Zeleni okoliš

najbolja učionica za održivo učenje na otvorenom

ines_pirmansek

Ines Pirmanšek

Sažetak

Postoje mnoge definicije održivog razvoja, a postoje i različite percepcije obrazovanja za održivi razvoj. Iako su definicije vrlo različite i autori također vide ulogu obrazovanja u postizanju održive budućnosti, oni se slažu oko najmanje dva pitanja: da obrazovanje igra ključnu ulogu u održivoj budućnosti i da je većina obrazovnih praksi sve više uključena u školske programe sadržaj koji se odnosi na održivost i zaštitu okoliša.

Biologija i znanost predmeti su koji se lako mogu integrirati u proces učenja, dane projekata i međupredmetnu integraciju sadržaja koji se odnose na zaštitu i očuvanje okoliša, klimatske promjene i njihove posljedice te potrebne prilagodbe na globalnoj razini.

Ključne riječi: razvoj održivosti, okolišni projekt, plastika, uzorkovanje na terenu

1. Uvod

21. stoljeće obilježeno je sve većom potrošnjom plastike. Znamo to na globalnoj razini, ali nažalost u tom smjeru povlačimo vrlo male poteze. Plastika je materijal koji se vrlo teško razgrađuje u okolišu, ali kad se počne raspadati, razgrađuje se u mikroplastiku, što je praktički nemoguće ukloniti iz ekosustava, kako vodenih, tako i kopnenih. Te se čestice već akumuliraju u organizmima, a kroz prehrambene lance zatim ulaze u ljudsko tijelo hranom. Moramo smanjiti pretjeranu potrošnju i iscrpljivanje prirodnih resursa i raditi na dobrobit našeg planeta i budućih generacija.

2. Održivi međunarodni projekt “Plastični pirati – Hajde, Europo!”

U nastavku predstavljam međunarodni ekološki projekt „Plastični pirati – Idemo, Europa“, čija je svrha i cilj podizanje svijesti učenika o važnosti negativnog utjecaja plastike na vodene ekosustave. Projekt se već nekoliko goclip_image002dina provodi u Njemačkoj i Portugalu, a ove godine projektu se pridružila i Slovenija. Pristupili smo projektu u Srednjoj školi Velenje i Školi uslužnih djelatnosti i predstavili ga široj javnosti u svibnju 2021. godine.

Slika 1. Priprema učenika za uzorkovanje na odabranom mjestu (osobna arhiva)

3. Dizajn provedbe projekta, zapošljavanje učenika za projekt i provedbu projekta

Prvo sam upoznala učenike na pojedinim odjelima sa svrhom projekta. Odaziv je bio sjajan. Učenike koji su se pridružili projektu podijelio sam u četiri skupine, a zatim sam ih upoznao s mjestom i metodama uzorkovanja plastike. Koristili smo tri različite metode uzorkovanja plastike na obalama rijeke Paka.

clip_image004Slika 2. Raznolikost otpada prikupljenog u drugoj skupini za uzorkovanje (osobna arhiva)

U prvoj je metodi skupinu zanimalo koliko je otpada na obalama rijeke Pake i od kojeg je materijala napravljen otpad. Drugom metodom skupina je dobila podatke o raznolikosti plastične ambalaže, ali uglavnom ih je zanimao postotak jednokratne plastične ambalaže. U trećoj metodi, skupina s posebnom mrežom uronjena u tok rijeke Pake uzorkovala je mikropastiku i bilježila plutajući otpad duž rijeke u tablicu. Četvrta skupina predstavljala je t.i. izvjestitelji koji su si postavili sljedeća istraživačka pitanja, naime: koliko je uspješno uzorkovanje skupina bilo, koji su potencijalni izvori otpada i kako se problem otpadclip_image006a uopće mogao riješiti.

Slika 3. Metoda za utvrđivanje prisutnosti plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu na obalama rijeke Pake (osobna arhiva)

clip_image008Slika 4: Mjesto uzorkovanja na obalama rijeke Pake (osobna arhiva)

Podaci prikupljeni uzorkovanjem pokazatelj su stanja onečišćenja rijeke Pake i njenog neposrednog područja makro i mikroplastičnom plastikom.

3. Zaključak

Svojom mladenačkom znatiželjom i zalaganjem u provođenju projekta učenici su potvrdili i dokazali da su željni novih znanja koja potiču održivo razmišljanje i djelovanje u korist planeta. Uključeni u projekt, postali smo dio europskog tima koji će uzorkovanjem na terenu pomoći stručnjacima u prikupljanju podataka o količini i vrsti plastike na riječnim obalama europskih rijeka. Svjesni smo da će borba protiv onečišćenja plastičnim otpadom, koji uništava rijeke, mora i oceane, biti uspješna samo ako toga budemo svjesni i poduzmemo mjere kako bismo spriječili izvor problema. Morat ćemo shvatiti ograničenja planetarnog ekosustava i našu sposobnost da ga iskoristimo. Zadatak svih nas je zaštititi rijeke, oceane i sve ostale vodene ekosustave od plastike koja se već raspada u mikroplastiku.

