Dan sigurnijeg interneta i eTwinning projekt ,,Let’s be e-citizens”

branka_pastuovic

Branka Pastuović

Odakle je sve krenulo?

Osnovna škola Brodarica, Šibenik je prva e-škola u Šibensko-kninskoj županiji i već niz godina prepoznata je u lokalnim i širim okvirima kao škola opremljena informatičkom opremom i koja sudjeluje u europskim projektima. Škola je dobitnica niza nacionalnih i europskih, oznaka kvalitete i nagrada za projektne aktivnosti učenika i učitelja. I sama sam stekla priznanja za dosadašnje etwinning projekte što me potaknulo da krenem i fizički, a ne samo virtualno, u prosvjetno e-građanstvo i upoznam uživo kolege s kojima sam do tada surađivala samo virtualno, na eTwinningu.

Kako su povezani eTwinning i ,,Dan sigurnijeg interneta”?

Zahvaljujući pozivu Agencije za mobilnost i programe Europske unije, u listopadu 2016. nazočila sam eTwinningovoj Godišnjoj konferenciji u Ateni, u Grčkoj. Bila sam jedan od 585 sudionika iz 40 zemalja koji su sudjelovi na Konferenciji pod temom ,,Digitalno građanstvo”. Iskustvo za svaku preporuku, a u ovom kontekstu važno jer sam po povratku napisala novi etwinning projekt ,,Let’s be e-citizens”.

Projekt je počeo početkom studenoga 2016. g. i trajat će do kraja nastavne godine. Suautorica projekta je kolegica iz španjolske škole u Madridu, a svaka od nas uključila je u projekt i ostale partnere iz Hrvatske, Španjolske, Grčke, Italije i Srbije. Svrha projekta je osnažiti pismenosti naših učenika, njihovu suradnju i stvaranje u digitalnom okruženju te istražiti postojeće načine njihovog korištenja tehnologije. Dio projektnih zadataka za učenike bio je poučiti naše učenike sigurnijem ponašanju na internetu.

Što smo u 2.a napravili kroz Projekt za ,,Dan sigurnijeg interneta”?

Upoznali smo učenike s prednostima i rizicima uporabe interneta s posebnim naglaskom na digitalnu sigurnost. U okviru te teme smo dizajnirali, ilustrirali, kreativno pisali i učili kroz igru. Evo koje smo rezultate rada i ishode kod učenika ostvarili:

  • upoznali grafički dizajn i izradili logotip projekta (digitalna sigurnost, digitalna suradnja, autorska prava)

imageimage
Marijeta Gašperov, 2.a             Ela Čvrljak, 2.a

  • zamišljali i oblikovali lik računalnog virusa koji, za promjenu, na internetu čini dobra djela

image

  • pisali dijelove priče kao nastavak priče projektnog partnera o virusu koji čini dobra djela
  • ilustrirali tekst kao nadopunu dijelovima priče projektnog partnera

image

image

  • odigrali timsku igru o poznavanju ponašanja na internetu, baš na ,,Dan sigurnijeg interneta” (kviz na stranici organizatora obilježavanja Dana bio je, nažalost, samo za starije učenike, od 5. do 8. razreda)

image

  • prezentirali naše aktivnosti na razrednoj stranici (na školskoj ćemo po završetku svih aktivnosti)
  • procijenili svoje zadovoljstvo nakon provedenih aktivnosti
  • prijavili svoje sudjelovanje u obilježavanju ,,Dana sigurnijeg interneta” na http://www.csi.hr/

Umjesto zaključka

Zahvaljujem svim kolegama koji su radili na projektu ,,Sigurnih pet za sigurniji net” za korisne materijale i posebno kolegici Lidiji Kralj koja se složila da dijelovi udžbenika za učenike iz Kurikuluma za 1. i 2. razred budu ugrađeni u digitalnu igru za učenike.

Sve aktivnosti učenici su izvrsno prihvatili i pratili rad projektnih partnera. Internet se pokazao kao izvrsno mjesto za druženje i suradnju ali smo upoznali i rizike njegove uporabe. Tijekom timske igre bilo je vrlo zabavno, a učenici su pokazali i izvrsno poznavanje poželjnog i sigurnijeg ponašanja na internetu. Izrazili su želju da igru zaigramo i ostale dane. Bit će im udovoljeno! Jer su dali svoj doprinos da internet bude bolje mjesto i jer su pokazali odgovornost u radu kao pravi e-građani!

Zajedno za bolji internet

marina_mirkovic

Marina Mirković

Dan sigurnijeg interneta Tehnička škola Požega i ove godine obilježila je brojnim aktivnostima na nastavi računalstva koje su se provodile kroz cijeli tjedan. Ovogodišnja tema potakla je učenike da zajedno rade na stvaranju online komunikacije i suradnje koja će biti pozitivna, sigurna s poštovanjem sudionika. Učenici su posebno istražili načine na koje mladi koriste slike i video zapise za online komuniciranje te kako to može utjecati na njihove stavove i ugled. Pažnja je posvećena medijskoj pismenosti, zaštiti osobnih podataka i privatnosti.

Nekoliko radionica izvođeno je u suradnji sa Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 2 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.

Prvi video govori o jeziku mržnje na internetu te kako svatko od nas ima pravo na odabir načina komunikacije na internetu. Video je poslužio za početak rasprave o obliku komunikacije na internetu kojeg koriste djeca i mladi a isto tako i za početak rasprave o zlostavljanju na internetu.

Drugi video je informativnog karaktera a razvijen je u suradnji s Web detektivima koji su svojim riječima objasnili pojmove poput Gaminga, Youtubea, Facebooka, Snapchata.

Učenicima je predstavljen kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi.

Prilog 1. Kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi

Slika1Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Uspješni natjecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.

Slika 1. Karta sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta

Slika2

 

Slika 2. Uspješnost u rješavanju kviza na Dan sigurnijeg interneta

U radionici posvećenoj medijskoj pismenosti učenici su koristili Edukacijsku knjižicu o medijskoj pismenosti, kao i sadržaje portala Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.

Prilog 2. Edukacijska knjižica o medijskoj pismenosti

Portal medijskapismenost.hr proizašao je iz kampanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a „Birajmo što gledamo“ koja je kroz različite primjere prikazala mogući utjecaj medija na djecu i roditelje. Njima su se pridružili i drugi partneri koji svojim djelovanjem doprinose podizanju medijske pismenosti u Hrvatskoj. Cilj im je podržati roditelje, skrbnike te učitelje u podizanju razine vlastite medijske pismenosti te medijskih vještina i znanja djece kako bi što bolje razumjeli utjecaj medija na živote djece i odraslih.

Sadržaji obuhvaćaju edukaciju roditelja, učitelja i djece, a među važnim temama obrađena je sigurnost na internetu i nasilje u medijima. Brojne preporuke i publikacije koje nalazimo na portalu korisne su za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija.

Na Dan sigurnijeg interneta, 7. veljače 2017. godine učenici su pratili webinar pod nazivom „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“. Webinar je organizirao CARNetov Odjel za Nacionalni CERT (Computer emergency response teams). Namijenjen je učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koji su zainteresirani za proširivanje svojeg znanja o socijalnom inženjeringu u okviru osvještavanja važnosti sigurnosti na internetu te svima ostalima zainteresiranima za ovu temu.

U webinaru se je govorilo o vještini socijalnog inženjeringa s naglaskom na prepoznavanje opasnosti što ih socijalni inženjering nosi u okviru svakodnevnog života. Učenicima i nastavnicima pomoću primjera iz svakodnevnog života ukazano je na nedovoljnu osviještenost o postojanju socijalnog inženjeringa te kako socijalni inženjering tvori neodvojiv dio svakodnevnih interakcija između pojedinaca. 

Sudionicima webinara na temelju povijesnih primjera prikazani su pravci razvoja socijalnog inženjeringa te navedeni najznačajniji slučajevi zlouporabe socijalnog inženjeringa. S teoretskog polazišta definiran je socijalni inženjering u okviru sigurnosti na internetu te ponuđene glavne kategorije razlikovanja velikog niza raznih slučajeva povezanih sa socijalnim inženjeringom. Na temelju primjera hrvatskih korisnika, prikazani su najčešći oblici socijalnog inženjeringa prema prije spomenutim kategorijama. Na samom kraju, rekapitulacijom prikazanog materijala, sudionici webinara su uz savjete stručnjaka za računalnu sigurnost, saznali na koji način umanjiti mogućnost da budu žrtve socijalnog inženjeringa. Webinar je održan putem Adobe Connect komunikacijskog i kolaboracijskog alata.

Slika 3, 4, 5, 6, 7: Webinar „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“

Nakon webinara učenici su posjetili mrežnu stranicu Nacionalnog CERT-a koji je osnovan u skladu sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti Republike Hrvatske i prema tom zakonu jedna od njegovih zadaća je obrada incidenata na internetu, tj. očuvanje informacijske sigurnosti u RH.

I ovdje su učenici mogli pregledati i proučiti brojne sadržaje u obliku preporuka, dokumenata, prezentacija i opisa sigurnosnih alata. Preuzeli su brošure: Sigurnije na internetu, Zaštitite svoju privatnost, Opasnosti Facebooka.

