Uporaba IKT-a u nastavi

maja_matijasec

Maja Matijašec

U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces.

Online ankete, kvizovi i provjere znanja

Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. i 24. ožujka u OŠ Andrije Palmovića Rasinja, a vodila ju je Daniela Usmiani, prof. matematike i informatike.

Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje.

Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije – alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja.

Projektno učenje u digitalnom okruženju – metoda 270°

Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana (7. i 14. travnja) u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.

Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?

1Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.

Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.

Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.

Projektna nastava i projektno učenje

Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.

Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnos2ti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.

Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.

Metoda 270°

Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).

Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.

Zaključak

Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.

Primer dobre prakse medpredmetnega povezovanja

  nuzaZ_matejaM

Nuša Žuber i Mateja Marčun

Poučevanje 21. stoletja naj ne bi bilo usmerjeno zgolj k podajanju snovi in spodbujanju mišljenja, temveč bi temeljilo k holističnemu pristopu poučevanja in spodbujanju naravne radovednosti učencev v avtentičnem kontekstu. Namesto tradicionalnih šolskih predmetov bi bilo mnogo bolj motivacijsko poučevanje, ki naj bi za izhodišče imelo pojave, ali kot jim pravi finska stroka FENOMENE. Preko njih in s pomočjo informacij ter pridobljenih spretnosti, naj bi učenci prestopali meje med šolskimi predmeti ter hkrati s tem razvijali veščine 21. stoletja: kritično mišljenje, ustvarjalnost, inovacije, timsko delo in komunikacijo. Učence je torej potrebno preusmeriti iz poti KAJ MISLITI, na pot KAKO RAZMIŠLJATI 1. »Učenje je učinkovito le, ko poteka v sodelovalnem vzdušju, kar pomeni, da je sodelovanje eksplicitni del učnega okolja, pa tudi, da je učenje povezano s skupnostjo« (Aberšek, 2014, p.2).

Eden izmed zahtevnejših izzivov učitelja v današnjem času je torej motivirati učence na način, da uvidijo smisel v učenju in uporabnosti znanj. Uvid pa je možen samo preko povezovanja različnih vsebin pouka s poudarkom na izkušenjskem učenju v povezavi z lokalnimi potrebami in željami. Močan prožilec motivacije za učenje je upoštevanje pozitivnih čustev. To je spoznanje, ki prihaja iz radovednosti, vedoželjnosti, z izkušnjo »aha efekta«. (Aberšek, 2014)

Razpis Dneva habitata 2017 naju je spodbudil k uresničitvi zgoraj napisanega povezovanja, poučevanja, interdisciplinarnega zlitja, upoštevanja pozitivnih čustev… Izhajali sva iz učnih načrtov, kriterijev razpisanega natečaja, strokovne literature, razvojne stopnje učencev in lokalnih posebnosti. Pri tem sva povezali likovno umetnost (oblikovanje na ploskvi, tridimenzionalni prostor), matematiko (geometrijo in merjenje, prikazi podatkov), slovenščino (neverbalno in verbalno komunikacijo), družbo (ljudje v družbi, ljudje v prostoru in ljudje v času) ter ne nazadnje naravoslovje in tehniko (spreminjanje snovi in živa bitja). Projektu sva zaradi navdahnjenosti s strani natečaja določili temo – javni prostor kot igrišče ter poimenovali projekt OD PROJEKTA DO IDEJE.

Učne vsebine iz predmeta naravoslovje in tehnika (javni prostor našega okolja, poslovne in bivalne stavbe, trdnost gradnje, poklici v gradbeništvu, spoznavanje postopkov obdelave papirja in vrste papirja) sva implementirali v raziskovanje naselja Križe, proučevanje stavb in javnih prostorov, izdelovanje maket iz Lego gradnikov, papirja, kartona, lepenke in prosojnih modelov iz naravnega materiala. Ob tem so spoznavali različne poklice v gradbeništvu (arhitekt, gradbenik, krovec, tesar…), pridobivali tehnična znanja različnih gradenj, razvijali stališča za vključevanje v družbo in z nadgradnjo reševali nove situacije iz področja naravoslovja in tehnike. (Vodopivec et al., 2011)

V samem projektu so proučevali, spoznavali in vrednotili družbeno, kulturno in naravno okolje, v vseh njegovih sestavinah ter interakcijah in soodvisnostih. (Budnar et al., 2011)

