Uporaba IKT-a u nastavi

maja_matijasec

Maja Matijašec

U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces.

Online ankete, kvizovi i provjere znanja

Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. i 24. ožujka u OŠ Andrije Palmovića Rasinja, a vodila ju je Daniela Usmiani, prof. matematike i informatike.

Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje.

Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije – alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja.

Projektno učenje u digitalnom okruženju – metoda 270°

Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana (7. i 14. travnja) u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.

Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?

1Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.

Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.

Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.

Projektna nastava i projektno učenje

Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.

Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnos2ti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.

Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.

Metoda 270°

Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).

Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.

Zaključak

Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.

Daj svoj doprinos danas, za bolji Internet sutra

karolinaD_SanjaPS

Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović

Dan sigurnijeg interneta događaj je koji zauzima posebno mjesto u edukaciji naših učenika. Svjesni činjenice da učenje nije samo mentalna aktivnost, ove godine orijentirali smo se na osjećaje koje u nama budi pitanje sigurnosti na internetu i upravo je iz tog razloga motivacija za izradu radova na ovu temu bila na visokoj razini. Odlučili smo se za aktivnost suradničkog učenja. Suradničko učenje predstavlja zajedničko učenje učenika u parovima ili malim skupinama s ciljem rada na zajedničkom zadatku: istraživanju zajedničke teme, nadogradnji uzajamne spoznaje, stvaranju nove ideje, kombinacije ili jedinstvene inovacije (Meredith i sur., 1998; prema Cota Bekavac, 2001.). Učenici radeći na istom zadatku usklađuju svoje napore kako bi ga što uspješnije obavili ali isto tako svaki učenik mora dati svoj doprinos inače cilj neće biti postignut. Tema je za sve učenike bila ista ali alati kojima će izraziti svoje osjećaje, stavove i razmišljanja razlikovali su se između razreda.

Prvi razredi koristili su prezentacijske programe PowerPoint -prezentacijski software, dio Autori brošura SID 2016paketa Microsoft Officea i Prezi – prezentacijski software koji stvara dojam prezentiranja na virtualnom platnu, dostupan uglavnom u online obliku, za izradu prezentacija. Drugi razredi koristili su piktochart – online alat, za izradu infografike, izvještaja, postera i prezentacija te vizualan programski jezik Scratch koji omogućava jednostavno stvaranje interaktivnih priča, igara i animacija, te dijeljenje radova Brosurapreko Interneta dok su treći i četvrti razredi koristili Moovly -web 2.0 platformu, za izradu animiranih video isječaka, prezentacija, interaktivnih infografika, video isječaka i promidžbenih poruka te Flipsnack – web 2.0 alat za pretvaranje PDF datoteka u bogate medijske digitalne časopise i za izradu brošura.

Prezentacija SID 2016SID 2016 Prezentacija

S obzirom da su učenici mogli raditi u paru ili manjim skupinama, uočili smo da ovakav način rada uvelike potiče učenike na korištenje različitih razina misaonih procesa koji rezultiraju povećavanjem samih kompetencije učenja. Ujedno, samostalno istražujući zadanu temu učenici dobivaju jasniji uvid u sadržaje što ih dodatno potiče na promišljanje i sustavno usmjerenu komunikaciju i suradnju te bolje razumijevanje i uvažavanje različitosti Izlozba SID 2016ali i jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Aktivnost članova skupine je bila na zavidnom nivou jer je svaki učenik želio doprinjeti što boljem postignuću bez obzira na individualne razlike u sposobnostima. Ne samo što smo uspjeli aktivnosti provesti sa učenicima svih razreda već smo uspjeli potaknuti individualni razvoj višestrukih inteligencija i različitih stilova učenja. Kroz čitanje i pisanje učenici su razvijali lingvističku inteligenciju, zaključujući i preispitujući razvijali su logičko-matematičku inteligenciju, dizajnom, crtanjem i vizualizacijom prostornu a kroz razne melodije i glazbenu inteligenciju. Interpersonalna i intrapersonalna inteligencija razvijala se kroz interakciju u paru i skupini, ali i povezivanjem vlastitih osjećaja, stavova i ciljeva.

