Erasmus+ projekt „Creative Classroom“

Nataša Hoić-Božić

Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci sudjeluje na projektu Creative Classroom koji je financiran u okviru Erasmus+ programa Ključna aktivnost 2 – Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (Key action 2: Partnerships in the field of education, training and youth). Svrha ovoga projekta je edukacija učitelja za izradu scenarija učenja koji se temelje na inovativnim metodologijama učenja i uključuju alate koji koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Počeo je u rujnu 2014. godine i traje 2 godine.

Voditelj projekta je tvrtka BCS Koolitus, Tallinn, Estonija, a partneri su Sveučilište Tallinn (Estonija), Sveučilište u Ljubljani (Slovenija), Sveučilište u Rijeci (Hrvatska), Sveučilište primijenjenih znanosti Helsinki Metropolia (Finska). Voditeljica projektnog tima pri Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci je Nataša Hoić-Božić.

Ciljevi projekta

Realizacija projekta temelji se na obučavanju učitelja iz Estonije koji će, okupljeni u fokus skupinu, izrađivati obrazovne materijale odnosno nastavne vodiče za svoje predmete uz primijenjenu inovativnih metoda učenja i poučavanja uz pomoć IKT. Na taj će način prezentirati primjere dobre prakse te zatim sudjelovati u edukaciji svojih kolega u školama. Uz to, izraditi će se elektronička verzija nastavnoga vodiča za učitelje diljem Europe, s ciljem omogućavanja uvođenja inovativnih alata i metoda u provođenje nacionalnih kurikuluma.

Osnovni ciljevi projekta su:

• osmišljavanje i održavanje inovativne obuke za učitelje iz Estonije okupljene u fokus grupu pod vodstvom stručnjaka iz područja edukacijske tehnologije
• uvođenje inovativnih alata i metoda pri provođenju nacionalnih kurikuluma
• izrada elektroničke verzije nastavnoga vodiča za učitelje te prijevod vodiča na engleski kako bi oni bili dostupni učiteljima diljem Europe.

Očekivani proizvodi

Obuka estonskih učitelja iz fokus grupe provest će se u vidu radionica. Na radionicama će se polaznici upoznati s metodologijama učenja, načinima korištenje odgovarajućih alata i primjerima dobre prakse. Stečena znanja koristit će kako bi razvijali nastavne vodiče pod vodstvom mentora. U nastavku su navedeni i kratko opisani očekivani proizvodi projekta.

Silabusi za radionice i popratni materijal – Na osnovu rezultata istraživanja o interesu za suvremene pedagoške modele i primjenu IKT u nastavi, provedenom u estonskim školama, izradit će se plan radionica i pripremiti popratni materijali. U svakoj radionici obrađivat će se dvije metodologije učenja, popraćene pregledom odgovarajućih IKT alata i primjerima dobre prakse. Pregled metodologija po radionicama prikazan je dijagramom. Teme uključuju dizajn inovativnih scenarija učenja, obrnutu učionicu (eng. flipped classroom), projektno učenje (eng. project–based learning), učenje pomoću igara (eng. game-based learning), projektno učenje (eng. problem-based learning), učenje istraživanjem (eng. inquiry-based learning), analitike učenja (eng. learning analytics), vrednovanje i procjenjivanje znanja.

Raspored tema po radionicama

Održavanje radionica – Organizirat će se četiri dvodnevne radionice, svaka u trajanju od 16 sati. Planirani terminu su u travnju, kolovozu i prosincu 2015. godine te ožujku 2016. Skupinu od 12-20 polaznika činit će estonski učitelji iz različitih predmeta poput matematike, engleskog jezika, povijesti,…

Nastavni vodiči – Tijekom drugog dana svake pojedine radionice sudionici će započeti samostalno razvijati nastavne vodiče. Svaki vodič treba sadržavati prikaz lekcije iz vlastitog predmeta prilagođene odgovarajućoj metodologiji učenja. Učiteljima će u razvoju vodiča pomagati mentori, a evaluaciju vodiča izvršit će eksperti (članovi projektnog tima). Konačne verzije vodiča će se objediniti i prevesti na engleski jezik te završno vrednovati. Na taj način će biti dostupne učiteljima diljem Europe.

Aktivnosti širenja rezultata – Rezultati istraživanja širit će se objavama vijesti i članaka, prezentacijama, posjetima školama i drugim aktivnostima. Također, održat će se završna videokonferencija kako bi se predstavili rezultati projekta sudionicima iz svake zemlje partnera.

