Primjena emocionalnih simbola kod mladeži

marina_kortnik

Marina Kortnik

Sažetak

Emocije imaju jak utjecaj na kakvoću ljudskoga života. U prošlosti se nije puno gledalo na emocije, ali danas se to mijenja. Kod emocija je važno da ih pojedinac  prepozna i osvijesti. Kako bi se lakše prepoznali i izražavali pojedine emocije, mogu se koristiti i razni emocionalni simboli koji su dio suvremene tehnologije. Mladež često koristi emocionalne simbole, najčešće kada pišu poruke telefonom. U školi oni mogu izražavati svoje emocije ili osjećaje pomoći emocionalnih kartica.

Ključne riječi: emocije, đak, emocionalni simbol.

Uvod

Danas puno ljudi u svojim telefonskim i računarskim porukama povremeno ili često koriste  emocionalne simbole kojima izražavaju svoje emocije, osjećaje i raspoloženje. Na slovenskomu jeziku za ove grafičke slike koristimo riječi „emo, čustvenčki“ ili „emotikoni“. „Emotikoni“ su niz znakova obične tastature  kojima izražavamo emocije, kao što su ;-), ili :-). Iz njih su se razvili „emoi“ koji su grafička slika za emocije. Neki primjenu emocionalnih simbola ne odobravaju, ali ih ljudi ipak koriste diljem svijeta. Primjena emocionalnih izražavanja je đacima najbliža s emocionalnim ikonama. U nastavi ima malo sadržaja o učenju emocija  i njihovim osobinama  u srednjoškolskim programima. Predmet Komunikacija i poslovanje, koji podučavam u školi, između ostalog, sadrži i upoznavanje emocija. Tijekom godina primijetila sam da je taj sadržaj za njih od velike važnosti i đaci upoznaju korisne informacije za život.

Emocije

Istraživanje emocija i emocionalnog procesiranja bilo je dugo godina zapostavljena tema naučnog istraživanja. Emocionalne pojave činile su se previše subjektivne za ozbiljno i objektivno naučno istraživanje. U zadnjih četrdeset godina na tom području mnogo toga se preokrenulo. Utjecaj emocija na život pojedinca i zajednice može biti pozitivan i negativan. To zavisi o mogućnostima pojedinca da nadzire emocije. Loše i neodgovarajuće ravnanje emocijama mogao bi biti jedan od najvećih faktora nezadovoljstva i razvoja odnosa (Cvetek, 2014.).

Važan je podatak da su emocije ključni faktor da bi jedna biološka vrsta opstala. Emocije su i osnovni mehanizam koji stvara prioritete u našim potrebama. One sadrže ogromno energije, ali ne mogu planirati, a i ne razume životna i društvena pravila. Percepcija i osjećanje emocionalnih stanja razlikuje se od čovjeka do čovjeka, međutim, emocionalna ravnoteža sigurno je najsloženija aktivnost našeg mozga i cijelog organizma. Čovjek koji ne prepoznaje emocije nije se sposoban pravovremeno i odgovarajuće odazvati (Ihan, 2004.).

Pojedinac svojim emocionalnim izrazom poručuje svoju upletenost u određenu situaciju. Emocionalni izrazi su stimulans za osobu koja ih gleda, ocjenjuje i objašnjava značenje, i odaziva se temeljem pripisanog mu značenja. Obim stimulansa koji surađuju u neverbalnoj emocionalnoj komunikaciji dosta je velik, pa smo zbog toga fokusirani na izraz obraza, kretanje očiju i smjer gledanja, geste, držanje tijela, nejezični zvuk, dodir i miris (Smrtnik Vitulić, 2007.).

Ljudi nikada nisu voljni izraziti svoje emocije. Naprotiv, žele ih prikriti. Motivi za prikrivanje emocija mogu biti različiti: kulturna pravila za izražavanje emocija, osobno razlozi kao i namjerno varanje. Razvoj razumijevanja vlastitih emocija kod mladeži razvija se paralelno s razumijevanjem emocija drugih ljudi (Lamovec, 1994.).

Prepoznavanje emocija pretežno je proces učenja koji obuhvaća tri vidike: opis situacije, određeno ponašanje i specifično doživljavanje. Ljudi mogu svjesno ili nesvjesno svoje emocije i nadzirati. U razvoju prepoznavanja emocija zanimljivo je baš to da djeca mogu prepoznati emocije drugih ljudi kada još sami ne mogu govoriti. Mladež poznaje razloge za emocije, njihovo doživljavanje i zašto se ljudi emocionalno pretvaraju (Smrtnik Vitulić, 2007.).

Emocionalni simboli

Emocionalni simbol (emoticon na engleskomu jeziku) je slika ili ikona koja predstavlja emocije i osjećaje. Čovjek je kroz povijest koristio razne simbole za emocije. U moderna vremena informatičar Scott Elliton Fahlman 1982. godine upotrijebio je simbole za neozbiljne izjave. U osnovi je upotrijebio veseli 🙂 i žalosni 😦 emotikon. Izražavanju raspoloženja i emocija pridružile su se i sličice za drugo – predmete, pojmove, djela, glagole … To su emoi i digitalni piktogrami. Riječ emo je japanski je neologizam iz „e“ što znači slika i „moi“ što znači simbol. Emoi su nastali na japanskim mobilnim telefonima krajem devedesetih godina prošlog vijeka (Bibliotekarska terminologija, 2016.).

