Učenjem uz zabavu do sigurnosti

Iva Naranđa

Sažetak

U ovom članku će se opisati aktivnosti provedene s učenicima četvrtog, petog, sedmog i osmog razreda u sklopu Dana sigurnijeg interneta 2022. i rezultati evaluacije provedenih aktivnosti. Svi navedeni razredi sudjelovali su u aktivnostima temeljenima na kurikulumu Budi internet genijalac. Uz to, učenici četvrtog razreda izradili su postere na temu Oprezno na internetu, a učenici petog razreda postere na temu Prednosti i nedostaci uporabe računalnih tehnologija. Učenici petog razreda upoznali su online igru Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove i sudjelovali u online susretu s eTwinning partnerima, učenici sedmog razreda sudjelovali su u raspravama na Twinspace forumu, a učenici osmog razreda prihvatili su izazov za učenike Online potraga za boljim internetom. Nakon provedenih aktivnosti učenici su ispunili izlazne kartice u obliku online upitnika, a rezultati su pokazali zadovoljstvo učenika provedenim aktivnostima.

Ključni pojmovi: Budi internet genijalac, Dabrica Darka, Potraga za boljim internetom, eTwinning, evaluacijaž.

Uvod

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2022. najvećim dijelom je obuhvaćalo aktivnosti predložene na stranici udruge Suradnici u učenju. Osim toga, u tjednu prije i poslije Dana sigurnijeg interneta na nastavi informatike obrađivane su odgovarajuće teme, ovisno o razredu. Dodatnu vrijednost predstavljaju aktivnosti eTwinning projekta Let’s Explore the World of Technology u sklopu kojeg je za učenike petog razreda organiziran online susret, a za polaznike izvannastavne aktivnosti eTwinneri pokrenute su rasprave na Twinspace forumu.

Provedene aktivnosti

Učenici četvrtog, petog, sedmog i osmog razreda sudjelovali su u aktivnostima temeljenima na kurikulumu Budi internet genijalac. Za četvrti i peti razred odabrana je lekcija Čuvaj svoje tajne, za sedmi razred lekcija Dijeli pažljivo, a za osmi razred lekcija Pazi se prevaranata.

Učenici četvrtog razreda učili su o digitalnim tragovima, važnosti čuvanja osobnih podataka, rizicima na internetu, internet bontonu, autorskim pravima, dobnim granicama za korištenje društvenih mreža i o mogućnostima prijave neprihvatljivih ponašanja. Učenici su upoznali alat Canva i izradili postere na temu Oprezno na internetu.

Učenici petog razreda upoznali su online igru Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove, bavili se temama autorska prava, sigurnost i privatnost na internetu i izradili postere u alatu Canva na temu prednosti i nedostaci uporabe računalnih tehnologija.

Učenici petog razreda u sklopu eTwinning projekta Let’s Explore the World of Technology sudjelovali su u online susretu s školama iz Grčke i Turske. Tijekom online susreta provedeno je pet aktivnosti: predstavljanje škola, AnswerGarden Celebrating Safer Internet Day 2022, pitanja mlađih učenika i odgovori starijih učenika, rješavanje online kviza Safer Internet Day 2022 Quiz for 11-14, izrada oblaka riječi u alatu WordArt i postavljanje uradaka na zajednički Padlet.

Učenici sedmog razreda, polaznici INA eTwinneri, od početka školske godine rade na Twinspaceu. U povodu Dana sigurnijeg interneta sudjelovali su u raspravama na forumu za učenike, a teme su bile Cyberbullying i How Do We Ensure Our Digital Security?.

Učenici osmog razreda prihvatili su izazov za učenike Online potraga za boljim internetom i jedna učenica se plasirala među najbolje učenike tragače.

Rezultati evaluacije među učenicima

Kako bi se dobila povratna informacija, učenici su pozvani da ispune izlazne kartice u obliku MS Forms upitnika s nekoliko pitanja. Generalno gledano, rezultati su pokazali zadovoljstvo učenika provedenim aktivnostima.

