S formativnim vrednovanjem

istražujemo struju

nusa_skumavc

Nuša Skumavc

Sažetak

Učenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Znanje o električnoj energiji važno je za učenike, jer se s njom susreću na svakom koraku: od televizije i mobilnih uređaja, do igračaka koje rade uz pomoć električne energije i drugih električnih uređaja. Unatoč činjenici da u dobi od 9 godina već znaju da je električna energija vrlo korisna, ali i vrlo opasna, mnogima nije jasno na koji način djeluje.

Možemo se pobrinuti za izgrađivanje ispravnih predodžbi o električnoj energiji u školi stvarajući takve situacije da učenici sami na siguran način stječu osnovna znanja o električnoj energiji. Dobra osnova bit će stoga izvrsno ishodište za stjecanje znanja na nastavi fizike u višim razredima.

Ključne riječi: električni krugovi, formativno vrednovanje, električni vodiči i izolatori.

Uvod

Formativno vrednovanje je način nastave kojeg su razvili Britanci Paul Black i Dylan William. Kod formativnog vrednovanja učenik je taj koji gradi svoje znanje, a učitelj ga podržava neprestanim saznavanjem kako napreduje i prilagođavanjem nastave povratnim informacijama koje od njega dobiva (Holcar Brunauer, 2019).

Formativno vrednovanje uključuje pet elemenata (Holcar Brunauer, 2019): formiranje namjera učenja i kriterija uspješnosti, dobivanje dokaza o učenju, pružanje povratnih informacija (i od učenika do učitelja i od učitelja do učenika), formuliranje pitanja u potporu učenju te samovrednovanje, te vršnjačko vrednovanje.

Uloga učitelja u pedagoškom procesu je stoga stvaranje takvih nastavnih situacija kroz koje će učenik sam graditi vlastito znanje. Učitelj mu nudi podršku te ga pri tome usmjerava. Nastava prirodne znanosti je naročito prikladna za stjecanje znanja na ovaj način. Predstavljen je primjer dobre prakse kako smo pomoću elemenata formativnog vrednovanja izgrađivali znanje o električnoj energiji.

Istražujemo struju

Obradi nastavnog skupa smo posvetili 6 školskih sati. Nastava je bila osmišljena tako da su učenici svoja znanja samostalno izgrađivali istraživanjem.

Prvo smo dobili informaciju o predznanju učenika. Za dobivanje informacija koristili smo interaktivnu opremu Padlet. Svaki je učenik na samoljepljivi listić na ploči Padlet odgovorio na dva pitanja: Što već znam o električnoj energiji? te Što još želim znati o ovoj temi? Pomoću provjere predznanja učitelj zna na što treba obratiti pažnju pri planiranju daljnjih aktivnosti.

Zatim smo učenike podijelili u manje skupine (po 2-3 učenika). Svaka je skupina dobila vlastitu temu, literaturu (knjige i video snimke) i pitanja kao potporu učenju. Učenici su istraživali različita područja o električnoj energiji: vrste elektrana, opasnosti od električne struje, ušteda električne energije, izvori električne struje, potrošači električne struje. Uz pomoć literature i priloženih pitanja stvorili su konceptualne mape koje su potom predstavili svojim suučenicima. Konceptualne mape slclip_image002užile su kao dokaz učenja, koji je jedno od načela formativnog vrednovanja. Nakon svake prezentacije radili smo zajedno na oblikovanju kriterija uspješnosti (što će svaki učenik trebati znati) koji se odnosio na njihovu temu. Aktivnostima smo posvetili tri školska sata.

Slika 1. Plakat jedne od grupa

Tijekom četvrtog školskog sata učenici su samostalno istraživali kako povezati pojedine elemente u električni krug kako bi taj mogao funkcionirati. U početku je rad testiran samo sa žaruljom (potrošač električne energije) i baterijom (izvor električne struje). Kad su uspjeli dovršiti električni krug na ovaj način, crtali su odnosno skicirali su na radni listu napravljen električni krug. Pritom su morali paziti na detalje te također naučiti sustavno promatranje i crtanje nakon promatranja. Tada su prvo dobili još jednu žicu pa drugu. Opet su stvorili električni krug tako da je žarulja svijetlila. Zatim su u svojom udžbeniku tražili nacrtanu električnu shemu i znakove. Na popis kriterija uspješnosti dodali smo još tri – učenik će biti uspješan kad zna sastaviti jednostavan električni krug sa žaruljom, plosnatom baterijom i prekidačem, kada može opisati rad električnog kruga te objasniti kakvu ulogu ima pojedini dio u električnom krugu (žarulja, prekidač, vodič, baterija).

