Sigurno “preko žice”

maja_hizman

Maja Hižman

Uđete li u prostorije naše škole, zateći ćete gotovo trećinu učenika s „igračkom“ u rukama. Pa mi se ponekad čini kako za njih i nije veliki propust zaborave li radnu bilježnicu, pernicu ili školske papuče, ako sa sobom imaju mobitel. Naravno, ovu tvrdnju bi učenici vjerno potvrdili, a ja bih sam mogla reći kako se slika „školskog društva“ s hodnika bitno izmijenila. A nije riječ o godinama, već samo o nekoliko mjeseci.

Zato sam odmah znala kako ću i ove godine posvetiti jedan sat sigurnosti djece na internetu. Zbog što vjernijeg poznavanja njihovog virtualnog svijeta, u tjednu od 3. do 6.2. zamolila sam ih da mi popune kratku anketu. Sastojala se od 15 pitanja na koja se uglavnom odgovaralo sa DA ili NE.

Anketu je ispunilo 155 učenika (66 djevojčica i 89 dječaka) od 5. do 8. razreda (10 razrednih odjela), a samo njih 6 izjasnilo se da ne koristi internet. Ostatak internetu pristupa preko računala ili mobitela ili kombinira pristup.

Internet najčešće koriste zbog Facebooka ili online igrica. 85 % ispitanih učenika koristi e-mail. 60 % zbog pristupa Facebooku, 23 % zbog online igrica, a samo 17 % za slanje elektroničke pošte.

Od onih koji koriste internet, čak 85 % ima svoj Facebook profil, neki čak i lažni. A kad ih pitaš za online prijatelje, broj premašuje 100 u velikoj većini. Njih 17 % ne poznaje sve svoje online prijatelje, a 22 % objavljuje svoje privatne podatke. Svoje fotografije objavljuje 89 % učenika, fotografije s prijateljima 75 % i pritom 23 % ne pita za dozvolu.

Zatim sam ih pitala da li su se našli u neugodnoj situaciji bilo da su nešto pročitali, dobili preko smsa ili zbog fotografije na koju su naišli na internetu ili Facebooku. Njih 31 % izjasnilo se da se našlo u neugodnoj situaciji. Na pitanje što bi tada učinili, njih 55 % razgovaralo bi s roditeljima, 3 % s razrednikom, a 42 % ne bi napravilo ništa. Ovo da ne bi napravili ništa još mi je dalo veću motivaciju da održim sat o sigurnom internetu. Isto kao i to da 38 % učenika ne zna što je to cyberbullying. No, tu u najvećem broju spadaju mlađi učenici (5. i 6. razred).

I tako sam u tjednu od 10. do 13. veljače održala sat s temom „Internet – moj prijatelj“. Poznajem li ga dovoljno?! Kod ovog pitanja svi su uvjereni kako znaju dovoljno, ma što ja to njima pričam, ili izjava „Pa ja ću ionako raditi što želim!“. Upravo zbog takvih odgovora vrijedi svaki put iznova pričati o ovom novom mediju, „igrački“ novije generacije koja mu pristupa s toliko želje uz veliku dozu znatiželje i nepromišljenosti.

Naglasila sam osnovne korake želimo li „zdravo“ računalo, zatim osnovna pravila krenemo li u virtualni svijet uz slogan „Surfaj sigurno, čuvaj tajnu!“ Pokazala im primjere dobrih lozinki na što su mi gotovo u svim razredima rekli „Aaaaa pa tko će to upamtiti?!“ A onda smo došli do njihove omiljene teme, do Facebook-a. Pokazala sam im kako postaviti opcije sigurnosti, privatnosti i blok liste. Isto tako pokazala im primjer komunikacije preko face-a, a koji se može usporediti i s primjerom komunikacije preko chat-a kada je u pitanju nepoznata osoba.

Moram napomenuti da sam u svakom razredu dobila pozitivne reakcije učenika i da su se učenici rado uključivali sa svojim dosadašnjim iskustvima vezanih za ovu temu.

Na kraju sam ih uputila na bonton na stranicama Carneta i na priručnik za djecu.

Kako se sve ne bi svodilo samo na razgovor, imali smo i aktivnosti nakon uvodne prezentacije.

