Medijska pismenost

– francuska i domaća praksa

darijaJ_altaPB

Darija Jurič  i Alta Pavin Banović

Sažetak

Medijska pismenost je jedan od važnih elementa edukacije učenika u francuskim osnovnim i srednjim školama. U Francuskoj je 1983. osnovana institucija CLEMI – Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost, kao prvo institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi. U ovom članku u kratkim su crtama nabrojane i opisane teme aktivnosti radionica medijske pismenosti koje su prikazane kao primjeri dobre edukativne prakse u Francuskoj i Hrvatskoj. Ciljevi edukacija medijske pismenosti temelje se na osposobljavanju nastavnika i učenika u interpretaciji medijskih sadržaja u obliku: novinskih slika i fotografija, naslovnica novina i internetskih portala, novinskih crteža, novinskih vijesti, priča ili storyja, memova i objava na društvenim mrežama.

Ključne riječi: medijska pismenost, novinske slike, crteži, fotografije, story, mem

Uvod

Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija koje se razvijaju i unaprjeđuju u odgojno-obrazovnom sustavu u 21. stoljeću, o čemu nam svjedoče primjeri dobrih praksi edukacije medijske pismenosti kod učenika osnovnih i srednjih škola u Francuskoj i Hrvatskoj. Francuski primjer podučavanju medijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama tema je stručnoga skupa održanoga 30. studenoga 2020. Organizatori skupa su Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje: Anaïs Adriaens-Allemand, voditeljica međunarodnih projekata, Isabelle Féroc Dumez, predavačica i istraživačica na Sveučilištu Poitiers, znanstvena i pedagoška ravnateljica CLEMI, Elsie Russier, voditeljica za edukaciju nastavnika iz Francuskog nacionalnog centra za informacijsku i medijsku pismenost (CLEMI). Navedeni skup je osnova za komparativni prikaz aktualne prakse medijskog obrazovanja u Francuskoj, a planiranje i realiziranje obrazovanja za medijsku pismenost u Osnovnoj školi Josipa Račića, Zagreb primjer je dobre prakse u Hrvatskoj.

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Francuskoj

CLEMI je prvo institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi, osnovano 1983. Institut je zadužen za medijsko i informacijsko opismenjavanje unutar francuskog obrazovnog sustava s razrađenim sustavom edukacija nastavnika, edukatora i tima na državnoj razini. Na razini cijele države je oformljena mreža lokalnih koordinatora i medijskih partnera koji sudjeluju u kreiranju projekata i školskih aktivnosti. Osnovni ciljevi su: osposobljavanje učitelja i pomoć djeci za promišljeno i samostalno korištenje medijskih sadržaja, podrška medijskim projektima i produkciji u školama, osmišljavanje alata i materijala, razvijanje projekata koji povezuju medijske stručnjake i učitelje (CLEMI, 2021a).

Kao što se navodi učenici u Francuskoj stječu i razvijaju znanja i vještine za medije i informacije jer Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost razvija nastavne materijale za sve škole. Učenici od treće do osamnaeste godine starosti sudjeluju u edukacijama informacijske, medijske i digitalne pismenosti, tijekom cijelog školovanja, kroz različite školske programe i kurikulume. U edukativnim programima je stavljen naglasak na razvoj kritičkog mišljenja s ciljem podučavanja kako slušati i gledati informacije, mišljenja ljudi objavljenih u medijima kako bi učenici izgradili vlastito mišljenje o bilo kojoj temi na informiran i promišljen način (Burn i Durran, 2007).

Pet temeljnih tema programa medijske pismenosti u CLEMI-u (2021a) su:

  1. medijska i informacijska pismenost (MIL),
  2. osmišljavanje i podrška medijskoj kulturi u školama,
  3. temeljna ili osnovna edukacija (Data education) koja obuhvaća učenje o podacima (npr. kako napraviti graf i pravilno ga očitati, kako obraditi anketu i slično),
  4. stereotipi u medijima,
  5. kritičko mišljenje i znanstvena utemeljenost,

Misija medijske pismenosti je izgraditi građanske vještine mladih ljudi u digitalnom društvu, s ciljem postizanja jasnijeg razumijevanja svijeta gdje je dostupan veliki broj informacija (Burn i Durran, 2007).

Ciljevi medijske i informacijske pismenosti u CLEMI-u (2021a) su:

  1. naučiti učenike razumijevanju medijskog sustava i procesiranje informacija,
  2. razvoj kritičkog razmišljanja o medijima i informacijama, u odnosu na lažne vijesti („fake news“),
  3. pomoći učenicima razvijati promišljeno i samostalno korištenje medija,
  4. potrebno je naučiti: kako biti informiran i kako objaviti informaciju na odgovoran način.

