Povećajmo vrijednost otpadaka

diana_dobovsek

Diana Dobovšek

Sažetak

Kao razrednoj učiteljici, mi je vrlo važno da kod učenika potičem zanimanje, znatiželju i inovativnost. Zato sam se i odlučila sudjelovati u međunarodnom projektu Youth Start – izazovi poduzetništva za mlade. Projekt promiče razvoj poduzetničkog mentaliteta mladih kroz uvođenje novih metoda poduzetnog razmišljanja.

U članku opisujem kako sam osmogodišnje učenike vodila kroz proces stvaranja novog proizvoda iz otpadne ambalaže. Učenici spoznaju da je potrebno mnogo više od ideje da bi proizvod uopće mogli prodati na tržištu.

Ključne riječi: vrijednost otpadaka, ideja, grafički organizator, prezentacije

Uvod

U razvojnom projektu smo se susretali s različitim izazovima. Jedan od njih zvao se Vrijednost otpadaka. Pošto se odvijao po koracima, bit će i predstavljen na takav način.

1. Korak

Otprilike tri tjedna pred početkom projekta učenicima sam dala zadatak da počnu sakupljati otpatke iz kojih bi bilo moguće izraditi novi proizvod (npr. PET boce, kartonsku ambalažu, ambalažu za pića …).

Na dan projekta su učenici donijeli ambalažu. U uvodnom dijelu smo razgovarali o Danu zemlje te o toma da li ljudi dobro brinu za svoj planet. Nakon toga smo pregledali fotografije o onečišćavanju prirode i divljim odlagalištima. Razgovarali smo o tome što su vidjeli na fotografijama, tko bi to mogao učiniti, koliko smeća proizvedemo na dan, što je divlje odlagalište, kamo spadaju otpaci, kako ih razvrstavamo, što bi mogli učiniti da bi bilo manje smeća. Zajedno smo došli do zaključka, da bi ambalažu mogli preoblikovati, ponovno upotrijebiti te možda dobar proizvod čak i prodali.

2. Korak

Učenike sam podijelila u skupine u kojima su raspravljali što bi se sve moglo izraditi iz otpadaka (ambalaže). Nakon početne zajedničke rasprave, sam im sama pokazala nekoliko fotografija upotrebljivih radova. Slijedio je nacrt proizvoda. Učenici su prvo zamislili proizvod koji će izraditi. Upozorila sam ih da proizvod mora biti lijep te da mora imati neku uporabnu vrijednost da bi mogao biti zanimljiv kupcu. Skicirali su što namjeravaju izraditi. Ideju su predstavili svojem paru te ju doradili. Potom su napisali koja pomagala, materijale i alate će trebati pri izradi svojeg uratka. Kad su zaključili s planiranjem, pripremili su si sve što su trebali da bi počeli izradu. Tijekom procesa stvaranja saclip_image002m ih usmjeravala, upozoravala da se više puta sjete da proizvod mora imati dobru uporabnu vrijednost te da za savjet i mišljenje pitaju nekoga od drugih učenika.

Slika 1. Učenici u procesu stvaranja

clip_image004 clip_image006
Slika 2. Učenice izrađuju   Slika 3. Učenik u procesu stvaranja

3. Korak

Kad su uraci bili gotovi, slijedio je razgovor o tome da je neka ideja zaista dobra kada je uspijemo prodati na tržištu. Počeli smo razgovor o tome da je ideja samo početak clip_image008stvaralačkog procesa te da je vrlo važno poznavati i vještinu prodaje. Svaki učenik je izradi reklamni plakat za svoj proizvod upotrebom grafičkog organizatora. Grafički organizator bio je zasnovan tako da je učenicima pomogao organizirati ideje tako da su plakati imali poseban oblik. Pri tome sam im pomagala i usmjeravala ih.

Slika 4. Grafički organizator

clip_image010 clip_image012
Slika 5. Megafon                            Slika 6. Kul torbica

clip_image014 clip_image016
Slika 7. Brod za štednju      Slika 8. Sunčane naočale

Potom je slijedila prezentacija proizvoda. S učenicima sam razgovarala o tome kako organizirati svoju prezentaciju. Za mnoge učenike je to bila prva takva prezentacija te sam clip_image018im zato pomogla uz ključna pitanja. Prvo su radili i predstavljali po skupinama, a zatim je slijedila individualna prezentacija. Prije prezentacije sam im predstavila kriterije ocjenjivanja (rječnik, praćenje publike, glasnoća, postavljanje pitanja), tako da su znali što se od njih očekuje. Slijedila je trominutna prezentacija uradaka pri kojoj su svoj plakat upotrijebili kao vizualno pomagalo. Na kraju sam učenicima dala povratnu informaciju o prezentaciji.

Slika 9. Nastavni list – učiteljevo ocjenjivanje

clip_image020 clip_image022
Slika 10. Učenik pri prezentaciji  Slika 11. Učenica pri prezentaciji

clip_image0244. Korak

Na kraju su se učenici još i sami ocijenili uz pomoć pitanja na nastavnom listu (vidi fotografiju). Svaku karakteristiku sam im polako pročitala, objasnila te im dala vremena da razmisle i sami sebe ocijene tako da okruže odgovarajuće smješke.