Pri aktivnem preoblikovanju prostora (makete naselja in učilnica na prostem) so učenci razvijali likovne kompetence, saj so izhajali iz razumevanja naravnega, osebnega, družbenega in kulturnega prostora. (Kocjančič et al., 2011)

Ob raziskovanju in spoznavanju domačega kraja in preoblikovanju učilnice na prostem so razvijali tudi matematične kompetence, saj so ob tem uporabljali matematičen način razmišljanja za reševanje problemov iz vsakdanjega življenja. Ob tem so gradili pojme in povezave, spoznavali ter učili nove postopke, ki so posameznemu učencu omogočili vključitev v sistem (matematičnih) idej in posledično vključitev v kulturo, v kateri živi. Naravo v učilnici na prostem ter širše šolsko okolje so sprejemali kot vir za matematično imageustvarjanje in raziskovanje. (Žakelj e tal., 2011)

V projektu sta sodelovala dva razreda OŠ Križe (4.a in 4.b). Ker tema sovpada s petimi šolskimi predmeti, smo se ga lotili širše, kot projekt, in delali na njem tri tedne.

Slika 1. Ogled šolske okolice

Na samem začetku smo ločili in spoznali javne prostore, ki se nahajajo v naselju Križe. Ker so vsem dostopni in na razpolago ter uporabo, naj bi služili tudi nekemu namenu. Lahko so prijetni, topli in polni izzivov ali pa zapuščeni, hladni in sami sebi namen. Obdajajo jih zgradbe, ki pomembno vplivajo nanje ter tudi na nas, prebivalce naselja. Prav zaradi tega smo v prvem delu projekta spoznali zgradbe naselja Križe, iz kakšnih gradnikov so imagenarejene in kako so umeščene v prostor. Sprehodili smo se po okolici šole ter si ogledali in prešteli javne prostore ter pomembne zgradbe. Javnih prostorov smo našteli zgolj tri in hkrati kar nekaj nam koristnih in pomembnih zgradb, ki jih obdajajo.

Slika 2. Pred kulturnim domom v Križah

clip_image006S pomočjo Lego gradnikov smo se lotili gradnje zgradb naše okolice. Pri tem smo spoznavali načine različnih gradenj clip_image008glede na povezavo gradnikov med seboj. Lego zgradbe smo nato umestili v šolski prostor – maketo, ter si ogledali še javne prostore, ki so ob njih nastali.

Slika 3. Izdelava šolske okolice z lego gradniki

Slika 4. Šolska okolica iz lego gradnikov

Pogovorili smo se o težavah, ki so nastopile pri gradnji in postavitvi v prostor (težko je z enakimi gradniki graditi različne zgradbe, nemogoče je bilo prilagoditi velikost zgradb na podlago makete).

Sledila je predstavitev poklicev, ki sodelujejo pri gradnji zgradb. Ob tem smo se ustavili na delu arhitekta in oblikovanju maket. V tem delu smo nato zgradili maketo iz odpadnih papirnatih škatel, ki smo jih poskušali še oblepiti in jim narisati podrobnosti. Stavbe smo nato ponovno umestili na maketo ter ugotovili, da je bilo oblikovanje iz papirja mnogo bolj primerno in posnemanje zgradb lažje, kot delo z »lego gradniki«. Tokrat so se nam javni prostori pokazali v primernejšem merilu.

clip_image010clip_image012
Slika 5. Izdelava modelov stavb iz papirja    Slika 6. Maketa šolske okolice iz papirja

Ker je pri gradnji zgradb zelo pomembna tudi struktura, smo se lotili še oblikovanja struktur zgradb naselja Križe. Učenci so spoznali, da nam strukture kažejo neko prosojno obliko, niso pa primerne za natančne makete in predstave.

clip_image015clip_image016
Slika 7 in 8. Prosojni modeli iz naravnih materialov

Ponovno smo umestili papirne zgradbe na maketo ter se pogovorili o tistih javnih prostorih, ki samevajo v našem naselju in so skoraj neopazni, zanemarjeni, neuporabni… Na drugi strani imamo javni prostor, ki ga vsako dnevno uporabljamo, a nas žalosti in jezi zaradi svoje slabe izkoriščenosti. Učenci so si kot izziv vzeli spremeniti, dodelati, dodati ideje za izboljšavo šolskega igrišča.

Tako nam je kot poslastica vseh preteklih dejavnosti ostal TEHNIŠKI DAN – Od projekta do ideje učilnice na prostem/ igrišča.