Trening ili edukacija medijske pismenosti sastoji se od tri stupnja prema programu CLEMI (2021a):

  1. Znam
  2. Vladam materijalom
  3. Podučavam

Teme edukacije nastavnika su:

  1. Medijska pismenost
  2. Informacijska pismenost
  3. Društvena i građanska pismenost
  4. Tehnička i digitalna pismenost
  5. Didaktička i edukacijska pismenost

Uloga trenera ili edukatora medijske i informacijske pismenosti je:

  1. Kreiranje treninga
  2. Održavanje treninga
  3. Evaluacija treninga

Podučavanje medijske pismenosti

Različiti su načini podučavanja medijske pismenosti, a u daljnjem tekstu dan je prikaz načina podučavanja koje se provodi u okviru CLEM programa (2021b): (1) učenje o medijskim slikama; (2) fotografije u novinama; te (3) slike i/ili fotografije iz medija.

(1) Učenje o medijskim slikama

Podučavanje medijske pismenosti temelji se na tumačenju medijskih slika (Armstrong, Brunskill 2020). Prvi je korak edukacije naučiti promatrati i analizirati slike tijekom radionica koje se realiziraju u učionici. Primjeri medijskih slika su: novinske fotografije, viralne fotografije s društvenih mreža, naslovnice novina i/ili internetskih portala, novinske ilustracije, internetski memovi. Dakle, u aktivnostima je fokus na što veću objektivnost interpretacije medijskih slika u odnosu na interpretacije istih medijskih slika u javnosti (Jarman i McClune, 2007). Viralna fotografija je fotografija koja je postala popularna internetskim slanjem na društvene mreže, elektroničke adrese i objavljivanjem na mrežne stranice, a jednostavne su za objavljivanje te vrlo brzo otkrivaju smisao fotografije (Fromm i Smith, 2019).

Fotografije u novinama

Metoda učenja analiziranja fotografija i/ili slika u novinama je razvijati „učenikovo oko za fotografije“ s ciljem da se ne fokusiraju samo na očite činjenice koje su vidljive na slici. Važno je preispitati samoga sebe, što učenik vidi na istoj slici i kako to utječe na njih, učenike, kada promatraju istu sliku. Savjet koji se preporuča u aktivnostima s učenicima tijekom analize fotografija u novinama je radije početi s promatranjem jednostavnije slike poput novinske fotografije, a ne sa slikom u videu.

Jedna od aktivnosti je analizirati novinske fotografije ili fotografije s interneta koja se sastoji od nekoliko elemenata: naučiti učenike kako promatrati fotografiju, individualno opisati što se vidi na fotografiji, a zatim opisati i u skupini. Potrebno je odgovoriti na pitanja (Armstong i Brunskill, 2020):

  1. Što vidim?
  2. Što ja mogu vidjeti, a ostali promatrači slike ne vide?
  3. Zašto mi svi ne vidimo istu/e stvar/i?

Slijedeći cilj radionice je naučiti učenike kako formulirati što razumiju sa slike i kako to objasniti ostalim sudionicima (Armstong i Brunskill, 2020):

  1. Što ima smisla meni?
  2. Što ima smisla ostalim promatračima?
  3. Zašto svi promatrači nemaju isto razumijevanje slike?

Slike i/ili fotografije koje se mogu interpretirati i analizirati tijekom podučavanja medijske i informacijske pismenosti su: naslovnice kao slike, stvarne slike (fotografije, crteži), tekst (naziv medija, datum, naslovi, podnaslovi).

(2) Slike i/ili fotografije iz medija

a) Promatrati slike

Smatra se da je svaka slika univerzalna, razumljiva većini ljudi, mladima i starijima, neovisno o geografskim, društvenim i kulturalnim razlikama. Međutim, slike su amblematski proizvod globalizacije informacija, što je zamka kako se podučava u medijskoj i informacijskoj pismenosti francuskog obrazovnog sustava. Slike su mnogoznačne, tehničko i simbolično posredovanje koje putuje kroz prostor i vrijeme, ali generalno slikar/fotograf i publika jako teško dijele isti kontekst komunikacije. Stoga je važno poznavati različite kontekste kao što su: oblikovanje, kreiranje i stvaranje slike, kontekst njezine difuzije i recepcije, „gramatika slike“ kako bi se moglo potpuno razumjeti informacije koja se želi prenijeti promatraču slike (Jarman i McClune, 2007).

b) Analizirati slike

Analizirati slike je jedan od glavnih obilježja poučavanja medijske i informacijske pismenosti CLEMI. Slika se tumači kao glavni medij prenošenja informacija te stoga mogu biti univerzalne i razumljive većini promatrača. Međutim, slike mogu imati i višeznačna tumačenja jer ovisi o osobi koja promatra sliku, o znanju osobe, o vizualnom jeziku slike kao i o kulturi slike. Stoga je važno odgovoriti na pitanja: kada, gdje, u kojim uvjetima, zašto je nastala slika jer je važno poznavati kontekst za interpretaciju slike.

Interpretacija slike zahtijeva maksimalnu objektivnost osobe koja ju želi protumačiti. Stoga se učenike podučava vještinama primjećivanja očitih čimbenika fotografije, što se objektivno vidi na slici i kakav učinak ostavlja na promatrača. Važno je odgovoriti na pitanja što vidi osoba koja promatra i što vidi u odnosu na druge promatrače slike te zašto ne vidimo svi jednako i ne tumačimo istu sliku svi jednako.