 

Slika 12. Nastavni list – zaključna samoocjena

Zaključak

Pri izvedbi projekta su učenici bili vrlo motivirani, samoiniciativni i puni ideja. Bili su aktivni, spremni na učestvovanje te spremni pomoći drugim učenicima. Također su uživali u drugačijoj, nefrontalnoj nastavi. Susreli su se s mnogo izazova koje su uspješno riješili. Upoznali su jedan drugi način razmišljanja i učenja, pri kojem ne trebamo čekati na upute iz okolice, već i sami možemo biti inicijatori iskrice – dobre ideje.

Bibliografija

  1. https://www.zrss.si/ustart/
  2. https://youthstart.eu
  3. https://youthstartproject.eu

Slike: osobni arhiv Diane Dobovšek

Ideja za izvedbo dramskega krožka

andreja_poklukar

Andreja Poklukar

Dramski krožek omogoča učencem, da razvijajo svoje igralske sposobnosti, domišljijo, samozavest in se urijo v veščinah javnega nastopanja. Učenci osvojijo osnovne spretnosti gledališke igre. Seveda pa od učitelja zahteva kompleksno pripravo na izvedbo igre. Zelo pomemben je izbor besedila. Pomembno je, kakšno vlogo si posameznik izbere, saj se mi zdi ključnega pomena, da se otrok zna vživeti v svojo vlogo, sicer izvedba ni zanimiva. Poleg tega je pomemben videz odra – scena, primerni kostumi in seveda tudi primeren izbor glasbe. Zelo dobrodošla pa je tudi popestritev igre s plesom in petjem.

Z učenci od 3. do 5. razreda, ki obiskujejo dramski krožek, sem v šolskem letu 2017/18 pripravila priredbo pravljice Pod medvedovim dežnikom. Pravljico je napisala pisateljica Svetlana Makarovič. Nekatere živali sem dodala prvotni zgodbi, saj je bilo učencev več kot vlog v pravljici.

Ker so je učencem zdela pravljica zanimiva, sem se odločila, da sama napišem nadaljevanje in ji dam naslov POD MEDVEDOVIM DEŽNIKOM MALO DRUGAČE. Začetni del zgodbe je torej prirejen po pravljici Svetlane Makarovič Pod medvedovim dežnikom in sicer do dela, kjer lisica sklene, da se bo maščevala živalim, ker ji niso hotele delati družbe in so raje odšle k prijatelju medvedu. Kako se lisica maščuje živalim? Kaj jim zagode?

Celotna pravljica je zapisana po vlogah.

Pod medvedovim dežnikom malo drugače

Medved: Za rojstni dan sem dobil velik rdeč dežnik. Ooooo, kako je velik in lep! Točno takega sem si želel! Komaj čakam, da bo začelo deževati.
Medved ob glasbi pleše z dežnikom. Po glasbi zagrmi in zaslišijo se dežne kaplje.
Medved (odpre svoj dežnik): Kako deževno sobotno popoldne! Juhuhu! Končno sem lahko razprl svoj nov dežnik! Zdaj pa grem po gozdu. Mogoče srečam koga, da mu pokažem svoj nov rdeč dežnik.
Ob glasbi pride na oder lisica.
Medved (prijazno): Dober dan, gospa!
Lisica ga samo strogo pogleda in gre mimo. Medved skomigne z rameni in gre dalje.
Ob glasbi pride najprej srnica in se trese od mraza.
Medved: Dober dan, srnica.
Srnica: Dober dan, medved.
Medved: Stopi no pod moj dežnik, srnica! Kjer je prostora za enega, ga bo tudi za dva.
Srnica: Prosila sem že lisico, da bi me vzela pod svoj dežnik, pa me ni hotela niti slišati!
Medved: No, že dobro! Kam pa si namenjena?
Srnica: Domov grem. Nisem vedela, da bo začelo deževati in nisem vzela dežnika.
Medved: Nič hudega, saj ga imam jaz. Pridi, pojdiva!
Naslednja pride zajklja.
Medved: Brž k nama pod dežnik, zajklja! Drugače se boš prehladila.
Zajklja: Hvala, medved, prav rada! Veš, prosila sem že lisico, da bi me vzela pod dežnik, pa me je samo grdo pogledala.
Medved: Kjer je prostora za dva, ga bo tudi za tri.
Zajklja: Lepo, hvala! Ravno moža sem peljala v bolnišnico.
Medved: Res? Kaj pa se mu je zgodilo?
Zajklja: Barval je najino hišico in padel z lestve. Poškodoval si je prednjo tačko.
Medved: Smola pa taka! Pridi, pojdimo!
Pride premražena veverica.
Medved: Kar k nam pod dežnik, veverica! Kjer je prostora za tri, ga bo tudi za štiri!
Veverica: Kako si ljubezniv, medved! Čisto drugačen kakor lisica! Ravno otročičke sem peljala v vrtec, pa me je ujel presneti dež. Smola, res!
Medved: Kaj smola! Saj si srečala nas!
Veverica: To pa res! Hvala vam! Pojdimo!
Pride žaba.
Medved: O, žaba, kar pridi k nam pod dežnik.
Žaba: Hvala, medved, vendar jaz obožujem vodo.
Medved: Saj res, čisto sem pozabil!
Žaba: Se zgodi. Vseeno hvala za povabilo. Z veseljem vas pa pospremim.
Medved: Le pridi, delaj nam družbo!
Pride mačka.
Mačka: Medved, vzemi me pod dežnik.
Medved: Seveda, z veseljem.
Mačka: Nisem pričakovala, da bo danes deževalo. Kar z jasnega se je usula tale ploha.
Medved: Nič hudega, saj si srečala nas.
Mačka: To je pa res! Srečala sem lisico, ki me je samo grdo pogledala in šla.
Medved: Pridi, pojdimo!
Pride miška.
Miška: Medved, medved, vzemi me pod dežnik! Lisica me je napodila!
Medved: Seveda, miška! Kjer je prostora za šest, ga bo tudi za sedem!
Miška: Ne razumem, zakaj je lisica tako nesramna. Pa tako lepo sem jo prosila!
Medved: Že dobro! Pridi, zaplešimo!
Živali skupaj zaplešejo in se po plesu zahvalijo medvedu ter se poslovijo.
Medved (Zapre dežnik.): Kako čudovit dežnik! Kako nam je prišel prav! (Odpravi se domov.)
Ob glasbi pride lisica.
Lisica: Danes je nedelja! (zeha) Oh, kako je dolgčas, kako mi je dolgčas! (zagleda srnico) O, srnica! Delaj mi družbo!
Srnica: Ne utegnem! K medvedu grem na obisk!
Lisica: Kaj? Kakšna nesramnost!
Za grmom sedi slepa volkulja z očali.
Pride zajklja.
Lisica: Delaj mi družbo!
Zajklja: Ne utegnem, grem obiskat prijatelja medveda.
Lisica: Že spet! (jo oponaša) Ne utegnem, grem obiskat prijatelja medveda.
Priskaklja veverica.
Lisica: Glej jo, veverico! Delaj mi družbo!
Veverica: Kje pa utegnem! Mudi se mi k medvedu!
Lisica (jo oponaša): Mudi se mi k medvedu! A res nihče nima časa zame? Sami nesramneži, neotesanci!
Pride žaba.
Lisica: O, pozdravljena, žaba. Se greš z mano skrivalnice?
Žaba: Kaj še! K prijatelju medvedu se mi mudi.
Lisica: Kaj res? Kaj pa jaz? (Žaba molče odide.)
Pride mačka.
Lisica: O, mačka! Bi se šli igrat?
Mačka: Nimam časa, pusti me, botra lisičica! Medved me že čaka.
Lisica: Nima časa, nesramnica!
Pride miška.
Lisica: Vsaj ti mi delaj družbo.
Miška (začudeno): Saj ste res vi, gospa lisica! Komaj sem vas prepoznala, ko imate tako dolg nos! Ampak zdajle nimam časa, veste, moram na obisk k prijatelju medvedu!