Danas mladež međusobno komunicira primjenom suvremene tehnologije koja omogućuje korištenje emotikona.

Istraživanje

Anketa koju smo izveli među đacima različitih programa srednjoškolskog obrazovanja dala je zanimljive rezultate.

Za ocjenu primjene emotikona napravili smo online anketu na koju su đaci različitih programa i starosti odgovorili.  Anketu je ispunilo 98 anketiranih, a za analizu bilo je Slika 1prikladno 45 anketa. Starost anketiranih bila je između 15 i 18 godina ili više. U starosti od 15 godina anketiranih je bilo 9% đaka, od 16 godina 18%, od 17 godina 13% i od 18 godina ili više 60% anketiranih (slika 1).

Slika 1. Starost anketiranih đaka

Anketirani bili su iz različitih programa. Niži stupanj strukovne škole (dvogodišnji program) posjećuje 24% anketiranih đaka, strukovnu školu (trogodišnji program) 29%, strukovno-tehnički program (program 3 + 2) 36% đaka i opće tehničke programe (četverogodišnji program) 11% anketiranih.

Anketa je potvrdila da đaci poznaju emocije. Ako su morali nabrojiti pet emocija, to su napravili svi anketirani.

Više od polovine đaka upotrebljava emocionalne ikone često ili uvijek kada piše poruke na Instagramu ili Messengeru. Polovina anketiranih kod SMS poruka često upotrebi ikone i 37% njih uvijek. Manje od desetine svih anketiranih nikada ne koristi emocionalne ikone u pisanju SMS poruka na Messengeru i Instagramu. Malo drukčija je primjena emocionalnih ikona u pisanju elektronskih poruka gdje više od polovine njih koristi emocionalne ikone rijetko ili nikada.

U odgovorima između muškog i ženskog pola nije bilo bitnih razlika. Za emocije i raspoloženje kada pomisle na školu, većina njih je primijenila negativne emocionalne ikone kada su s ikonom morali prikazati osjećaje uz ocjenu.

Najčešće u svim vrstama komunikacije koristili su ikonu plač od smijeh koje najčešće koristi 38,8% anketiranih đaka. Druga najčešće primijenjena je ikona srce iz očiju. Naime, nju je Slika 2izabralo 18% anketiranih (slika 2).

Slika 2. Najčešće primijenjena ikona (izvor: emojipedia.org)

Primjena emocionalnih kartica u školi

Bez obzira na to kako često i kakve ikone đaci koriste u pisanju poruka i izražavanju emocija, te znakove možemo primijeniti i u školi.

Znakove smo natisnuli prije raznih aktivnosti ili u vrijeme aktivnosti, kao što je početak nastave, ocjenjivanje, govorni nastup i slično.  Đaci izaberu svoj simbol  za osjećaj i emocionalnom karticom nam pokažu kako se trenutno osjećaju. Isto tako mogu izabrati simbole poslije aktivnosti, kao kraj nastave ili poslije ocjenjivanja. Tim karticama mogu izraziti svoje osjećaje u vrijeme raspusta, za vikend …

Broj emocionalnih kartica prilagodimo broju šaka ili mogućnostima pojedinih đaka.

Ovom vježbom šaci ili učenici okrijepe prepoznavanje emocija i dođu do saznanja da se poslije negativnih emocija brzo pojave i pozitivne emocije. Pored slika emocije dopunimo i riječju ili prijevodom na pojedine strane jezike. Ako je više đaka koji govore strane jezike, pripremimo i emocionalne kartice i u njihovom jeziku.

Zaključak

Kakogod već đaci koriste emocionalne ikone, najvažnije je da većinu vremena osjećaju dobre i pozitivne emocije.  Igrom emocionalne kartice možemo ima samo približiti paletu emocija u nama.

Za razvoj karaktera đaka je važno da se đaci dobro osjećaju, da su sretni i nasmijani te da s veseljem gledamo njihove suze smijeha, a ponekad i nasmijemo se do suza.

Literatura

  1. Bibliotekarska terminologija, (8. maj 2016). Smeško, čustvenček, emoji. Ljubljana. Pridobljeno iz https://terminologija.blogspot.com/2016/05/smesko-custvencek-emoji.html
  2. Cvetek, M. (2014.). Živeti s čustvi : čustva, čustveno procesiranje in vseživljenski čustveni razvoj. Ljubljana: Teološka fakulteta.
  3. Ihan, A. (2004.). Do odpornosti z glavo. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  4. Lamovec, T. (ur). (1994.). Psihodiagnostika osebnosti I. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek za psihologijo: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.
  5. Smrtnik Vitulć, H. (2007.). Čustva in razvoj čustev. Ljubljana: Pedagoška fakulteta