A sve to kroz zadatak vezan za sigurniji Internet i sa svrhom podizanja svijesti oIzlozba SID problematici sigurnosti djece i odraslih na Internetu. Ova inicijativa, pokrenuta je u okviru Programa za sigurniji Internet Europske komisije i jednom godišnje poziva na uključivanje u aktivnosti za stvaranje sigurnijeg i boljeg Interneta za djecu i mlade. Gimnazija Vukovar aktivno podržava ovu inicijativu i već petu godinu zaredom svaki drugi utorak u mjesecu veljači, posvećuje edukaciji učenika i djelatnika kako bi bili aktivni i odgovorni sudionici sigurnog internetskog okruženja. Ustrajan projektni tim zadužen za provedbu ove hvalevrijedne inicijative činili su: Davor Šijanović, prof., ravnatelj, Karolina Dvojković, prof. mentor fizike i Sanja Pavlović Šijanović, prof. mentor informatike. Ove godine ostvarili smo izvrsnu suradnju sa Centrom za sigurniji Internet sudjelovanjem u njihovom projektu „Dan sigurnijeg interneta 09.02.2016. godine! #dajsvojdoprinos danas, za bolji internet sutra!“ te smo podržali Thunderclap kampanju objavom učeničkih radova. Dugogodišnju suradnju nastavili smo i sa gđom. Marinom Bukal iz Službe za prevenciju PU vukovarsko-srijemske.

SMaturanti na izlozbi SID 2016ve digitalne radove predstavili smo u holu škole na način što smo ih obuhvatili u jednu zajedničku cjelinu i prezentirali svim učenicima i djelatnicima. Ujedno smo postavili i za javnost otvorili izložbu materijalnih i tiskanih digitalnih plakata koje su učenici samoinicijativno izradili. Brošure smo iz digitalnih izdanja tiskali te smo dobili promidžbene materijale koje smo proslijedili i drugim školama i institucijama i na taj smo način, ovaj događaj, proširili i na cjelokupnu lokalnu zajednicu. Korištenjem IKT i primjenom web aplikacija opravdali smo i osvojeno prvo mjesto na natječaju Hrvatskog telekoma „Zajedno smo jači“ u kategoriji Tehnologija i komunikacija, utrošivši dobivena sredstva za kupovinu računalne opreme radi njene primjene u edukaciji i učenika i nastavnika te u praksi dokazali opravdanost naziva našeg projekta „Tehnologija budućnosti za školu budućnosti“.

Bozidar Calusic dobre-strane-interneta2bMartina Radosevic2bMihael Kolar1c

Bogatstvom kreativnih učeničkih uradaka željeli smo glasno govoriti o opasnostima s kojima se možemo susresti prilikom korištenja suvremenih tehnologija te podići svijest i znanje o načinima sigurnog korištenja Interneta s posebnim naglaskom na: mogućnosti zlouporaba suvremene tehnologije kao što su računala i mobiteli te Internet i društvene mreže, vrste i načine prevencije vršnjačkog nasilja i kaznenih djela na štetu djece proizašlSID Gimnazija Vukovarih iz zlouporabe Interneta te načine povećanja sigurnosti korištenja Interneta, prvenstveno kada ga koriste djeca, ali i svi ostali članovi društva. Primjena novih tehnologija u učenju, podučavanju, općenito u svakodnevnom radu, neosporno olakšava sam proces učenja i rada, ali nosi i određene rizike i opasnosti te stoga zahtjeva neprestano educiranje i iz tog razloga, ovo je već peta godina kako ne prestajemo govoriti i upozoravati na potencijalne opasnosti koje nam prijete ukoliko nismo spremni nositi se sa suvremenim tehnološkim dostignućima i internetskim mogućnostima.  

U vremenu kada Internet više nego ikada prije, postaje dijelom dječjih života, a sama granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve tanja, na nama nastavnicima je velika Treci razred SID 2016odgovornost i ne smijemo propustiti niti jednu priliku u kojoj možemo i moramo govoriti o odgovornom i sigurnom korištenju suvremenih tehnologija i interneta. Kada uspijemo educirati naše učenike da oni postanu edukatori i progovore o sigurnom korištenju tehnologije i interneta, onda sa sigurnošću možemo reći da smo na dobrom putu. Učenički radovi koje smo imali priliku ove godine vidjeti u našoj školi, pokazuju da možemo sigurno putovati internetskim prostranstvima jer znamo KLIKNUTI PAMETNO!

Nekoliko linkova na učeničke radove:

Moovly (film):
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-6f3d-4cf3
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-8211-d095
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-8181-6a2f
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-e49b-afb8

Prezi (prezentacija):
http://prezi.com/pz0owojwfqws/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share
http://prezi.com/djjvzbn2foqw/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share
http://prezi.com/z3l9rvs2gv7n/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share

FlipSnack (brošura):
http://www.flipsnack.com/Stjepankralj/dan-sigurnijeg-interneta.html
http://www.flipsnack.com/KRISTINASKOKO/dan-sigurnog-interneta.html
http://www.flipsnack.com/Antoniokrizmanic/dan-sigurnijeg-interneta-antonio-krizmanic.html
http://www.flipsnack.com/99FF5BBC5A8/dan-sigurnijeg-interneta.html

Scratch:
https://scratch.mit.edu/projects/96414322/
https://scratch.mit.edu/projects/95631108/
https://scratch.mit.edu/projects/94738904/

Jeste li prisustvovali povijesnom webinaru?

ela_veza

Ela Veža

U utorak, 5. siječnja 2015. na webinaru ( online seminaru) učiteljima i nastavnicima više od tisuću osnovnih i srednjih škola članovi ekspertne skupine predstavili su rezultate dosadašnjeg rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Ova vijest objavljena je na mnogim portalima i tiskovinama. Možete pronaći i informaciju da je to do sada najveći webinar, ali ne i da je utorak, 5. siječnja 2016. bio povijesni dan u edukaciji svih učitelja i nastavnika.