Lisica: A tako? Za tole predrznost in nesramnost mi boste pa plačali. Vsi, še posebej pa tisti medved, h kateremu gredo vsi! Z mano se pa noče nihče družiti! Vam že pokažem! Jutri zjutraj se odplazim do medveda in mu ššššc izmaknem tisti rdeč dežnik. Ja, ja, to bom storila! Bodo že videli, kdo je botra lisičica! (Odide z odra.)
Ob glasbi pride medved, razpre rdeč dežnik, se uleže pod dežnik in zaspi.
Ob glasbi se priplazi lisica in vzame dežnik.
Lisica: Tole pa ni bilo posebej težko! Haha, medvedek brez dežnika!
Volkulja (pride izza grma, pomaga si s palico): Kaj pa se tukaj dogaja?
Lisica: Nič, nič! (skriva dežnik) Kakšen lep sončen dan, kajne?
Volkulja: Ko bi ga vsaj videla!
Lisica: A ne vidiš?
Volkulja: Ne, čisto nič. Domov bi šla rada, pa ne vem kam.
Lisica: Jaz ti bom pomagala. Pridi! Proti občinstvu: Še dobro, da je slepa! Yes, juhu! Pa, pa medvedek! Adijo tvoj nov, rdeč dežnik!
Lisica prime volkuljo in odideta. Ob glasbi se prebudi medved.
Medved: Ooooooo, kako sem se naspal! (se pretegne) Danes je pa lep, prekrasen sončen dan! (pogleda naokrog) Ja, kje pa je moj rdeč dežnik? (Išče dežnik, pogleda za grm, drevesa …) Nikjer ga ni! Ni mojega novega rdečega dežnika! Le kam je izginil? (joka)
Pridejo srnica, zajklja, veverica, žaba, mačka in miška.
Veverica: Medved, kaj se je pa zgodilo?
Medved: Spal sem in ko sem se zbudil, ni bilo več mojega prekrasnega rdečega dežnika.
Miška: Kje si ga pa pustil?
Medved: Tule sem ga odložil in pod njim zaspal.
Zajklja: Točno tule?
Medved: Ja, točno tule!
Srnica: Le kdo bi ga lahko vzel, ukradel?
Miška: Mogoče ga je odnesel veter!
Veverica: Morda pa res!
Zajklja: Pa saj ni bilo vetrovno!
Mačka: Res ni bilo vetrovno! To odpade.
Srnica: Pozabite veter! Nekdo ti ga je ukradel?
Medved: Le kdo? Kdo bi to lahko bil?
Žaba: Nekdo, ki nujno rabi streho? Le kdo bi to bil?
Miška: Nimam pojma!
Mačka: Tudi jaz ne sumim nikogar.
Mimo pride lisica z razprtim dežnikom – senčnikom.
Medved: Poglejte!
Srnica: Glej ga, zlomka!
Veverica: Lisica, seveda!
Lisica: Kaj pa tako zijate?
Miška: Zijamo tvoj dežnik!
Lisica: Kakšen dežnik! Tole? (pokaže na dežnik) Tole ni dežnik, pač pa senčnik. Kaj vam ni jasno? A ne vidite, da sije sonce?
Mačka: To je medvedov dežnik, ki ga je dobil za rojstni dan.
Lisica: Pa kaj še!
Zajklja: Vrni medvedu dežnik!
Lisica: A si zmešana? To je senčnik, ki mi ga je podarila moja sestrična iz sosednjega gozda.
Miška: Pa kaj še! Prav nič ti ne verjamem!
Lisica: Mi tudi ni treba! Meni je vseeno! Adijo! (odide)
Medved: Kaj bomo pa sedaj?
Miška: Imam idejo!
Srnica: Kakšno?
Mačka: Le kakšno?
Žaba: Povej nam! Z idejo na plan!
Miška: Lisici nastavimo past, da se ujame vanjo. Potem nam bo izročila ukradeni dežnik.
Mačka: Kakšno past misliš?
Miška: Past z ježi. Ko bo stopila med ježke, jo bodo zbodli.
Veverica: Ja, dobra ideja!
Zajklja: Super!
Medved: Kako pametna ideja!
Srnica: Res je!
Žaba: Rega, rega, bravo miška!
Veverica: Skočim po ježke!
Zajklja: Grem s tabo.
Veverica: Prav, pridi!
Ob glasbi veverica in zajklja pripeljeta štiri ježke, ki čakajo v zasedi.
Mimo pride najprej lisičina sestrična.
Lisičina sestrična: Kaj pa delate?
Medved: Ravno prav si prišla. Kam si pa namenjena?