Anketu sam prvenstveno provela i radi uvodnog predavanja kako bih se u svakom pojedinom razredu mogla usmjeriti na ono što djeca najviše koriste! Tako da sam zapravo i samu anketu prilikom analize odgovora podijelila u četiri skupine (od 5. do 8. razreda).

U 5. razredu još uvijek su zaokupljeni online igricama, zato sam učenicima uz predavanje Igricepredložila igranje obrazovne igrice „Zaštita osobnih podataka“.

Šesti razredi također još naginju na igrice. Njih sam zamolila da mi naprave plakat kako bih ja mogla od njih naučiti ponešto o igranju preko interneta. Naveli su igrice koje vole igrati, tko su oni kad igraju, što je važno znati i na što treba pripaziti.

U dva sedma razreda uključili smo se u kviz „Učinimo internet boljim zajedno“.

FaceOsmaši su prvenstveno vezani za Facebook. Njihov zadatak bio je napraviti plakat o njihovoj ulozi na Facebooku. Zašto ga koriste, koliko online prijatelja imaju, koji si rizici korištenja….

Na kraju zaključujem kako satovi o sigurnom internetu nisu bili tek usputni, bili su poučni za one koji su nešto naučili, za one koji su to znali pa su samo utvrdili, a posebno za one koji smatraju da mogu iz vlastitog kuta svoje sobe „preko žice“ raditi što ih je volja.

Ako se našlo i onih kojima je bilo dosadno, njima sam poručila kako je moj zadatak da im „dosađujem“, isto kao što je i zadatak njihovih roditelja „da im dosađuju“. Jer da bi bili cool i faca, znači da znamo što „prolazi“, a što je kažnjivo!

Korištenje Facebooka u nastavi povijesti

miljenko_hajdarovic

Miljenko Hajdarović

Sažetak

Od uvođenja Timeline prikaza profila Facebook je dobio potencijal iskoristivosti u nastavi povijesti. Primjena naučenog znanja je testirana na učenicima prvog razreda gimnazije u Srednjoj školi Čakovec. Učenici su prikazali znatnu kreativnost u izvršavanju zadatka dokazujući da Facebook ima potencijala u nastavi povijesti.

Ključne riječi: Facebook, povijest, primjena znanja

IMG_012Facebook je definitivno svjetska društvena mreža koja se veličinom može natjecati sa najmnogoljudnijim državama poput Kine i Indije. Uz osnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i širenja informacija Facebook ima određene potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadržaja u kojima su nastavnici prezentirali pojedine projekte još nisam naišao na neki konkretniji primjer korištenja Facebooka u nastavi povijesti. Od uvođenja novog izgleda profila nazvanog Timeline u rujnu 2011. godine Facebook ima zgodan način prikazivanja povijesnih zbivanja poput vremenske crte koja se koristi u tradicionalnoj nastavi povijesti.

Timeline kao biografska vremenska crta

Učenici prvog razreda gimnazije Srednje škole Čakovec su pri kraju teme Stara Grčka učilIMG_013i o usponu Filipa II. i Aleksandra Velikog. Povijest je u kurikulumu zastupljena sa dva sata tjedno i tu nastavu odrađujemo u bloku. Kako bih učenike motivirao za redoviti rad uvijek tražim nekonvencionalne načine kako da ih potaknem na promišljanje o sadržajima nastave. Učenici koriste više društvenih mreža, a gotovo 95% ih ima barem jedan profil na Facebooku. Učenici znaju koji su glavni elementi izrade profila od vremena i mjesta rođenja, školovanja, posla, rodbinskih veza i prijatelja. Vrlo su vješti u grafičkom uređivanju svojih profilnih fotografija ili naslovnih slika (cover). Dio učenika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na drugačiji način od svakodnevice i u biti oni stvaraju svoj alter ego. Obzirom na navedeno činilo mi se da bih njihovu naviku redovitog korištenja i uređivanja vlastitih profila mogao kreativno iskoristiti za nastavu povijesti.

Nakon zaIMG_016vršetka obrade gradiva učenicima sa za zadaću zadao zadatak izraditi tri Facebook profila. Doduše kako nije poželjno da se kreiraju lažni profili napomenuo sam da te Facebook profile izrade na papiru. Uz osnovne podatke o osobi, morali su dodati grafičke materijale i objaviti nekoliko statusa koji imaju veze sa dotičnom osobom. Zadane ličnosti su bile Filip II., Aleksandar III. i Aristotel. Učenici su za izvršenje zadatka imali tjedan dana vremena i sa oduševljenjem su prihvatili ovaka zadatak.