Jedan od ciljeva radionice je posvjestiti učeniku koje učinke konkretna slika može ostaviti na mene kao osobu kao i učenike koje ostavlja na druge promatrače. Učenike se podučava kako interpretirati, analizirati, uočiti efekte slike kroz prikazane ljude, predmete, kadar, plan, rakurs i slično. Važno je uvijek odgovoriti na pitanje kako određena slika utječe na mene kao promatrača, kako utječe na druge osobe promatrače slike i što će osobe iz neke druge kulture, običaja i vjeroispovijesti zaključiti kada budu promatrali sliku.

c) Analizirati fotografije

Promatrati, interpretirati i analizirati fotografije je važno jer se želi otkriti koja je namjena fotografije. Fotografije mogu biti višeznačne što ovisi tko ih promatra, vizualni jezik koji se otkriva na/u fotografiji, gdje je fotografija nastala, kada je nastala i koji je razlog nastanka određene fotografije. Odgovara na pitanja: Tko je napravio fotografiju?; Za koga?; Zbog čega?; Što fotografija pokušava prikazati, a što ne prikazuje? Slijedeće što je važno je pronaći postoje li konkretni dodaci koji mogu objasniti kontekst i značenje fotografije kao što su datum, lokacija, događaj, fotograf i slično. Međutim, danas je fotografska tehnologija napredovala zahvaljujući napretku informatičkih tehnologija te je vrlo jednostavno napraviti lažni zapis ili lažnu fotografiju što se naziva Deepfake (Hsiang, 2020).

Primjer lažne ili montirane fotografije je velika bijela morska psina koja skače iz vode kako bi uhvatila vojnika koji visi na ljestvama helikoptera tijekom vojne vježbe. Ova je slika bila popularna 2001. godine kada se prosljeđivala elektroničkom poštom, a National geographic je dobio nagradu za fotografiju godine. Slika je bila izuzetno popularna do trenutka kada se počelo sumnjati jer je podsjećala na scenu iz filma Batman iz 1996. godine. Otkrivena je montaža slike iz dvije različite i međusobno nepovezane fotografije. Jedna izvorna slika prikazuje vojnu vježbu kod Golden Gate mosta u San Francisku, SAD, a druga slika prikazuje razigranost bijelog morskog psa koji skače iz oceana kod False Bay u Južnoj Africi.

Podučavanje medijske i informacijske pismenosti

Medijska i informacijska pismenost u francuskom obrazovnom sustavu polazi od semiotičke metode ili glavnog koncepta „Retorike slike“ čiji je autor Roland Barthes (CLEMI, 2021a). On je poznati francuski lingvist koji je razvio semiotičku metodu, važnu, za interpretaciju slika. Metodom retorike slike identificiraju se tri vrste poruka koje slika prenosi (CLEMI, 2021a):

  1. doslovna poruka je označena slika na kojoj su vidljivi ikonski znakovi: osobe, životinje, objekti i plastični znakovi: boje, oblici, kontrasti, svjetlina;
  2. lingvistička poruka je u tekstu, a to su riječi koje se mogu pročitati na slici u obliku kodnih znakova, natpisa na majicama, reklama te otkrivaju njihovu funkciju;
  3. simbolička poruka ili konotirana poruka je metoda pronalaženja bogate slojevitosti značenja slike ili fotografije.

Podučavanje medijske i informacijske pismenosti koje se provodi u okviru CLEMI-a (2021b) uključuje: (1) lažne vijesti na naslovnicama novina i/ili internetskih portala; (2) novinski crteži ili press cartooning; (3) priče ili story; (4) mem; te (5) Tik Tok.

(1) Lažne vijesti na naslovnicama novina i/ili internetskih portala

U podučavanju učenika medijskoj i informacijskoj pismenosti poseban se naglasak stavlja na vrste lažnih vijesti ili „fake news“ koje su vidljive na naslovnicama novina i internetskim portalima. Nekoliko je vrsta lažnih vijesti koje se detaljnije poučavaju: satira ili parodija, zavaravajući sadržaj, sadržaj lažiranog izvora, fabricirani sadržaj, pogrešna povezanost kada naslov nije povezan s tekstom, pogrešan kontekst i manipulirani sadržaj. Nastoji se protumačiti i otkriti koja je svrha svih nabrojanih vrsta lažnih vijesti te se odabiru konkretni primjeri iz aktualnih vijesti s konkretnim događajima.

Različiti su razlozi objavljivanja lažnih ili neistinitih vijesti, a vrste su: loše novinarstvo ili žuti tisak, parodija, provokacija, propaganda, izazvati jake i snažne osjećaje, provokacija, politički utjecaj i pristranost. Primjer lažne vijesti je fotografija objavljena na verificiranom Instagram profilu Joe Bidena 15. rujna 2020. gdje je označena lokacija Detroit. Interpretacija i analiza fotografije trebala se protumačiti kao ispričavanje novoga američkog predsjednika Joe Bidena jednoj djevojčici koja bi trebala biti kćerka Afroamerikanca kojega je ubio američki bijelac, policajac. Međutim, nigdje nije jasno vidljiv identitet djevojčice koja stoji ispred Joa Bidena.