Tek rijetki su primijetili da je tog neradnoga dana za učenike i radnoga za učitelje prvi put u povijesti organizirano online usavršavanje za sve učitelje i nastavnike u njihovim školama. Istina, učitelji i nastavnici redovito se stručno usavršavaju u svojim školama te na županijskim i državnim stručnim skupovima, mnogi su prisustvovali i webinarima grupno ili pojedinačno. Za nastavnike hrvatskog jezika već su se ustalili „Pisci na mreži“, matematičari prate „Razgovore matematičke“, informatičari se više i ne sjećaju svog prvog online seminara, a Etwinning edukacije za sve zainteresirane nastavnike odvijaju se gotovo na tjednoj razini. No ovim webinarom se ipak otišlo ogroman korak dalje.

Prvi put uz svesrdnu CARnetovu tehničku podršku ( na čelu sa strpljivim Hrvojem Liscem) omogućeno je svim zaposlenicima osnovnih i srednjih škola gotovo istovremeno prisustvovanje dvosatnom stručnom usavršavanju.

Uspješnost ovakvog načina edukacije je u najvećoj mjeri ovisio o ravnateljima koji su motivirali i animirali kolege te u školskim informatičkim učionicama (najčešće) organizirali praćenje seminara.

U većini škola za koordinatora ovog webinara ravnatelji su (uglavnom po inerciji) zadužili profesora informatike. Možda se nekim (rijetkim) informatičarima to i nije previše svidjelo, ali većina profesora informatike koja je naučila da konstantno uči i istražuje nešto novo je objeručke prihvatila ključnu ulogu u ovom trenutku ( stvaranja povijestiJ) kojim je započet najnoviji oblik komunikacije i edukacije. A samo održavanje webinara i „prezentiranje jednog klika na link“ iskorišteno je i za edukaciju svih nazočnih kolega.

Radoznalost i drugačiji pristup mogao se najbolje uočiti pri isprobavanju alata koji se koristio. Na probnom spajanju tehnička ekipa CARneta stavila se na raspolaganje i omogućila zainteresiranim nastavnicima da isprobaju sve mogućnosti alata Adobe Connect koje zbog velikog broja sudionika nije bilo moguće koristiti na samom webinaru.

Radoznali sudionici probnog webinara isprobali su zvuk, sliku, chat, dizanje ruke, aplauz, spojili su svoje mikrofone i kamere te otkrili blagodati grupnog i pojedinačnog chata. Tehnička podrška odgovarala je strpljivo na mnogobrojna pitanja te će na idućim webinarima ulogu školskog koordinatora ravnopravno preuzeti svi učitelji i nastavnici koji to žele.

Drugačijoj podjeli uloga u budućnosti se (kao profesorica informatike) svesrdno nadam. clip_image002Potrudila sam se pokazati da nije teško. A zbog orijentiranost na tehnički uspjeh ove edukacije nisam se uspjela koncentrirati na sam sadržaj webinara. Srećom snimljen je i možemo ja pogledati bilo kad i bilo gdje. Smile (izaberi jedan od tri).

Do narednog webinara! S novim školskim koordinatorom? Winking smile

Dostupnost i korištenost suvremenih medija

u osnovnoškolskoj populaciji te njihova uporaba u procesu učenja te slobodnog vremena – prikaz istraživanja

zdenkaB_natasaLJK

Zdenka Brebrić i Nataša Ljubić Klemše

Boje li se Gutenbergovci elektorničke ere?

Svjedoci smo pozornosti u prosvjetnoj, ali i u javnosti uopće, koja se poklanja ulozi suvremenih tehnologija kako u obrazovnoj, ali i u bilo kojoj drugoj osobnoj i društvenoj stvarnosti. Mišljenja se kreću od predimenzioniranja uloge suvremenih medija koja će posve zamijeniti poučavatelja do onih koji ukazuju na nužnost zadržavanja personaliziranog poučavanja u kojem je primarni izvor znanja poučavatelj.

Naravno, zdrav razum se uvijek priklanja sredini jer je proces poučavanja i učenja vrlo složen. Nicholac Carr iznosi zanimljivu tezu da su uvođenjem nekoliko važnih povijesnih medija mijenjala kompletna povijest, struktura mišljenja, ljudski mozak te samim tim i ljudsko ponašanje. Oralnu kulturu je zamijenila pisana nakon izuma tiskarskog stroja, a pisanu je zamijenila elektronička. Te epohe nose ključne promjene i u sferi odgoja i obrazovanja. U oralnoj kulturi bitni čimbenik bilo je zapamćivanje, prenošenje znanja usmenim putem te pisana kultura koja daje temelje demokratizaciji obrazovanja u kojoj ona biva dostupna široj populaciji.