Na ta dan smo se seznanili z razvojem in oblikovanjem šolskih igrišč. Razmišljali smo o pomenu različnih tipov igral in namenu že obstoječih igral. Ogledali smo si s pomočjo računalniške predstavitve različne vrste in tipe igral (plezalne in domišljijske strukture, plezala, skrivališča…). Sledil je ogled šolskega igrišča ter beleženje in dodajanje tipov igral v preglednico. Po razgovoru in predstavitvi preglednic so učenci na terenu narisali skico obstoječega stanja. V razredu smo se nato seznanili, kako arhitekti načrtujejo zunanji prostor in kako ga predstavijo na načrtu (znaki za drevesa, grmovja, igrala….). Pomembno je bilo predstaviti pogled z višine – tloris in pomanjševanje ter povečevanje slik. Ob tem smo opravili tudi vajo povečave.

 clip_image019clip_image020
Slika 9. Ogled učilnice na prostem     Slika 10. Izdelava skice obstoječega stanja

V razredu so učenci s pomočjo skice natančno narisali načrt šolskega igrišča. Sledilo je pomembno vprašanje: Na kaj moramo pomisliti, ko načrtujemo novo/dopolnjeno šolsko igrišče?

Večina je bila mnenja, da potrebujemo vedenje o količini denarja, ki nam je na voljo. Ker ga imamo zelo malo, smo morali v ideje vključiti poceni materiale ter delo, ki ga lahko opravimo tudi na šoli. Sledil je razgovor o cenovno dostopnih materialih ter igralih, ki bi jih lahko sami oblikovali.

clip_image023clip_image024
Slika 11 in 12: Izdelava načrtov z lastnimi idejami

Naslednji korak je vodil k ustvarjalnemu delu tehniškega dne. K že narisanim načrtom so tokrat dodali lastne ideje, kaj vse bi si želeli vključiti v šolsko igrišče, a je cenovno dostopno, primerno za učence druge triade ter nudi obilico različnih ustvarjalnih iger.

Po končanem delu smo pregledali ideje, prešteli ponavljajoče ter jih zapisali v preglednico. Kar 17 učencev si je zaželelo sprehajalno čutilno podlago, 9 hišico na drevesu, 7 »gumolin« (tako so imenovali pot narejeno iz polovično zakopanih gum), 6 učencev si je zaželelo skrivališče ali zatočišče, 4 različne poligone, 5 peskovnik, 8 različne hribčke, 6 ribnik…

PREGLEDNICA NOVIH IDEJ ZA UČILNICO NA PROSTEM

tablica
clip_image026Ker so bile ideje zanimive in dostopne za izdelavo, smo jih predstavili tudi ravnateljici ter naslednji dan vsem ostalim učencem šole z razstavo OD PROJEKTA DO IDEJE.

Slika 13. Razstava projekta na šoli

Literatura

  1. Aberšek, B., 2014. Miselni preskok v izobraževanju. Dostopno na: www.solazaravnatelje.si.
  2. Eurydice, 2011. Teaching and Learning in Single Structure Education.
  3. Filipič, P., Kavčič, L., Kuhar, Š., Malijevac, T., Struna Bregar, A., Viki Šubic, B., 2013. Igriva arhitektura:Priročnik za izobraževanje o grajenem prostoru. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  4. FINNISH NATIONAL AGENCY FOR EDUCATION, 2016.
  5. Goličnik, B., Odprt javni prostor in njegovi uporabniki.
  6. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  7. Program osnovna šola, Likovna vzgoja, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  8. Program osnovna šola, Matematika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  9. Program osnovna šola, Naravoslovje in tehnika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  10. Silander,P., Phenomenal education, Phenomenom based learning, Teaching by topics. Dostopno na: http://www.phenomenaleducation.info/about.html
  11. Simoneti, M.,2010. Igrišča za otroke 21. stoletja. Nove usmeritve pri urejanju otroških igrišč. Mladina, 24.
  12. IGRIVA ARHITEKTURA, 4.12. 2017.

Podjetništvo v srednjih šolah kot izziv sedanjosti in prihodnosti

Entrepreneurship in secondary school as a challenge of the present and the future

robert_bertoncelj

Robert Bertoncelj

Povzetek

Strategija Evropa 2020 temelji na zmanjšanju brezposelnosti in boljšemu življenju, na pametni in trajnostni rasti s ciljem oblikovanja novih delovnih mest. Te zahteve je mogoče izpolniti le, če imamo inovativne, dobro izobražene in podjetniško razmišljujoče državljane, ki so sposobni radovedno in inovativno razmišljati in se prilagajati trenutnim izzivom, s katerimi se soočajo.

