Digitalne kompetencije u nastavi

Geografije

valentina_PM

Valentina Pirc Mezga

Sažetak

Srednja škola Prelog je uključena u Školu za život što nam omogućuje provedbu eksperimentalnog programa u drugim razredima. Nove metode rada i načini poučavanja omogućuju učenicima da lakše svladavaju zadatke koji su stavljeni pred njih. Uz pomoć geoinformacijskih sustava može se obuhvatiti jedan dio nastavih sadržaja u kojima učenik koristi geografske vještine.

Ključne riječi: geografija, digitalna kartografija, priča s kartom, funkcije grada, GIS

Dugi se niz godina kao nastavnica Geografije u Srednjoj školi Prelog trudim suvremene tehnologije čim više i češće implementirati u nastavni proces. Nakon donošenja novoga kurikuluma koristim nove metode rada koje su otvorile mogućnosti za veću zastupljenost digitalne kartografije.

Kako  uz  izbornu i dodatnu nastavu tako i putem besplatnih on–line tečajeva koje nekoliko puta godišnje organizira američka kompanija za geoinformacijske sustave,  učenici su stekli nove vještine u prostornim analizama. Ta znanja i vještine smo primijenili za pisanje istraživačkih projekata za GLOBE državnu smotru, ali i za međunarodno natjecanje GLOBE škola. Tema istraživanja je bila Promjene u načinu korištenja IMG_20200214_142936zemljišta u Međimurju. U određenom vremenskom periodu analizom satelitskih snimaka učenici su došli do značajnih zaključaka. Uz digitalne kompetencije razvijaju i vještinu pisanja istraživačkih radova, što je vrlo važan dio u nastavi Geografije.

U drugom razredu opće gimnazije provodimo eksperimentalni program. U ostvarivanju ishoda vezanog uz funkcionalnu i morfološku strukturu hrvatskih gradova za uvod sam koristila isječak satelitskog snimka područja grada Čakovca. Učenici su dobili zadatak da radom u skupini iscrtaju rubove određenih funkcionalnih zona grada (stambena, poslovna, industrijska, rekreacijska). Po završetku rada u grupi jedan član grupe je uz pomoć pametne ploče označio po jednu zonu. Kako veći dio učenika pohađa izbornu i dodatnu nastavu iz Geografije gdje su se upoznali s radom u ArcGIS programu, ovaj zadatak smo prenijeli na višu razinu. Učenici su u spomenutom programu mogli precizno iscrtati zone grada te izraditi klasifikaciju. Uz pomoć legende su dobili pregledan uvid u sve zone grade. Na kraju ove aktivnosti provela sam anketu u kojoj su učenici dali povratnu informaciju o načinu rada  na ArcGIS platformi. Gotovo svi učenici su bili zadovoljni ovakvim načinom rada. Posebno su bili ponosni jer su svoj rad završili koristeći geoinformacijske sustave. Osim spomenutog načina rada u ArcGis-u, često koristim aplikaciju za izradu pričIMG_20200214_152641e s kartom Story Maps. Program omogućuje lako umetanje točaka ili fotografija prikupljenih na terenu. Kod izrade plana grada učenici su dobili zadatak da na kratkoj terenskoj nastavi u centralnome dijelu grada fotografiraju važne ustanove. Uz kartografsku podlogu u Story Maps aplikaciji s lakoćom su izradili plan grada Preloga.

Svi radovi učenika su pohranjeni u galeriji programa koji koristimo za razvoj vještina u geoinformatici. Radovi se mogu nadograđivati ovisno o potrebama učenika. Smatram da su učenici time stekli vještine koje im mogu pomoći u daljnjem obrazovanju ne samo na području geografije već i drugim predmetima ili studijskim programima.

Mnogostruki učinci uvodne motivacije

tina_stanic

Tina Stanič

Pozitivni učinci uvodne motivacije mnogostruki su – nastava je za učenike zanimljivija, vrijeme brzo protječe, u školi će zapamtiti više, a učiteljima će posao biti znatno lakši, jer će ometanja nastave i razgovora biti znatno manje. Članak zapravo govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom.