Radovi koji se nastali kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih uz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Većina učenika je zadatak dobro protumačila i na prikazanim zadaćama je vidljivo da su uložili dosta truda. Prikazali su u većini slučajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju izdvojiti bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su dobili.

Primjeri profila

Na primjerima profila Filipa II. učenici su prikazali:

  • lik Filipa II., falangu
  • da je u kompliciranoj vezi s Olimpijkom, Euridikom, Audatom, Filinom…
  • da radi organiziranje i uvježbavanje makedonske vojske
  • mjesto života
  • u statusima su napisali da je ponosan na Aleksandra koji je pobijedio kod Issa (premda nisu provjerili vremenski slijed prema kojem je navedena bitka bila tri godine poslije smrti Filipa II.), pohvaljuje svoje vojnike poslije bitke, ponosan je na sina

Na primjerima profila Aleksandra III. učenici su:

  • IMG_017prikazali Aleksandra (borbu sa Darijem III., na Bukefalu) – crtežima ili grafikama s interneta
  • napisali mu ime i imena prijatelja na grčkom alfabetu
  • odredili mjesto i vrijeme rođenja
  • odredili kojoj dinastiji pripada
  • kao ljubavne veze istaknuli Roksanu i Stateiru
  • kao učitelja istaknuli Aristotela (koji mu ostavlja poruku „Sreća je smisao i svrha života, jedini cilj čovjekova postojanja. Zapamti to!“)
  • među fotografije uvrstili kartu njegovih osvajanja
  • u statuse upisali da je falanga spremna za boj, da je sudjelovao u bitci kod Isse

Na primjerima profila Aristotela učenici su:

  • crtežima ili grafikama s interneta prikazali Aristotela
  • odredili vrijeme i mjesto rođenja (prikazali na mini karti u profilu)
  • definirali njegovo zanimanje kao filozof i Aleksandrov učitelj
  • mjesto zaposlenja „filozofska škola Lykeon“
  • citirali njegove misli (Čovjek nije ni zvijer ni bog, pa da je sam sebi dovoljan. Ako sve što postoji ima mjesto i to će mjesto imati mjesto, i tako dalje u beskonačnost. Hrabrost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita djela. i dr.)
  • u statuse upisali: otkriva metafiziku, zemlja je u središtu svega postojećeg
  • među prijatelje mu upisali antičke povijesne ličnosti
  • vodili razgovore sa Aleksandrom i Audatom
  • njegove statuse su „lajkali“ Filip Osvajač Drugi, Aleksandar Veliki, Ahilej, Audata, Olimpija, Nikon, Eratosten, August i dr.

Vrijedi istaknuti da je dio učenika prema uputama iskoristimo mogućnost da se na profilima i našali u skladu sa temom pa tako npr. Aleksandar vodi razgovor (chat) sa Stateirom II., status „Aleksandros made a new high score in Icy Tower“, „Aleksandar poziva na događaj „Bitka kod Hidaspa“ na koju će se odazvati 87.221 prijatelj, a možda ih dođe još 17.191.“ ili Aristotel upozorava Filipa II. da mu sin nije došao na nastavu.

Dio učenika koji zadatak nije shvatio dovoljno ozbiljno je u većini slučajeva pretjerao sa pokušajem humorističkog pristupa ili su informacije bile potpuno nebitne za profil koji su morali izraditi.

Strani primjer

Na internetu je moguće pronaći nekoliko sličnih ideja. Najpoznatiji je primjer jedne amsterdamske gimnazije gdje su učenici izradili Facebook stranice o nastanku i padu Sovjetskog saveza, modi od 1950. do danas, izumima 20. stoljeća i Magellanovom putovanju.

Primjer korištenja Facebooka u nastavi povijesti u SAD-u

Kombinirani rad

Naravno uz korištenje Timeline mogućnosti na profilu ili Facebook stranici možemo koristiti i kombinirani rad u kojem uz redovnu nastavu u učionici možemo davati individualne zadatke i savjete učenicima. Mogu se napraviti i radne grupe (javne, zatvorene i/ili tajne) u kojima se mogu davati materijali o kojima se onda raspravlja ili ih se analizira. Dio učenika prati i profile svojih nastavnika i ponekad koriste materijale koje nastavnici objave.