Mladi, ki so pripravljeni in sposobni, da postanejo podjetniki in uspešno razvijajo svoje gospodarske ali socialne povezave, bodo postali inovatorji v širših organizacijah, v katerih bodo delali.

Podjetniško izobraževanje je bistvenega pomena ne le za oblikovanje miselnosti mladih, ampak tudi za zagotavljanje znanja in spretnosti, ki so ključnega pomena za razvoj podjetniške kulture.

Ključne besede: trajnostno, inovativno, podjetništvo, veščine

Abstract

European Strategy 2020 is based on a decreased unemployment rate and better life as well as smart and sustainable growth with a goal to create new jobs. These criteria can only be met if we have innovative, well-educated and business targeted citizens, who are able to think out of the box and adapt to the challenges which they are faced with.

Young people who are prepared and able to become entrepreneurs, and are successful in creating their economic and social networks, are going to become innovators in a wide variety of companies where they will be working.

Entrepreneurship education is essential not only for the formation of the mind –set of young people but also for providing knowledge and skills which are crucial for the development of the entrepreneurship culture.

Key words: sustainable, innovative, entrepreneurship,, skills

Uvod

Na Šolskem centru Kranj ustvarjamo in prenašamo znanje, ki našim dijakom omogoča uspešno vključevanje v globalno okolje. Zaposleni smo zvesti vrednotam šole, ki so delavnost, strokovnost, odgovornost, inovativnost, etičnost, sodelovanje, poštenost, pozitivna naravnanost ter skrb za okolje.

Pozabljamo pa na veščine, ki so zelo pomembne v nadaljnjem življenju mladostnika in bi omogočile drugačen pristop in vizijo v prihodnost. Tukaj mislim predvsem na podjetniške veščine, ki jih do sedaj niso poznali oziroma jih poznajo v manjši meri.

Šola bi morala z uvajanjem podjetniške miselnosti in izvedbo določenih projektov stimulirati in na ta način doseči še kakovostnejši pedagoški proces, saj bi izboljšanje kompetenc učitelja na področju podjetništva pripomoglo k povezovanju učne snovi s primeri iz prakse. Dragocene bodo tudi nove izkušnje, ki jih bo učitelj pridobil v podjetju, saj bo s tem obogatil svoj odnos do učencev in kolegov v kolektivu.

Pomemben vidik v prihodnosti poleg obveznega in strokovnega izobraževanja pa je tudi vpeljevanje podjetniške miselnosti, ki je gonilo bodočega napredka in blagostanja tako posameznika kot celotne družbe. V luči tega dejstva sva s kolegom razmišljala o možnostih pilotnega vpeljevanja podjetniške miselnosti v srednješolskem izobraževanju oziroma kot začetek nekaj novega.

V tej smeri sem začel razmišljati v tej smeri, ko sem lansko leto pri podjetju Meteor d.o.o., v programu DPKU opravljal izobraževanje na praksi (dvig poklicnih kompetenc učitelja).

Z delom v podjetju Meteor d.o.o. sem pričel v petek 1. septembra 2017. Prvi delavni dan se je pričel z seznanitvijo delavnega okolja in delavnih nalog.

V razgovoru z lastnikom podjetja sva opredelila moje delavne naloge in prednostne usmeritve pri nadaljnjem razvoju podjetja, kar je bil za mene velik izziv na področju trženja, informatike in podjetništva. Njegova želja je bila, da poskušam pridobiti nove turistične aranžmaje, kateri bi vključevali novo pridobitev podjetja, in sicer avtobusno prikolico za 45 koles.

Pri načrtovanem usposabljanju sem imel v mislih tudi idejo, kako bi omenjeno prikolico vključil v šolski proces kot del šolskega programa (Projektni teden). Pri tem me je vodila misel, kako bi z osvojitvijo novih kompetenc na področju informatike (izdelava internetne strani v WordPressu) in podjetništva vključil nova znanja v izobraževalni program kot del odprtega kurikuluma. Do sedaj tega v učnem načrtu še nikoli ni bilo, zato bom predlagal uveljavitev novega modula, ki bi vseboval nove veščine in bi izobraževanje postavil na višjo raven.