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) snimila je edukativni film pod nazivom “Tko se to šali s mojim podacima”. Nekomercijalni film u trajanju od 30 minuta snimljen je na temu zaštite osobnih podataka, a u istom su obrađeni najaktualniji slučajevi koje je rješavala Agencija. To su primjerice lažno sklapanje pretplatničkih ugovora-krađa identiteta, nedozvoljena uporaba osobnih podataka o zdravlju, neadekvatna zaštita osobnih podataka i neovlašteno disponiranje osobnim podacima, lažni profili na društvenim mrežama, obrada osobnih podataka u svrhe marketinga te zloupotreba osobnih podataka djece na internetu. Na spomenutim slučajevima je u okviru postojećih zakonskih mehanizama postupala i Policija budući da se radi o kaznenim djelima nedozvoljene upotrebe osobnih podataka.

Učenicima su bili zanimljivi prikazani primjeri o kojima su dodatno raspravljali. Film se može pogledati preko ove poveznice.

Glavni zadaci Agencije za zaštitu osobnih podataka su učinkovito djelovanje na ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka koje se Republici Hrvatskoj nameću kao punopravnoj članici Europske unije i Vijeća Europe, povećanje odgovornosti svih sudionika u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Korisne materijale o zaštiti podataka i privatnosti, u obliku letaka i brošura učenici su preuzeli s poveznice.

HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM sustavno provodi edukaciju i informiranje korisnika o njihovim pravima, a sve u cilju podizanja visoke razine zaštite korisnika s posebnim naglaskom na zaštitu djece. Za tu svrhu u čak 45 tisuća primjeraka tiskana je brošura pod naslovom „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“. Brošura sadrži praktične i korisne savjete vezano uz opasnosti i sigurnost na internetu, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, način ponašanja i uporabe društvenih mreža. Učenici su sa zanimanjem pregledali brošuru koja prati stupanj razvoja mrežnih tehnologija, trendove korištenja društvenih mreža, pruža upute o sigurnosti na internetu, pravila ponašanja u virtualnom svijetu i prevenciju cyberbullinga.

Prilog 3. Brošura „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“

Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija):

https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017 https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017/education-packs-updated

Tako su učenici rješavali i prigodni kviz dostupan na ovoj mrežnoj stranici. U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema kako djeca i mladi ljudi dijele slike i video zapise na internetu. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njima kao korisnicima interneta.

Prilog 4. Kviz „Be the change: Unite for a better internet“ s analizom odgovora

Aktivnost „Kampanja za poticanje pozitivnog dijeljenja slika na internetu“

Učenici su podijeljeni u manje grupe ili parove te su odabrali karticu sa zadanim scenarijem. Morali su prikazati opisanu situaciju uporabom samo slika, emotikona, memova. Analizirali su međusobno svoje radove: koliko su uspješni njihovi prikazi; da li su slike uvijek prikladne za korištenje; da li su poruke jasne; može li se komunicirati samo pomoću slika, da li su poruke prikazane na primjeren način. Ne može se očekivati da će se svima svidjeti smiješne fotografije, šaljivi memovi ili izražajni emotikoni, stoga treba pripaziti komu se upućuju i hoće li ih ciljani korisnici na pravi način shvatiti.

Mogući scenariji:

    • Želiš pitati svog prijatelja da li je slobodan u subotu navečer otići u kino
    • Imao si jako loš dan, u kojem je čini se sve krenulo loše.
    • Nedavno si postao zabrinut za svog prijatelja i želiš da zna kako si uz njega ako mu je potrebno
    • Otkrio su dio nastavnog tečaja/zadatka na lukav način i trebaš objasniti zašto tvom nastavniku.
    • Tvoj tim pobijedio je u ponedjeljak i sada ulazi u finale.

Slika 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14: Radovi učenika u prikazu poruka slikama

Pogodi emotikon

Emotikoni su postali važan dio online komunikacije i za mnoge su način prenošenja
različitih emocija putem slika. Učenicima je dan pregled emotikona teSlika15 su raspravljali o njihovu značenju. Pri tome su odgovarali na pitanja:
• Da li su svima poruke emotikona iste ili postoje razlike u mišljenju?
• Zašto koristimo emotikone?
• Hoće li ljudi uvijek shvatiti našu poruku prikazanu emotikonima?
• Da li za prikaz nekih osjećaja nedostaju emotikoni?

Slika 15. Analiza emotikona

Koliko sadržaja se učitava svake sekunde?

Kao brzi kviz, učenici su pogađali koliko se fotografija prenesene na Instagram, pošalje tweetova, izvede Skype poziva, pregleda videa na YouTubeu u sekundi. Odgovore su otkrili putem ove poveznice.

Debata

Učenici su pogledali TV spot za dob od 14-18 godina:. Razgovarali su o temi navedenoj u filmu: online i offline identitet i izbor mladih ljudi u načinu kako se sami predstavljaju.

Učenici su podijeljeni u dvije grupe prema odluci da li su za ili protiv, prema pitanjima:

  • Emotikone treba prestati koristiti nakon dobi od 18 godina
  • Mora postojati ograničenje koliko selfija (autoportretnih fotografija) možete postavljati tjedno
  • Manje je nesporazuma s emotikonima nego riječima
  • Samo mladi ljudi bi trebali biti u mogućnosti koristiti aplikacije kao što su Snapchat i Instagram
  • Tvrtke ne bi smjele pregledavati profile mladih ljudi na internetu kod njihova zapošljavanja
  • U budućnosti, ako budete zapošljavali mladu osobu provjeriti ćete njene podatke putem interneta.

Suočavanje s različitostima i problemima na internetu

Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima. Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja. Uz pozitivne sadržaje koje možemo uočiti na internetu, mnogo je nepoželjnih elementa koji nas čine zabrinutima, zbunjenim, uzrujanim ili čak i prestrašenima. Kako reagirati na uvredljive, opasne pa čak i poruke mržnje upućene vama ili drugima? Što možemo učiniti ako vidimo nešto online što nas uznemirava? Kako se nositi s prijateljima koji objavljuju uznemirujuće ili neprikladne slike na internetu? Učenici su raspravljali o scenariju i svojim promišljanjima što bi učinili kao promatrač i kako bi se osjećali.

Mogući scenariji:

  • Vaši prijatelji su počeli slati memove i slike zadirkujući drugu osobu u vašoj dobnoj grupi. Te slike su dobile puno lajkova i dijeljenja. Znate da je ta osoba vjerojatno vidjela slike, ali do sada nije učinjeno ništa da ih se zaustavi. Vaši prijatelji misle da je sve samo mala zabava i ohrabruju vas da ih također dijelite dalje. Što ćete učiniti?
  • Vaš prijatelj ima vrlo popularnu i uspješnu stranicu društvenih medija s oko 2000 sljedbenika. Koristiti se za objavu lifestyle savjeta, slika i videa, ali u zadnje vrijeme ste primijetili da dijeli svoju lokaciju i prikazuje fotografije na kojima nosi školsku uniformu. Što ćeš učiniti?
  • Vaš prijatelj uvijek voli poslati smiješne memove i citate, ali u zadnje vrijeme čini se da sve ukazuje na to da možda nešto nije u redu. Što ćeš učiniti?
  • Dok si gledao na Instagramu vidio si sliku na kojoj je netko iskazao mržnju protiv određene grupe ljudi. Što ćeš učiniti?
  • Jedan od tvojih prijatelja objavio je tvoju sliku koja ti se stvarno ne sviđa. Zabrinut si što je prikazana online, te što drugi misle o tebi. Što ćeš učiniti?

Uoči razliku

Filteri i aplikacije za uređivanje fotografija su vrlo jednostavani za uporabu i mogu znatno promijeniti slike. Društvene mreže pružaju priliku za mnoge ljude (uključujući poznate osobe), da se prikazuju u nerealnom svjetlu. Mlade osobe detaljno izrađuju i uređuju online slike, kako bi se osjećali zadovoljni sa svojim izgledom. Aplikacije im omogućuju da svoje Slika16autoportrete pretvore u „savršene selfije“’. Učenici su analizirali izvornu fotografiju i njenu uređenu verziju. Uočavali su i komentirali promjene (primjena šminke, filteri, oblik obrva, lica, jagodice i brade, veličina i boja očiju, ten, zaglađena koža). Raspravljali su razlike između mladića i djevojaka kod uređivanja ​​njihovih online autoportreta.

Slika 16. Analiza uređivanja izvorne fotografije

Pruži osmjeh

U Velikoj Britaniji 7. veljače 2017. godine učenici su u cilju da internet postane bolje mjesto Slika17pozvani na sudjelovanje u kampanji #Giveasmile za Dan sigurnijeg interneta. Škole, organizacije i pojedinci mogli su poslati osmijeh putem selfija ili emotikona koji su kreativno osmislili pomoću predloška kampanje. Učenici Tehničke škole u Požegi su im se priključili.

Slika 17. Osmijeh za kampanju #Giveasmile

Kako smo obilježili „Dan sigurnijeg interneta“ na I. OŠ Varaždin

tamara_redep

Tamara Ređep

Ove školske godine veljača je u I. OŠ Varaždin bila u znaku ljubavi, maski, nažalost gripe, ali i „sigurnijeg interneta“, jer kao i velika većina drugih škola već godinama unatrag na neki način uvijek obilježimo „Dan sigurnijeg interneta“. No, ove godine smo za tu tematiku izdvojili gotovo cijeli mjesec s ciljem stvaranje manjeg školskog projekta.