Upitnik za učenike četvrtog razreda nakon lekcije Čuvaj svoje tajne sastojao se od šest pitanja, a odgovorio je 31 učenik. Iz odgovora je vidljivo da je aktivnost Kako smisliti sigurnu lozinku? bila zanimljiva učenicima te da smatraju da su naučili nešto novo i korisno, kako smisliti sigurnu lozinku i pobrinuti se da ostane privatna. Prema odgovoru učenika na pitanje o aktivnosti Zadrži informaciju za sebe vidljivo je da bi na ovoj temi trebalo još raditi jer je manje od pola učenika dalo točan odgovor. Igra Interland: Toranj s blagom na ljestvici od 1 do 10 dobila je visoku prosječnu ocjenu 9. U posljednjem pitanju učenici su pozvani da ocjenom od 1 do 5 ocijene ove aktivnosti, kako su one provedene na nastavi informatike, a rezultat je prosječna ocjena 4,74.

Slika 1. Odgovori učenika 4. razreda

Slika 2: Ocjene igre Interland i ukupnih aktivnosti, učenici 4. razreda

Upitnik za učenike petog razreda nakon lekcije Čuvaj svoje tajne sastojao se od sedam pitanja, a odgovorilo je 35 učenika. Iz odgovora je vidljivo da je i učenicima petog razreda aktivnost Kako smisliti sigurnu lozinku? bila zanimljiva te da također smatraju da su naučili nešto novo i korisno, kako smisliti sigurnu lozinku i pobrinuti se da ostane privatna. Na pitanje o naučenom tijekom aktivnosti Zadrži informaciju za sebe više od pola učenika petog razreda, njih 21, dalo je točan odgovor. Igra Interland: Toranj s blagom na ljestvici od 1 do 10 dobila je prosječnu ocjenu 8.91. Učenici petog razreda igru Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove na ljestvici od 1 do 10 ocijenili su prosječnom ocjenom 6,14. U posljednjem pitanju učenici su pozvani da ocjenom od 1 do 5 ocijene ove aktivnosti, odnosno kako su one provedene na nastavi informatike, a rezultat je prosječna ocjena 4,49.

Slika 3. Odgovori učenika 5. razreda

Slika 4. Ocjene igara i ukupnih aktivnosti, učenici 5. razreda

Učenicima petog razreda koji su sudjelovali u online susretu s eTwinning partnerima postavljena su dva pitanja kako bi se dobila povratna informacija o najzanimljivijoj aktivnosti i ukupnoj ocjeni online susreta. Ovaj upitnik ispunilo je svih 17 učenika sudionika online susreta. Iz dobivenih odgovora vidljivo je da su za sedam učenika sve aktivnosti bile podjednako zanimljive, a kao najzanimljiviju aktivnost pet učenika odabralo je izradu oblaka riječi u alatu WordArt i zajednički rad na Padletu. Učenici su ovaj online susret ocijenili prosječnom ocjenom 4,88.

Slika 5. Odgovori učenika 5.a razreda, eTwinning online susret

Upitnik za sedmi razred nakon lekcije Dijeli pažljivo sastojao se od četiri pitanja, a odgovorilo je 33 učenika. Iz odgovora je vidljivo da je najzanimljivija aktivnost bila Kako nas drugi vide?. Drugo mjesto po zanimljivosti dijele aktivnosti Čiji je ovo uopće profil? i Čuvanje privatnosti.

Slika 6:. Odgovori učenika 7. razreda

Učenici sedmog razreda na ljestvici od 1 do 10 ocijenili su igru Interland: Pažljiva planina prosječnom ocjenom 8,06. Najveći dio učenika, njih 31, shvaća da objava koja danas izgleda bezazleno, u budućnosti može biti pogrešno protumačena ili doći do ljudi za koje nismo očekivali da će to vidjeti.

Slika 7. Odgovori učenika 7. razreda

Učenici su ocjenom od 1 do 5 ocijenili aktivnosti u povodu Dana sigurnijeg interneta održane na nastavi informatike, a prosječna ocjena bila je 4,64.