V času strokovnega usposabljanja sem bil navzoč kot spremljevalec turističnih aranžmajev z namenom spoznati ustroj delovanja turistične agencije in spoznati stranke ter njihova razmišljanja o izpeljavi še boljše turistične ponudbe. Pri tem sem s fotografiranjem pridobil slikovni material (fotografije), katere sem kasneje uporabil pri promociji turističnih aranžmajev. Slikovni material je bilo potrebno obdelati z ustreznimi programi, s katerimi sem se prvič srečal (Photoshop). V podjetju so bili vešči v obdelavi digitalnih fotografij, tako da mi je bilo učenje z novim orodjem olajšano.

Turistične ponudbe je bilo potrebno marketinško obdelati in jih objaviti na medijih kot so internetna stran in facebook. Ravno zato je bilo potrebno narediti internetno stran, ki bo omogočala večjo prepoznavnost podjetja in posledično večjo zasedenost omenjene avtobusne prikolice in ostalih storitev.

Podjetnika definirajo osebnostne lastnosti, veščine in poslovna znanja. Vsega tega pa se ne da naučiti le iz knjig, podjetnike je treba vzgajati že od mladih nog. V Sloveniji se ta miselnost počasi prebija tudi v šole. Podjetništvo je mnogo več od ustanovitve in vodenja podjetja, je odnos do življenja, način, kako razvijamo in uresničujemo svoje ideje na vseh področjih.

Uspešnega podjetnika definirajo osebnostne lastnosti, veščine in poslovna znanja. Vsega tega pa se ne da naučiti le iz knjig, podjetnike je treba vzgajati od malega.

Zaključek

Mnogo je k razvoju podjetnosti pripomogel internet s svojo dostopnostjo znanja, informacij in globalizacije, ki je razrahljal meje med državami, verami in če hočete nazadnjaškimi prepričanji.

Če bomo mladim ponudili podjetniško prakso, bodo mladi znali tudi sami ustvarjati poslovne priložnosti in postali tudi bolj zaposljivi, saj podjetja že dolgo ne zanima več, iz katere šole prihaja kandidat, ampak kaj v resnici zna, koliko je samoiniciativen, prodoren …

Če želimo biti ustvarjalni, moramo ustvarjalnost spodbujati. Sistematično bi morali vzgajati učitelje, da od mladih pričakujejo več. V podjetništvu je namreč ključno vprašanje, ali znamo izkoristiti to, kar smo se naučili. Ali znamo znanje uporabiti, ga vnovčiti, drugače povedano prodati. Nemalokrat so dijaki s svojimi idejami in znanjem naredili izjemen izdelek ali storitev, ki pa je niso znali vnovčiti oziroma o tem niso niti pomislili. Malo je profesorjev, vodilnih delavcev na šolah, ki podjetništvo razumejo in ki bi ga uvajali v program. Podjetništva se ne da učiti v teoriji, podjetništvo se lahko učimo izključno v praksi.

In kako to narediti? Tako da mlade pošljemo na teren, pri čemer pa mora mlada oseba vedeti, kaj želi doseči, imeti mora podjetniško miselnost, moramo jih naučiti podjetnega pogleda na svet, podjetniških veščin, kako presoditi podjetniško idejo. Moramo jih vreči v vodo, da bodo svoje ideje in znanje preizkusili v praksi.

Po drugi strani moramo vzpostaviti dialog med gospodarstvom in šolstvom, da bi skupaj našli rešitev, kako že v učnem procesu vzpostaviti okolje, ki bo spodbujalo razvoj podjetnosti. Šole bi morale postati bolj odprte in dovzetne do podjetnikov, da bi svoje znanje in izkušnje prenašali v šolsko okolje. Na ta način bi zagotavljali pridobivanja kompetenc mladim in sodelujočim v učnih procesih v srednjih šolah, ki so ključne za ustvarjalne in podjetne posameznike.

Literatura

Razvoj podjetniške naravnanosti in spretnosti v EU

Hrvatske nastavnice u učionici budućnosti u Briselu

daniela_usmiani

Daniela Usmiani

Pet dana (9. -13.10.2017.) nastavnice Daniela Usmiani iz Srednje škole Bedekovčina i imageDubravka Granulić iz OŠ Budaševo – Topolovac – Gušće ​provele su u okviru eTwinning mobilnosti Agencije za mobilnost i programe EU u Briselu. Učestvovale su na seminaru Future Classroom Lab organiziranom od strane Europian Scoolnet-a, organizacije koja povezuju mrežu Ministarstava obrazovanja u zemljama Europe i glavna joj je zadaća promicanje inovativnih metoda u obrazovanju.