4. Izvori i literatura

  1. SMOLE DJORDJEVIĆ, Maja. Održivi razvoj s odabranim poglavljima iz biologije. Ljubljana: Zavod IRC. 2010.
  2. Projektna knjižica za mlade Go Europe! Plastic pirates. Njemačka: Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF) Projektna skupina »Predsjedništvo Vijeća EU, 2021 (2. 7. 2021) Dostopno na: https://www.plastic-pirates.eu/sl
  3. RESNIK, T. in Ogrin, M. Obrazovanje za održivi razvoj: E- geograFF ( 1. 7. 2021). Dostupno na:
  4. https://e-knjige.ff.uni-lj.si/znanstvena-zalozba/catalog/download/26/71/722-1?inline=1

Dan prirodnih znanosti

o invazivnim stranim vrstama na Škalskom jezeru

ines_pirmansek

Ines Pirmanšek

Sažetak

Dani znanosti su oblik rada u učionici koji omogućavaju učenicima produbljivanje i proširivanje znanja o prirodnim sadržajima kroz razne aktivnosti. Znanstveni sadržaj važan je sastojak svakodnevnog života. Priroda je temelj ljudskog opstanka, te je važno znati za održivost suživota i djelovanje u korist prirode. Poznavanje prirodnih znanosti temelj je za bolji ekonomski uspjeh, čemu svi težimo. Zadatak učitelja je nadahnuti učenike za sadržaje znanosti, a kroz sadržaje dana znanosti, ti se interesi učenika produbljuju. Učenici motivirani učenjem brže pamte sadržaj, uče sa zadovoljstvom i postižu bolje rezultate. Zbog toga dane znanosti treba dobro planirati, jer u protivnom možemo postići još manje interesa.

Ključne riječi: dan znanosti, invazivne strane vrste, istraživačko učenje, motivacija

1. Uvod

Dani znanosti u srednjoškolskim programima su dio aktivnosti od interesa, a broj sati određuje se obrazovnim programom. Učitelju je omogućeno da odabere tematsko područje koje treba konsolidirati i nadograditi, sadržaj se može samostalno odraditi kao znanstveni dan ili se može isprepletati s drugim podclip_image002ručjima tijekom projektnih dana i stručnih ekskurzija. Uključivanje znanstvenih sadržaja u projektne dane zahtijeva timski rad nastavnika, a istodobno studenti razvijaju vještine povezivanja znanja iz različitih područja.

Slika 11 Rješavanje radnog lista pod vodstvom učitelja (osobna arhiva)

2. Dan prirodnih znanosti o invazivnim stranim vrstama na Škalskom jezeru

Prirodoslovne sadržaje o prepoznavanju invazivnih stranih vrsta na terenu uključujem u programe srednjeg strukovnog i srednjeg strukovnog obrazovanja iz predmeta prirodnih znanosti i biologije. Pitanje invazivnih vrsta uvrštavam u sadržaje Ekosistema i zaštite okoliša, klimatske promjene i čovjeka.

Umjetni ekosustav, Škalsko jezero, stvoren uslijed vađenja ugljena u Šaleškoj dolini, idealan je prostor za učenje i prepoznavanje invazivnih vrsta na terenu. Vodeni okoliš dodatno potiče širenje ovih vrsta. Dane znanosti provodimo tijekom vegetacije biljaka u proljetnim i jesenskim mjesecima. Metodom promatranja i istraživanja studentima objašnjavaclip_image004m utjecaj invazivnih stranih vrsta na određeni ekosustav. Studenti rješavaju radni list u odabranim točkama na putu učenja.

Slika 2. Dan prirodnih znanosti u proljeće 2021. uz Škalsko jezero (osobna arhiva)

clip_image006Studenti su uključeni u cijelosti u integrirani proces učenja, jer učenje s otkrivanjem i istraživačko učenje vrlo su dobri oblici stjecanja novih znanja.

Slika 3. Prepoznavanje japanskog dresnika na livadi uz jezero Skal (osobna arhiva))

3. Zaključak

Čovjek se sve više otuđuje od prirode. Da bi nam priroda opet bila blizu, moramo početi razvijati već kod djece tijekom šetnji prirodom s njihovim roditeljima ili bakama i djedovima, na prvom mikroskopu, uz poklon knjige o životinjama ili dok gledamo popularne znanstvene emisije. U svim spomenutim slučajevima susrećemo se s praktičnim radom u znanosti. Važno je da učenici s pruženim sadržajem formiraju pozitivan stav prema prirodi, posebno da im se omogući stjecanja iskustva u prirodi.

Biti s prirodom,
gledati je i razgovarati s njom je stvarna sreća.
Lev Nikolajevič Tolstoj

4. Literatura

  1. Skupina autora. Terenski vodič za prepoznavanje tuđih vrsta u šumama.
  2. Ljubljana: Založba Silva Slovenica, Gozdarski inštitut Slovenije. 2019
  3. Skupina autora. Iskustveno učenje. Ljubljana: Založba Emka. 2019
  4. SMOLE DJORDJEVIĆ, Maja. Održivi razvoj s odabranim poglavljima iz biologije. Ljubljana: Zavod IRC. 2010