Ključne riječi: geografija, uvodna motivacija, zanimljivija nastava

Uvod

Uvodna motivacija tijekom procesa učenja igra važnu ili čak odlučujuću ulogu. Prema M. Zgoniku, motivacija je povezana s postizanjem i održavanjem pozornosti učenika, što bi trebalo postići raznolikošću lekcija, raznim iznenađenjima, atrakcijama i prije svega stvaranjem životnih situacija. Pozitivna reakcija učenika može se postići povezivanjem sadržaja i stvarnih problema i situacija iz svakodnevnoga života, ovisno o iskustvu učenika i njihovim ciljevima. Lekcija treba biti prilagođena ciljevima koje učenici mogu postići, kako bi mogli izgraditi osjećaj „ja mogu to učiniti”, što će ih motivirati za daljnji uspjeh. U nastavi geografije postoji više opcija kako možemo prikladnom didaktičkom motivacijom temeljenom na sadržaju „probuditi” u učenika spontanu želju za zemljopisnim znanjem (Zgonik, 1995., str. 77. – 79.). U nastavku predstavljam neke pristupe uvodnoj motivaciji, kojima se i sama koristim i koji su se pokazali uspješnima. Naravno, nije svaka tema uvijek prikladna i svaka lekcija uvijek uspješna, ali nastavnici mogu već s vlastitom motivacijom i nekim didaktičkim postupcima u učenika potaknuti interes.

Provokativne fotografije

Šokantne, ili samo provokativne fotografije, definitivno su dobar uvodni motivator. Samo se moramo brinuti o zrelosti i osjetljivosti skupine koju imamo pred nama. Fotografiju pokazujemo bez dodatnih objašnjenja. Učenici zatim sami traže smisao, postavljaju pitanja, oni postaju unutarnje motivirani za temu koju im nudimo. Na primjer, fotografija oglasa komprimiranoga svježeg zraka u limenkama može biti dobar uvodni motivator kad govorimo o onečišćenju zraka. Ili možda fotografija unakažene kornjače, koja je kao beba ostala zarobljena u plastičnom prstenu, a zatim se razvijala i rasla u obliku koji joj je „zadao” prsten.

Provokativna pitanja i aktualne teme

Aktualne teme uvijek su dobro prihvaćene, jer mogu biti vrlo bliske učenicima. U isto vrijeme sami smo ažurni kao učitelji i otvaramo raspravu o stvarima koje se često pojavljuju u medijima. Lako većina učenika ne prati redovito dnevna politička događanja u svijetu, oni definitivno čuju razgovore i rasprave odraslih osoba. Tu smo mi učitelji oni koji možemo prikazati realnu sliku na nepristran i profesionalan način, možda i povijesnu pozadinu nekih događaja, situacija u svijetu ili problema. Isto tako, aktualne teme mogu biti povezane s provokativnim fotografijama. Na primjer, problem migranata u Europi nije samo aktualan, nego i vrlo osjetljiv. Fotografija ili kratkih filmova o toj temi ima bezbroj. Učenicima pokazujemo vjerodostojne informacije o broju migranata, o putovima migracija, o uzrocima koji su ih doveli do takve odluke (opisuju političku, društvenu i prirodnu situaciju u zemlji podrijetla) i slično. Za usporedbu, opisujemo i primjer vlastitoga naroda, koji je bio u novijoj povijesti prisiljen na slične migracije (mnogi su Slovenci nakon Drugoga svjetskog rata podnijeli zahtjev za azil u Argentini i još uvijek imaju ondje snažnu iseljeničku zajednicu). Kao poveznica s trenutačnim događajima mogu se dodati provokativna pitanja. Na primjer: Zašto se Afrikanac rođen u Francuskoj osjeća Francuzom? Što je uopće nacionalnost? Vadi – riječna dolina u pustinji. Kako je moguće? Zašto zrakoplovi na duljim međukontinentalnim letovima ne mogu putovati ravno od Slika 1. Migranti na brodutočke A do točke B, nego, ako pogledamo na zemljopisnu kartu, po krivulji? Afrika je kontinent, jer je morima i oceanima odvojena od susjedne Euroazije. Što je onda Europa i što Azija?