Zaključak

Korištenje Facebooka u nastavi povijesti je uz bolju pripremu i razradu zadatka dobro došla promjena u standardnim zadacima koji se inače zadaju. Učenici u ovakvim zadacima mogu rješavati zadaću ili radeći u grupama odraditi projektni zadatak. Može se im zadati izrada Facebookove stranice o određenom zbivanju te da kroz određeno vrijeme objavljuju sadržaje vezane uz zadatak (npr. kronologija Drugog svjetskog rata, izumi industrijskih revolucija, borba za prava žena, Domovinski rat itd.). Učenici pisanjem statusa, dodavanjem grafika, označavanjem lokacija na karti i virtualnim povezivanjem sa sličnim stranicama mogu kroz istraživanje posrednim učenjem usvojiti gradivo. Dodatna je nagrada što društvena mreža postaje mjesto objavljivanja javnog sadržaja koji je dostupan svima, pa na taj način učenici vježbaju kako se predstaviti svijetu. Facebook više nije samo mjesto zaigranosti već i mjesto približavanja odraslim temama.

Ovdje možete pogledati galeriju učeničkih radova.

Poveznice

Sigurnost na Facebooku

zdravka_milosic

Zdravka Milošić

OŠ Laslovo i OŠ Dalj su ove godine sudjelovale u nacionalnoj kampanji „Sigurniji internet za djecu i mlade“ s učenicima od 5. do 8. razreda.

U uvodnom dijelu blok sata informatike učenici su u skupinama rješavali igre, 5. i 6. razredima zadana tema bila je Zaštita osobnih podataka, a učenicima 7. i 8. razreda Sigurnost na društvenim mrežama. Uslijedio je razgovor o opasnostima interneta, njihovom izbjegavanju te problemima sigurnosti. Analizirale su se situacije koje su učenici doživjeli na internetu i načini njihovog rješavanja. Uglavnom su sve „opasne“ situacije bile vezane uz Facebook i chat. Utvrđeno je da su gotovo svi učenici prekršili pravila sigurnog korištenja interneta otkrivanjem osobnih podataka, prihvaćanjem nepoznatih osoba za prijatelje, nepostavljanjem sigurnosnih postavki na društvenim mrežama i slično. Razgovaralo se o pravima i obvezama na internetu, bontonu, zaštiti računala, važnosti čuvanja i zaštite osobnih podataka u stvarnom i virtualnom svijetu te kvalitetnim i odgovornim online prijateljstvima. Utvrđeno je što se na internetu smije, a što ne, što su autorska prava, koje su informacije prikladne za internet. Posebna pozornost posvećena je osnovnim, odnosno, ključnim pravilima korištenja interneta.

S obzirom na to da učenici puno vremena provode na Facebooku, iskoristili smo ga kako bismo dijelili savjete i poruke vezane uz sigurnost na internetu i sigurno pretraživanje. Dogovoreno je da se između učenika 7. i 8. razreda (učenici stariji od 13 godina) odredi predstavnik koji će na Facebook profilu izraditi stranicu “Sigurnost na internetu”. Zadatak predstavnika je jednom tjedno objavljivati poruke o sigurnijem korištenju interneta preko statusa, dodavati fotografije, poveznice o sigurnosti te pratiti događanja vezana uz sigurniji internet. Ostali učenici su preko društvene mreže međusobni prijatelji. Objavljivanjem poruka na statusu svi će imati priliku i po nekoliko puta tjedno čitati poruke o sigurnosti na internetu. Zadatak im se jako svidio te su i drugi učenici izrazili želju za objavljivanjem statusa na svojim profilima. Već prvi dan stranice su imale preko 300 lajkova.

Dva primjera stranice “Sigurnost na internetu” nalaze se na poveznicama:

http://www.facebook.com/pages/Sigurnosti-na-internetu/357470384298333?ref=nf
http://www.facebook.com/SigurnostNaInternetu

Učenici 5. i 6. razreda pogledali su interaktivnu priču Beskonačna šuma, a učenici 7. i 8. razreda Peripetije na mreži.

slika1

Slika 1. Učenici gledaju interaktivnu priču o sigurnijem internetu

Nakon gledanja priče učenicima je objašnjen zadatak i dane su im upute za rad. Sami su birali oblik rada za stvaranje poruka kojima objašnjavaju kako se primjereno, odgovorno i sigurno ponašati na internetu. Rad je protekao u ugodnom i maštovitom okružju.