Slika 8. Odgovori učenika 7. razreda, ukupna ocjena provedenih aktivnosti

Učenici osmog razreda odgovorili su na dva pitanja kako bi se dobila povratna informacija o tome koliko im se svidio i koliko je bio zahtjevan izazov za učenike Online potraga za boljim internetom. Iz dobivenih odgovora vidljivo je da je za najveći broj učenika, njih 14, ovaj izazov bio prilično zanimljiv i izazovan, za šest učenika izazov je bio izuzetno zanimljiv i vrlo izazovan, a samo jednom učeniku bio je nezanimljiv i nedovoljno izazovan. Čak 16 učenika smatra da je izazov bio primjerene težine, dok je za pet učenika ovaj izazov bio prelagan za rješavanje.

Slika 9. Odgovori učenika 8. razreda

Upitnik za osmi razred nakon lekcije Pazi se prevaranata sastojao se od četiri pitanja, a odgovorilo je 20 učenika. Iz odgovora je vidljivo da je najzanimljivija aktivnost bila Uočavanje lažnih vijesti na internetu, a slijedi aktivnost O botovima.

Slika 10. Odgovori učenika 8. razreda

Učenici osmog razreda na ljestvici od 1 do 10 ocijenili su igru Interland: Rijeka Java prosječnom ocjenom 8,10. Na kraju, i učenici osmog razreda ocjenom od 1 do 5 ocijenili su aktivnosti u povodu Dana sigurnijeg interneta održane na nastavi informatike, a prosječna ocjena bila je 4,65.

Slika 11. Ocjene igre Interland i ukupnih aktivnosti, učenici 8. razreda

Zaključak

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta može se provesti na bezbroj načina i svake godine predstavlja izazov kako odabrati najprikladnije aktivnosti za učenike, prepoznati koje teme iz ovog širokog područja bi bile najpotrebnije i najaktualnije za određenu generaciju učenika te kako ih provesti na atraktivan način. Teme vezane uz sigurnost na internetu tijekom nastave informatike obrađuju se i ugrađuju u više aktivnosti, a obilježavanje Dana sigurnijeg interneta predstavlja najvažniji datum oko kojega se intenzivira rad na ovim temama. eTwinning projekti ujedno predstavljaju pozitivan primjer primjene IKT-a za suradnju škola u sigurnom online okruženju.

Evaluacija domaćih zadaća

Tanja Vičič

Sažetak

U slovenskim osnovnim školama posljednjih godina posvećujemo dosta pažnje, diskusija i aktivnosti, koje su namijenjene temi „Pisanje domaćih zadataća“.

U članku se predstavlja produbljena analiza s područja pisanja domaćih zadataka, koja obuhvaća iskustva i stajališta roditelja i učenika Osnovne škole Dragotina Ketteja Ilirska Bistrica.

Namjera analize je saznati mišljenje, prijedloge i inicijative učenika i roditelja, dati povratnu informaciju učenicima, pedagoškim radnicima i roditeljima. Na osnovi ocjene želimo poboljšati uzgojno-obrazovni proces u školi.

Ključne riječi: domaći zadaci, evaluacija, učenici, roditelji.

Uvod

Pedagoškim radnicama je jasno da su domaći zadaci važan dio obrazovno-uzgojnog procesa i prisutni su u našem školskom okolišu kroz cijelu povijest. Sa njima želimo kod učenika pratiti obrazovne ciljeve (utvrđivanje znanja, produbljivanje i širenje znanja, učenje vještina i spretnosti) također uzgojne ciljeve, usvajanje učnih i radnih navika. (Tinta, 2017. i Sanekovič, 2007.)

Analizom područja domaćih zadatka smo željeli dobiti informacije o vremenskoj opterećenosti učenika koje su povezane sa pisanjem domaćih zadatka, težom zadatka, različitih pogleda na diferenciranje domaćih zadatka, smislom i učinkovitosti različitih oblika domaćih zadatka, traženja pomoći kod pisanja domaćih zadatka, motivaciji i traženju rešenja kod nemotiviranih učenika, koji su često bez urađenih domaćih zadatka.

Uzorak obuhvaćen analizom

Ankete su ispunjavali učenici od 4. do 9. razreda, drugi i treći razred su dobili prilagođenu anketu, koju su ispunjavali uz pomoć učitelja. U ocjenu smo uključili roditelje učenika od 1. do 9. razreda.

