Od zabave do straha od hakiranja

denisV_ninaP

Denis Vincek i Nina Posarić

Sažetak

Čak 95,8 posto učenika osmih razreda OŠ Ante Kovačića u Zlataru ima Instagram profil. Njih 90 posto vidi zabavu u objavljivanju i pregledavanju tuđih objava. Rezultati ankete provedene među osmašima poslužili su kao intelektualna i emocionalna motivacija za radionice u kojima je naglasak stavljen na problem koji je detektiran u anketi: bojazan da račun bude hakiran. U panel raspravi zaključeno je da se hakiranje može spriječiti nedavanjem zaporke za pristup Instagram profilu drugim osobama, a minimizirati kreiranjem jake zaporke koja mora sadržavati kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i interpunkcija i pritom mora biti lako pamtljiva vlasniku računa.

Ključni pojmovi: Instagram, hakiranje, haker, zaporka.

Uvod

U tjednu u kojemu se obilježava Dan sigurnijeg interneta u svim trima osmim razredima OŠ Ante Kovačića, Zlatar provedene su ankete među osmašima u kojima je bio cilj doznati koliko učenika ima račun na Instagramu, koje su im navike, u kojoj im mjeri to čini zabavu te jesu li detektirali opasnosti koje im se u tom mrežnom okružju mogu dogoditi. Nakon ankete održali su stručni suradnik knjižničar Denis Vincek i učiteljica informatike Nina Posarić u svakom odjeljenju dvosatne radionice u sklopu nastave informatike. Iz dobivenih rezultata moglo se odmah ne samo analizirati navike nego i raspraviti o dobrim i lošim stranama Instagrama, s aspekta tinejdžera, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika kao informacijskih i informatičkih stručnjaka te donijeti odgovarajuće zaključke odnosno preporuke.

Metodologija istraživanja

Pošlo se od sljedećih hipoteza:
1. Više od 95 posto učenika osmih razreda ima račun na Instagramu.
2. Više od 75 posto mladih na Instagramu vidi samo zabavu.
3. Manje od 25 posto mladih na Instagramu osjeća strah da će biti ismijani u nekoj objavi.
4. Ne postoje statistički značajne razlike u odgovorima ispitanika triju osmih razreda.

Odlučeno je provjeriti hipoteze na cijeloj populaciji (N = 53) s obzirom na to da broj jedinica nije velik. Za provođenje istraživanja odabran je Google obrazac zbog jednostavnosti konstruiranja anketnih pitanja, lakoće distribucije i trenutnog dobivanja rezultata. Anketni upitnik sadržavao je 18 zatvorenih i četiri otvorena pitanja.

Rezultati i rasprava

Anketni upitnik ispunilo je 48 učenika, što čini 91 posto cijele populacije. Rezultati su pokazali da ne postoji statistički značajna razlika u odgovorima, čime je potvrđena četvrta hipoteza, pa su odgovori ispitanika triju odjeljenja analizirani zajedno.

Istraživanje je pokazalo da 95,8 posto učenika ima profil na Instagramu, čime je potvrđena prva hipoteza. Nadalje, 85,4 posto ispitanika ima korisničke račune i na nekoj drugoj društvenoj mreži.

Od 46 ispitanika koji imaju račun na Instagramu, 37 ima dosad barem jednu objavu. Najviše ih objavljuje fotografije – 56,3 posto, no taj je postotak veći s obzirom na to da je 25 posto ispitanika odabralo opciju „fotografije i videi“. U objavama 64,6 posto ispitanika dodaje opise, a 12,5 posto i opise i hashtagove. Čak 41,7 posto učenika reklo je da atraktivnosti objave na Instagramu pridonose fotografije, 3 posto ističe da su to videi, 29,2 posto odabralo je opciju „videi i fotografije“, a nijedan glas nisu dobili ni opisi ni hashtagovi. Impresivnih 79,2 posto ispitanika objavilo je barem jedan Instagram story, i to podjednako i fotografije i videe, a polovina ih obogaćuje različitim efektima. Svi ispitanici koji imaju korisnički račun na Instagramu najčešće mu pristupaju putem mobitela. Čak 39,6 posto ispitanika pristupa Instagramu 10 i više puta na dan. Tričetvrt ispitanika zna da Instagram postoji od 2010., a 90 posto ispitanika da je Instagram u vlasništvu Facebooka. Čak 91,7 posto ispitanika lajka objave na Instagramu, dok ih tek 52,1 posto komentira. Opcijom komuniciranja putem poruka na Instagramu koristi se 85,4 posto ispitanika. IGTV prati polovina ispitanika.

Čak 90 posto ispitanika s računom na Instagramu u toj društvenoj mreži vidi samo zabavu, čime je potvrđena druga hipoteza, s time što ih se 70,8 posto izjasnilo da ih Instagram privlači zbog objava, dok je ostatku ispitanika zanimljivije gledati storyje. Izdvajamo neke od odgovora na otvoreno pitanje zašto je učenicima Instagram zabavan: ima cool objava; zato što se možeš dopisivati i gledati slike od prijatelja; zbog polugolih slika zgodnih cura; tamo pratim najnovije trendove; jer mogu gledati što drugi rade ili gdje se nalaze; ima zabavnih videa; možeš pratiti poznate što rade i čitati što misle; pratim svog idola; pratim svoje osobe; upoznajemo daleke krajeve; vidimo fotke cool hrane; zbog cura; zato što mogu trenutno podijeliti neki sadržaj.