Lisičina sestrična: K sestrični na kavo.
Miška: K tisti kradljivi sestrični?
Lisičina sestrična: Ne vem kaj govoriš.
Žaba: No, saj ni važno. Si ti mogoče lisici podarila rdeč dežnik?
Lisičina sestrična: Kakšen dežnik?
Medved: Sem si kar mislil!
Mačka: Lisica je tatica!
Veverica: Kaj ne poveš?
Miška: Sem vedela!
Lisičina sestrična: Dežnik? Tatica?
Srnica: Medved je za rojstni dan dobil rdeč dežnik. Ko je spal, mu ga je tvoja sorodnica izmaknila.
Zajklja: Potem nam je pa rekla, da si ji ga ti podarila.
Lisičina sestrična: Jaz? Ne, jaz nimam rdečega dežnika.
Medved: Sem si kar mislil!
Žaba: Tiho, prihaja lisica!
Pride lisica z dežnikom.
Lisica: Gre kdo pod moj senčnik? Danes je strašansko vroče.
Medved: Tatica!
Lisica: A se ti pogovarjaš z mano?
Miška: Vrni medvedu dežnik!
Lisica: Pa kaj še! To je moj senčnik in pika. Podarila mi ga je sestrična.
Lisičina sestrična(pride pred lisico): Jaz?
Lisica: Kaj pa ti tukaj?
Lisičina sestrična: Jaz ti nisem podarila tega dežnika. Takega nikoli nisem imela!
Lisica: Kaj to tebi mar? Pojdiva na kavo.
Lisičina sestrična: S tabo ne grem nikamor!
Lisica: Tudi prav! Grem pa sama.
Prikaže se volkulja, ki sname očala.
Volkulja: Kam pa kam? Nikamor ne greš, dokler ne vrneš dežnika.
Lisica: Ti? Kaj vidiš?
Volkulja: Vse sem videla. Ti si tatica, ti si izmaknila dežnik!
Lisica: Ti si pa lažnivka! Slepa, kaj?
Medved: Pusti volkuljo. Vrni mi dežnik, ki sem ga dobil za rojstni dan.
Lisica: A dežnik? Mudi se mi! Adijo! (hoče oditi)
Veverica: Ježki!
Zajklja: Ježki, na pomoč!
Jež 1: Že prihajamo!
Jež 2: Zmaga naj poštenje!
Jež 3: V boj za poštenje!
Jež 4: Dajmo, zbodimo jo!
Lisica: Au, au, no, saj, saj bom vrnila dežnik.
Medved: Je moj, kajne?
Lisica: Nisem čisto prepričana.
Miška: Nisi? Ježki!
Ježi spet začnejo zbadati.
Lisica:Ja, ja, saj je tvoj, medved!
Medved: Kako prosim?
Lisica:To je tvoj rdeči dežnik. Ko si spal, sem ti ga res izmaknila, au au, kot je že povedala volkulja. Izvoli. Au, au!
Jež 1: Le pazi se!
Jež 2: Končno si pošteno povedala!
Jež 3: Lagati je grdo!
Jež 4: Laž ima kratke noge!
Lisica: Laž? Noge?
Jež 4: To je pregovor!
Jež 1: Ki še kako drži!
Lisica:Saj vem, ampak nihče mi ni hotel delati družbe. Vsi ste šli k prijatelju medvedu. Name ste pa kar pozabili!
Ježi se umaknejo nekoliko stran od lisice.
Jež 1: Kolikor jaz vem, si jih najprej ti zavrnila.
Jež 2: Kar spomni se, kako važno si hodila z dežnikom po gozdu, ko je deževalo.
Jež 3: Še odzdravila nisi nikomur!
Jež 4: Kaj šele, da bi koga vzela pod svoj dežnik.
Jež 2: Medved je vse prijatelje z veseljem sprejel.
Jež 3: Celo povabil jih je pod svoj nov dežnik!
Lisica: No, ja, mogoče sem bila res majčkeno nesramna.
Medved: Majčkeno?
Lisica: No, ja.
Medved: Hvala prijatelji ježki za pomoč.
Jež 1: Za poštenje naredimo vse.
Jež 2: Res, da smo majhni, smo pa sposobni.
Jež 3: Bolj sposobni kot marsikdo.
Jež 4: Kajne, lisica?
Lisica: No, ja.
Miška: Lisica, bilo bi pošteno, če bi se medvedu opravičila.
Lisica: No, prav! Oooooprosti. Ne bo se ponovilo! Obljubim!
Medved: Naj ti bo, lisica! Sprejmem tvoje opravičilo. Le glej, da se ne ponovi!
Kako sem vesel, da imam spet svoj čudovit rdeč dežnik! Zaplešimo in zapojmo!(ples)