(2) Novinski crteži ili press cartooning

Novinski crteži su najčešće prikazani u obliku karikatura koje pripadaju riskantnim oblicima publikacija jer često ismijavaju ozbiljne situacije. U različitim kulturama isti novinski crteži će biti shvaćeni različito što može imati teške posljedice. Jedan primjer novinske karikature ili crteža je francuski satirični časopis “Charlie Hebdo” koji je na naslovnici objavio karikaturu turskog predsjednika Erdogana što je uznemirilo Ankaru i cijeli turski politički vrh 2015. godine.

Analizu novinskih crteža je teže razumjeti jer mogu prikazivati humoristične situacije koje su u različitim kulturama različito protumačene. Također su izrazito kontekstualne jer je autor crteža ograničen kontekstom publike kojoj se obraća tj. gdje se objavljuje novinski crtež.

Postupak analize novinskog crteža sadržava slijedeće elemente:

  1. opisati sliku;
  2. identificirati ikonske znakove (osobe, okolinu, objekte), plastične znakove (kompoziciju, boje, oblikovanje) i lingvističke znakove (tekst, oblačiće);
  3. identificirati simboličke elemente kojima se prepoznaje karikatura i učinak koji nastaje, a subjektivni komentar također je dio crteža.

(3) Novinske vijesti

Novinarske vijesti zauzimaju također važno mjesto u edukaciji učenika medijskoj i informacijskoj pismenosti u Francuskoj. Vijesti sadrže elemente informacija koje su srž svake napisane i objavljene vijesti, mogu imati komičan pristup jer na različitim razinama govora, izvođenja i retoričkih figura govora mogu dovesti do višestrukog čitanja, utječu na slobodu govora jer često donose subverzivne teme, a također su ovisne o državnim zakonima javnoga objavljivanja i kulture društva. Vijesti donose poruke koje su autorovo osobno mišljenje i pogled na nešto, a mogu biti s elementima ironije, cinizama, kritike s estetskim pristupom te su intencije poruke različite poput namjere senzibilizirati, kritizirati, zabaviti, nasmijati i slično.

(4) Priče ili Story

Priče ili story su elementi na temelju kojih se poučava učenike medijskoj i informacijskoj pismenosti jer su priče ili Story idealne sa svojim objavljenim sadržajima. To su kratke priče s bitnim informacijama koje vizualiziraju podatke slikom ili slikama kao i animacijom uz prigodnu glazbu. Priče mogu biti u obliku reportaža jer zahtijevaju reaktivan sadržaj koji se može dobiti različitim oblicima upitnika i intervjua.

Primjer radionice s učenicima u izraditi jedne priče ili storya je da učenici mogu odabrati temu, izraditi priče, odabrati tri do pet slika koje odgovaraju na pet ključnih pitanja (5W – tko, što, gdje, kada, zašto), napisati tekst, odabrati način interakcije, s naglaskom na kreativnost i originalnost, a zadnji korak je objaviti na društvenim mrežama (Kenny, 2001).

(5) Mem

Mem dolazi od engleske riječi mem (ˈmiːm) što označava ideju, ponašanje ili stil koji se širi od osobe do osobe unutar određene kulture. Mem djeluje kao jedinica za prijenos kulturnih ideja, simbola ili praksa koji se mogu prenositi od jedne do druge osobe pisanjem, govorom, gestama, ritualima ili drugim imitacijskim oblicima. Riječ mem kratica je (modelirana po genu) od riječi mimem, starogrčke riječi mīmēma, koja se prevodi kao imitirana, oponašana stvar i od riječi mimeisthai, što znači imitirati, oponašati, te od riječi mimos koju prevodimo kao mimika. Riječ mem je oblikovao britanski evolucijski biolog Richard Dawkins u Sebičnom genu (1976.) koja je trebala poslužiti kao koncept za raspravu o evolucijskim principima u objašnjavanju širenja ideja i kulturnih fenomena. Primjeri mema nabrojani u knjizi uključuju melodije, fraze, modu i tehnologiju gradnje lukova. Polje istraživanja nazvano je memetika, a nastalo je 1990. godine radi istraživanja koncepata i prijenosa memâ u pojmovima evolucijskog modela.

U modernom, kolokvijalnom smislu, mem se odnosi na uglavnom vizualne forme koje stvaraju korisnici interneta i postali su nova forma izražavanja u medijima i društvenim mrežama. Mem na vrlo jednostavan način slikom i kratkom rečenicom šalje određenu poruku koja je jasna, a koja izaziva određene emocije. Jednostavne su za napraviti i podijeliti što je idealno za društvene mreže te su izrazito zabavne i kulturalno široko prepoznatljive. Mem je vrlo jednostavno oblikovati u digitalnom alatu za izradu memova Memegenerator (https://imgflip.com/memegenerator).