slika2

Slika 2. Rad na zadacima

Na kraju su učenici prezentirali svoje radove te smo još jednom ponovili osnovna pravila prihvatljivog ponašanja na internetu.

slika3

Slika 3. Prezentiranje radova

Učenici su imali pozitivne reakcije na ovakav oblik rada te su bili zadovoljni i ponosni na svoje uratke. Rad uz pomoć interneta im je najdraži i još ako pričaju o Facebooku, sreći nema kraja. Zaključila sam da, dok su uz računalo, najviše vremena provode na društvenoj mreži Facebook. Učenici uglavnom nisu svjesni opasnosti kojima se izlažu prilikom objavljivanja osobnih podataka na internetu, svi su opsjednuti Facebookom pa je odatle i došla ideja za stvaranje stranice o sigurnosti na Facebooku. Učenici nemaju strah od interneta i njihova ih mladost i znatiželja često dovode u vrlo opasne situacije pri čemu su gotovo uvijek bez nadzora roditelja. Djeca, nažalost, imaju manjak povjerenja prema roditeljima pa im se ne obraćaju ili poneki roditelji nemaju dovoljnu razine informatičke pismenosti. Upravo bi se zbog toga svi kolege trebali uključiti u aktivnosti na temu Sigurnost i zaštita djece na internetu, kako s učenicima, tako i s njihovim roditeljima.

Roditelji na Facebooku

jasminka_gerin

Jasminka Gerin

Ovogodišnja tema za Dan sigurnijeg interneta 2012. pod nazivom „Povezivanje generacija kroz međusobno poučavanje – Otkrijmo digitalni svijet zajedno… Sigurno!” potaknula me je na radionicu s roditeljima na roditeljskom sastanku.

imageMjesto održavanja radionice:
OŠ „Braća Bobetko“ Sisak, informatička učionica

Vrijeme održavanja radionice:
14. 2. 2012. godine u 17.30

Roditeljski sastanak razrednog odjela 7.d

Sudionici:

Roditelji: Jasna Avramovska, Islam Alić, Sanja Novosel,Marina Baltić, Vesnica Čabraja, Maida Džaferović, Dunja Matanović, Ankica Muratović, Miloš Nikolić, Marijana Ostić, Helena Rakočević, Armina Repac, Suad Sivić, Sanel Kekić, Tatjana Vojnović

Učenici: Petra Avramovska, Alen Alić, Igor Bogdan, Marija Butorac, Aleksandar Baltić, Silvio Čabraja, Meliha Džaferović, Lucija Matanović, Alma Muratović, Predrag Nikolić, Dorotea Ostić, Matija Rakočević, Alberto Repac, Adnan Sivić, Uzeir Tatarević, Matija Vojnović

imageRazrednica: Jasminka Gerin, dipl.ing.

Tema: Roditelji na Facebooku

Cilj radionice:

  • suradnja učenika s njihovim roditeljima
  • pomoć učenika roditeljima pri izradi profila na Facebooku

Tijek radionice:

Održala sam predavanje roditeljima Sigurniji Internet imageza djecu i mlade (koristila sam priručnik za roditelje o sigurnijem internetu za djecu i mladež s portala www.ucitelji.hr) te sam podijelila roditeljima brošure. Učenice Lucija Matanović, Alma Muratović, Dorotea Ostić izradile su na satu informatike, u sklopu aktivnosti Sigurnost na internetu, prezentaciju o Društvenoj mreži Facebook. Prezentacija je sadržavala korake izrade profila i osnovnu sigurnost. Roditelji su, uz pomoć učenika, izradili svoje profile na Facebooku (malo roditelja je imalo svoj profil). Učenici su vrlo strpljivo pomagali roditeljima. Razgovarali smo o prijateljima na Facebooku i zahtjevu za prijateljstvo djece i roditelja. Učenici su na svom profilu pokazali roditeljima svoje prijatelje i objasnili im tko su ti prijatelji, kako koriste chat i što pišu po zidu profila. Dogovorili smo da barem jedan put u tjednu sjednu zajedno i pogledaju dječje profile, prijatelje, što pišu na chatu i po zidu jedni drugima. Tako će ih moći zaštititi od neprimjerenih sadržaja i zahtjeva za prijateljstvo nepoznatih ljudi. Roditelji i razrednica su ustrajni u poučavanju primjerenom, odgovornom i sigurnom ponašanju na internetu, ovaj put je primjer sigurno korištenje društvene mreže.