Zaključek

Učencem je bila pravljica zelo všeč. Izbrali so si like iz pravljice, ki so jim blizu in so jih zato uspešno interpretirali. Želeli so si nastopati. V igri so postali nekdo drug ali pa so skozi igro izražali sami sebe.

Zdi se mi izredno pomembno, da dramske igre vključujemo tudi v pouk, saj otroka celostno bogatijo in spodbujajo njegovo domišljijo. Poleg tega pa so dramske igre pri otrocih zelo priljubljene in zagotovo tudi popestrijo pouk.

Viri:

Makarovič, Svetlana (1998). Pod medvedovim dežnikom. Ljubljana: Mladinska knjiga.

Kako je nastala Videokonferencija Industrijske strojarske škole

kristinkaL_mateS

Kristinka Lemaić i Mate Sabol

Ideja i plan

Industrijska strojarska škola uključena je u CARNet-ov pilot projekt e-Škole. Paralelno s pohađanjem edukacija u organizaciji CARNet-a, nastavnici su počeli primjenjivati digitalne Fotka VK  na računalualate u nastavi što su učenici prihvatili kao dobrodošlo osvježenje nastave. Tako je nastala ideja o predstavljanju Škole videokonferencijom. Objasnili smo našim učenicima da su ciljevi Videokonferencije ISŠ-a promocija strukovnog obrazovanja i deficitarnih zanimanja koja imaju visoku zapošljivost kao i informiranje o mogućnostima stipendiranja deficitarnih zanimanja od strane Grada Zagreba i Ministarstva poduzetništva i obrta jer ni mnogi od naših učenika nisu znali za mogućnost stipendiranja prije nego li su se upisali u Školu. Videokonferencija ISŠ-a zapravo se trebala zvati Webinar ISŠ-a, ali su naši učenici, koji su zaista aktivno sudjelovali u stvaranju Videokonferencije, predložili naziv Videokonferencija potkrepljujući ga svojim viđenjem da je taj naziv atraktivniji i jasniji za učenike osmih razreda kojima je Videokonferencija prvenstveno namijenjena.

Priprema i razrada

Oformili smo virtualnu sobu jednostavnim slanjem e-maila CARNet-u i napravili prFotka VK , naslovnica PPTvi pokušaj prezentacije, iz učionice u učionicu. Tehnološki je sve izvrsno prošlo, a onda su počele prštati ideje o samom sadržaju Videokonferencije. Učenici su nama nastavnicima odmah dali prijedlog da bude što više video sadržaja jer ipak su oni digitalna generacija tinejdžera. S obzirom da je o Međužupanijskom natjecanju učenika u zanimanju instalater grijanja i klimatizacije i vodoinstalater, koje je održano u Školi, emitiran prilog u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u, jedan video sadržaj smo već imali. No, što dalje? fotka VK, snimatelj DominikOpet smo mi nastavnici pitali za pomoć učenike i tako smo slučajno otkrili da se naš učenik Dominik Brlečić bavi snimanjem i montažom. Odlučeno je, snima se video prilog o Školi. Ubrzo su se počeli birati „glumci“, predlagali su se kadrovi, namještalo osvjetljenje, asistiralo se u namještanju Dominikove opreme, a na rezultat, trominutni video prilog o jednom nastavnom danu u Školi, iznimno smo ponosni i još uvijek nam nije jasno kako je talent našeg Dominika otkriven tek u njegovoj trećoj godini obrazovanja. Online Kahoot kviz odmah je proglašen ultimativnim dijelom fotka VK, kahoot kvizVideokonferencije, ali učenici su bili manje sigurni oko pitanja koja treba postaviti u kvizu, no i tu smo donijeli neke zajedničke odluke.