Kako smo započeli? Kao i uvijek, na satovima SRO-a i informatike podsjetilo se učenike na pravila ponašanja na internetu te što znači odgovorna upotreba IKT-a, pritom koristeći materijale preuzete sa stranice „Pet za net“, ali ovisno o uzrastu učenika. Tek nakon toga predstavila sam učenicima projektni zadatak te dala početne upute i sugestije. Kod velike većine učenika to je izazvalo zanimanje i oduševljenje, pa su oni sami dalje prema svojim osobnim interesima iznosili ideje što bi sve i na koji način mogli uključiti u projekt.

Cilj projekta:

  • Educirati učenike o području sigurnosti djece na internetu, te pravilnim i sigurnim korištenjem tehnologije.
  • Poticati timski rad, osobito online suradnju i komunikaciju.
  • Motivirati učenike na što veću upotrebu besplatnih Office 365 alata sa svojim AAI@EDU korisničkim računom.
  • Primjenjivati Web 2.0 alate za nadopunu i poboljšanje nastavnih aktivnosti, kako bi učenici stvaranjem vlastitih obrazovnih sadržaja stekli nove vještine.
  • Preuzimati sadržaja s interneta vodeći računa o licencama i pravima upotrebe.

Tijek aktivnosti:

Podjela u timove prema interesnom području i dobnoj skupini, dodjela uloga i zadataka unutar timova:

  • 1. tim – prikupljanje, pisanje i uređenje teksta
  • 2. tim – prikupljanje i obrada fotografija u programu Gimp
  • 3. tim – izrada crteža u programu Bojanje
  • 4. tim – sastavljanje stripova u Web 2.0 alatu Pixton
  • 5. tim – izrada animacije/videa u Web 2.0 alatu PowToon
  • 6. tim – intervjuiranje učenika i montaža snimljenog zapisa
  • 7. tim – objedinjavanje svih prikupljenih materijala u zajednički MS Sway

U ovom trenutku naš Sway još uvijek nije u potpunosti gotov i svakako ga namjeravamo što prije nadopuniti preostalim materijalima, no već sada možemo ponosno reći: kad se male i velike ruke slože svašta se lijepog i dobrog napraviti može!

OŠ Strahoninec u mjesecu sigurnijeg interneta

vesna_mikulic

Vesna Mikulić

Iako je veljača bogata raznolikim aktivnostima i obilježavanjima, u Osnovnoj školi Strahoninec ona je ovu godinu prepoznata i kao Mjesec sigurnog interneta – u skladu s 20170217_143249projektom koji provode učiteljica Informatike Vesna Mikulić i pedagoginja Monika Zorčec.

Projekt je namijenjen svim učenicima od petog do osmog razreda, s ciljem osvješćivanja svih prednosti i nedostataka interneta te sigurnog korištenja.

U tu svrhu najprije je provedena anketa među učenicima putem alata G20170217_143208oogle obrasci, čiji će se rezultati prezentirati i javno objaviti. Svaki je učenik putem poveznice odgovorio na dvadeset pitanja, a nakon završetka ankete došli smo do zanimljivih saznanja o navikama naših učenika u 20170217_143240internetskom svijetu. Primjerice, 99 % učenika koristi internet u obrazovne svrhe, oko 70 % učenika ne provodi više od dva sata za računalom, 43 % učenika nema stalnu kontrolu od strane roditelja, nadalje, 86 % učenika ima Facebook-profil, a čak 11 % i lažan, 57 % učenika imalo je ružna iskustva s internetom u smislu zlobnih komentara, pristupa nepoznatih ljudi, neželjenih stranica, virusa, 41 % učenika sebe smatra ovisnim o internetu, dok 55% učenika smatra svoje prijatelje ovisnima o internetu.

20170217_143223Na satovima Informatike provedene su radionice, a na satovima razrednika razgovaralo se o dobrim i lošim stranama interneta te su izrađeni plakati koji su kasnije izloženi.

U petom razredu osvrnuli smo se na same opasnosti, sigurnost u korištenju interneta te smo odigrali nekoliko obrazovnih igrica portala Pet za net. U šestom razredu osvrnuli smo se na 20170217_143231komunikaciju na internetu, dok smo se u sedmom i osmom razredu usredotočili na ovisnosti o internetu, računalnim igrama te upravljanju svojim vremenom. Učenici su izradili kvizove o sigurnosti na internetu pomoću akata Kahoot te odgovarali na svoja pitanja.

Vjerujemo da smo zajedničkim trudom postigli zadani cilj, ili se barem približiti istomu, te da će Mjesec sigurnog interneta prerasti u cijelu godinu savjesnog korištenja svih vrsta informatičkih tehnologija.

Učenici i pomagači

gordana_lohajner

Gordana Lohajner

Ove školske godine odlučili smo obilježiti Dan sigurnijeg interneta na malo drugačiji način. IMG_4714Uz pomoć knjižničarke, Marinke Mlinarić i učenika/pomagača  7.b razreda izradili smo radionicu za učenike nižih razreda (1. razredi i 3. razredi).

Kao uvod, na početku drugog mjeseca s učenicima sedmih razreda izrađivali smo plakate različitih tema (cyberbulling, copy-paste, emotikone…) kako bismo ih upoznali s temama koje će obrađivati na radionici.

Nekoliko dana prije radionice učenici viših razreda dobili su zadatke kako bi se pripremili za nastavni sat.

Zadatak 1

IMG_4719Tema: Pristojno ponašanje (porazgovarati o pristojnom ponašanju na internetu, spomenuti bonton, naglasiti da se uvijek trebaju predstaviti, ali ne izreći svoje puno ime i prezime ukoliko ne poznajemo osobu, poticati da govore četiri čarobne riječi, NE pisanje velikih slova, koristiti smješkiće, nije dopušteno vrijeđanje, ismijavanje, lažno predstavljanje i dijeljenje drugih podataka). Objasniti im zašto.

Plakat: Nacrtati i napisati pravila pristojnog ponašanja na internetu.

Zadatak 2

IMG_4743Tema: Osobni podaci (porazgovarati o osobnim podacima na internetu (koji su osobni podaci, upitati ih npr. je li ime tvog psa osobni podatak). Objasniti im zašto.

Plakat: Nacrtati i napisati koji su osobni podaci, a koji NISU.

 

IMG_4722Zadatak 3

Tema: Autorsko pravo (porazgovarati o autorskom pravu, pogledati stranicu www.copyrightkids.org)

Plakat: Nacrtati i napisati o autorskim pravima.

 

Zadatak 4

IMG_4733Tema: Elektronički otpad (upoznati s elektroničkim otpadom i načinom njegovog zbrinjavanja). Jesu li upoznati kamo ide koji otpad (mješoviti, papir, plastika)?

Plakat: Nacrtati i napisati o pametnom služenju računala i čuvanju okoliša.

Zadatak 5

IMG_4737Tema: Neprihvatljivo ponašanje (porazgovarati o nasilju na internetu, upoznati učenike s nasiljem na internetu i što učiniti ako su žrtve, istaknuti da je virtualni svijet stvarni svijet i da se moramo pristojno i odgovorno ponašati)

Plakat: Nacrtati i napisati poruke protiv elektroničkog nasilja.

 IMG_4751IMG_4755

IMG_4718Prvi par učenika, upoznali su sve učenike s pravilnim sjedenjem za računalom. Demonstrirali su kako se sjedi i pokazuli su neke vježbe razgibavanja što smo svi vjerno radili Smiješak. Također, pogledali smo kratak videoisječak o pravilnom sjedenju na računalu.

IMG_4716Učenike nižih razreda podijeli smo u grupe po četvero te je svaka grupa dobila dva voditelja sedmaša koji su ih vodili tijekom radionice.

U konačnici, rezultat rada su plakati koje smo izvjesili po hodnicima naše škole.

Računalnik za najmlajše – da ali ne

Computer For the Youngest – YES or NO

betka_potocnik

Betka Potočnik

Povzetek

Živimo v času, ko nas na vsakem koraku spremlja sodobna tehnologija. Računalnik in splet nam nudita različne možnosti pridobivanja, utrjevanja in širjenja znanj v šoli in doma. Otroci v tem svetu živijo in vso tehnologijo spremljajo kot samoumevno, saj je prisotna v naših šolah, domovih, torbicah in žepih. Uporaba računalnika je postala nepogrešljiva pri našem delu in vsakdanjem življenju. Računalniška pismenost je pomembna, saj računalnika otroci ne uporabljajo le za igro, temveč je postal zelo pomemben del učnega procesa, pridobivanja informacij, usvajanja različnih znanj, pripomoček pri učenju in raziskovanju. Ne smemo pa pozabiti, da sta računalnik in splet nepogrešljiva pri navezovanju stikov. Torej, naj naše otroke spustimo v digitalni svet ali ne? Je to za njih dobro ali slabo? Koliko, kdaj, kako … so številna vprašanja tako za starše kot za vzgojitelje v vrtcih in učitelje v šolah.

Ključne besede: otroci, računalnik, splet, varnost

Abstract

We live in the time when modern technology accompanies us on every step of the way. At schools and at home computers and internet offer various possibilities of gaining, revising and expanding knowledge. Children nowadays take modern technology for granted since it is present at schools, homes, in bags and pockets. The use of computer has become essential at work and in everyday life. Computer literacy is of great importance since computers are not used only for playing games but also for learning, gaining information and assimilating knowledge. Moreover, they serve as a learning and research tool. We must not forget to mention the social function of computers and internet. Therefore the question remains, should or should we not let our children enter the digital world? Will they benefit from the use or will this be harmful to them? When, how and how much … are question words that occupy parents, prep teachers and school teachers.