Tijekom tečaja nastavnici osvještavaju važnost programiranja i računalnog razmišljanja u današnjem društvu i obrazovanju.

Seminar je organiziran od strane European Schoolnet organizacije koja povezuje 31 europsko ministarstvo obrazovanje čiji je cilj donositi inovacije u poučavanje ključnim nositeljima obrazovanja: školama, nastavnicima, ministarstvima, istraživačima.

imageTijekom Future Classroom Lab  seminara upoznali smo se s nizom IT alata: Kodu, Scratch, App Inventor, PocketCode,Minecraft, Twine. Imali smo prilike testirati osnovne naredbe i kreirati jednostavnije aplikacije.

Najbučnije je bilo na radionici Lego Mindstroms&WeDo gdje smo radeći u timovima programirali robota da hoda unaprijed utvrđenom stazom.

Zadnji dan imali smo prilike pokazati svoje znanje u Heckathonu – opet smo radeći timski kreirali vlastitu aplikaciju koristeći neki od naučenih alata. 

Vrlo interesantno i korisno bilo je predavanje o kvaliteti eTwinning projekata, gdje smo učili metode kako unaprijediti i učiniti kvalitetnijim sam projekt.

Najvrijednija je od svega bila mogućnost komuniciranja s kolegama iz drugim zemalja, razmjena iskustava i zajednički rad te se nadam da će iz tog druženja izniknuti novi,kvalitetni eTwinning projekti.

Našlo se i  malo vremena za obilazak Brisela, njegovog velebnog trga Grand Place-a  okruženog impozantnim građevinama. Otišle smo i pogledati jedan od simbola grada – fontanu Manneken Pis – dječaka koji piški i za kojeg se čak i šiju odijela. Vidjele smo i opipale brončanu statuu Everarda ’t Serclaesa, koji se opirao okupaciji Flamanaca (1388.), i koji je ubijen upravo na trgu. Vjeruje se da dodirivanje njegovih nogu i ruku donosi sreću.

Uspjele smo na kratko razgledati  interaktivni muzej Parlamentarijum u kojem je na dinamičan i interaktivan način prikazana povijest Europe.

Također, uspjele smo razgledati svjetski poznat Atomijum, 103 m visoko struktura izgrađena sa Svjetsku izložbu 1958. Godine koja je danas najveća atrakcija Brisela, kao i prošetati se Mini Europom gdje se može vidjeti preko 350 europskih znamenitosti umanjenih  25 puta, otvorenog 1989. godine.

Brzo je proteklo 5 dana u dinamičnom okruženju s puno rada i učenja i svakako preporučujemo svim nastavnicima seminar, kao i eTwinning mobilnosti kao mogućnost kao mogućnost kvalitetnog stručnog usavršavanja.

Poticanje kreativnosti i inovativnosti primjerenim

odabirom zadataka

lidija_kralj

Lidija Kralj

Slijedeći zacrtane i utabane putove matematičkih programa i sadržaja u udžbeniku često zaboravljamo ili nemamo vremena za zadatke koji nemaju samo jedno rješenje, zadatke koji se ne rješavaju po recepturi nego traže širi pristup, pronalaženje informacija, kritički odabir, zaključivanje, procjenjivanje te pronalaženje ili osmišljavanje matematičkog modela koji će nam pomoći riješiti postavljeni zadatak.

Pri odabiru zadataka kojima se potiče kreativnost i inovativnost trebali bismo zadovoljiti ove kriterije:

  • zadatak ima kontekst koji je blizak učenicima ili ga mogu razumjeti nakon proučavanja dodatnih informacija
  • zadatak ima jasno postavljene uvjete koje rješenje treba zadovoljavati
  • rješenje je dostižno sa znanjem koje učenici imaju
  • dostupne su dodatne informacije, ako je potrebno
  • postupak rješavanja traži povezivanje različitih kompetencija
  • složenost zadatka odgovara vremenu koje učenici imaju na raspolaganju za rješavanje.

Rješenja takvih zadataka ne moraju biti jednoznačno određena, može ih biti više, učenici trebaju uvidjeti različite načine rješavanja ili različita rješenja, a očekuje se i da argumentiraju zašto su odabrali neko rješenje. Iz naše učiteljske perspektive,, kod ovakvih zadataka najčešće nam je važniji proces pronalaženja rješenja i njegovo predstavljanje nego samo konačno rješenje. Što se odražava i u vrednovanju učenika pri rješavanju takvih zadataka.