Istraživanje u estonskim školama

Kao što je ranije spomenuto, sadržaji radionica osmišljeni su u skladu s rezultatima istraživanja o interesu za suvremene pedagoške modele i primjenu IKT u nastavi. Istraživanje je uključilo upitnik o raspoloživoj IKT infrastrukturi u školama, motiviranosti učitelja za primjenu inovativnih metoda u nastavi i njihovom poznavanju inovativnih metodologija poučavanja. Upitnik je popunilo 165 od 541 škole u Estoniji, pri čemu su na pitanja odgovarali ravnatelji, IT stručnjaci ili nastavnici.

Rezultati provedenog upitnika su pokazali kako u prosjeku na jedno računalo u školi dolazi 12 učenika, gotovo sve škole su pokrivene bežičnom mrežom no većina ih ne posjeduje tablet računala.

Učitelji su za primjenu IKT kod učenja i poučavanja u najvećoj mjeri motivirani od strane rukovodstva škola, kolega i samih učenika, ali je koriste i zbog primjene novog nacionalnog kurikuluma i to ponajviše u nastavi matematike, geografije, biologije i stranih jezika. Među razlozima zbog kojih učitelji ne koriste IKT u nastavi ističu se nedostatak vremena i vještina te nedostupnost odgovarajućih digitalnih nastavnih sadržaja za njihove predmete. Vezano za usvajanje novih vještina, ispitanici su izrazili veliki interes za teme koje su uključene u planirane radionice.

Zaključno

Znanstvenici s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci sudjelovat će u osmišljavanju i izvedbi dviju radionica, u prosincu 2015. godine i u ožujku 2016. To će im omogućiti da rezultate svojih istraživanja i iskustva iz prakse podijele s partnerima, a nakon toga i sa samim polaznicima.

U tijeku su aktivnosti pripreme silabusa i izrade popratnih materijala za radionice, a započele su i aktivnosti širenja informacija o projektu. Ciljevi projekta i projektne aktivnosti predstavljene su zainteresiranima na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci u siječnju 2015. godine.

Vjerujemo da ćemo rezultatima ovoga projekta, u suradnji s našim partnerima, pridonijeti i razvoju obrazovanja potpomognutog IKT tehnologijama u Hrvatskoj te prenijeti hrvatskim učiteljima primjere dobre prakse nastale tijekom rada njihovih kolega iz Estonije.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije

Razvoj informacijskog društva

Miro Matijaš

Razvoj globalnog ICT tržišta mjeri se indeksima koji okupljaju i sabiru rezultate različitih indikatora i slažu ih prema statističkim vrijednostima. Tako rast i razvoj ICT tržišta postaje transparentan. (Ivanović, 2011: 4). Indeksom DAI (Digital Access Indeks) ispituju se sposobnosti pojedinaca da učinkovito koriste informacijsko komunikacijske tehnologije. (Ivanović, 2011: 1) Kako i koliko ih koriste najbolje se vidi ispitivanjem ključnih kategorije, a riječ je o infrastrukturi, dostupnosti, znanju, kvaliteti i korištenju ICT-a. Zatim je važan indeks ICT-OI (Opportunity Indeks) njime se ispituje razvijenost digitalnih mogućnosti ICT-a. Isto tako je bitno indeksom DOI (Digital Opportunity) propitati kako države rješavaju samu dostupnost ključnim tehnologijama. Navedeni se indeksi na kraju sabiru i prelijevaju u jedan jedinstveni pokazatelj ITU ICT-a u kojemu se očitava sposobnost i operativnost država da osiguraju što širu dostupnost ICT kako bi se napredovalo prema informacijskom društvu. U tom se kontekstu govori o tri stupnja u razvojnom procesu formiranja informacijskog društva. U samom startu ekonomija se usmjerava prema ovladavanju znanjem u širokom rasponu. Zato se ulaže u omogućavanje pristupa građanima kako bi aktivno koristili sve informacijsko komunikacijske tehnologije s pretpostavkom da je infrastruktura stabilna. U drugom stupnju razvoja podrazumijeva se visoka kvaliteta korištenja ICT u društvu. Treći stupanj znači praćenje rezultata ovog važnog procesa. Naime, redovito se vrše mjerenja kako bi se pratio rast utjecaja koji ICT tehnologija ostvaruje uslijed primjene. (Ivanović, 2011: 4).