clip_image004 clip_image006
Slika 2 i 3: Učenici samostalno sastavljaju električne krugove

Sljedeći, peti školski sat, učenici su istraživali kroz koje tvari prolazi električna struja (električni vodiči), a kroz koje tvari ne prolazi (električni izolatori). Za ovu aktivnost svaki je učenik prvo morao ponoviti znanje s prethodnog školskog sata – morao je ponovno sastaviti električni krug. Zatim je dobio razne predmete izrađene od različitih materijala (npr. plastična slamka, aluminijska folija, grafitna mina od olovke, gumena gumica, drvenu palica …) te još jednu žicu koja mu je bila potrebna za umetanje raznih predmeta u prazninu.

Posljednji, šesti školski sat, bio je posvećen provjeri znanja i samovrednovanju, kao i vršnjačkoj vrednovanju. Učenici su uz pomoć pitanja saznali koliko dobro postižu postavljene ciljeve i kriterije uspješnosti. Kritički su procijenili svoje znanje te ono što su clip_image008naučili povezali su s tim na koji način će svoje znanje moći primijeniti u stvarnom životu.

Slika 4. Nakon nastavnog skupa učenici su provjerili svoje znanje i razmišljali o tome gdje u svakodnevnom životu mogu koristiti stečeno znanje

Zaključak

Brojna istraživanja potvrđuju da je znanje koje učenici sami stječu pomoću istraživanjem trajnije. U tome mi učitelji pomažemo nastavnicima pošto ih vodimo kroz proces učenja, usmjeravamo ih i mijenjamo zablude. Uključivanje elemenata formativnog vrednovanja dio je modernog načina nastave. Učenici tako preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.

Učenici su još uvijek djeca, a karakteristika djece je znatiželja. Ako uspijemo stvoriti takvo okruženje za učenje da mogu sami istraživati i pri tome učiti, nećemo imati problema s motivacijom, jer će ih motivirati aktivnosti same. Međutim, znanje stečeno na ovaj način bit će trajnije.

Literatura

  1. Holcar Brunauer, A. idr. 2019. Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce (7 zvezkov). Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. https://padlet.com

Obrazovne kartice „Cram.com“ u nastavi

vanja_fazinic

Vanja Fazinić

Sažetak

Obrazovne ili flash kartice pronalaze svoju primjenu u suvremenoj nastavi jer omogućavaju usvajanje nastavnih sadržaja iz različitih područja na jednostavan, slikovit i zabavan način, što ih čini pogodnima za sve tipove učenika. Digitalni alat “Cram.com“ nudi široki izbor gotovih ili mogućnost kreiranja vlastitih kartica. Pretraživanjem bogatog repozitorija obrazovnih kartica, učitelji mogu odabrati kartice koji su izradili drugi korisnici ili izraditi svoj vlastiti set prilagođen potrebama svoje učionice. Unesene sadržaje, aplikacija može preoblikovati u dvije zanimljive igrice: „Jewels of Wisdom“ i „Stellar Speller“ čime se isti mogu dodatno uvježbavati na interaktivan i učenicima zanimljiv način.

Ključne riječi: obrazovne kartice, učenje igrom, formativno vrednovanje

Uvod

Za izradu vlastitih obrazovnih kartica, potrebno se najprije prijaviti, odnosno kreirati korisnički račun. Nakon što svom setu upišete naziv i odredite želite li dopustiti javni pristup, pristupate izradi kartica. Poput klasičnih memorijskih kartica, i ove digitalne imaju prednju i stražnju stranu. Na prednju stranu kartice možete učitati sliku ili upisati tekst, dok se na zadnjoj strani obično nalazi samo tekst, odnosno odgovor.