Slika 1. Migranti na brodu

Pogrešno okrenuta nastava

Nastava koja okreće tijek događaja može biti iznimno zanimljiva. Geološki razvoj Zemlje počinjemo prikazujući kartu svijeta za 250 milijuna godina na kojoj je prikazana Pangea Proxima. „Vremenski stroj” zatim polako vraćamo u sadašnjosti i dalje u geološku prošlost, do Pangee u paleozoiku i dublje u pretkambrij. Istodobno prepoznajemo imena geoloških razdoblja, njihova obilježja, trajanje, razvoj života, orogeneze i objasnimo zašto se tektonske ploče zapravo kreću.

Karikature

Karikature su sjajan način privlačenja pozornosti učenika, jer su im blizu i zabavne. Često su dobar alat za podizanje interesa i razmišljanja o pitanjima okoliša. Na internetu se mogu naći razne karikature koje upućuju na različite ekološke probleme. Primjer karikature, uz koju se pripremi uvod u problem pretjerane sječe drveta. Učenici pažljivo proučavaju karikaturu i razmatraju njezinu poruku. Sličnu svrhu postižemo i slikom Zemlje koja je bila pogođena, s Slika 2. Karikatura  - pretjerana sječa drvetakomentarom: „Što me je pogodilo?”. Odličan uvod u poglavlje o klimatskim promjenama. Ili možda još karikatura koja je istodobno aktualna i potiče razmišljanje, o problemu gomilanja plastičnoga otpada u morima i oceanima. Kad su učenici na odgovarajući način uvodno motivirani, učionicu će napustiti zadovoljni i oni i učitelji i svaki put kad se vrate na nastavu, u učionicu dolaze s radošću.

Slika 2. Karikatura – pretjerana sječa drveta

Slika 3. Karikatura – pogođena ZemljaSlika 4. Karikatura – plastika u moru
Slika 3. Karikatura – pogođena Zemlja          Slika 4. Karikatura – plastika u moru

Zaključak

Nije svejedno kako ćemo započeti nastavni sat. Možemo pretvoriti interes i motivaciju učenika u našu korist, tako da budu oduševljeni radom kojim im nudimo. Pozitivni učinci uvodne motivacije stoga su mnogostruki: nastava je za učenike zanimljivija, vrijeme brže protječe, u školi će zapamtiti više, a učiteljima će posao biti znatno lakši, jer će ometanja nastave i razgovora biti znatno manje. Kad su učenici na odgovarajući način uvodno motivirani, učionicu će napustiti zadovoljni i oni i učitelji i svaki put kad se vrate na nastavu geografije, u učionicu dolaze s radošću.

Literatura

  1. Zgonik, Mavricij. (1995). Prispevki k didaktiki geografije. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport

Varaždinski profesori na studijskom putovanju u Bruxelles

silvija_spiranec

Silvija Špiranec

Ispred Europskog paralmenta (800x600)U organizaciji profesorica Gimnazije Pula, Tanje Černeka, voditeljice Županijskog stručnog vijeća geografije Istarske županije  kao i Elizabete Pavlović, profesorice sociologije i etike održano je Međužupanijsko stručno putovanje u Strassbourg i Bruxelles u trajanju od 29. lipnja do 5. srpnja. 

Putovanje je prvenstveno bilo namijenjeno profesorima geografije, ali su se mogli prijaviti svi profesori i učitelji koji su bili zainteresirani za upoznavanje institucija Europske unije. Ukupno su sudjelovala 33 profesora, najviše iz Ispred poklona Republike Hrvatske Vijeću Europe (800x600)Istarske županije i najviše profesora geografije.  No,  i sjever Hrvatske bio je zastupljen profesorima iz Daruvara, Zagreba i Čakovca. Iz Varaždina, put Strassbourga i Bruxellesa uputile su se profesorice geografije Dragica Marčec iz I. gimnazije Varaždin i Davorka Bišćević iz IV. OŠ Varaždin, učiteljica razredne nastave Rajka Stilinović iz II. OŠ Varaždin te učiteljica hrvatskog jezika Silvija Špiranec iz IV. OŠ Varaždin. 

U parlamentu Europske unije (800x600)Program posjeta bio je odobren od strane Europskog parlamenta, a uključivao je s radom i predavanja u Vijeću Europe i Sudu za ljudska prava u Strassbourgu te Europskim parlamentom i Europskom komisijom u Bruxellesu. U Vijeću Europe profesori su se sastali s Miroslavom Papom, veleposlanikom i stalnim predstavnikom Republike Hrvatske u toj instituciji, a u Europskom parlamentu s EU zastupnicima: Ivanom Jakovčićem i Jozom Radošem –  članovima zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu. Organizirana je i radionica o ljudskim pravima te kviz znanja o Europskoj uniji. Uz izraze dobrodošlice od strane EU zastupnika i veleposlanika te djelatnika EU institucija, upućene su pohvale inicijativi koja je usprkos članstvu Hrvatske u  Europskoj uniji još uvijek više izuzetak nego pravilo.