Keywords: Children, computers, internet, safety

1. Uvod

Pred nekaj dnevi sem obiskala starejšo gospo, ki je pazila na svoje tri vnuke stare šest, osem in deset let. Zunaj je bil sončen dan, otroci pa – najmlajša pred TV in gleda risanke, ostala dva pa na računalniku. »Veš, zunaj jih ne morem paziti – nadzorovati. Nevarno je. Lahko pripelje avto in koga zbije, lahko jih ogovarja ali nadleguje kak neznanec … Tukaj pa je vse v redu. Sploh ne vem, da so tukaj. Večkrat tako naredimo, ko so pri imagemeni.«

Doma in v šoli bi morali nameniti še več pozornosti varni uporabi računalnikov. Da dostop prepovemo, ni prava pot. Otroke je potrebno opozoriti na nevarnosti, ki jih prinese uporaba digitalne tehnologije.

2. Dostopnost in uporaba digitalne tehnologije

Naši otroci živijo z digitalno tehnologijo in njenim hitrim razvojem. Na televiziji se najprej srečajo z risankami, prek računalnika pa z igricami. Obe obliki preživljanja prostega časa imata pozitivne in negativne učinke na otroke, saj so otroci v predšolskem obdobju izredno dojemljivi, prilagodljivi in hkrati ranljivi.

Pozitivni vidiki uporabe digitalnih medijev v vzgoji predšolskih otrok so:

  • hitra in učinkovita komunikacija,
  • učinkovito izmenimagejevanje različnih dokumentov,
  • hiter dostop do različnih informacij,
  • množica različnih storitev (npr. nakupovanje, dostop do bančnega računa …),
  • možnost objave informacij in podatkov,
  • široka paleta vzgojnih vsebin, shranjenih na digitalnih medijih,
  • digitalni mediji ponujajo simbolni material za ustvarjanje fantazij,
  • uporaba računalnika vpliva na boljši kognitivni razvoj predšolskih otrok.

imageZa mlajše otroke, ki so sposobni intuitivnega učenja in posnemanja, avdio in video pripomočki predstavljajo dobrodošlo popestritev, saj ponujajo široko paleto poučnih vsebin in oblik. Prednost teh pripomočkov je v kontinuirani uporabi skozi daljše časovno obdobje, kar je izredno pomembno pri vzgoji mlajših otrok. Raziskave so namreč pokazale, da imajo predšolski otroci nižje sposobnosti koncentracije, zato je nujno za njihov izobraževalni proces, da poteka kontinuirano in večkrat na teden ter da predstavlja del njihove igre.

Otroci enostavno potrebujejo medijske slike in zgodbe, da predelajo svoje ravnanje v nekih razmerah. Mediji so material ustvarjenega fantazijskega sveta pri otroku. Vsak človek pa potrebuje fantazije in domišljijo, da si ustvari svojo perspektivo sveta, da osmisli svojo prihodnost in razvije sposobnosti učenja.

imageSlika 1. Igra na dvorišču
(vir: arhiv OŠ Križe)

imagePoleg pozitivnih učinkov prinašajo digitalni mediji v naše domove tudi mnogo negativnih posledic:

  • fenomen »izgube dvorišča«,
  • problem ločevanja med realnostjo in fikcijo,
  • premalo gibanja,
  • pretirano igranje računalniških in spletnih igric,
  • pretirano vzbujanje pozornosti,
  • objava neprimernih vsebin o sebi in drugih,
  • izvajanje nasilja nad drugimi,
  • pretirana komunikacija.

imageVse bolj je izrazit fenomen »izgube dvorišča». Za otroštvo prejšnjih generacij otrok je bilo značilno druženje z vrstniki na dvorišču, kar je bilo zelo pomembno. Učili so se odnosov, socializacije, gradili so prijateljske vezi, se preizkušali, prilagajali. Tega več ni. Otroci vse več časa preživljajo pred televizorji in računalniki, varno za zidovi naših domov, vendar nikakor stran od vseh nevarnosti, saj jim je nasilje na zaslonu dosegljivo na klik. (povzeto po Medved Cvikl, B., Otrok in družina: Otroci in digitalni mediji)

Raziskav o tem, kako predšolski otroci razumejo in doživljajo nasilje na zaslonu, za-enkrat še ni veliko. Dokazano je, da otroci dojemajo nasilje na zaslonu drugače kot odrasli. Zaznavanje nasilja je povezano s starostjo otroka in s kontekstom prikazanega nasilja. Mlajši otroci razumejo nasilje kot fizično nasilje s hudimi posledicami. Šele pri petih do šestih letih so tudi sposobni uporabiti znanje, prepričanje in mišljenje realnega sveta ter določiti verodostojnost tega, kar gledajo, ter si ustvariti lastno mnenje.

Poleg negativnih psiholoških vidikov digitalnih medijev je treba poudariti še negativne poglede na fizični razvoj otroka, kot so: slabša motorika, koordinacija, prožnost telesa ter debelost.

3. Varovanje image

Z vidika informacijske varnosti si najverjetneje zastavljate sledeča vprašanja:

  • Kje so shranjena gesla: v datoteki, na mobilniku, morda celo na listku v denarnici ali nalepljena na računalniku?
  • Koliko gesel imamo in kako pogosto jih je potrebno zamenjati?
  • Ali izklopimo računalnik, ko zaključimo delo?
  • Kako je poskrbljeno za informacijsko varnost in kako bi jo lahko izboljšali?

Odrasli naj omejujemo in pojasnjujemo

Negativne posledice, ki se lahko pojavijo ob uporabi digitalnih medijev, so največkrat predvsem posledica neustrezne uporabe. Odrasli smo tisti, ki moramo vedeti, da je bistvo vzgoje pripravljenost in potrpežljivost biti v aktivnem vzajemnem odnosu z otrokom, mu prisluhniti, se z njim pogovarjati tudi o televizijskih in računalniških vsebinah. Nikakor ne smejo biti digitalni mediji nadomestilo za aktivno preživljanje časa z otrokom, ker bodo takrat negativni učinki večji od pozitivnih. Če pa digitalne medije uporabljamo kot dopolnilo pri skupnem preživljanju časa in aktivnem učenju otrok skozi igro, bo učinek navdušujoč, saj ne smemo pozabiti, da je za mlajše otroke najpomembnejša igra.

imageStarši nudijo otroku varnost, zavetje, sprejetost ter ljubezen. Na podlagi tega v otrocih raste zavest pripadnosti, občutek varnosti, sprejetosti in pozitivna samopodoba. Otrok postaja osebnost tako, da skozi družbeno dinamiko oblikuje svoj pogled na svet in sistem vrednot; preverja in prihaja do svojih osebnih spoznanj. Dom tako pomaga otroku, da odraste v harmoničnega človeka, ki je sposoben živeti zadovoljno ter uravnoteženo življenje, skratka, nauči jih oblikovati harmoničen odnos do sebe, do ljudi in do sveta (Merljak, 1995, str. 75).

Aktivno sodelovanje staršev z učiteljem in obratno ima na otroke pozitiven vpliv. To se kaže v bolj­ših učnih navadah, počutju v šoli, učnem uspehu, motivaciji za šolsko delo, zmanjšanju disciplinskih težav. Za otroke je aktivno sodelovanje staršev z učiteljem znak, da starši cenijo izobraževanje ter da jim ni vseeno, kaj se dogaja v šoli in se zanimajo za njegovo delo (Pušnik, 2000, str. 36).

Veliko pozornost v vseh šolskih dejavnostih namenjamo varnosti na spletu in etiki komuniciranja. V ta namen pripravljamo razne delavnice, tematske razredne ure, predavanja za učence in starše. Vsako leto se pridružili aktivnostim ob Dnevu varne rabe interneta.

S prvošolci pa smo skupaj pripravili tudi igro, podobno človek ne jezi se, kjer jih na določenih poljih čaka nagrada ali kazen.

image
Slika 2. Naredili smo igro – bonton na računalniku
(vir: arhiv OŠ Križe)

imageZ učenci se pogovarjamo, kaj je internet, kaj počnemo na spletu, zakaj nas to skrbi, kje so pasti, kako si lahko pomagamo …

Slika 3 – v razredu
(vir: arhiv OŠ Križe)

  Opozorimo jih na:

  • uporabo gesel,
  • nalaganje vsebin, slik, posnetkov … – DOBRO premisli preden objaviš,
  • ne verjemi vsemu, kar najdeš na spletu – preveri podatke,
  • ne pošiljaj verižnih pisem – niso čudežna,
  • če te kdo nadleguje, piše neprimerne vsebine – TAKOJ povej,
  • preveri, če je za imenom res oseba, ki jo poznaš,
  • ne zamenjaj računalnika in igric za prijatelje na dvorišču.

Z oddelki podaljšanega bivanja se večkrat odpravimo v računalniško učilnico in si pogledamo internetno stran www.safe.si in se o njej pogovorimo.

Facebook

Veliko učencev je prijavljenih v različne socialne mreže, največ pa na Facebook. Zato se zimage učenci pogovarjamo, kako lahko zaščitijo svoj Facebook profil in posledično tudi svojo spletno identiteto. Pet ključnih nasvetov, ki pripomorejo k večji zaščiti našega profila, nastavitve pa nam ne bodo vzele več kot 10 minut časa.