(6) Tik Tok

Tik Tok je kineska usluga društvenih mreža za razmjenu video zapisa u vlasništvu ByteDancea. Najčešće se koristi za izradu kratkih video zapisa u trajanju najduže do jedne minute. Tik Tok je pokrenut 2017. za većinu tržišta izvan kontinentalne Kine, a postao je dostupan za cijeli svijet nakon spajanja s drugim kineskim servisom društvenih medija Musial.ly 2018. godine. Tik tok je potpuno zabranjen u Indiji i Jermeniji, a povremeno blokiran u Indoneziji i Bangladešu. Tik Tok je jedan od medijskih elemenata koji su uključeni u poučavanje medijske i informacijske pismenosti jer je prisutna slika u obliku videa koja prenosi određenu informaciju. Učenici u obliku radionica imaju zadatke fotografirati, crtati ilustracije, izraditi svoj mem, pripremiti Story za Instagram, Tik Tok ili neku drugu društvenu mrežu kojom prenose svoju informaciju.

Materijali za održavanje edukacija

U poučavanju medijske pismenosti CLEMI (2021a) osigurava radne listiće kao pomoć svim edukatorima, nastavnicima u radu s učenicima s temama i sadržajima. Materijali za održavanje edukacija uključuju sljedeće tematske cjeline: (1) cenzura na internetu; (2) novinske naslovnice; (3) novinske ilustracije; (4) lažne vijesti; (5) teorije zavjere; te (6) digitalni identitet.

(1) Cenzura na internetu – novo ograničenje prava na pristup informacijama

Pojavom interneta u novinarstvu se dogodila revolucija jer je neovisnim glasovima, iako ponekad cenzuriranima, omogućio da ih se čuje. Kako bi opet stekli kontrolu, autoritarni režimi žele stvoriti internet koji će biti zatvoren, pod cenzurom i njihovim budnim okom. Access Now, međunarodna neprofitna organizacija koja se bori za otvoren i slobodan internet, 2018. godine zabilježila je 196 slučajeva gašenja interneta u 25 država svijeta, a najviše u Aziji i Africi. To je broj koji konstantno raste.

(2) Put oko svijeta preko novinskih naslovnica (dob 5 – 11)

Ishodi učenja su: shvaćanje da su novine poseban oblik tiskanih medija koji sadržava informacije; učenje kako ih se prepoznaje; izrada naslovnice kao prve stranice novina s obilježjima i karakteristikama; razumijevanje informacije kao univerzalnog fenomena i prepoznavanje naslovnica hrvatskih novina.

(3) Je li novinska ilustracija univerzalni format (dob 11 – 14)

Kroz raspravu s cijelim razredom učenici dolaze do spoznaje da poruku ilustracije mogu shvatiti bez obzira na nacionalnost crtača. Na primjer – ilustracija kubanskoga crtača Falcoa koji je kao simbol globalnoga zagrijavanja naš planet smjestio u toster ili nizozemski ilustrator Aren Van Dam, koji je kritiku posljedica deforestacije prikazao kroz čovjeka koji motornom pilom pili Zemljina pluća. Jezik ilustracije je univerzalan.

(4) Lažne vijesti kao složeni fenomen (dob 11 – 18)

Dezinformacija, satira, klikolovke i manipulacija.

(5) Kako se nositi s teorijama zavjere u učionici (dob 11 – 18)

Razvijanje kritičkog razmišljanja: učenicima treba usaditi naviku kritičkoga propitkivanja tako da se osiguraju alati i sredstva potrebni za samostalno donošenje zaključaka u današnjem informacijsko-komunikacijskome društvu. Medijsko i informacijsko obrazovanje daje nedvojben doprinos izgradnji kritičkoga uma.

(6) Otisak i sjena vašeg digitalnog identiteta (dob 11 – 18)

Digitalni identitet čine „digitalni otisci“, tragovi koje za sobom ostavlja korisnik interneta, bilo svjesno ili nesvjesno, aktivno ili pasivno, dok pretražuje, piše poruke, a najviše korištenjem društvenih mreža i putem povezanih uređaja.

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Hrvatskoj

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Hrvatskoj uključuje opis djelovanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, prikaz portala medijskapismenost.hr te primjer dobre praske u Osnovnoj školi Josipa Račića u Zagrebu.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu

Cilj i svrha Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK, 2020a) poboljšanje je medijske i komunikacijske kulture građana Republike Hrvatske kroz sustavnu edukaciju o medijima te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji se s razumijevanjem i kritičkim odmakom koriste medijskim sadržajima koje sami odabiru. Svoje ciljeve Udruga postiže edukativnim, istraživačkim i znanstvenim djelovanjem na svim društvenim područjima, Čl. 1. Statuta DKMK-a (DKMK, 2020b).