Rješenja takvih zadataka učenici obavezno moraju predstaviti pred razredom, na panou, mrežnim stranicama ili na neki drugi način javno objaviti. Komponente predstavljanja i objavljivanja daju učenicima povratne informacije o vrijednosti njihovog rada te omogućavaju jezično izražavanje koje nam često u matematici nedostaje.

Metoda 270

Zanimljive i dobre rezultate daje Metoda 270 u kojoj učenici rješenja takvih zadataka pripremaju u obliku interaktivnih digitalnih sadržaja kojima ujedno i poučavaju svoje vršnjake. Omogućavanjem da učenici odaberu žele li svoje znanje iz određene matematičke cjeline pokazati na papirnatom pisanom ispitu ili interaktivnim digitalnim sadržajem prepuštamo im barem dio kontrole nad onime što uče te kako će pokazati naučeno.

Metoda 270-kakoKorištenjem takve metode rada potičemo učenika da budu samostalniji i dogovorni za svoje rezultate, razvijamo njihove organizacijske vještine jer trebaju osmisliti kako će njihov rad izgledati, što će sadržavati, koje dodatne sadržaje trebaju, tko im pri izradi može pomoći, kakve im tehnologije i oprema treba. Kako bi napravili jedan interaktivni, digitalni, matematički sadržaj učenici trebaju iskoristiti svoje vještine kreativnog izražavanja, a pri njegovom prezentiranju i vještine govorništva i prezentacije, koje često u matematici zanemarujemo. Pritom se računala, internet i mobilni uređaji koriste za stvaranje obrazovnih sadržaja, dakle dobivaju smislenu i svrhovitu ulogu u procesu obrazovanja uz istovremeni pomak učenika od pukih potrošača tuđih sadržaja prema kreativnim i inovativnim proizvođačima.

Naravno ne možete jednostavno reći učenicima: “Očekujem da napravite rad na temu prizmi”. Najprije morate sebi, a i njima jasno objasniti što očekujemo, kako ne bi bilo razočarenja krajnjim rezultatima. Kako i kod svih obrazovnih metoda, trebaju vam unaprijed zadani kriteriji vrednovanja i neka vrsta podsjetnika s nabrojanim elementima koje svaki rad treba sadržavati. teme koje su moji sedmaši i osmaši imali su bile: pravilna trostrana prizma, odnos dviju kružnica, dodekaedar, kaleidoskop, Talesov poučak, graf linearne funkcije [1]. Ukratko ništa egzotičnog u naslovu, ali je svaki rad morao imati sadržaj koji nije u udžbeniku. Tako da su neki radili origami modele, prema YouTube videima izrađivali predmete (kaleidoskop), povezivali sa sadržajima iz fizike (lom, svjetlosti). Za te dodatke je trebalo učenike lagano usmjeravati gdje da potraže ideje za dodatke pa ih time naviknuti da pretražuju internet i pronalaze odgovarajuće sadržaje.

Primjer popisa elemenata učeničkih radova, koji sam koristila:

  • Objašnjenja
  • Primjeri
  • Zadaci
  • Slike
  • Video
  • Kviz
  • Njihov autorski rad (slike, video, kviz)
  • Primjeri koji nisu iz udžbenika
  • Interaktivni sadržaj i slike iz GeoGebre
  • Dodatni sadržaji drugih autora.

Tijek stvaranja takvih radova je važan i učenicima u početku treba pomoći da uoče što radove čini dobrima, kako ih nadopuniti da budu kvalitetniji te ih savjetovati kako dobro predstaviti radove i uključiti publiku (suučenike) u predstavljanje. Tim postupcima omogućavamo učenicima da primijete postupke koje mi koristimo kod stvaranja obrazovnih sadržaja ili držanja nastave, a ujedno možemo i mi od učenika naučiti nešto novo.

Predlažem da učenicima preporučite jedan ili više računalnih programa ili online alata zbog lakše usporedbe rezultata i davanja tehničkih savjeta. Primijetila sam da je učinkoviti korištenje grupa na društvenim mrežama (Yammer na @skole.hr; [3] i [4]) za dijeljenje uputa, videozapisa s pojašnjenjima kako se neki program koristi te posebice za razmjenu ideja i davanje savjeta kako poboljšati rad. Moji učenici su koristili programe: GeoGebra, Sway, Office Mix, Blendspace i Zondle.