Tablica 1. Uzorak uključen u ocjenu

Ankete smo analizirali posebno za prvi period OŠ (2. i 3. razred), drugi period OŠ (4. – 6. razred) i treći period OŠ (6. – 9. razred).

Mišljenja učenika, roditelja i zaključci

Smisao pisanja domaće zadaće

Učenici i roditelji generalno su mišljenja, da je domaća zadaća potrebna. Posebno su toga svjesni mlađi učenici. Samo nekolicina učenika i roditelja je mišljenja da je domaća zadaća nepotrebna. Roditelji su u prilog domaćoj zadaći u prvoj vrsti pripisali značaj ponavljanja, utvrđivanja znanja, razvoja logičnog mišljenja, širenje znanja, i također razvoj radnih navika, organiziranosti, samostalnosti i odgovornosti. Učenici su kao pozitivnu stranu naročito ispostavili ponavljanje, utvrđivanje znanja i pridobivanje novog znanja.

Sadržajni vidik domaće zadaće

Većina učenika je izjavila da sa domaćom zadaćom utvrđuju gradivo koje su upoznali na časovima. Učenici od trećega do devetog razreda su izjavili da za domaću zadaću često rješavaju slične primjere kao na nastavi, često pa traže nove načine kako riješiti zadani problem. Učenici su mišljenja da se sa domaćom zadaćom ne uče novoga gradiva, kojega će se učiti u buduće. Očito je također da domaća zadaća ne predstavlja samo nastavak nedovršenih školskih obaveza.

Količina domaće zadaće i vremensko opterećenje učenika sa pisanjem domaće zadaće

U svim starosnim skupinama bilo je izraženo slično mišljenje što se tiče učestalosti domaće zadaće. Većina se slaže da bi mogli imati zadaću nekoliko puta na tjedan. Kod mlađih učenika i njihovih roditelja je čest odgovor – svaki dan. Samo nekoliko učenika i roditelja ne bi željelo imati domaće zadaće.

Značajna je razlika u vremenskom opterećenju domaćom zadaćom među pojedinim starosnim skupinama. Zadaćom su najviše opterećeni učenici 2 trijade (4.-6. razreda), kojima je potrebno dnevno manje nego 1 sat (56 učenika), dok je veća skupina učenika (20) i roditelja (35), izjavila da im za pisanje domaće zadaće treba do dva sata. Učenici 1. trijade (1.-3. razreda) su nekoliko manje opterećeni i većini treba za zadaću manje nego 1 sat. Po mišljenju učenika i roditelja najmanje vremena za domaću zadaću namijeni najstarija skupina učenika i to manje od pola sata (32 učenika), odnosno manje nego 1 sat (33 učenika). Također su slično ustanovili roditelji.

Grafikon 1. Mišljenja učenika i roditelja o vremenskoj opterećenosti učenika sa pisanjem domaće zadaće

Učenici i roditelji prve trijade (1.-3. razreda) su u najvećem broju istoga mišljenja da je količina domaće zadaće izravno ravno dovoljna. U drugoj trijadi (4.- 6. razred) još uvijek snažno dominira mišljenje da je domaće zadaće dovoljno (61 učenika, 63 roditelja). Broj anketiranih koji misle da je domaće zadaće previše se sve više povećava (37 učenika, 29 roditelja). U najstarijoj skupini učenika je vidna razlika među mišljenjem učenika i roditelja. Roditelji skoro jednoglasno misle da je domaće zadaće ravno dovoljno, dok su kod učenika mišljenja raspršena (56 njih misli da je zadaće ravno dovoljno, 47 pa da je previše). Nekoliko roditelja učenika treće trijade (4.-9 razreda) je izjavila da je zadaće premalo.

Grafikon 2. Mišljenje učenika i roditelja o količini domaće zadaće

Diferencijacija domaće zadaće

U anketi je bilo posebno ispostavljeno područje diferencijacije domaće zadaće. Učenici i roditelji 2. trijade su pristalice diferencijacije. Brojčano je više anketiranih koji misle, da je u redu da uspješniji učenici imaju zahtjevniju domaću zadaću odnosno manje uspješni imaju lakše zadatke od broja anketiranih učenika i roditelja koji misle, da trebaju učenici u istom razredu imati jednaku domaću zadaću po količini i zahtjevnosti. Roditelji učenika 3. trijade su suštinski više naklonjeni tome, da imaju učenici jednako zahtjevnu domaću zadaću.