S europozastupnikom Ivanom Jakovčićem (800x600)S veleposlanikom Miroslavom Papom u Vijeću Europe (800x600)

Slobodnog vupoznavanje remena između radionica i predavanja bilo je malo, ali su dionici ipak pronašli malo vremena da razgledaju predivne, belgijske, srednjovjekovne gradiće Antwerpen i Gent te posjete najveću atrakciju u Bruxellesu,  Atomiuim. Na povratku u Hrvatsku pogledali su mjesto gdje je 1815. godine Napoleon izgubio bitku – Waterloo.

Ovo studijsko putovanje smatra se nastavkom projekta „Gimnazijalci u institucijama Europske unije“. Projekt je započeo godine 2007., kada su se pulski Gimnazijalci,  kao prvi srednjoškolci u Hrvatskoj,  upoznali s djeliovanjem europskih institucija.

Skype na ŽSV-u učitelja geografije

marijan_birus

Marijan Biruš

Sažetak

Županijsko stručno vijeće učitelja geografije Zagreb-istok pri upoznavanju s finskim obrazovnim sustavom došlo je na ideju putem Skypea popričati s kolegom iz Finske.

Ključne riječi: Skype, geografija, finski obrazovni sustav

Razrada

Finski obrazovni sustav smatra se najuspješnijim u svijetu: finski učenici redovito su u SAM_5309samom vrhu rezultata na PISA-testu. Članovi Županijskog stručnog vijeća za osnovne škole učitelja geografije Zagreb-istok na trosatnom su sastanku proučavali finski obrazovni sustav. Najprije je izlaganje održao Marijan Biruš, koji je prenio iskustva koja je početkom siječnja stekao posjetivši školu Rajamäen yläaste ja lukio u Finskoj, 50-tak kilometara sjeverno od Helsinkija. Ondje je uspostavio kontakt s kolegom geografom Alfom Hemmingom, kojega je zamolio da putem interneta sudjeluje na sastanku ŽSV-a Zagreb-istok. On je pristao i preko programa Skype razgovarao je s kolegama u OŠ Sesvetska Sopnica. Razgovor je trajao 20-tak minuta. Zagrebački geografi bolje su se upoznali s načinom ocjenjivanja u Finskoj (ocjene su 4 – 10), pokušajima varanja na testu u njegovoj školi, brojem radnih dana, nastavi učenika s posebnim potrebama i drugim pitanjima. Komunikacija putem Skypea bila je vrlo atraktivna, a ne stoji ništa. Usprkos udaljenosti od više tisuća kilometara, na 20-tak minuta finski i hrvatski kolege virtualno su se našli u jednoj prostoriji.
Nastavna godina u školi u naselju Rajamäki u Finskoj podijeljena je u pet obrazovnih razdoblja. Geografija se ne uči u svima. To znači da nastavnici geografije trebaju imati SAM_5314dvopredmetnu stručnu spremu. Inače su svi finski nastavnici obrazovani na sveučilištu, to je jedna od mjera reforme obrazovnog sustava koja je provedena prije 30-tak godina. Finske škole i nastavnici uživaju priličnu autonomiju: sami donose gotovo cijeli kurikulum, ne dolazi im inspekcija te sami biraju nastavni materijal (kao i oni kod nas). U finskom obrazovnom sustavu česte su inovacije, koje su često praćene sa sveučilišta. Tako Rajamäen yläaste ja lukio ove školske godine testira 75-minutne satove, a prije dvije godine ukinula je školsko zvono.
Naširoko je poznata činjenica da škole sjevernoeuropskih zemalja učenicima omogućuju besplatni topli obrok, prijevoz u školu, zdravstvenu skrb, kao i školski pribor. Škola u Rajamäkiu maksimalno je tehnički opremljena. Više o tome i o drugim obilježjima finskog obrazovnog sustava saznajte na stranici Portala za škole.