Slika 4. Učenci komunicirajo
(vir: arhiv OŠ Križe)

Omogočite varno (HTTPS) povezavo

Varna povezava pomeni, da je povezava med brskalnikom in strežnikom šifrirana.

Ustvarite močno geslo

Vaše geslo naj bo dolgo vsaj 8 znakov in naj vsebuje male in velike črke ter številke. (ne uporabljajte gesel, ki jih je lahko uganiti, npr. ime in priimek, imena otrok, datum rojstva in kombinacije teh podatkov)

Preverite nastavitve zasebnosti

Pozorno izbirajte podatke, slike in video posnetke, ki jih boste objavili.

Obvestilo o dostopu do vašega profila iz druge naprave

Dobrodošla je tudi nastavitev prejemanja obvestila po elektronski pošti, če se kdo prijavi v vaš račun iz druge naprave. Če se vedno vpisujete v Facebook račun npr. s svojim osebnim računalnikom in pametnim telefonom, ju ustrezno poimenujete. Kadarkoli pa se bo kdo poskušal prijaviti v vaš profil z druge naprave, ki ni na seznamu, boste o tem prejeli elektronsko sporočilo.

Aktivirajte 2-faktorsko avtentikacijo

(Avtentifikacija je v računalništvu proces, v katerem se mora strežnik prepričati, da je uporabnik zares tisti uporabnik, za kogar se predstavlja, da je.)

Ob prijavi v svoj profil iz neznane naprave boste vnesli tudi kodo, ki vam jo bo Facebook poslal v SMS sporočilu.

4. Kje najdemo pomoč

Na spletu najdemo tudi veliko strani, kjer najdemo pomoč in odgovore na temo varne rabe spleta, bontona na spletu in nasvete, kako ravnati v določeni situaciji.

5. Zaključek

Kaj torej narediti?

Zaščita računalnika:

  • antivirusni in antispam programi,
  • filtri,
  • omejitev dostopa do spletnih strani,
  • skrb za gesla.

Vzgoja

  • skupno delo in učenje na računalniku,
  • pogovori,
  • spremljanje otroka,
  • informiranost in izobraževanje,
  • sodelovanje staršev in učiteljev.

Programi za omejevanje uporabe računalnika

  • Smart Shutdown,
  • kot dodatek lahko v BIOS sistemu določite geslo za vklop računalnika,
  • Windows – omejitev vstopa,
  • Watchdog

Uporaba računalnika je postala nepogrešljiva pri našem vsakdanjem delu. Vedno pogosteje jih morajo uporabljati tudi otroci, saj to od njih pričakuje šolski sistem. Pomembno je, da odrasli otroku prisluhnemo in poskušamo razumeti namen in upravičenost uporabe računalnika. Delo z računalnikom bi namreč lahko razdelili na učenje in zabavo. Če otrok računalnik pretežno uporablja za iskanje informacij, ga pri tem ni smiselno omejevati.

Pomembni je, da otroke in vse uporabnike opozorimo na spletni bonton – etiko, ki pomeni vzorno vedenje na internetu in tak odnos do drugih ljudi, kot ga želiš zase. Ne smemo pozabiti, da so na drugi strani resnični ljudje.

Digitalni mediji torej DA. VSI pa moramo paziti, da računalnik ne zamenja branja pravljic, reševanja nalog v otroških revijah, sprehodov v naravo, pogovorov in igre s sovrstniki. Idealno pa je, da z otrokom dosežemo dogovor, ki ga bo spoštoval brez nadziranja in omejevanja.

Viri

  1. Merljak Bratuš, A. (1995). Razmišljanje o sodelovanju med šolo in starši. Šentviška pedagogika, 2, 73-89.
  2. Pušnik, M. (2002). Vloga razrednika v našem šolskem sistemu. V: Pušnik, M. (Ur.), Razrednik v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, str. 7-64.
  3. Spletna stran: Medved Cvikl, B. Otrok in družina: Otroci in digitalni mediji, Pridobljeno, 10.7.2016
  4. Spletna stran: http://www.safe.si/ Pridobljeno, 5. 8. 2016

„Reci ne, e-nasilju!“

sandra_dasencic

Sandra Dasenčić Eterović

Učenici OŠ Supetar ove su godine sudjelovali u raznim radionicama, te tako dali svoj doprinos, za bolji Internet sutra! Dan sigurnijeg interneta, već tradicionalna tema u našoj školi, educira generacije učenika kako učiniti Internet boljim mjestom za sve.

Danas djeca provode previše vremena na internetu, pa je puno veća mogućnost da budu izložena elektronskom nasilju, cyberbullying-u. Zbog činjenice da žrtva cyberbullying-a proživljava puno teže emocije u odnosu na tradicionalno zlostavljanje, u predavanjima je posebna pažnja posvećena prepoznavanju i razumijevanju rizičnih ponašanja na internetu, te kako se nositi u tim situacijama.

U pripremi radionica i predavanja korišten je „Priručnik za voditelje programa prevencije nasilja preko interneta“, Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Filozofskog fakulteta u Osijeku.

S učenicima predmetne nastave provedena je prva radionica „Prednosti i rizici ponašanja na Internetu“, Prijatelji i neprijatelji u džepu. Cilj radionice je osvijestiti kod učenika, prednosti i rizike korištenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne posljedice vlastitog ponašanja na internetu.

Nakon uvodne aktivnosti, doznajemo da jako puno učenika koristi društvene mreže, a veliki broj njih ima Facebook profil na svojem mobitelu.

U središnjem dijelu sata pročitane su Priče vaših vršnjaka; Ponovni „susret“ s rodbinom iz Australije i Prihvaćanje i traženje prijateljstva s nepoznatim osobama. Nakon čitanja priča, učenici su odgovarali na pitanja gdje su naveli pozitivne strane i prednosti korištenja Facebook-a. Također su ih potakle na razmišljanje o negativnim stranama korištenja interneta, kao i o mogućim posljedicama tih situacija. Učenici su iznijeli vlastita iskustva koja su doživjeli na internetu, te smo razgovarali što bi napravili kad bi doživjeli neki oblik nasilja na internetu. Tada bi se povjerili nekome, blokirali poruke i sačuvali ih kao dokaz. Kao u stvarnom, i u virtualnom svijetu smo odgovorni za svoje postupke i jednako je bitan osobni sustav moralnih vrijednosti.

Provedena je kratka radionica u kojoj su učenici provjerili svoje znanje o tehničkim aspektima zaštite sigurnosti na društvenim mrežama, gdje je korišten priručnik o Facebook-u Centra za sigurniji Internet. U razgovoru s učenicima istaknuto je da objavom osobnih informacija dovodimo sebe u situaciju da ih zlonamjerne osobe mogu zlouporabiti na razne načine, a to su:

  • uzrokovanje štete ugledu osobe
  • zastrašivanje (tzv. cyber-bullying)
  • ucjenjivanje
  • prepoznavanje pomoću lica (iz fotografija) radi nanošenja fizičke boli
  • krađa potpomognuta informacijama prikupljenih s mreže
  • krađa identiteta
  • lažno predstavljanje
  • uhođenje (uključujući industrijsku špijunažu)

U završnoj aktivnosti sata, razgovarali smo o tome koliko dobro razmislimo prije nego li nešto objavimo, vodimo li računa o tome koje stranice podržavamo i dijelimo tuđe objave. Prisjetili smo se digitalnog otiska, o kojem ovisi digitalni ugled svakog korisnika. Jednom objavljeni podaci teško se mogu obrisati.

Radovi učenika

Učenici 8. razreda izradili su u programu Microsoft Office Publisher, strip o sigurnijem internetu.

clip_image002
Slika 1. Strip

Savjete o sigurnom internetu i što učiniti u slučaju e-nasilja, pokazali su učenici 8. razreda u edukativnim brošurama koje su podijeljene svim učenicima.

clip_image004clip_image006
Slika 2. Edukativni letak „Sigurno surfaj-stop nasilju i govoru mržnje na internetu“

Izradili su i prezentaciju „Kako ja koristim Internet na siguran način?“, kojom su educirali mlađe učenike.

clip_image010clip_image012Uređen je i školski pano s edukativnim porukama o sigurnijem internetu.

Učenici 7.razreda izradili su i razredni plakat.

Sigurnost djece na internetu

Broj 78, veljača 2016.
ISSN 1848-2171

Ovaj broj Pogleda sedmi je po redu metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta pa smo do sad prikupili već 141 primjer dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te izdanjima iz veljače unatrag šest godina (veljača 2015., veljača 2014., veljača 2013., veljača 2012., veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.

Evo što su nam kolege pripremile ove godine:

Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive i primjenjive ideje za nastavu. Ako već niste svakako ih iskoristite za poučavanje o sigurnosti na internetu.
Od ove godine na raspolaganju su vam i novi kurikulumi u kojima se nalaze odgojno-obrazovni ishodi koji su usmjereni prema prevenciji nasilja i osnaživanju djece za snalaženje u virtualnom svijetu. Pogledajte kurikulume: Međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te predmeta Informatika.

Lidija Kralj

Tradicionalno i ove godine

gordana_lohajner

Gordana Lohajner

Tradicionalno, već nekoliko godina zaredom, naša škola sudjeluje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. U dogovoru s razrednicima viših razreda, u mjesecu veljači izdvojili su jedan sat razrednog odjela i posvetili ga promicanju što sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i digitalne tehnologije.