Udruga svoje ciljeve ostvaruje djelovanjem na svim međunarodnim i državnim društvenim razinama. Djelatnosti Udruge su: organiziranje edukativnih radionica, predavanja, prevencija rizičnih ponašanja djece i mladih putem medija (ovisnost, nasilje), emitiranje radijskih emisija, organiziranje simpozija, provođenje istraživanja, studijska putovanja, domaća i međunarodna suradnja s drugim institucijama, znanstveni doprinos kritičkom pristupanju medijima te izrada internetskih sadržaja. Ostvarivanje naznačenih ciljeva zadaća je svakog člana Udruge, Čl. 3. Statuta DKMK-a (DKMK, 2020b).

Portal medijskapismenost.hr

Medijska pismenost je abeceda 21. stoljeća jer je jedna od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnome medijatiziranom svijetu koji se konstantno ubrzano razvija i mijenja te za aktivno građanstvo i sudjelovanje u društvenim, ekonomskim, kulturnim i demokratskim procesima. Utjecaj medija na živote djece i odraslih nameće potrebu za njihovim boljim razumijevanjem. Što nam mediji donose u život, kako poučiti djecu sigurnom korištenju i razvijanju kritičkog mišljenja, koja je razlika između medijski posredovane stvarnosti i onoga što mi mislimo da se uistinu događa, zašto mediji nekim temama daju više prostora i vremena, a nekima manje, kako tumačimo oglase, koja je razlika između realityja i igranog programa, kako nastaju medijski sadržaji, samo su neka od pitanja na koja ćemo zajedno s čitateljima tražiti odgovore i promišljanja stručnjaka, roditelja i učitelja. Na portalu su objavljeni primjeri dobre prakse iz hrvatskih škola, vrtića i udruga, namijenjeni obrazovnim djelatnicima za održavanje nastave medijske pismenosti s učenicima i njihovim roditeljima, savjete za roditelje kao i provjerene informacije o medijskom obrazovanju, medijima i njihovom utjecaju, novim trendovima i izazovima života u moderno doba.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj su održana stručna usavršavanja za stručne suradnike knjižničare u obliku webinara koje je održao prof. Igor Kanižaj s temama medijske pismenosti: Učinkovita analiza propagande, Sigurnost i privatnost na internetu, Kako provjeravati sadržaj i informacije u virtualnom prostoru, Videoigre – edukacija ili samo rekreacija, #stop(e)nasilju.

Primjeri dobre prakse u Osnovnoj školi Josipa Račića, Zagreb

U školi se provode projekti: (1) Djeca medija; te (2) Medijske pismenosti.

(1) Projekt „Djeca medija“

Glavne su aktivnosti DKMK-a edukativna interaktivna predavanja i radionice o medijima prilagođene djeci, mladima, školskim djelatnicima i roditeljima, vođenje radijskih emisija te rad na internetskim stranicama DKMK-a i društvenim mrežama s odgojno-obrazovnim ciljem.

Projekt pod nazivom Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti u OŠ Josipa Račića, objavljeni su na mrežnoj stranici https://www.os-j-racica.hr/dogadanja/2016_2017/Medijski_dan/mediji.html.

(2) Projekt medijske pismenosti

Projekt Pametno s pametnim telefonom – u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu i potporu Grada Zagreba, je namijenjen učenicima razredne nastave, roditeljima razredne i predmetne nastave i učiteljima. Teme edukacija su: Elektroničko nasilje u prvim razredima, E-nasilje u drugim razredima, Pametno s pametnim telefonom u trećim razredima, Zaštitimo se zajedno od elektroničkog nasilja u četvrtima razredima. Projekt se realizira putem snimljenih video materijala. Webinar za roditelje razredne nastave održao je prof. Igor Kanižaj, za roditelje predmetne nastave prof. Danijel Labaš, a predavanje na učiteljskom vijeću održala je prof. Lana Ciboci.

Slika1Slika2
Slika 1. Realizacija projekta Pametno s pametnim telefonom

Provedba projekta prilagođena je učenicima pojedinih razreda, a navedeno je vidljivo iz: (1) godišnjeg plana realizacije aktivnosti medijskog odgoja i obrazovanja; te (2) materijala za provedbu projektnih aktivnosti.

(1) Godišnji plan realizacije aktivnosti medijskog odgoja i obrazovanja

Prvi razred: Slikovnica o medijima, (Čakmazović, 2018).
Drugi razred: Kako gledati animirani film, (Kalinić Lebinec, 2020).
Treći razred: Dan bez mobitela, (AURA, 2019).
Četvrti razred: Oglasi oko nas (Blagus, 2020).
Peti razred: Vrste medija, ppt
Šesti razred: Mediji i medijska pismenost, ppt, Istraživanje informacija u korelaciji s hrvatskim jezikom
Sedmi razred: Clickbait novinarstvo, (Požgaj, 2020).
Osmi razred: Što da radim bez Jutjub(er)a – dosadno mi je, (Paradžik, 2020).

(2) Materijali za provedbu projektnih aktivnosti

Na mrežnoj stranici medijskapismenost.hr čiji je osnivač i nositelj portala Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a u Hrvatskoj objavljuje nastavne materijale u obliku videa s razrađenim temama i radnim nastavnim listićima:

Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu (Vladić Vrban, 2020), a nakon video lekcije, učenici mogu riješiti i kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu Jeste li znali? Medijska pismenost.