Videokonferencija je poprimala sve jasnije konture, a u pismu namjere svim osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno smo naveli da je Videokonferencija ISŠ-a zamišljena tako da u uvodnom dijelu pružimo osnovne informacije o Školi i zanimanjima za koja obrazujemo učenike. Istaknuli smo i da video prilogom o našoj Školi učenicima želimo slikovito pokazati kako izgleda teorijska i praktična nastava u Školi. Naglasili smo i da je težište naše Škole na razFotka VK , portal skole.hrvijanju učeničkih kompetencija učenjem temeljenom na radu kao i razvoj kulture sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, no pri tome nismo zanemarili ni razvoj socijalnih vještina i generičkih kompetencija naših učenika pa ih poučavamo i kritičkom mišljenju, aktivnom građanstvu, vještinama komuniciranja u svijetu rada, ukazujemo na važnost cjeloživotnog učenja kako bi se što bolje mogli prilagoditi potrebama svijeta rada u koji ulaze već tijekom prve godine obrazovanja jer učenici koji se školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja, dio naukovanja obavljaju u školskoj radionici, a dio u licenciranim obrtničkim i drugim poduzećima. Videokonferencijom smo htjeli pokazati i da kontinuirano radimo na uvažavanju različitosti i radu u skupini i da će nam razvoj učeničkih digitalnih kompetencija uvelike olakšati uključenost naše Škole u CARNet-ov pilot projekt e-Škole.

Bili smo ugodno iznenađeni srdačnim odgovorima i mnogobrojnim pohvalama naše ideje od strane stručnih službi i nastavnika osnovnih škola. Dobili smo i brojne sugestije da sljedeće nastavne godine Videokonferenciju održimo tijekom travnja jer su učenici osnovnih škola u svibnju često na izvanučioničkoj nastavi, a i svibanj je mjesec prepun mnogih drugih aktivnosti pa ćemo sigurno uvažiti prijedlog kolega iz osnovnih škola da sljedeća Videokonferencija bude u travnju.

Realizacija

U diseminaciji projekta pomogle su nam objave na CARNet-ovoj Yammer mreži i pfotka VK, Yammerortalu skole.hr na kojima smo, uz e-mailove osnovnim školama, također objavili upute i poveznicu za uključivanje. Videokonferencija ISŠ-a održana je u srijedu 10. svibnja 2017. godine u 11:00 sati, imali smo 29 sudionika, od čega 18 osnovnih škola. Ako pretpostavimo da nas je u svakoj školi pratilo 50-ak osmaša i nekoliko nastavnika uz pedagoga i psihologa, možemo slobodno reći da je Videokonferencija imala oko 1000 sudionika. Bile su to ugodne 24 minute virtualnog druženja.

Evaluacija i zaključak

Poveznica na snimku Videokonferencije ISŠ-a poslana je svim osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije i broj prikaza je, u trenutku pisanja ovog teksta, 307. Zahvalili smo svim djelatnicima osnovnih škola koji su se uključili u naš projekt bilo da su to učinili uživo ili prezentiranjem snimke na satima razrednih odjela jer su time pokazali da prepoznaju naš pokušaj suvremenog načina komunikacije kojim nastojimo osvijestiti pogodnosti i važnost strukovnog obrazovanja. Bili smo dovoljno hrabri da u Videokonferenciju uvrstimo i brojčano ocjenjivanje našeg projekta jednostavnim digitalnim alatom mentimeter, što se pokazalo vrlo zabavnim za učenike pa su petice, koje su nam dodijelile kolege, ostale zapisane u chat roomu, a mentimeter je ispao vrlo šareno :-). Jesmo li uspjeli povećati interes za upis u našu Školu, vidjet ćemo na predstojećim upisima, ali sigurno je da smo primijenili znanja stečena na CARNet-ovim edukacijama, sigurno je da smo bolje upoznali naše učenike i njihova razmišljanja, sigurno je da su učenici razvijali svoje osobne prednosti, sigurno je da smo video prilogom pokazali da uz znanje učenici razvijaju i praktične vještine što je temeljna vrijednost strukovnog obrazovanja, sigurno je da je ozračje u Školi još pozitivnije, ali najsigurnije je da smo se dobro zabavljali realizirajući ovaj projekt.

Zahvala

Hvala svim „glumcima“ u video prilogu o Školi, hvala svim učenicima na prijedlozima pa i konstruktivnim kritikama. Ako smo sumnjali možemo li bolje, sad znamo da možemo. Hvala našem snimatelju i montažeru Dominiku, ostvarit ćeš svoj san i snimiti „pravi“ film, navijamo za tebe. Videokonferencija ne bi bili tako dobra da nije bilo naših dragih kolegica i kolega: Ive Bojčić, Meri Ružević, Sare Čorak, Tanje Dumbović, Katarine Knežević, Vjerana Šipeka, Ivice Štefanca i, naravno, ravnatelja Nenada Pavlinića. I na kraju hvala CARNet-u što nam je pokazao kako.

Nekoliko ideja za razredu nastavu

clip_image002

PROFILOV Newsletter

Vesela abeceda

Stručni skup HPKZ-a, Opatija, ožujak 2012.
Andrea Škribulja Horvat predstavlja razredni projekt
Igrom do čitanja i pisanja
Može li čitanje i pisanje djeci biti veselje i izazov?