No, prava demokratizacija dostupnosti zbiva se u digitalnoj kulturi. Svjedoci smo koja se eksplozija dostupnosti informacija dogodila pojavom televizijskih mreža pa onda izumom www-a, a poglavito pojavom dvojice mladih genijalaca Sergej Brin-a i Larry Page-a i njihovog svemoćnog Googla-a. S tim u vezi slijede i vrijednosno-etičke promjene koje se, napominjem, u najboljem obliku, mogu izraziti kroz nekoliko aksioma još jednog digitalne ikone, Steve-a Jobs-a:

„Cijeli život slijedi svoj san i radi ono što voliš. Privlači ljude koji slično razmišljaju i dijele vašu viziju, strast je pogonsko gorivo, a vizija je odredište. Nema inovacija bez kreativnosti.“

No, vrijednosno-etičke promjene, nažalost, idu i u „negativnom“ smjeru kroz smanjenje socijalnih interakcija, slabljenje razumijevanja složenosti socijalnog konteksta koji se najbolje može iščitavati u stvarnosti: prostor i vrijeme u tri dimenzije, a ne samo u vremenu i jednodimenzionalnosti digitalnog svijeta.

No, možda je zadnja brana Gutenbergove generacije već porušena i možda je novi čovjek jednostavno rođen i povratka nema i možda je strah neosnovan za nove generacije, a samo se relikti prošlosti gutenbergovskog uma starije generacije jednostavno boje kao što su se predstavnici oralne kulture bojali njih.

Kakva je situacija među učeničkom populacijom što se tiče dostupnosti i korištenju novih medija, imaju li ulogu u obrazovnom procesu i koliku te koja opća mjesta tih sadržaja navode kao generacijski važne mogu se vidjeti u rezultatima istraživanja provedenog u I. osnovnoj školi Bjelovar na uzorku učenika 4. i 7. razreda.

Dinamika korištenja, omiljeni sadržaji, zabava ili učenje?

Cilj je istraživanja bio ispitati dinamiku i svrhu korištenja, dostupnost medija (TV programa i društvenih mreža), frekvenciju omiljenih sadržaja te postojanje razlike u navedenim parametrima s obzirom na uzrast učenika 4. i 7. razreda. Ukupno je ispitano 98 učenika 4. razreda i 80 učenika 7. razreda.

Zabava i društvene mreže zvuče poznato?

Najveći broj učenika, njih gotovo 40% provede jedan do dva sata gledajući TV program. Svaki peti učenik TV program gleda manje od jednog sata dnevno, a svaki treći učenik gledajući TV program provede više od dva sata.

Najgledanije emisije, tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine bile su „Tvoje lice zvuči poznato“, „Kud puko da puklo“, „Pet na pet“ i „Lud, zbunjen, normalan“.

Manje od jednog sata računalo dnevno koristi svaki treći učenik, približno toliko učenika koristi računalo između jednog i dva sata, što znači da tri od četiri učenika dnevno provedu za računalom do dva sata. Više od dva sata dnevno provede 23,46% učenika. Svaki deseti učenik nema računalo ili nikada ne provodi vrijeme za računalom. Posljednji podatak navodi na zaključak da prosječno u razredu barem dva učenika nemaju računalo.

Najviše učenika, njih gotovo polovica, računalo koristi za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…). Nešto manje ih računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza. Samo 6% ispitanika koristi računalo za nešto drugo.

Dvije trećine ispitanih učenika su članovi društvenih mreža: Facebook, Viber, Skype, Google, Twitter i eTwinning. S obzirom da je poznat broj učenika 4. razreda koji su korisnici eTwinninga, odnosno TwinSpace-a, ostaje pitanje sigurnosti upotrebe ostalih društvenih mreža i pitanje edukacije za njihovi upotrebu i pristupa općenito. Naime, pristup i upotreba određenih društvenih mreža nije dozvoljena učenicima koji su mlađi od 13 godina (Facebook). Kako bi postali korisnici Google Play usluge učenici moraju biti stariji od 13 i mlađi od 18 te imati dozvolu roditelja. Naime, svaka društvena mreža, odnosno korisnička aplikacija ima svoja pravila koja je potrebno i nužno pročitati i proučiti te se istih pridržavati.

Pametni telefon koriste gotovo tri od četiri učenika. Ne koristi ih uopće 18,55% (gotovo svaki peti učenik), dok svaki deseti učenik ne koristi pametni telefon ili koristi tablet.