Učenici trećih razreda, pod vodstvom učiteljice Štefanije Šarec, izveli su lutkarsku predstavu  “Oprez djeca” za one najmanje – vrtićance te za učenike prvog i drugog razreda.

IMG_0089U četvrtim razredima, knjižničarka Marinka Mlinarić napravila je radionice na temu autorsko pravo. Kao uvod u sat, učenicima je podijelila pjesmice koje su imale „lažne“ autore. Učenici su trebali prepisati naslov pjesme i ime autora. Kada su prepisali, knjižničarka ih je upitala „ Je li vam nešto čudno? Je li nešto krivo napisano?“. Neki učenici su odmah shvatili da je ime autora krivo napisano. Na pitanje „Je li sam to smjela napraviti?“. Svi su rekli da to nije smjela učiniti. „A što je sadržajima na internetu – pjesmicama, slikama, tekstovima?“, upitala ih je. Također, zaključili su da ne smijemo koristiti slike, tekstove kao da su naši! Napomenula im je da trebamo navesti ime autora, naslov i mrežnu adresu stranice. Poslije teorijskog dijela (koristila je materijale i sadržaje projekta Pet za netČije je što i Copy-paste, što dozvoljeno jest), učenici su u parovima izrađivali stripove u Pixton Comic Makeru.

Pixton_Comic_Autorska_prava_by_Kkarolina_Karolina_Pixton_Comic_Zanimljivi_dokumentarac_by_Andorx_ano_

S učenicima drugog razreda, napravljena je radionica Pristojno ponašanje. Na početku sata porazgovarali smo što za njih predstavlja pristojno ponašanje i jesu li oni pristojni. Nakon toga, dobili su za zadatak izraditi sliku u programu Bojanju gdje će nacrtati i napisati kako se treba ponašati:

…u školi
…u razredu
…u informatičkoj učionici
…u crkvi
… na igralištu
…u prometu
…u autobusu
…u kazalištu
…u trgovini
…u knjižnici
…na internetu
…na društvenim mrežama

Kada su završili, učenici su pročitali što su napisali. Na pitanje: „Je li se ponašanje u školi ili u razredu razlikuje od ponašanja na internetu ili na društvenim mrežama?“. Učenici su zaključili  da se ne razlikuje, već kako se ponašamo u stvarnom životu, tako bi se trebali ponašati i na internetu. Istaknuli smo da su s druge strane ekrana djeca koja imaju osjećaje kao i oni, te mogu biti povrijeđeni.

IMG_0119S time smo započeli drugu aktivnost Iskazivanje osjećaja. Učenici su trebali nacrtati svoje emotikone s kojima će prikazati osjećaj veselja, tuge, oduševljenja ili razočaranja. Mogli su im davati imena, a njihove uratke izvjesili smo u hodniku i napravili kutić pod imenom „Svoje osjećaje možemo izraziti i na papiru, a ne samo na internetu!“ gdje su i učenici viših razreda mogli nacrtati svoju emotikonu tijekom cijelog mjeseca.

IMG_0131IMG_0133

Ove godine smo se više posvetili nižim razredima jer poštovanje  i pristojno ponašanje u stvarnom, a  u virtualno svijetu  učimo od malih nogu i primijenjujemo  prvo kao tinejdžeri, a na posljetku kao odrasle osobe.

I za kraj, svima šaljem Smile kako bi vam barem malo uljepšala ovaj tmurni i kišoviti dan!

Aktivnosti za sve učenike o sigurnosti na internetu

natasa_bek

Nataša Bek

I ove godine se naša škola, OŠ Nikole Andrića u Vukovaru, drugi utorak u mjesecu veljači, pridružila inicijativi pokrenutoj u okviru Programa za sigurniji Internet Europske komisije sigurnost1u okviru kojeg se organizira Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima.

Već krajem siječnja počele su aktivnosti s ciljem sigurnijeg interneta za naše učenike, a ove godine bazirali smo se na održavanju radionica u svakom razrednom odjelu, na satu razrednika i izbornoj nastavi informatike. Za provedbu radionica koristili smo sadržaje projekta Pet za net za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i mobilnih tehnologija, a voditeljica radionica je bila učiteljica informatike i tehničke kulture Nataša Bek.

Osim toga, u organizaciji Policijske uprave Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara te partnera, a u suradnji s Policijskom upravom Osječko-baranjske županije kao i Ravnateljstvom policije Ministarstva unutarnjih poslova, u našoj školi održano je predavanje o prevenciji vršnjačkoga nasilja putem modernih tehnologija pod nazivom “Spriječimo Cyberbullying”. 

Predasigurnost5vanje je bilo namijenjeno učenicima 7. i 8. razreda. Učenici su upoznati s najčešćim oblicima elektroničkog nasilja te su raspravljali o različitim oblicima zlostavljanja i uznemiravanja putem društvenih mreža, najviše na Facebooku. Također su upoznati s opasnostima i rizicima dijeljenja osobnih informacija i fotografija putem interneta. Učenicima su pojašnjeni pojmovi i karakteristike žrtve i zlostavljača te su navedeni mnogobrojni primjeri situacija iz kojih su učenici jasno mogli izvesti zaključke o posljedicama e-zlostavljanja.

Nakon održanog predavanja, učenicima su podijeljene brošure Centra za sigurniji internet u kojima mogu pronaći više informacija, a poslije toga su u Hrvatskom domu Vukovar pogledali predstavu “Tko ti je kriv?” autora Ivana Kristijana Majića.

Predstava je zamišljena tako da učenici šalju poruke svojim vršnjacima. Važno je istaknuti da je u predstavi korišten jezik djece koja se obraćaju svojim vršnjacima upozoravajući ih sigurnost3na posljedice zlostavljanja i sramoćenja putem društvenih mreža. Sandra Veber iz Ravnateljstva policije upozorila je na posljedice takvoga nasilja: „Mnoga djeca doživljavaju psihičko zlostavljanje od vršnjaka putem društvenih mreža. Mnoga djeca takvom nasilju pristupaju kao šali, no posljedice za djecu u toj vrsti nasilja nisu bezazlene“ – upozorila je Veber.

Aktivnosti za učenike nižih razreda

Aktivnosti za učenike na radionicama bile su prilagođene razvojnoj dobi učenika kao i procijenjenoj potrebi za određenom temom radionice. Tako su se učenici prvog razreda upoznali s mrežnim preglednikom i načinom rada s odabranim preglednikom. Pretraživali su podatke, slike i videozapise na webu, pogledali crtani film i razgovarali o njemu.

Učenici drugog razreda su kroz igru i gledanje animiranih filmova naučili što su to osnovni osobni podatci i kako se njima odgovorno koristiti.

sigurnost2U trećem razredu učenici su otkrivali pripadaju li skupini djece koja vole igru u prirodi ili za računalom. Pogledali su i analizirali animirani film Log-out, društvo je na igralištu kao i film koji govori o posljedicama predugoga sjedenja za računalom. U programu za crtanje nacrtali su predmete koji simboliziraju njihovu slobodnu aktivnost ili hobi, a na kraju radionice odigrali su jednu od predloženih igara u školskom dvorištu.

Učenici četvrtog razreda su izradili svoju školsku osobnu iskaznicu i razgovarali o podatcima koji se nalaze na njoj. Odslušali su radijsku igru Susret. Nakon razgovora o situaciji iz dramskoga teksta, zaključili su koje svoje podatke ne smiju odavati nepoznatima, a nakon toga su pogledali film Slagalica za osnovnoškolce koji govori u kakvu se opasnost mogla dovesti djevojčica koja je na internetu objavljivala svoje osobne podatke.

Aktivnosti za učenike viših razreda

Učenici petog razreda su na konkretnom primjeru spoznali što su digitalni tragovi te ustanovili da oni mogu biti pozitivnoga ili negativnoga karaktera, ovisno o tome kako se prema njima odnosimo. Kroz igru su shvatiti koliko je važan karakter nekoga digitalnog traga za njihovu budućnost te su uvidjeli da je za širenje potrebno vrlo kratko vremensko razdoblje i da je jednom podijeljene informacije vrlo teško izbrisati.

Učenici šestog razreda su istražili zašto se ljudi koriste lozinkama, koje su njihove prednosti te su kroz radionicu otkrili načine stvaranja sigurne lozinke i dobili savjete kako provjeriti njenu sigurnost.

sigurnost6Učenici sedmog razreda su kroz radionicu utvrdili prednosti i rizike dijeljenja sadržaja u digitalnome svijetu s posebnim osvrtom na društvenu mrežu Facebook. Olujom ideja naveli su, a zatim izdvojili najvažnija pitanja koja je korisno postavljati prije objavljivanja bilo koje vrste sadržaja ili informacija. Kritički su pristupili analizi različitih objavljenih sadržaja na svojim profilima te uredili postavke privatnosti.

Učenici osmog razreda su na analiziranju ponašanja na konkretnim primjerima utvrdili osobne vrijednosti u offline i online komunikaciji i kritički razmislili o utjecaju vršnjaka na izgrađivanje sustava vrijednosti. Također su napisali esej s temom Kritički osvrt na Internet.

Učenici su pozitivno reagirali na sve održane radionice, a iduće godine planiramo prezentiranje ovih tema roditeljima u sklopu prigodnih roditeljskih sastanaka i radionica. Zaključili smo da je veoma bitno konstantno podizati razinu svijesti učenika, učitelja, roditelja i opće javnosti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online.