Odgovor na to pitanje dobila sam ostvarujući razredni projekt sa svojim prvašićima u nekoliko generacija djece. Projektom Igrom do čitanja i pisanja potiče se razvoj vještina čitanja i pisanja, razvijaju se komunikacijske vještine, socijalne kompetencije i prijateljski odnosi.
Projekt se sastoji od nekoliko manjih cjelina, a ovdje predstavljam jedan njegov dio: VESELU ABECEDU.
Vesela abeceda razredni je spomenar koji ima svako dijete. U njemu se nalaze stranice s imenima djece, poredane abecednim redoslijedom (A – Anita, B – Boris…). Svako dijete ima svoju stranicu spomenara.
Osim stranica s imenima djece sastavni su dio spomenara i stranice naslovljene: škola, roditelji, učiteljica, naši potpisi. Na stranicama slova abecede kojima ne počinju dječja imena nalaze se zagonetke, brojilice, bojalice…
Tijekom usvajanja slova učenici međusobno razmjenjuju spomenare i ispunjavaju „svoju stranicu” u spomenaru svojih prijatelja.
Dakle, može li djeci čitanje i pisanje biti veselje i izazov? Može!
Ostvarujući ovaj projekt djeca su se veselila pisanju i ispunjavanju spomenara, osmišljavanju sadržaja „svoje stranice”, crtanju i bojanju, razmjenjivanju spomenara te čitanju poruka svojih prijatelja.
Izazov im je bilo rješavanje zagonetki i pitalica i osmišljavanje najboljeg rješenja za „svoju stranicu”.
Spomenar su ponosno pokazivali ukućanima i prijateljima iz drugih škola, a roditelji su ga sačuvali kao uspomenu na početak školovanja svoga djeteta. Projekt Igrom do čitanja i pisanja predstavljen je i na stručnom skupu Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora u Opatiji u ožujku 2012. godine.

clip_image004

Sanja Škreblin predstavlja projekt

I prvašići istražuju

„S prvašićima se ne može istraživati”, reći će skeptici. „Premali su”, složit će se neki drugi s njima. „I nisu još ni pravi čitači”, dodat će treći. A tek brojanje… Sve je to istina. Mali jesu, a čitanje i računanje još su u zametku u njihovim glavicama. No i oni mogu biti i pravi mali znanstvenici, samo što za male znanstvenike treba osmisliti i mala istraživanja.

Osobna čistoća tema je koja nam pruža mogućnost vrlo jednostavnog istraživanja. Svakom djetetu u petak damo dvije tablice koje tijekom vikenda trebaju ispuniti.

Prva se tablica odnosi na dnevno održavanje čistoće njih samih i njihova doma. Djeca tijekom jednog dana vikenda prate koliko su puta toga dana oprali ruke, umili se, oprali zube, istuširali se i oprali noge.

OZNAČI CRTICOM U TABLICI SVAKI PUT KADA OBAVIŠ NEKU RADNJU OSOBNE ČISTOĆE.

tablica1

Prate i koliko se puta u njihovu domu taj dan pralo suđe, brisalo stol, melo podove i usisavalo. Svaki put kada je radnja obavljena, u tablicu upišu samo crticu, a navečer ih onda trebaju prebrojiti i upisati broj ponavljanja za svaku radnju.

CRTICOM OZNAČI SVAKI PUT KADA NETKO OD UKUĆANA ČISTI DOM.

tablica2

Drugu tablicu učenici trebaju ispuniti uz pomoć odraslih. U tablicu trebaju upisati koliko puta tjedno odrasli peru kosu, tuširaju se, kupaju se, režu i čiste nokte, obuku čisto donje rublje, čiste hlače i majice. Upišu i koliko se puta tjedno u njihovom domu pere rublje i čiste podovi.

—————————————-

RAZGOVARAJ S UKUĆANIMA I U TABLICU UPIŠI KOLIKO PUTA TJEDNO:

tablica3

tablica4

U ponedjeljak slijedi razredna analiza. Uspoređuju se podaci pazeći pritom da netko ne bude ismijan ili povrijeđen. Izvode se zaključci o tome koliko puta dnevno učenici našeg razreda peru ruke, zube, noge, te koliko se puta dnevno pere posuđe ili brišu podovi u našim domovima. (Učiteljica ili učitelj može izračunati prosjeke ili jednostavno za svaku radnju možemo odabrati broj koji se najčešće ponavlja.)
Zatim se prouče podaci i o tjednom održavanju čistoće, pa možemo odrediti koliko se često pere rublje, čiste nokti i provode sve radnje koje smo proučavali na tjednoj razini.
Analizirajući prikupljene podatke učenici će na zanimljiv i vrlo jednostavan način usvojiti pojmove čistoća i osobna čistoća. Kada se u razgovoru o rezultatima praćenja koristimo još i nazivima doba dana i dana u tjednu, u nastavi smo proveli izvrsnu unutarpredmetnu korelaciju nastavnih sadržaja prirode i društva, a da i ne spominjemo korelaciju s matematikom.
Što se istraživanja tiče, sve su etape prisutne: ishodišno pitanje i plan istraživanja ponudili smo im mi, no učenici sami prikupljaju podatke (povlače crtice za obavljenu dnevnu radnju) i obrađuju ih (broje crtice, međusobno uspoređuju podatke), a zaključak se izvodi zajednički.
Nadam se da će kod većine djece posljedica ovog malog istraživanja biti primjena zaključaka u praksi i bez onog stalnog roditeljskog natezanja: „Jesi li oprala/oprao zube?” Bar na neko vrijeme. clip_image006 

Nataša Svoboda Arnautov predstavlja izvannastavnu aktivnost

Europa u školi

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj često govorimo o pristupanju naše domovine Europskoj uniji. Djeca o tome slušaju u medijima, razgovaraju s roditeljima i starijim članovima obitelji. Zato bi i školska sredina trebala biti okružje u kojem učenici mogu saznati informacije o europskoj tradiciji i sadašnjici.
Upoznajući europske školske sustave susrela sam se praksom koja tijekom jedne školske godine pruža mogućnost upoznavanja jedne europske zemlje. Upoznajući drugačiju kulturu, navike, život ljudi učenici bolje razumiju i svoju tradiciju i običaje. Stoga sam odlučila u školi u kojoj radim osnovati skupinu izvannastavne aktivnosti „Europa u školi”.