Prema rezultatima međunarodnog dokumenta ‘ITU Measuring the Information Society’ (2011.) informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) postupno se šire u svim regijama svijeta. Sukladno tome raste dostupnost ICT-a, povezanost je u znatnom porastu. Cijeli taj proces potaknut je širenjem mobilnog interneta. O tome svjedoče permanentna mjerenja kojima se pokazuju smjerovi i razine razvoja informacijskog društva. Rezultati Dokumenta temelje se na ispitivanju informacija koje oblikuju političku platformu, na učinkovitosti učenja, dostupnosti ICT usluga, visini troškova širenja ICT usluga i na stupnju inovativnosti. I dalje su razlike između zemalja veoma velike. Unatoč razlikama trend sveprisutnih mobitela, mobilnih širokopojasnh usluga, pristup internetu od kuće koji porastao od 2007. za 41 posto. (ITU, 2011: Uvod, III). Komisija za digitalni razvoj prema navedenom Dokumentu zacrtala je četiri cilja koji bi se trebali realizirati do kraja 2015. godine. Prvi je korak omogućiti pristup širokopojasnim mrežama zemljama u razvoju. Tako bi se spriječilo njihovo isključivanje iz globalne digitalne ekonomije i aktualne informacijske revolucije. Nakon što se ostvari uključivanje pristupit će se mjerenju stupnja širokopojasnog razvoja. Za jednu takvu kompleksnu akciju potrebna je politička inicijativa koja promiče obuku aktera. I zadnji cilj sastoji se u formiranju stručnih povjerenika koji bi pronalazili adekvatne modele. Planirani program je neostvariv bez ulaganja. Moraju se osigurati izvori financiranja kako bi se planski ulagalo u razvoj telekomunikacijskih mreža. U suprotnom se znatno usporava razvoj prema društvu znanja osobito u zemljama s nižim nacionalnim dohotkom. (ITU, 2011: 2/4).

Zato je nužno propitati ekonomski sustav koji očito ne ulaže dovoljno niti ciljano prema prioritetima jer ne osigurava dostatna ulaganje u razvoj društva znanja, i tada naravno zamire intelektualni kapital. Kako je to pitanje rješavano u Turskoj veoma ilustrativno pokazuje Yilmaz u svom radu „Prijelaz u društvo znanja u Turskoj. Sadašnje stanje: perspektive i budućnosti“. (Yilmaz, Y. 2012). On detaljno analizira i opisuje proces tranzicije prema društvu znanja s namjerom da ukaže na perspektive i blisku budućnost s obzirom na aktualno stanje u Turskoj. Pri tom polazi od opće poznatih mjesta kojima problematizira narav gospodarstva, koncept društva znanja, društvene mreže, fenomen e-vlade, intelektualni kapital u aktualnom kontekstu. Gospodarstvo doživljava niz promjena. Prva se očituje u samoj ekonomskoj strukturi koja se više ne temelji na robi nego na nematerijalnim sredstvima. Stoga je za napredak gospodarstva postalo znanje ključno, dakle informacije su zamijenile materijalni proizvodi. Tako ni kapital ne leži u materijalnim dobrima, njegova je snaga u intelektualnim vještinama. Znanje na prvom mjestu omogućuje napredak i stvarnu korist u gospodarstvu novog doba, sposobno je proširiti spoznaje i nadići regionalne granice. Novi pristup znanju teži integraciji različitih znanja, a rezultat svega je sposobnost proizvodnje znanja u kontinuitetu. To je siguran put kojim će se uvoditi tehnološke promjene ključne za razvoj društva znanja. Za razliku od informacije znanje ima vodeću ulogu jer osigurava organizacijsku dimenziju, povezuje i sve važne segmente integrira. Zato je nužno održavati stanje u kojemu se promovira kontinuirano učenje kako bi se ostvarili preduvjeti za stvaranje inovativnih rješenja u gospodarskim akcijama. I radniku se u kontekstu konstituiranja društva znanja jednostavno mora omogućiti ovladavanje informacijama kako bi racionalno koristio ona znanja koja mogu unaprijediti samu organizaciju rada. U tom smislu je važna temeljita obrada informacija, prijenos, suradnja i razmjena. Pod tim vidom u Turskoj je pokrenuta inicijativa i akcijski plan kojima se organizirano i planski nastojalo promatrati i mjeriti rad javnih računalnih mreža, te stvaranje konkurentne ekonomske strukture kako bi se tranzicija u turskom društvu bazirala na znanju. Ulagalo se u povećanje broja osobnih računala, u povećanje broja korisnika interneta također, pratio se broj telefonskih linija i broj mobilnih pretplatnika ali se računalo i na rast broja korisnika širokopojasnih pretplata. Po tim komponentama, kada se one statistički poslože, može se vidjeti proces razvoja i rasta, a osobito je zanimljiva transformacija društva u novo društvo znanja. Kada se povećao broj pretplatnika i korisnika interneta i kada je porastao broj upisa na svim razinama obrazovanja sukladno tome je porastao broj inovacija. Ciljano i planski usmjereno obrazovanje nužno je za uspješan prijelaz u društvo znanja, a to je ključna promjena za uvođenje informacijsko komunikacijske tehnologije.