Navedeni podaci ukazuju na veliku prisutnost tehnologije u životima desetogodišnjaka, učenika 4. razreda. Govoriti o pozitivnom utjecaju ili pak negativnom na ličnost, osobnost, učenje ili druženje učenika nemoguće je bez detaljnijih istraživanja i boljeg poznavanja informacijske tehnologije i njezinih implikacija na obrazovanje.

„Smartfon je moja treća ruka“ (učenica, 7. razred)

TV program vrlo je atraktivan i učenicima 7. razreda. Gotovo polovica njih provede od jednog do dva sata gledajući ga. Više od dva sata dnevno TV program gleda skoro četvrtina učenika. Manje od jednog sata dnevno TV program gleda skoro svaki peti učenik, a povremeno ga gleda svaki osmi učenik.

Tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine učenici 7. razreda najviše su gledali emisije „Tvoje lice zvuči poznato“ i „Pet na pet“. Gledanošću slijedi serija „Kud puklo da puklo“, „Lud, zbunjen, normalan“ te „2 i pol muškarca“ i „Teorija velikog praska“.

Učenici tijekom dana računalo najviše koriste manje od jednog sata, svaki treći učenik. Nešto manje njih računalo koristi više od jednog sata i manje od dva sata. Više od dva sata dnevno za računalom provede gotovo četvrtina učenika. U prosjeku samo jedan učenik u odjeljenju nema računalo i/ili ga nikada ne koristi.

Pri tome je računalo najviše korišteno za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…), točnije dva od tri učenika računalo percipiraju kao uređaj za zabavu. Ostalima, u jednakom omjeru, računalo služi za ispunjavanje školskih obaveza, odnosno za nešto drugo.

Društvene mreže vrlo su omiljene kod učenika sedmih razreda. Devet od deset učenika su aktivni korisnici društvenih mreža, najviše Facebook-a. eTwinning kao međunarodna društvena mreža osnovnih škola nije korištena kod učenika 7. razreda. Stoga je za zaključiti kako su sve društvene mreže koje koriste učenici 7. razreda neobrazovne, točnije njihova upotreba nema obrazovnu utemeljenost. Navedeni je podatak vrlo važan iz razloga sigurne upotrebe interneta, ali i edukacije učenika i njihovih roditelja za sigurni Internet. No, ovo pitanje otvara i Pandorinu kutiju. Naime, u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija učitelja za sigurniji internet. Škole velikom većinom još uvijek nisu donijele smjernice za sigurniji Internet. Sigurnosne politike škola uglavnom ne postoje jer mjerodavni ne znaju kako ih uvesti i/ili neće se prihvatiti velikog i za učenike i mlade naraštaje odgovornog posla utvrđivanja sigurnosnih politika u domeni upotrebe tehnologija, obrazovnih tehnologija i interneta.

Tzv. pametni telefon ima većina ispitanih učenika 7. razreda, njih 87.50%, što znači da svaki osmi učenik nema pametni telefon.

Analiza podataka ukazuje na veliku prisutnost tehnologije i društvenih medija u životima učenika sedmih razreda. Brojčani bi podaci ukazuju na nedostatak sustavne edukacije učenika, time i njihovih roditelja, u upotrebi tehnologija. Podatak da samo svaki šesti učenik računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza može ukazivati na izostanak upotrebe novih obrazovnih tehnologija u podučavanju od strane učitelja, ali i nedovoljnu edukaciju učenika za upotrebu novih tehnologija u obrazovne svrhe.

Društvene mreže su „IN“, čak i one koje se ne bi smjele koristiti

Kako bilo, kod učenika 7. razreda, generacije prvih korisnika društvenih mreža, pametnih tehnologija, širokopojasnog interneta uočava se manjak edukacije za upotrebu istih, nedostatak svijesti i znanja o mogućnostima novih obrazovnih tehnologija te izostanak sustavne edukacije učitelja o dobrobitima i pozitivnim ishodima učenja uz upotrebu novih obrazovnih tehnologija.

Dobra vijest: Facebook ih ne povezuje

Uspoređujući rezultate istraživanja učenika 4. i 7. razreda moguće je pronaći određene sličnosti. Učenici 4. i 7. razreda podjednako tijekom dana provode vrijeme gledajući TV program, ali pri tome i u potpunosti ne favoriziraju iste TV emisije, premda neke od njih podjednako gledaju. Računalo u prosjeku koriste u podjednakim omjerima, premda učenici 7. razreda računalo koriste manje od učenika 4. razreda, što je razumljivo, ako pametne telefone percipiraju kao zasebnu kategoriju. Uočljivo je i za istaknuti podatak o svrsi upotrebe računala. Učenici 7. razreda tri puta manje koriste računalo za ispunjavanje školskih obaveza. Znajući koliki su napori učiteljice mr. Nataše Ljubić Klemše u upotrebi eTwinninga i nastojanju da se računala, tableti, pametni telefoni i cjelokupna obrazovna tehnologija koriste u svrhu učenja i ovo je akcijsko istraživanje velik doprinos uvođenju eTwinninga u nastavu i njegovoj implementaciji u nastavni kurikul.