Na našim druženjima „putujemo” Europom i upoznajemo se s europskim zemljama. Istražujemo običaje, znamenitosti, način školovanja, tradiciju, kulturu pojedinih naroda.
Djeca se s pojedinim državama i njihovim posebnostima upoznaju istražujući:

slikovne zapise: zemljovide, državne zastave i grbove, fotografije koje prikazuju ljude, gradove, prirodno okruženje, kulturno-povijesne znamenitosti, turističke znamenitosti, znamenite osobe iz povijesti, sporta, kulture i sl.
zvučne zapise: himne, popularnu i narodnu glazba pojedinih zemalja i sl.
audio-vizualne zapise: dokumentarne filmove, obrazovne emisije
tekstualne zapise: časopise, knjige, udžbenike, turističke prospekte
razne predmete koji simboliziraju pojedinu državu: suvenire, nošnje i sl.

U školi često organiziramo tematske izložbe, kvizove znanja, sudjelujemo u raznim priredbama na kojima u glazbeno-scenskim nastupima pokušavamo prikazati i predstaviti bogatu europsku kulturu i tradiciju.

U ovoj školskoj godini odabrala sam dva projekta: Na lijepom plavom Dunavu i Advent u Europi.

Tijek aktivnosti u projektu Na lijepom plavom Dunavu
Na zemljovidu Europe istražili smo gdje su izvor i ušće rijeke Dunav. Pratili smo tok rijeke i tako utvrdili kroz koje države protječe. Te države „označili” smo na zemljovidu tako da smo na prostor države zataknuli državnu zastavu te zemlje. Zastave su učenici nacrtali i obojili na papiriću koji su zalijepili na čačkalicu. Utvrdili smo da Dunav izvire u pokrajini Schwarzwald kod mjesta Donaueschingen na jugozapadu Njemačke. Nastaje od dvije male rijeke Breg i Brigach. Teče prema istoku i protječe kroz: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Nakon puta od 2850 km ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj tvoreći veliku deltu na granici s Ukrajinom. Delta Dunava zaštićeno je područje koje je UNESCO 1991. godine označio kao svjetsku baštinu.

Tok rijeke mogli su vidjeti na powerpoint prezentaciji koja prikazuje izvor rijeke i krajolike kroz koje protječe sve do svog ušća.

Djecu je zanimalo što znači riječ Dunav. Istražili smo i saznali da je Dunav ime navodno dobio po Danubiusu koji je bio rimski riječni bog.

Potrudili su se saznati kako Dunav glasi na ostalim jezicima: na njemačkom Donau, na engleskom Danube, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na rumunjskom Dunarea, na hrvatskom, srpskom i bugarskom Dunav.

Nakon što su čuli i istražili osnovne podatke o rijeci, krenuli su u istraživanje nabrojanih država. Dobili su kartu na kojoj su države kroz koje protječe Dunav prikazane samo obrisnim crtama koje određuju granice. Zadatak je bio unutar karte ucrtati Dunav, veće gradove kroz koje protječe i najvažnije znamenitosti država po kojima su prepoznatljive. Naučili su da Dunav protječe kroz nekoliko velikih gradova: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd.
Služi kao prirodna granica na više od 1000 km svog toka. Neke države imaju samo jednu obalu, a druga je na području druge države. To su uočili ucrtavajući rijeku na slijepoj karti. Dunav svojim tokom protječe kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš. Zato su na karti zalijepili i fotografije Dunava u pojedinim krajevima. Tako su mogli uočiti raznolikost pejzaža kroz koje Dunav protječe.
Te pejzaže djeca su oslikavala te smo tako u projekt uvrstili i likovnu kulturu.

Johann Strauss mlađi skladao je u 19. stoljeću jedan od najljepših valcera Na lijepom plavom Dunavu. Austrijanci ga smatraju svojom neslužbenom himnom. Ta skladba bila nam je zvučna kulisa tijekom gotovo svih sati rada na projektu. Najhrabriji su odlučili napraviti i plesne korake uz ovu prekrasnu skladbu.

Tijekom rada na ovom projektu koristili smo se slikovnim, zvučnim, audio-vizualnim zapisima poput atlasa, zemljovida, enciklopedija, interneta, turističkih prospekata, fotografija, zvučnih zapisa himni država i skladbi koje potječu iz nabrojenih država. U radu su nam pomogli i neki stručni suradnici. Učitelj plesa djeci je pokazao plesne korake u valceru, učiteljica glazbene kulture nam je pomogla u prikupljanju CD-a s glazbom, a učiteljica geografije nam je ustupila zidne zemljovide Europe i dokumentarne filmove.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja. Tada ćemo ostalim učenicima naše škole prikazati sve što smo istražili i saznali o ovoj predivnoj rijeci. clip_image008 Članci su originalno objavljenu u Profilovom proljetnom newsletteru kojeg možete pogledati na Profilovim stranicama.