Pomoć pri pisanju domaće zadaće

Učenike i roditelje smo anketirali što se tiče samostalnosti pri pisanju domaće zadaće odnosno traženja pomoći kada djeca ne znaju napisati domaću zadaću. Roditelji najmlađih učenika su izjavili da je njihovom djetetu povremeno potrebna pomoć odrasle osobe kada nešto ne razumije, tada pita ukućane. Većini učenika 2. trijade je povremeno treba pomoć odrasle osobe (65 učenika, 65 roditelja), poveća se broj učenika kojima pomoć često treba ( 23 učenika i 18 roditelja), 17 učenika je napisalo da domaću zadaću uvijek urade samostalno. U 3. trijadi je broj takvih učenika značajno veći (30 učenika, 20 roditelja). Povremena pomoć je bila potrebna za 47 učenika 3. trijade.

Učenici 1. trijade pomoć traže prvenstveno od ukućana, dok učenici 2. trijade u najvećem broju slučajeva pomoć potraže u udžbeniku, ali na internetu. Učenici 3. trijade u većini objašnjenja potraže u udžbeniku (72). Još uvijek velika većina učenika traži pomoć od ukućana (52). Uočeno da se povećava broj učenika koji pomoć nađu na internetu, pitaju druge učenike ili prijatelje (42).

Kako sa učenicima koji ne napišu domaće zadaće?

Učenike 2. i 3. trijade te roditelje školske djece smo anketirali kako bi motivirali učenike na pisanje domaće zadaće, odnosno kako da roditelj reagira kada učenik ne uradi domaću zadaću. Roditelji mlađih učenika žele biti obaviješteni kada njihova djeca ne urade domaću zadaću (64). Dosta roditelja je mišljenja da bi učenik trebao dobiti neki znak, zabilješku ili minus kada ne uradi domaću zadaću (54). Učenici 2. i 3. trijade i njihovi roditelji su mišljenja da je efikasna istovremena zabilješka i obavijest roditelja kada su bez urađene domaće zadaće. Učenici u većoj mjeri predlažu usno ocjenjivanje sadržaja domaće zadaće (20 učenika 2. trijade, 15 učenika 3. trijade). Značajan broj učenika 2. i 3. trijade (skupa 37 učenika) misli da učitelj ne reagira nasuprot tome da učenik često puta ne napiše domaću zadaću.

Zaključak

Na osnovu analize mišljenja učenika i roditelja o domaćoj zadaći, dobili smo važne povratne informacije o opterećenosti učenika, smislenosti domaće zadaće sa stanovišta sadržaja, o zahtjevnosti zadaće, diferencijaciji, samostalnosti i traženju pomoći kod pisanja domaće zadaće.

Na osnovu analize možemo zaključiti da učenici i roditelji podupiru stanovište škole na tom području. Još uvijek tražimo rješenja kako motivirati učenike koji ne pišu domaće zadaću.

Analizu učinkovitosti pisanja domaće zadaće je škola prikazala na godišnjoj ocjeni aktivnosti i predstavila ju je učenicima, svim stručnim suradnicima i roditeljima. Obavijestila je školski Savjet, koji je u skladu sa tim donio zaključak da je domaća zadaća potrebna i smislena i da za to podržavaju postojanje domaće zadaće. Školi poručuju da vjeruju u stručnu ocjenu učitelja i da uzme u obzir rezultate analize pri planiranju domaće zadaće za učenike.

Literatura

1. Tinta, I. (2017). Vpliv domačih nalog na razvoj učnih strategij. V: Pedagogška revija za predšolsko vzgojo in prvi triletji (str. 22 – 30). Ljubljana: Educa.
2. Sanekovič, J. (2007). Kaj bi bilo dobro vedeti o domačih nalogah? V: Domača naloga – izziv ali obveza (str. 10 – 15). Ljubljana: Supra.