Moć medija i nepostojanje medijske i informacijske pismenosti

Posljedice ovog sociološkog fenomena više se ne mogu pripisati zemljama koje su u krizi, zemljama koje su prošle teško razdoblje prepoznavanja nacionalnog i kulturnog identiteta, zemljama koje iz BDP-a za obrazovanje izdvajaju minoran dio. Navedeni su podaci posljedica nepostojanja nacionalnih smjernica upotrebe društvenih medija kod učenika mlađih od 18 godina. Isti su posljedica nemara države za budućnost mladih naraštaja koji odrastaju u okruženju sloboda u kojima izostaje odgovornost. Isto je posljedica i sustavnog zatomljavanja znanja i prakse određenog broja obrazovnih stručnjaka koji godinama ukazuju na navedeni problem. Dublja analiza problema ukazuje na činjenicu da za realizaciju navedenih programa i kurikuluma o sigurnom korištenju interneta i obrazovnih tehnologija ne zahtijeva velike materijalne troškove. Istina je porazna, za to su potrebni visoko obrazovani kadrovi u nastavi koji znaju kako ispravno i sigurno koristiti Internet, suvremene obrazovne tehnologije te kako i učenike i njihove roditelje istovremeno obrazovati u ovom području.

Zaključak

Budući da ovo istraživanje ima akcijski karakter iz njega proizlaze nužne pedagoške implikacije za usmjeravanje odgojno-obrazovnih postupaka te prilagođavanje unutarnjeg kurikuluma ovim pokazateljima, ali postoji i niz implikacija za sustavnu prevenciju neprimjerenog korištenja nekih elemenata digitalne kulture.

Prvenstveno se ovo odnosi na edukaciju učitelja u području upotrebe novih obrazovnih tehnologija i njihovu primjenu i upotrebu u nastavi.

Vlastitom edukacijom do educiranih učenika

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

“Čovjek mora ostati učenik i onda kad postane učitelj.”( Srećko Lazzari)

Nakon provedene i odslušane radionice ICT Edu 3, projekta koji provodi CARNet u Gimnazija Vukovarsuradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Agencijom za odgoj i obrazovanje pod nazivom Informacijsko-komunikacijska tehnologija u obrazovanju sa ciljem upoznavanja i educiranja prosvjetnih djelatnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj s brojnim sadržajima i uslugama koje im  pruža  MZOS i CARNet, odlučila sam usvojena znanja podijeliti sa maturantima Gimnazije Vukovar i kroz posljednju cjelinu u njihovom srednjoškolskom obrazovanju iz informatike upustili smo se u izazov izrade interaktivnih kvizova u obliku web-stranica s različitim tipovima pitanja. Prilikom samog upoznavanja sa aplikacijom HotPotatoes koristili smo gotove materijale koje su pripremili CARNet, AZOO i MZOS u vidu prezentacije i priručnika u pdf-u.

Vrlo važne činjenice koje su nam uveliko olakšale rad su te da je program Hotpotatoes besplatan i da podržava Unicode skup znakova tako da smo mogli izrađivati kvizove na hrvatskom jeziku, nije nam bilo potrebno niti znanje iz programiranja a budući da program na osnovu našeg unosa pitanja i odgovora sam stvara web stranicu trebali smo samo znati postaviti stranicu na web server ili još jednostavnije pospremiti ju na tvrdi disk i izvoditi lokalno bez internetskog pristupa. Zaista dovoljno olakotnih razloga za primjenu ovog programa u nastavi.

Cilj nam je bio napraviti interaktivni kviz koji će kombinirati 2 ili 3 ponuđena programa (JQuiz – izrada kviza s pitanjima, JCloze – popunjavanje praznina u rečenici, JCross – izrada križaljki , JMix –izrada kviza s pomiješanim redoslijedom ili JMatch – stvaranje kviza pomoću zadataka uparivanja riječi, pojmova ili slika ) te izabrane programe korištenjem The Masher povezati u jedinstvenu cjelinu. Teme koje su trebali propitivati u svojim radovima bile su usko vezane za sadržaje koje su obrađivali na satima informatike tijekom četverogodišnjeg obrazovanja poput: Povijesni razvoj računala, Ulazne i/ili izlazne jedinice računala, Brojevni sustavi, Booleova algebra, Računalni virusi, Programiranje….i sam kviz trebao je imati najmanje 15 pitanja.

Evo nekih specifičnosti:

Kviz su radili učenici 4.a razreda opće i 4.c razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije, njih ukupno 38.