Sigurnost na internetu – naš dom

marlena_bogdanovic

Marlena Bogdanović

Drugaši OŠ Tučepi vole učiti o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije! U ovoj školskoj godini svi učenici pohađaju izvannastavnu aktivnost Mali informatičari tijekom koje usvajaju nove vještine i znanja o sigurnosti na internetu. Stečena znanja svakodnevno primjenjuju radeći tijekom nastave na svojim tabletima , kod kuće dok igraju igrice ili istražuju internet.

20160210_115626Stoga je jasno da ih ni ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta nije dočekao nespremne! Učenici su došli na ideju kako bi bilo zgodno sve što su naučili predstaviti svima onima sa kojima dolaze u svakodnevni kontakt, a koji nemaju prilike učiti o ovoj prevažnoj temi. Stoga su na Malim informatičarima krenuli u izradu plakata koji bi im mogao pomoći u prezentiranju svega naučenog. Razgovarajući o različitim opasnostima koje na internetu vrebaju iza svakog klika, zaključili su kako je izgradnja znanja o ovoj temi slična gradnji nekog predmeta ili nove građevine. Tako smo za svoj plakat izabrali simbol kućice i krenuli u avanturu!

Na početku gradnje kućica ima samo gole zidove i u njima šupljine za buduće prozore i vrata. Upravo tako izgleda naš dom kada mi izlazimo na internet bez ikakvog znanja kako se zaštititi!

20160210_115701Mi smo najprije učili o ANTIVIRUSNIM PROGRAMIMA, pa su upravo oni postali prva linija obrane za našu kućicu! Instalirani antivirusni program daje našoj kućici prozore i vrata. Učenici su uočili kako naši tableti imaju antivirusni program koji se sam redovito ažurira i skenira naš uređaj. Ponekad savjesni i odgovorni učenici i sami skeniraju uređaj kako bi se još jednom uvjerili da je sve u redu!

Drugaši znaju da je kućica sa antivirusnim programom dobila prozore i vrata koji je štite isto toliko koliko stvarnu kućicu ti otvori štite od kiše, velike topline ili hladnoće. Međutim, drugaši znaju da se prozori i vrata vrlo lako mogu otvoriti ako nisu zaključani! Stoga dodatnu sigurnost, odnosno drugu liniju obrane našem domu daje odgovorno pretraživanje interneta. Učenici su naučili koji se podaci i kome smiju odavati na internetu. Zato smo se dogovorili da simbol druge linije obrane za našu kućicu budu oznake HTTPS. Drugaši su naučili da je to simbol za stranice koje imaju dodatno osiguranje i koje nam daju dodatnu sigurnost kad se od nas traži upisivanje nekih osobnih podataka.

Tako je naša kućica s oznakama HTTPS dobila čvrste i zaključane prozore i vrata! Ali, već i vrtićani znaju da zaključana vrata i nisu neka osobita prepreka provalnicima koji su čvrsto odlučili narušiti sigurnost našeg doma. Razgovarali smo o tome što bi našoj kućici dalo još veću sigurnost, što će oko nje podići čvrst, neprobojan bedem, nešto što nitko nepozvan ne može srušiti ili oduzeti. Složili smo se da bi jedini čvrst i neprobojan bedem za našu kućicu moglo činiti jedino ZNANJE – primjena naučenih znanja i vještina prilikom svakodnevnog boravka na internetu. Što budemo više učili i primjenjivali naučeno, bedem oko naše kućice postajat će sve čvršći i neprobojniji. Stoga smo počeli graditi bedem našim dosadašnjim saznanjima:

  • ne nasjedaj na primamljive ponude iz skočnih prozorčića
  • ne odaj svoje osobne podatke: ime, prezime, brojeve telefona, kartica…
  • neka ti virtualni prijatelji budu samo oni koje i osobno poznaješ
  • ne objavljuj svoje fotografije ispod kojih je tvoje ime i prezime
  • ne objavljuj tuđe fotografije ili uratke bez dopuštenja vlasnika
  • ne kupuj niti ne naručuj ništa bez znanja i dozvole roditelja
  • pravila pristojnosti u stvarnom i virtualnom svijetu su ista
  • ako ti netko nešto nudi ili te nagovara na stvari koje tebi čine neugodu, to odmah reci roditeljima ili učiteljici

20160113_102903

Zamolili smo nastavnicu Engleskog jezika da nam pomogne prevesti plakat na engleski, pa smo ga predstavili našim partnerima iz drugih zemalja, a ovaj na hrvatskom je odlično poslužio za predstavljanje učenicima iz naše škole, ali i roditeljima.

Naime, 2. veljače pozvali smo roditelje na javni sat „Sigurno i odgovorno korištenje tehnologije u Veseloj učionici“, tijekom kojega smo im prezentirali naš plakat, pokazali kako radimo na našim tabletima i što smo sve naučili. Roditelji su bili impresionirani i na kraju su priznali kako su i sami dosta toga naučili i spoznali koliko je ova tema važna i korisna za proučavanje. Pomogli su i letci koje su nam poslali djelatnici Centra za sigurniji internet, a koje smo, uz pomoć nastavnice Informatike, podijelili i drugim učenicima naše škole.

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježili smo i pregledavanjem i analizom videa i materijala na CSI.HR web stranicama, podržali smo Thunderclap kampanju i CSI.HR Facebook stranicu.

Učenicima se ipak najviše svidio video SIGURNOST NA NETU koji su još daleke 2010. izradili ondašnji trećaši, a koji je postigao veliki međunarodni uspjeh. Složili smo se da je sve ono što je na videu prikazano još uvijek vrlo aktualno i zanimljivo. Poslali smo poruku sadašnjim srednjoškolcima da nam je video u kojem oni igraju glavne uloge još uvijek No.1 !

Bilo im je drago! I oni su još uvijek ponosni na svoj rad. Ponosni su i na današnje učenike Vesele učionice koji su nastavili njihovim stopama i grade bedeme sigurnosti i odgovornog korištenja tehnologije oko svojih domova. Možda ih uspiju sagraditi dovoljno za cijele Tučepi. Možda i još dalje, tko zna? Sigurno je samo jedno – učenici Vesele učionice OŠ Tučepi nikada neće odustati!

Naš doprinos za bolji internet

marina_mirkovic

Marina Mirković

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta, Tehnička škola Požega ove godine se je uključila u aktivnosti koje je organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Članovi Centra su stručnjaci s područja informatike, računalnog programiranja, kriminalistike, računalne forenzike, prava,  pedagogije i psihologije. Svoj rad Centar je usmjerio na stvaranje i razvoj preventivnih programa i projekata.

Njihov projekt „Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place” prošao je na natječaju kojega financira Europska  unija iz programa Department C – Connecting Europe Facility (CEF). Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Innovation and Networks Executive Agency (INEA) na temelju ovlasti delegirane od strane Europske komisije. Koordinator projekta je Sveučilište J. J. Strossmayera Osijek, Filozofski fakultet, a partneri su: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Terrakom d.o.o i Grad Osijek. Opći cilj projekta je uspostava Centra za sigurniji internet Hrvatske kako bi se postavile i proširile nacionalne platforme za pokretanje niza usluga za sigurniji internet.

Centar za sigurniji internet omogućuje podršku i informiranje djece, roditelja, učitelja i drugih koji rade s djecom o boljoj i sigurnijoj upotrebi interneta. Razvijene su Helpline usluge za prijavljivanje i pružanje pomoći vezano uz štetne kontakte, ponašanja (internetsko zlostavljanje-cyberbullying) i sadržaje kao i uspostava Hotline usluge za primanje i izvještavanje te prikupljanje podataka o protuzakonitom online seksualnom zlostavljanju djeteta.

Učenici su primili edukativne brošure o uslugama Centra za sigurniji internet. Uz njih, dobili su liste za provjeru osnovnih postavki na pet najkorištenijih društvenih mreža (Instagram, Ask.fm, Facebook, Twitter i Snapchat). Kao korisnici društvenih mreža učenici, njihovi prijatelji i roditelji mogu provjeriti i informirati se o osnovnim postavkama, Slika 1blokirati korisnika, obrisati račun ili komentare, te saznati kako prijaviti problem i zaštiti svoju privatnost. Liste za provjeru dostupne su i u digitalnom obliku te se mogu preuzeti ovdje.

Slika 1. Liste za provjeru osnovnih postavki na društvenim mrežama

Slika 2Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Uspješni najtecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.

Slika 2. Broj sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta

Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 4 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.

Učenicima je prikazana prezentacija kratkog vodiča za vršnjačko nasilje u školi. Putem „Priručnika za prevenciju nasilja preko interneta“ nastavnica je za učenike pripremila aktivnosti iz zanimljivih radionica.

U aktivnosti „Priče vaših vršnjaka“ učenici su trebali prepoznati i osvijestiti pozitivne i negativne situacije koje se mogu dogoditi na internetu te moguće posljedice tih situacija.

Nastavnica je učenicima pročitala dva scenarija. U manjim grupama učenici su odgovarali na pitanja koja se odnose na prezentirane situacije, odnosno priče. Nakon toga, učenici su naveli neka svoja pozitivna i negativna iskustva/situacije koje su doživjeli na internetu. Kada su završili rad u malim grupama, učenici su odgovore izlagali ostatku razreda. Među pozitivnim primjerima korištenja interneta učenici su naveli: brža i lakša komunikacija (posebno s jako udaljenim ljudima), lakše pronalaženje informacija, zabava putem filmova i igara, učenje, online druženje s prijateljima i poznanicima, razmjena sadržaja, nova upoznavanja. Negativni primjeri korištenja interneta bili su: primanje raznih neprimjerenih poruka i sadržaja koji mogu povrijediti i uznemiriti primatelja, lažni profili korisnika, krađa identiteta, netočni podatci, digitalni tragovi, lažne dojave, nasilje putem društvenih mreža.

Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“ omogućila je učenicima da prepoznaju tko su osobe od povjerenja s kojima se sreću na internetu i u stvarnom životu.

Na internetu se susrećemo s različitim ljudima koji mogu imati različite namjere, a mi sami pripadamo različitim grupama (npr. neke obitelji imaju svoje grupe na internetu, nekada se učlanimo u neku grupu kako bi igrali neku video igru i slično). Kao i u stvarnom životu, važno je prepoznati tko su oni kojima možemo vjerovati, a tko su oni koji žele da im vjerujemo kako bi iskoristili naše povjerenje, kao i tko su ljudi za koje nismo sigurni treba li im vjerovati ili ne. Učenici su razmisliti koga, od ljudi koje susreću na internetu, bi svrstali u koji krug.

Slika 3Na radnom listu u središnjem krugu piše „JA“, prvi sljedeći krug označava sigurne ljude na internetu, potom slijedi malo tamniji krug u koji upisujemo ljude za koje nismo sigurni možemo li im vjerovati, a u zadnji, najtamniji krug, upisujemo imena ljudi koje srećemo na internetu, ali koji ne zaslužuju naše povjerenje.

Slika 3. Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“

Učenici su potom analizirali u kojem krugu imaju najviše ljudi. Obično imamo relativno malo ljudi koji zaslužuju naše potpuno povjerenje. Kada su popunili krugove, učenici su zaokružili one ljude koje susreću u stvarnom životu. Analizirali su da li su ravnomjerno raspoređeni u sva tri kruga. Ljudi od našeg povjerenja su ljudi kojima se možemo obratiti kad nam se nešto loše dogodi na internetu.

U aktivnosti „Profil moga razreda“ učenici su izrađivali plakat koji je predstavljao profil njihovog razreda. Pri tome su primjenjivali ranije usvojena pravila sigurnog ponašanja na internetu.

Svaki učenik osmišljavao je i uređivao svoj profil prema definiranom predlošku. Upisivali su ime i prezime ili nadimak kojim se žele predstaviti na internetu, te nalijepili fotografiju ili nacrtali nešto što će ih predstavljati. Navodlili su ono što žele da drugi znaju o njima – datum rođenja, školu koju pohađaju, adresu, prijatelje, rođake, kakvu glazbu slušaju, Slika 4omiljene glumce, pjevače, sportaše, hobije i interese. Veliki plakat bila je školska ploča na koju su se postavljali popunjeni predlošci učeničkih profila.

Slika 4. Aktivnost „Profil mog razreda“

Kada su uredili svoje profile učenici su analizirali koje su sve informacije navodili. Nastavnica je učenike zamolila da zamisle kako se veliki plakat nalazi u hodnilku škole gdje ga svatko može vidjeti i pogledati informacije o njima koje su zapisali. Učenici su razmisliti da li žele zadržati sve podatke koje su zapisali na predložak. Neke podatke su poželjeli maknuti da ih ne vidi baš svatko tko prošeće hodnikom škole. Uočena je sličnost s profilima na društevnim mrežama – neke informacije smo spremni podijeliti samo sa svojim prijateljima, neke samo s nekim prijateljima, a neke ne želimo dijeliti s drugim ljudima. Svjesni rizika koji postoje na internetu, te odgovornosti u objavljivanju podataka o sebi, učenici su korigirali svoje profile na predlošcima kako bi ostavli samo one podatke koje žele da vide prolaznici na hodniku.

Učenici prvih razreda koristili su i sadržaje školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” dostupne na stranicama petzanet.hr, modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Na nastavi računalstva uz temu sigurnost na internetu obrađene su nastavne teme Digitalni građanin, Poštujmo različitosti, Prava i odgovornosti. Virtualna učionica i kurikulum (Modul 4) olakšali su dostupnost materijalma za nastavnika i učenike.

Učenike su razveselile zanimljive obrazovne igre u seriji Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”:

Slika 5Slika 6
Slika 5. i 6. Učenici koriste obrazovne igre Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”

Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija).

Slika 7Tako su učenici rješavali i prigodni kviz „Daj svoj online doprinos“ . U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njihovu statusu doprinosa boljem internetu.

Slika 7. Kviz „Daj svoj online doprinos“

Magna Carta je engleska povelja iz 1215. godine. Jedan je od najvažnijih povijesnih dokumenata i danas se poštuje kao temelj predstavničke vlasti i demokracije te začetak poštivanja ljudskih sloboda. U čast obilježavanja 800 godina njena postojanja, u Velikoj Britaniji stvara se Magna Carta za digitalno doba. Uz njenu pomoć, učenici su u manjim grupama analizirali digitalna prava. Razradili su i definirali 9 pravila te ih posložili u obliku dijamanta pri čemu je na vrhu dijamanta najvažnije pravilo a na dnu, po njima, najmanje važno pravilo. Svaka grupa objasnila je svoje razloge „slaganja“ pravila.

Slika 8Slika 9Slika 10
Slika 8., 9., 10. Aktivnost o digitalnim pravima

Internet je odličan alat koji omogućuje slobodu izražavanja u demokratskom društvu. Mladi ljudi mogu dijeliti ideje, povezivati se s drugima i učiti o online svijetu. Međutim, ponekad pri tome mogu naići na uvredljive poruke i sadržaje koji prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Važno je potaknuti učenike na prihvaćanje da drugi mogu imati različite vrijednosti te da soboda izražavanja dopušta da svi ljudi imaju pravo glasa. Pri tome je važna odgovornost poštovanja prava i ugleda drugih ljudi.

Ova aktivnost motivira učenike da na različitim društvenim medijima prate i procijenjuju postove i poruke koje prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Vrlo često poneke grube poruke mladi tumače kao šale. Učenici su u grupama analizirali poruke i svrstavali ih u one koje su samo šala, prelaze granicu prihvatljivog ponašanja ili su čak protiv zakona.

Poruke/postove učenici su posložiti u obliku dijamanta – na dnu je pozitivna poruka, potom samo šala dok je na vrhu uvredljiva poruka internetskog zlostavljanja koja je protiv zakona. Grupe učenika usporedile su kako su posložile poruke. Komentirali su razlike u slaganju poruka kao i poneku pogrešno protumačenu poruku.

Učenici mogu kreiratii svoje poruke ili postove prema praznim poredlošcima.

Slika 11Slika 12Slika 13
Slika 11., 12., 13. Aktivnost izrade dijamanta s postovima

Učenici su gledali video spotove u kojima se pojavljuju i komentiraju razni oblici online mržnje s kojima su mladi suočeni. Slijedila je rasprava da li postoji više mržnje na internetu nego u stvarnom životu. Pri tome su učenici komentirali što je razlog tome te kako reagirati u takvim situacijama. Nakon rasprave, učenici su se podijelili u četiri grupe. Svaki tim usredotočio se je na rješenja za smanjenje online mržnje kako bi se osiguralo bolji i sigurniji internet. Pri tome su predstavljali: škole, zakon, internet industriju i korisnike interneta.

Svaka grupa trebala je osmisliti barem dvije aktivnosti koje će smanjiti online mržnju.

Internet industrija :

  • kreiranje i promicanje pozitivnog sadržaja i sigurnih usluga na internetu
  • poticanje korisnika da reagiraju na poteškoće dajući im jasne savjete o sigurnosti,
  • pružanje niza jednostavnih sigurnosnih alata i brz pristup potpori kod pojave problema.

Škola:

  • edukacija i poticanje učenika da pokazuju poštovanje prema drugima
  • edukacija učenika da dobro promisle prije nego nešto objave na internetu
  • poticati učenike da koriste i kreiraju pozitivni sadržaj na internetu.

Zakon:

  • osigurati da roditelji i skrbnici imaju pristup prikladnim informacijama i potpori
  • poticati industriju da kontrolira svoj sadržaj i usluge
  • osigurati sigurnost i dobrobit djece i mladih kroz djelotvorne sigurnosne zaštite djece na internetu
  • upozorenja i novčano kažnjavanje korisnika koji sudjeluju u širenju nasilja i mrženje putem interneta.

Korisnici interneta:

  • poštuju ostale korisnike interneta štiteći svoju reputaciju ali i reputaciju drugih
  • reagiraju na negativne/neprimjerene ili zabranjene sadržaje i komentare na internetu čime postaju „korisni promatrači“.

Grupe su predstavile svoje ideje ostalima.

Suočavanje s različitostima na internetu

Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima.

Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja.

Slika 14Slika 15Slika 16
Slika 14., 15., 16.: Analiza zadanih scenarija

Kompas emocija

Učenicima su prikazani određeni komentari i poruke koje se objavljuju na internetu. Učenici su promislili o osjećajima koje je poruka izazvala kod njih te prošetali po učionici i stali pored natpisa emocije koju trenutno osjećaju. Raspravljali su o potrebi pojedinih osoba da šalju uvrdljive poruke. Komentirali su mogućnost šale, ali i loših namjera te načine prijava, blokiranja i zaustavljanja onih koji to čine.