naši učenici provjerile smo radionicom u 1.a i 2.a razredu ŽTŠ-e Moravice.

Uvod u radionicu bio je kviz objavljen na web-u koji su riješili na početku sata.

Nakon toga smo zajednički komentirali pitanja i njihove odgovore. Iz njihovih odgovora možemo zaključiti da većina zna što je to bonton. U komunikaciji na internetu samo dvoje učenika (13%) vodi računa o utrošenom vremenu, 60% ih uviđa nedostatak neverbalne komunikacije, a isto toliko ih smatra da su na internetu anonimni. Uglavnom pišu što bi osobno rekli, ali su rijetko iskreni i ne razmišljaju o osjećajima drugih.

Slika 1
Slika 1. Ponašanje učenika u komunikaciji na Facebook-u

Autorska prava su im veća nepoznanica. 60% naših učenika smatra da smiju objaviti fotografiju koja im se sviđa i onda kada nisu njeni autori, iako niti jedan ne misli da sliku može objaviti samo ako je izmjeni u Photoshopu. Samo 33% učenika zna da objava screenshotova (slike zaslona) web stranica može značiti kršenje autorskih prava, a zabrinjava to što čak 53 % ispitanih učenika smatra da ne moraju navesti izvor ako parafraziraju nečiji tekst.

Slika2
Slika 2. Odnos prema parafraziranju i citiranju

Nakon upoznavanja učenika s izvorima na internetu s kojih se mogu preuzimati i koristiti slike, krenulo se na izradu plakata: 1. grupa s temom Bonton na društvenim mrežama, a 2. grupa s temom Autorska prava i internet, i to koristeći se alatom Glogster.

       clip_image007clip_image008
Slika 3. Primjeri plakata izrađenih na radionici

 Slika 4

Radionica je završena objavom plakata, te razmjenom informacija i zaključaka na društvenoj mreži Edmodo.

Slika 4. Razmjenjivanje zaključaka na društvenoj mreži Edmodo, 2.a razred

Zaključak

Pitanja bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju postaju sve aktualnija. Naš kviz proveden među učenicima pokazao je da su im oba pojma poznata te da ih znaju objasniti, no kada je u pitanju praktična primjena znanja može se zaključiti da nisu naročito dosljedni, te da ponekad i svjesno krše pravila bontona i autorskog prava na internetu. Učenicima je bliži pojam bontona na internetu. Autorsko pravo u digitalnom okruženju vrlo im je slabo poznato. Iz razgovora s učenicima, te na temelju kviza koji su riješili, zaključujemo da je kršenje autorskih prava na internetu toliko često da ga učenici u većini slučajeva uopće ne prepoznaju i smatraju da ne čine ništa što ne bi smjeli. Da bi se izbjegle neugodnosti uzrokovane nedovoljnim poznavanjem bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju, bit će potrebna sustavna edukacija u odgojno-obrazovnoj vertikali.

Popis literature

  1. Brajdić, I. Mrežne stranice školskih knjižnica u kontekstu slobodnog pristupa informacijama. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. 2011.
  2. Fox, S. Bonton za neznalice, Rijeka: Naklada Uliks. 2012.
  3. Horvat, A. Živković, Ž. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2009.
  4. Katulić, T. Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj. Zagreb: CARNet. 2006.
  5. 5. Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod MH.1990
  6. 6. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima [online]. Zagreb: Narodne novine [citirano 13. 5. 2013.].