Zastupljenost tema:

image

Zastupljenost programa:

(svu učenici su odabrali JQuiz i uz njega birali još jedan ili dva ponuđena programa, suprotno mojim očekivanjima: Križaljka-JCross je najmanje zastupljena)

imageimage

Nakon prezentacije izrađenih programa, učenici su uočili i prodiskutirali uočene pogreške:

image

Komentari učenika:

tablica

I na zadnje pitanje: “Hoćete li nastaviti koristiti program Hotpotatoes?”, čak 26 učenika je odgovorilo potvrdno, 4 učenika izjavilo je kako neće koristiti program dok 8 učenika ne zna da li će ga koristiti.

image

Zaključak koji nam se nameće na samom kraju, učenici reagiraju baš kao i mi nastavnici.

Ravnatelj Gimnazije Vukovar, Davor Šijanović, prof.,nakon provedene radionice za djelatnike izjavio je između ostalog:

“Projekt koji je svakako potreban djelatnicima i na koji većina djelatnika Gimnazije Vukovar gleda pozitivno. …omogućuje se svim zainteresiranim djelatnicima edukacija uz praktičnu primjenu novih aplikacija. Povratne informacije većine djelatnika pokazuju da je sadržaje radionica moguće implementirati u predmetnoj nastavi, a mislim da je upravo to i cilj ovakvih edukacija…”

Većina nastavnika svjesna je permanentnog usavršavanja, naročito u području primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i aplikacija koje te tehnologije donose. Zahtjevi koji se pred nas nastavnike postavljaju, sve su složeniji i baš iz tog razloga moramo biti spremni i sposobni gledati na njih kao na izazove koji nas čine još kompetentnijima i kvalitetnijima u našem radu. “Osnovno obrazovanje će donijeti plaću, samoobrazovanje će donijeti bogatstvo.” (Jim Rohn )

Većini se učenika rad u samom programu svidio i uočili su korisnost i primjenjivost aplikacije, osvijestili su problematiku jasno i jednoznačno definiranih pitanja i odgovora stavljajući sebe u ulogu kreatora i autora pitanja ali i krajnjeg korisnika kojemu su ta pitanja namijenjena. Sve ih je to ponukalo na aktivno promišljanje, primanje i davanje konstruktivnih kritika u svrhu što produktivnijeg načina usvajanja i ponavljanja gradiva.Još jedna prednost ovakvog načina rada je ta što je ove kvizove koje su izradili maturanti moguće implementirati u druge razrede i iskoristiti ih za ponavljanje gradiva, što obogaćuje paletu metoda koje koristimo prilikom ponavljanja i sistematizacije nakon obrađenih pojedinih nastavnih cjelina. Vjerujem da će većina učenika nastaviti uspješno izrađivati kvizove i za potrebe drugih nastavnih predmeta, dok će manji broj njih, sigurna sam koristiti gotove interaktivne kvizove za provjeru vlastitog znanja iz određenih predmetnih područja. U svakom slučaju, učenici su upoznali novu aplikaciju s kojom će se susretati u daljnjem školovanju bilo kao njeni tvorci, bilo kao njeni korisnici ili oboje.

Edukacija nastavnika pomaže nam da osuvremenjujemo i obogaćujemo nastavne planove i programe i na taj način implementiramo naučeno u nastavne sadržaje. Edukacijom nastavnika na dobitku su ne samo nastavnici nego i njihovi učenici.” Učenje je kao veslanje protiv struje. Čim prestaneš veslati, neizostavno ideš natrag!”(Benjamin Britten)

IPA projekt „Sigurnost djece na internetu“

natalija_golovrski

Natalija Golovrški

I hrvatskim se učenicima otvara put k sigurnom korištenju interneta

Nakon prve zajedničke edukacije na Plitvicama, gdje su od predavača Karla Hopfooda mogli čuti neprocjenjiva iskustva i primjere prakse zaštite djece na internetu u Velikoj Britaniji, članovi pedagoških timova škola partnera (OŠ Veliki Bukovec, OŠ „Mato Lovrak“ Nova Gradiška, OŠ Popovača, OŠ „Mladost“ iz Osijeka i OŠ Gripe iz Splita) u projektu „Sigurnost djece na internetu“ sudjelovali su na još jednoj zajedničkoj edukaciji u Đurđevcu od 13.siječnja do 17.siječnja 2014.godine.

Izrada kurikuluma za područje zaštite djece na internetu

Ovoga su se puta polaznici edukacije našli pred rješavanjem konkretnog zadatka – IMG_20140113_101521stvaranju dijela kurikuluma za područje zaštite djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, temeljenog na ishodima učenja za ovo područje. Kroz niz tematskih radionica vodio ih je mr. sci. Slavko Petrinšak s Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.  Govorio je o obrazovnoj politici i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, definiranju obrazovnih ciljeva, ishoda učenja i zadataka nastave, obrazovnih postignuća-ishoda učenja za nastavne jedinice. Rezultat ovih radionica i višednevnog zajedničkog rada polaznika su nazivi i specifični ishodi svih nastavnih jedinica koje će se u sklopu predmeta po modulima (ovisno o uzrastu učenika) u osnovnim školama izvoditi po načelima postupnosti i primjerenosti.