Iskustva iz prakse jedne razrednice

lidija_kovacevic

Lidija Kovačević

Ponukana sve češćim prizorima u razredu – učenici umjesto olovke i penkala u rukama drže mobitel, a i slučajevima pritužbi međusobnog zlostavljanja, željela sam nešto poduzeti. Budući da sam razrednica, odlučila sam anketirati svoj 2. razred trgovačke struke. Tema ankete bio je Facebook, a anketirano je 23 učenika.

Primjer ankete

  1. Imaš li profil na Facebooku?
  2. Koliko dugo?
  3. Koliko imaš prijatelja? Koliko ih poznaješ?
  4. Koliko vremena dnevno provedeš na Facebooku?
  5. Zapostavljaš li zbog Facebooka svoje školske obveze?
  6. Je li to utjecalo na tvoj uspjeh u školi?
  7. Zapostavljaš li prijatelje zbog Facebooka?
  8. Ideš li na Facebook preko računala ili mobitela?
  9. Jesi li kada doživio neugodnost na Facebooku? Kakvu?
  10. Jesi li ti slao/slala ili bio/bila sudionik nepristojnih poruka i ružnih komentara ?
  11. Jesi li svjestan/a ozbiljnosti situacije?
  12. Jesi li svjestan/a da se to i tebi može dogoditi?
  13. Je su li napravili grupu o tebi (pozitivnu / negativnu)?
  14. Imaš li neprijatelje koji ti neprestano prijete? Jesu li iz razreda?
  15. Znaš li zašto ti prijete?
  16. Koliko te dugo maltretiraju?
  17. Bojiš li se da će ti nauditi?
  18. Kome se treba obratiti kada te netko zlostavlja preko Facebooka?
  19. Bojiš li se reći roditeljima ili razredniku za maltretiranje?
  20. Zbog čega?

Rezultati su bili poražavajući. Saznala sam:

  1. da gotovo svi učenici imaju profil na Facebooku, neki čak tri godine. Jedan učenik izjavio je da ga nema, a dvije učenice su u međuvremenu izbrisale svoj profile.
  2. Tijekom dana učenici na Facebooku provedu 2 – 4 sata, a neki su neprestano na profilu. Radi li se tu o ovisnosti? Tko je za to kriv? Možda onaj koji im omogućuje besplatan boravak na Facebooku?
  3. Trećina razreda zbog Facebooka zapostavlja svoje školske obveze, a za kućanske nemaju vremena. Sve im je glupo i dosadno, osim Facebooka.
  4. Pokvarili su uspjeh u školi, ali ne mogu reći da su zabrinuti zbog toga.
  5. Na Facebook idu uglavnom preko mobitela, a neki koriste i računalo.
  6. Petero učenika doživjelo je neugodnosti, a četvero je i samo sudjelovalo u pisanju neprimjerenih poruka.
  7. Mnogi roditelji ne mogu, ne stignu ili ne žele kontrolirati svoju djecu (što ne umanjuje njihovu odgovornost) koja svoje vrijeme „kvalitetno“ provode na Facebooku i postaju ovisnici, a da ne govorim o tome da preko Facebooka mogu doći u kontakt sa psihopatima i ugroziti svoj ili tuđi život.

Vjerojatno nisam navela sve nedostatke Facebooka, ali pitam se koje su prednosti? Obavještavanje većeg broja učenika odjednom. Dalje?

Svjesni smo da je Facebook dostignuće modernog doba, no moramo u cijeloj toj priči osvijestiti našu ulogu odgajatelja (i škole kao institucije), ali još više – ulogu obitelji. Djeca su naivna i njihovo ponašanje može dugotrajno ostaviti teže posljedice na njihovo odrastanje. Zato ću kroz cjelokupno odgojno djelovanje razrednika, ali i nastavnika hrvatskoga jezika, nastojati doticati iste teme i naglašavati ozbiljnost situacije te poticati njihovu zrelost i odgovornost u ponašanju.

Budući da sam majka dvaju osnovnoškolaca koji također imaju profil na Facebooku, svom ću se snagom boriti protiv toga da moja djeca ne postanu ovisnici o ovoj pomodnoj pojavi.