Može i offline

Naravno poticanje učenika na kreativnost u matematici ne treba biti isključivo korištenjem digitalnih programa. Evo nekoliko primjera zadataka otvorenog tipa koji su korišteni za timske radove u cjelini Geometrijska tijela u 8. razredu, a rješenja su učenici prikazali uživo i na papiru [2].

Traži se šator

Dimenzije šatora trebaju biti najmanje: 2 m dugačak, 1 m širok, 1 m visok. Šator treba imati sve stranice i pod od istog materijala. Oblik odaberite sami. Treba biti što jeftiniji, dakle što manje materijala je potrebno to bolje. Za koji oblik je potrebno najmanje materijala? Zašto ste odabrali baš taj oblik?

Kula za princezu

Tata želi napraviti drveni dvorac za princezu. Princeza je nacrtala nekoliko prijedloga, a vi odaberite jedan i izračunajte količinu potrebnog materijala. Ukupna visina dvorca treba biti najviše 150 cm, a širina 1 m. Za koji oblik je potrebno najmanje materijala? Zašto ste odabrali baš taj oblik?

Ljetna terasa

Roditelji žele napraviti ljetnu terasu s krovom (sjenicu). Na terasi treba biti mjesta za stol veličine 1 x 2 m i 6 osoba oko njega. Predložite oblik terase, ograde i krova i izračunajte potrebnu količinu drveta za izradu. Za koji oblik je potrebno najmanje materijala? Zašto ste odabrali baš taj oblik?

Učenici su na raspolaganju imali dva školska sata, s tim da je prvi sat bio namijenjen rješavanju zadatka, a drugi prezentaciji i ocjenjivanju. Svaka grupa od četiri učenika je trebala pripremiti trominutno predstavljanje svojeg rješenja. Kriteriji ocjenjivanja bili su: ispunjavanje uvjeta zadatka, točnost računa, kvaliteta predstavljanja i umjetnički dojam.

Važne komponente ovakvog načina rada bile su: razvijanje organizacijskih i prezentacijskih vještina, primjena matematičkih modela na kontekstualne zadatke, argumentirano raspravljanje te procjena svojeg i tuđeg rada.

Dobrobiti

S ovakvim načinom rada počela prije tri godine s jednim razredom učenika koji su izradu digitalnog udžbenika smatrali zabavnim i vrijednim poslom. Vidjevši što sve mogu napraviti odlučila sam svaku generaciju “malo pogurnuti” da naprave više i cijeli postupak učinio je i učenike i mene sretnijom i zadovoljnijom. Posebno veselje bilo je kad su učenici s prilagođenim programom matematike prezentirali svoje radove i kad sam ja ostala iznenađena onime što su napravili jer se ništa od toga nikad nije vidjelo na njihovim pisanim ispitima.

Metoda 270-interaktivnostUčenici su pokazali kreativnost u stvaranju obrazovnih sadržaja, a njihove radove objavili smo na školskim mrežnim stranicama te tako stvorili digitalnu knjižnicu koju mogu svi koristiti. Online objavljivanje učeničkih radova i njihova javna vidljivost važna je iz nekoliko razloga. Tako da drugi učenici mogu učiti od njih, ali i da pokažemo učenicima da se njihov rad i trud cijeni i da smo ponosni na ono što su napravili.

Posebna dodana vrijednost je suradnički rad međunarodnih timova na takvim zadacima, primjerice u okviru eTwinning ili Erasmus + projekata.

Napravljeni rad obavezno treba pokazati pred cijelim razredom te uključiti cijeli razred kroz pitanja u kvizovima, zagonetke ili zanimljivosti. Na taj način učenici dosižu najvišu razinu učenja – poučavaju vršnjake. Po tome je metoda dobila i ime “Metoda 270° “- više od okreta (flip = 180°) ili sažeto “Svatko poučava svakoga uključivši i samog sebe”.

Literatura

  1. Lidija Kralj: Metoda 270 s primjerima učeničkih radova
  2. Lidija Kralj: Geometrijska tijela – primjeri zadataka otvorenog tipa za timski rad
  3. Lidija Kralj: Yammer- poslovna mreža postaje obrazovna, Školske novine, veljača 2015
  4. Lidija Kralj: Yammer kao učinkovita virtualna učionica, Školske novine, ožujak 2015