Zaključak

Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost, CLEMI, planira i realizira medijsku i informacijsku pismenost u francuskom odgojno-obrazovnom sustavu. U središtu medijske i informacijske pismenosti su: novinske fotografije i/ili slike, novinski crteži, stripovi, mem, priče ili story i uporaba društvenih mreža poput Tik Tok. Učenike se educira korištenjem svih vrsta medija u čijem je središtu slika kao glavni medij prijenosa informacija u društvu 21. stoljeća. Podučava se kako promatrati slike i protumačiti informacije koje se prenose, kako stvoriti medije za odgovorno i samostalno prosljeđivanje informacija. Danas su djeci i tinejdžerima dostupni različiti izvori u kojima se pronalaze informacije jer je protok informacija vrlo snažan i svi imaju mogućnosti biti informirani i informirati druge.

Upravo zato je važno naglasiti da i u Hrvatskoj Agencija za elektroničke medije na mrežnoj stranici objavljuje korisne materijale za edukaciju medijske pismenosti koji se mogu koristiti u osnovnim i srednjim školama.

Literatura

  1. Armstrong, S., Brunskill, P. (2020). Informacijska pismenost. Zagreb: Naklada Kosinj.
  2. Blagus, J. (2020). Video lekcija: oglasi oko nas. Zagreb: Medijskapismenost.hr. https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-oglasi-oko-nas/ Pristupljeno 19. siječnja 2021.
  3. Burn, A., Durran, J. (2007). Media literacy in schools. London: Paul Chapman Publishing. https://cloudflare-ipfs.com/ipfs/bafykbzaceagypsiooa7mjhdykoyeeq5uyudd7a2ul5zuzfepzhfzljrlf5vw6?filename=Andrew%20Burn%2C%20James%20Durran%20-%20Media%20Literacy%20in%20Schools_%20Practice%2C%20Production%20and%20Progression-Sage%20Publications%20Ltd%20%282007%29.pdf Pristupljeno 19. siječnja 2021.
  4. CLEMI (2017). Medijska i informacijska pismenost: radni listići za razredne aktivnosti za učitelje. Pariz: CLEMI.
  5. CLEMI. (2021a). Le centre pour l’education aux media et a l’information. CLEMI. https://www.clemi.fr/ Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  6. CLEMI. (2021b). Facebook. https://www.facebook.com/Clemi.fr/ Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  7. Čakmazović, A. (2018). Slikovnica o medijima. Zagreb: Agencija za elektroničke medije, UNICEF. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/Slikovnica-o-medijima.pdf Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  8. Video lekcijia: Dan bez mobitela, (AURA – Anonimno, 2019) https://youtu.be/RGegMPBUpc0 Pristupljeno 19. siječnja 2021.
  9. Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti u OŠ Josipa Račića. https://www.os-j-racica.hr/dogadanja/2016_2017/Medijski_dan/mediji.html Pristupljeno 19. siječnja 2021.
  10. DKMK (2020a). Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu. Zagreb. https://dkmk.hr/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  11. DKMK (2020b). Statut Društva komunikacije i medijske kulture. Zagreb: Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu. https://djecamedija.org/godisnji-izvjestaj-o-radu/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  12. Fromm, M., Smith, J. (2019). Children and News. The International Encyclopedia of Media Literacy, 1-9. https://doi.org/10.1002/9781118978238.ieml0019 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  13. Hsiang, E. (2020). Deepfake: An Emerging New Media Object in the Age of Online Content. Magistarski rad. Sveučilište Lunds. https://lup.lub.lu.se/luur/download?func=downloadFile&recordOId=9014787&fileOId=9014794 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  14. Jarman, R., McClune, B. (2007). Developing scientific literacy, using new media in the classroom. Open University Press: New York. https://cloudflare-ipfs.com/ipfs/bafykbzaceb53otrtidyqi2i2yswcqwm6uex7pbyglsqa4p2b6dapdtggqsmgq?filename=Ruth%20Jarman%2C%20Billy%20McClune%20-%20Developing%20Scientific%20Literacy_%20Using%20News%20Media%20in%20the%20Classroom%20%282007%29.pdf Pristupljeno 19. siječnja 2021.)
  15. Jeste li znali? Medijska pismenost, kviz. (Anonimno, 2020.) Zagreb: Medijskapismenost.hr https://wordwall.net/play/1211/647/406 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  16. Kalinić Lebinec, D. (2020). Video lekcija: Kako gledati animirani film, https://youtu.be/qM5UkJbJsbU Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  17. Kenny, R. (2001). Teaching TV production in a digital world. A division of greenwood publishing group: Colorado.
  18. Memegenerator. https://imgflip.com/memegenerator Pristupljeno 13. siječnja 2021.
  19. Paradžik, M. (2020). Što da radim bez Jutjub(er)a – dosadno mi je. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-sto-da-radim-bez-jutjubera/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  20. Požgaj, D. (2020). Video Lekcija: Clickbait novinarstvo. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-clickbait-novinarstvo/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
  21. School Education Gateway (2016). Medijska pismenost – digitalna pjesma abecede. Zagreb: School Education Gateway. https://www.schooleducationgateway.eu/hr/pub/latest/practices/media-literacy–the-digital-a.htm Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  22. Vladić Vrban, S. (2020). Video lekcija: Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu Pristupljeno 21. siječnja 2021.

