Micro:bit – zabavno učenje programiranja

tomislavL_tamaraR_teaPZ

Tomislav Leček, Tamara Ređep,  Tea Pavičić Zajec

1. Uvod

Prema prijedlogu nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Informatike važnost poznavanja temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako učenici ne bili samo korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) nego i stvaratelji [1].

Dugi niz godina u III. osnovnoj školi Varaždin provodi se rano učenje informatike u IV. razredima kroz izvannastavnu aktivnost, no unazad dvije godine naglasak je na stjecanju vještine programiranja, obzirom da je škola uključivanjem u projekt BBC micro:bit – STEM revolucija udruge IRIM 2017. godine dobila popularna mikro računala micro:bitove. Radi se o tehnologiji koja je nastala kao suradnja Microsofta, BBC i drugih u svrhu popularizacije STEM-a u školama, ali i lakšeg učenja i razumijevanja teorije programiranja.

Micro:bit je mala pločica s mikrokontrolerom i senzorima poput akcelorimetra, žiroskopa i kompasa koja omogućava početak rada s programiranjem i upoznavanje logike programiranja. Za programiranje se najčešće koristi mrežna stranica https://makecode.microbit.org gdje se slaže programski kod. Putem USB sučelja kod se prebacuje na pločicu čime je uređaj spreman za rad. Osim senzora ima i dva tipkala (treće je kombinirana tipka) te mali 5×5 LED zaslon. Micro:bit omogućuje bežičnu komunikaciju s drugim uređajima koji rade na Bluetooth tehnologiji, ali i s drugim micro:bit uređajima omogućavajući tako međusobnu interakciju uređaja.

2. Rad s micro:bitom

Nakon uvodnog upoznavanja učenika sa samim uređajem, njegovim dijelovima, sastavljanjem i priključivanjem na računalo, slijedi demonstracija sclip_image003učelja za programiranje (Slika 1).

Sučelje je intuitivno te učenici ne moraju pamtiti sintaksu programsko jezika, već po principu puzzla (blokova) grade programski kod, što im omogućuje veću slobodu u kreiranju različitih programskih rješenja. Naredbe su razdijeljene u logičke cjeline ovisno o tome čemu pojedini blok služi. Sve naredbe iz odabrane skupine su vidljive i uz svaku dolazi objašnjenje kako radi, odnosno primjer kako se koristiti.

Slika 1. Upoznavanje s uređajem i sučeljem za programiranje

Ove godine učenici su izrađivali programe za aktiviranje različitih vanjskih uređaja koje su spajali na micro:bit uređaj putem njegovog sučelja. Prva u nizu je bila sveprisutna i popularna kockica za igru „čovječe ne ljuti se“. Slaganje slučajnog pojavljivanja broja od 1 do 6, dopunjeno je mogućnošću da se dobiveni broj reproducira na zvučnik kao broj ponavljanja jednog zvuka image(Slika 2.). Veza pokazanog broja na uređaju i broja ponavljanja istog zvuka vrlo je važna jer povezuje varijablu s brojem ponavljanja pohranjenog broja u toj varijabli. Ta veza često nije jasna u programiranju kod starijih učenika, dok je ovdje učenicima IV. razreda na ovaj način postala logička i jasna.

Slika 2. Spajanje micro:bita s dodatnim elementima (zvučnik)

Osim igre čovječe ne ljuti se, kako bi spoznali kako radi vanjska ulična rasvjeta uključivali su svijetlo u prostoriji ili vanjsku rasvjetu koristeći dostupni senzor jačine svjetlosti. Sličan primjer je uključivanje hlađenja prostorije, tako što micro:bit nakon što temperatura pređe određeni prag samostalno uključuje ventilator i hladi prostoriju.

3. Zaključak

Primjenjujući programiranje kroz primjere iz svakodnevnog života učenici već u ranijoj životnoj dobi shvaćaju da su svi ti uređaji iz našeg okruženja upravljani nekim programskim kodom koji ne mora biti posebno ni kompliciran ni složen.

Ujedno prednost ranijeg učenja programiranja olakšava učenicima lakše savladavanje novih programskih jezika u kasnijem školovanju budući da im je logika programiranja poznata i jasna.

Literatura

  1. Stručna radna skupina Cjelovite kurikularne reforme, „Prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Informatika“, veljača 2016.