Na pitanje postoje li neke opasnosti na Instagramu, 79,2 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. U otvorenom pitanju, koje je ispunilo 40 ispitanika, tek njih 10 posto spominje strah od toga da će biti ismijani, čime je treća hipoteza potvrđena. U odgovorima spominju se pedofili koji žele stupiti u kontakt s malodobnom djecom i slanje uvredljivih poruka, a čak 70 posto ispitanika ističe strah od toga da će biti hakirani.

Opis radionice

Voditelji radionice nisu očekivali da će naglasak biti na tome da učenici najviše strahuju od toga da im korisnički račun bude hakiran pa se dogodilo ono što se u didaktici naziva fenomenom razredne kvake. Cilj je ostao isti – poučiti učenike da svoju aktivnost pretvore u siguran boravak na Instagramu – no naglasak je stavljen na u anketi detektirani problem hakiranja.

S obzirom na 10 posto ispitanika koji strahuju da će zbog objava biti ismijani, a pogotovu na spominjanje slanja polugolih fotografija i pedofila – što sve možemo svesti pod elektroničko zlostavljanje – učenici su potaknuti da na papir napišu barem jedno pitanje koje bi si svatko trebao postaviti prije bilo kakve objave i nastao je niz pitanja o kojima bi uvijek trebalo razmisliti: 1. Je li fotografija dobra?; 2. Gdje je snimljena?; 3. Slaže li se osoba na fotografiji da to bude objavljeno?; 4. Može li dospjeti u nevolju?; 5. Može li se loše osjećati?; 6. Hoće li plakati?; 7 .Mogu li ja dospjeti u nevolju?; 8. Jesam li svjestan toga da svatko može dalje dijeliti tu fotografiju?; 9. Jesam li svjestan toga gdje sve ta fotografija može završiti?; 10. Hoće li biti sve u redu ako netko iz moje obitelji vidi tu fotografiju?; 11. Hoće li biti sve u redu ako netko iz obitelji osobe koja je na fotografiji vidi tu fotografiju?; 12. Kako ću se osjećati za godinu dana kad vidim tu fotografiju?; 13. Kako ću se osjećati za sedam godina kad vidim tu fotografiju? Sva navedena pitanja odnose se i na videe. Heurističkim razgovorom učenici su zaključili kako navedena pitanja služe prevenciji cyberbullyinga.

Što se tiče hakiranja, učenici su u panel raspravi definirali to kao „situaciju kad ti netko drugi preuzme vlast nad profilom“ i objavljuje nešto što vlasnik računa nikad ne bi objavio. To može čak dovesti i do krajnosti da haker promijeni zaporku pa vlasnik računa više uopće nema kontrolu nad svojim Instagram profilom. Iskristaliziralo se da postoje i situacije u kojima vlasnik profila svjesno daje osobi od povjerenja podatke za pristup svojemu profilu, no nekad se dogodi da osoba od povjerenja to i nije, a lanac se zna nastaviti tako što ta osoba nastavi dijeliti drugima podatke za logiranje.

U vođenom razgovoru učenici su detektirali dva načina kako izbjeći takvu situaciju: 1. Nikome ne davati zaporku za pristup Instagram računu; 2. Izraditi kvalitetnu zaporku.

U panel raspravi naglasak je na kraju stavljen na to kako treba izgledati kvalitetna zaporka pa su voditelji radionice prezentirali nekoliko zaporki i na konkretnim primjerima objasnili što kvalitetna zaporka treba sadržavati. Više je učenika istaknulo kako su slabe zaporke – a očito se vrlo često koriste – one u kojima je njihovo ime i/ili prezime, i to obično u kombinaciji s datumom, mjesecom i godinom njihova rođenja; nazivom grada ili imenom simpatije.

Zaključak

Istraživanje među učenicima triju osmih razreda OŠ Ante Kovačića, Zlatar pokazalo je da ih je 95,8 posto na Instagramu, a 90 posto njih vidi zabavu u objavljivanju i pregledavanju tuđih objava. Čak 79,2 posto ispitanika svjesno je toga da na Instagramu postoje i opasnosti, no samo četvero od njih strahuje da bi moglo biti ismijano, dok ih 70 posto izražava bojazan da im profili budu hakirani. Stoga je u radionici koja je uslijedila nakon analize rezultata ankete u panel raspravi, uz razgovor o tome na što treba paziti prilikom objavljivanja fotografija kako sve ne bi preraslo u elektroničko zlostavljanje, naglasak stavljen na zaporke. Hakiranje se može spriječiti nedavanjem svoje zaporke za pristup Instagram profilu drugim osobama, a vjerojatnost hakiranja minimizirati kreiranjem jake zaporke koja mora sadržavati kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i interpunkcija i pritom mora biti lako pamtljiva vlasniku računa.