Mogućnosti koje nude obrazovne kartice

Jednom izrađen i pohranjen set kartica možete koristiti na različite načine: za usvajanje sadržaja kroz klasičnu igru memorije, za uvježbavanje sadržaja ili za provjeru znanja, odnosno kao alat formativnog vrednovanja. Dvostrane kartice mogu se printati ili koristiti online te dijeliti s učenicima ili drugim učiteljima. Sustav također može preoblikovati kartice u dvije igrice s privlačnom grafikom, a postoji i mobilna aplikacija koja učenicima omogućava brz i jednostavan pristup te učenje i ponavljanje sadržaja kod kuće.

Važno je naglasiti kako alat intenzivno koristi elemente učenja igrom pa je naročito pogodan kod ranog učenja, ali je primjeren i učenicima starijeg uzrasta jer se radi o sofisticiranom alatu koji koristi sliku, tekst i zvuk pa se mogu obrađivati i uvježbavati različiti obrazovni sadržaji (kulturološki, povijesni, gramatički, matematički itd.) s učenicima svih uzrasta. Posebno je učinkovit kada se od učenika traži zapamćivanje pojmova na primjer, kod učenja nepravilnih glagola, tablice množenje, formula, važnih datuma u povijesti i sl.

Alat je osmišljen poput drugih memorijskih kartica, dakle s jedne strane nalazi se slika ili pitanje, a s druge odgovor. Što onda ovaj alat čini drugačijim i posebnijim od drugih obrazovnih kartica i srodnih alata?

Slika 1-prednja stranaSlika 2-stražnja strana
Slika 1. Prednja strana kartice       Slika 2. Stražnja strana kartice

Kartice sadrže zvuk, odnosno računalno generirani glas izvornog govornika pa su pogodne za uvježbavanje izgovora. Aplikacija omogućava upotrebu kartica na tri različita načina: kroz igru memorije, u formi testa te računalne igrice. Kod svih ovih pristupa provjeravaju se i obračunavaju točni odgovori pa „Cram.com“ učiteljima nudi zanimljiv i inovativan alat formativnog vrednovanja.

Kako sam koristila obrazovne kartice u nastavi stranih jezika?

U nastavi engleskog i njemačkog jezika kartice sam prvenstveno koristila za učenje i ponavljanje vokabulara. Alat omogućava postavljanje različitih tipova zadataka: dvočlanog izbora (točno-netočno), pridruživanja i višestrukog izbora tako da je pogodan za korištenje u različitim dijelovima nastavnog sata. Kartice su vrlo pogodne za uvođenje ključnog vokabulara (pre- teaching vocabulary) kao i ponavljanje i provjeru usvojenog vokabulara.

Osim zadataka dvočlanog izbora i višestrukog izbora, kojima se prije svega provjerava znanje na razini prepoznavanja, ove digitalne kartice mogu se upotrebljavati i tako da zahtijevaju uporabu viših mentalnih funkcija. Na primjer, učenici mogu opisivati sliku kreirajući govorne ili pisane poruke, koristeći pritom ciljani vokabular u novom kontekstu.

Uz vokabular, obrazovnim karticama mogu se obrađivati različiti gramatički sadržaji. Vjerojatno nema učitelja ili nastavnika stranog jezika koji se nije zapitao kako učenicima omogućiti što jednostavnije usvajanje nepravilnih glagola. „Cram.com“ je idealan alat za to jer aplikacija, u samo dva koraka, unesene sadržaje može preoblikovati u dvije igrice temeljene na zadacima pridruživanja: „Jewels of Wisdom“ i „Stellar Speller“. Sustav bodovanja temelji se na bodovima dobivenima za točan odgoSlika 3_Igricavor i vremenu unutar kojeg se daje točan odgovori. Učenik koji točan odgovor unese nakon npr. tri sekunde od početka odbrojavanja, imat će više bodova od učenika koji točan odgovor unese kasnije.

Slika 3. Igrica “Jewels of Wisdom”

Zaključak

Iako, poput rada u većini digitalni alata, rad s alatom „Cram.com“ zahtijeva prethodnu pripremu, velika prednost je što se ove obrazovne kartice pohranjuju i pogodne su za stvaranje repozitorija digitalnih materijala koji mogu dijeliti različiti korisnici na razini škole i šire te se mogu višekratno koristiti.

Ipak ono najbolje kod ovog alata je to što je motivirajući i privlačan učenicima zbog suvremene grafike i učenja temeljenog na igri, dok učiteljima može biti inovativan alat formativnog vrednovanja.