Greetings from Moravice

25 razglednica maloga mjesta u dolini

davorka_nekic

Davorka Nekić

Šesti dan mjeseca prosinca je bio izuzetan dan koliko za mene, toliko i za moje učenike, moju školu, ali i cijele Moravice. Naime, upravo tada svjetlo dana, po prvi put u povijesti mjesta, ugledalo je 25 razglednica toga goranskog bisera.

Kako se rodila ideja o razglednicama?

Greetings from MoraviceNaime, i ove nastavne godine se u našoj školi provodi penpal projekt u kojem učenici Područne škole Nikole Tesle iz Moravica sudjeluju s učenicima iz BiH, Srbije, Portugala, Španjolske, Turske, Ukrajine, Meksika i Brazila, pa smo došli na ideju da im, uz pisma koja izmjenjujemo, pošaljemo i razglednice Moravica. Smatrali smo to najboljim načinom kako im dočarati ljepotu toga goranskog raja. No, u lokalnom poštanskom uredu uspjeli smo pronaći svega jedan jedini motiv Moravica, i to u svega 2 primjerka. A nama je trebalo 25 razglednica zbog 25 učenika koji sudjeluju u projektu s 8 zemalja diljem svijeta. Stoga nam je sinulo da bismo mogli napravili svoje razglednice.

Tako smo došli na ideju da se obratimo nekadašnjoj učenici naše škole Nataliji Dokmanović koja nam je ljubazno pristala ustupiti svojih 25 fotografija. Naime, ona nam je donijela cca 300 fotografija i time nam uvelike otežala odabir. Bio je to jako težak zadatak – odabrati 25 nama najljepših između 300 prelijepih fotografija.

Kada je odabir izvršen, potražili smo i tiskaru. Naravno, kao i Razglednice 1obično, cijena je bila ključan faktor i tako smo naišli na tiskaru Grafis d.o.o. iz Splita koja je u konačnici i tiskala naše razglednice. No, kako je grafička priprema istih bila 100 kn po fotografiji, a mi smo imali 25 fotografija, to bi ispao nemali iznos od 2500 kn, pa smo se u grafičkoj pripremi i dizajniranju samih razglednica kojima su polazište bile Natalijine fotografije udružili nekadašnji učenik naše škole Nebojša Petrović i ja, a rezultat toga su upravo te razglednice. Veliku nam je pomoć pružio i gospodin Branimir Čaljkušić iz tiskare Grafis d.o.o. koji nas je dobro opskrbio uputama za izradu razglednica te nas je kontrolirao nakon svakoga pokušaja na čemu mu se od srca zahvaljujemo.

Rezultat svega toga je da Moravice, po prvi put u povijesti mjesta, imaju svoj set od 25 razglednica naslovljenih Greetings from Moravice te su spremne i za međunarodno tržište odnosno naše pen-prijatelje diljem svijeta.

Razglednice 2

Sama promocija je upriličena 06. prosinca 2017. s početkom u 15 sati u holu Željezničke tehničke škole koja nam je ljubazno ustupila prostor. Svoj doprinos promociji je dala i profesorica Željka Vrcelj koja nam je na poetski način dočarala ljepotu i dubinu Natalijinih fotografija te nas sve ujedno pozvala na Natalijinu drugu izložbu fotografija koja će se otvoriti ovih dana.

Svečanoj promociji su prisustvovali učenici naše škole, ovi sadašnji, a i oni nekadašnji, kao i mještani samih Moravica. Također su nam se pridružili gosti iz Slovenije koji su imali same riječi pohvale za fotografije i razglednice.

Iako nisam iz Moravica, za Moravice gajim duboke osjećaje, i to od samoga dolaska onamo. Već 11 godina, koliko sam ondje, Promocija razglednicaosjećam se dijelom samoga mjesta i sretna sam što su me Moravčani objeručke prihvatili. Na tome im samo mogu reći hvala.

Ove razglednice me vesele, jer veličaju ljepotu jednoga krasnog mjesta, ali ponosnom me čini to što su mi moji nekadašnji učenici Natalija i Nebojša sada postali i suradnici. Oboje su krasni mladi ljudi puni potencijala i ljubavi za svoje rodno mjesto i kada vidim u kakve su ljude izrasli, volim misliti da sam tome i ja doprinijela, makar djelićem.

A svi vi, dragi čitatelji ste pozvani u Moravice. Dođite i uvjerite se da su jednako lijepe kao i na razglednicama. Čak i ljepše! A kada dođete, zasigurno ćete se zaljubiti u to slikovito goransko mjesto. Ove su razglednice simbol te ljubavi.