Tko se usudio ukrasti naše srce?

ana_dukaric 

Osnovna škola Izidora Poljaka Višnjica

Uvod

Učenici četvrtog razreda PŠ Julijane E. Drašković su zajedno sa svojom učiteljicom uoči Valentinova izradili veliko srce i u njega upisali svoja imena. Srce su ponosno izložili na izložbenoj ploči u svojem razredu. No, nakon dan – dva, školom se proširila vijest: Slika srca je na Facebooku! Kako? Zašto? Tko se usudio ukrasti njihovo „srce“?

Istraga

Odjednom su svi postali detektivi i istraga je počela. U maloj školi sa samo pedeset učenika nije bilo teško otkriti „krivca“. Učenica sedmog razreda srce je slikala svojim mobitelom i objavila na Facebooku kao svoju fotografiju. Ali, tu priči nije kraj jer, istražujući još malo, otkrilo se još neprimjerenih fotografija i videouradaka koje su učenici objavili na Facebooku i to ne samo učenici Područne škole, već i Matične škole Izidora Poljaka Višnjica.

Poziv

U to je vrijeme stigao poziv za uključivanje u akciju „Sigurniji internet za djecu“. Bez razmišljanja se krenulo u akciju po planu koji su zajedno izradili ravnatelj Đuro Jelović, pedagoginja Ankica Džalto te učiteljica informatike Ana Dukarić.

Akcija – Pamet u glavu!

Na nastavi informatike sam sve učenike od 5. do 8. razreda podsjetila na CERT-ov Priručnik za računalnu sigurnost korisnika interneta, popularno nazvan „Borbeni komplet“, na preporuke pravobraniteljice za djecu, tj. 7 zlatnih pravila za sigurno chatanje i SMS dopisivanje – poruke djeci te smo zajedno pregledali četiri interaktivne priče (Beskonačna šuma, Anini novi prijatelji, Rimska grupa i Peripetije na mreži). Učenicima su se veoma svidjele priče te su se uživjeli u uloge pojedinih likova, iznosili svoja mišljenja, ali i zauzimali stavove prema negativnim stranama interneta. Zaključak je bio jedinstven – pamet u glavu. No, ako sve baš nije tako jednostavno, zatražit će pomoć roditelja ili nastavnika u školi.

Anketa

Unatoč svemu, htjeli smo ipak vidjeti čime trenutno raspolažemo. Anonimnom anketom obuhvatili smo sve učenike od 5. do 8. razreda postavivši im deset pitanja:

  1. Koliko vremena dnevno provode za računalom,
  2. Kako provode vrijeme za računalom (igranje igrica, traženje i proučavanje raznih sadržaja vezanih uz nastavno gradivo, društveni servisi – Facebook…),
  3. Gdje su im smještena računala (u njihovoj sobi ili u dnevnoj sobi vidljiva roditeljima),
  4. Imaju li računala odgovarajuću zaštitu (vatrozid, antivirusne programe …),
  5. Interesiraju li se njihovi roditelji o stranicama koje posjećuju,
  6. Jesu li preko Facebooka sudjelovali u skupinama „mrzitelja nekoga ili nečega“,
  7. Je li im netko prijetio preko Facebooka,
  8. Jesu li bili povrijeđeni objavljenim sadržajem o sebi bilo na Facebooku ili na neki drugi način i koje je njihovo mišljenje o potajnim snimanjima nezgodnih situacija,
  9. Koliko prijatelja imaju preko Facebooka i poznaju li ih sve osobno,
  10. Jesu li im draža virtualna druženja ili stvarne igre s prijateljima.

Zaključak

Odgovore na sva pitanja iz ankete obradili smo i grafikonima prikazali roditeljima na zajedničkom roditeljskom sastanku 18. veljače 2010. u matičnoj školi.

Roditelji su bili zadovoljni odgovorima svoje djece jer pokazuju da djeca ipak nisu otišla predaleko i da smo na vrijeme krenuli u akciju o sigurnosti i pravilima ponašanja na internetu. Roditelji su se upoznali s opasnostima kojima djeca mogu biti izložena „surfajući“ bez kontrole te s problemima koje djeca mogu prouzročiti. Na kraju smo im savjetovali da neznanje nikoga ne opravdava te da su i oni odgovorni za nedopušteno ponašanje svoje djece na internetu.