Svaki je tim predstavio i već gotove materijale za učitelje, roditelje i učenike za jednu nastavnu jedinicu. Po skupinama, sastavljenima od predstavnika svih škola, dogovoren je i koncept priručnika za roditelje, učenike i učitelje, te principi rada u izradi multimedijskih materijala. Gotovi priručnici za učenike, roditelje i učitelje bit će javno objavljeni u tiskanom i digitalnom obliku i moći će ih koristiti učitelji svih hrvatskih škola. Svi će materijali biti pripremljeni do kraja lipnja 2014. godine, a testirani od rujna do prosinca 2014. godine.

Microsoftovi servisi za komunikaciju članova pedagoških timova

Osim mr. Slavka Petrinšaka, gosti predavači bili su i Viktorija Hržica, prof. (AZZO), viša savjetnica za informatiku i tehničku kulturu, Željka Knezović, prof. (AZZO), viša savjetnica IMG_20140116_122250za informatiku i računalstvo i mr. Andrej Marko Radinger, stručnjak za razvoj i primjenu Microsoftove mobilne tehnologije.

Viktorija Hržica predstavila je nekoliko modela suvremenog poučavanja, a Željka Knezović nekoliko primjera kurikuluma za srednje strukovne škole.

Andrej Marko Radinger vodio je polaznike seminara kroz mogućnosti korištenja SharePointa, Microsoftovog servisa koji omogućuje zajedničko korištenje dokumenata i podataka te predstavio Lync, servis za izravno povezivanje korisnika pomoću poruka, video poziva i mrežnih sastanaka. I SharePoint i Lync u predstojećem će razdoblju biti od velike koristi sudionicima u komunikaciji i razmjeni informacija i dokumenata u Projektu.

Uz vodstvo mr. Slavka Petrinšaka govorilo se i o digitalnim materijalima i programima i alatima koji se u njihovoj izradi koriste. Sudionici edukacije razmijenili su dosadašnja iskustva i ideje u radu s nekim od alata.

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

Kao dio aktivnosti neposredno vezanih uz projekt „Sigurnost djece na internetu“ , u školama u Novoj Gradiški, Splitu, Popovači, Osijeku i Velikom Bukovcu 11. veljače 2014. bit će obilježen i Dan sigurnijeg interneta. U suradnji s gradskim knjižnicama, galerijama, turističkim zajednicama i medijima škole će organizirati predavanja, prezentacije, radionice, izložbe likovnih i literarnih radova.

Dan prije, točnije 10. veljače u 10 sati, u prostoru Hrvatskog sabora koordinatorica Projekta Lidija Kralj predstavit će sam Projekt.

U svaku školu partnera u Projektu stiže informatička oprema

Sudionici edukacije bili su posebno radosni posljednjeg dana predavanja kada su IMG_20140117_104958predstavnici tvrtke Blink donijeli tablete, dio informatičke opreme koju škole partneri participiraju iz Projekta. Naime, svaka će škola partner dobiti paket opreme s interaktivnom pločom, širokokutnim projektorom i 24 tableta. Oprema u škole stiže u kratkom vremenskom roku pa će se znanja stečena tijekom obuka u Projektu vrlo brzo moći i primijeniti. Osim učitelja u školama, oprema će sigurno razveseliti i učenike koji će na novoj opremi, vođeni svojim učiteljima, razvijati i usavršavati svoju digitalnu pismenost i kreativnost.

Predavači na ovoj edukaciji složili su se kako na Projektu radi izvrsna ekipa stručnih i entuzijastičnih učitelja i kako će rezultat njihova rada biti kvalitetan materijal koji će služiti još mnogim generacijama hrvatskih učitelja koji se budu htjeli baviti temom sigurnosti djece na internetu.

Office 365 za pomoć u edukaciji

zarko_zecevic

Žarko Zečević

slika 1Zamislite Office paket i dokumente koji su uvijek s vama, neovisno o tome da li ste na svojem ili tuđem računalu. Office koji se pokreće na svemu što ima Internet preglednik. Office 365 je cloud computing platforma koja vam omogućuje baš to, mogućnost da neke od najkorištenijih Microsoftovih alata za suradnički rad i komunikaciju koristite svugdje uz jedini uvjet, a to je pristup internetu.

Ovaj skup produktivnog softvera zasniva se na mrežnim uslugama koje omogućavaju razmjenu poruka elektroničke pošte, poruka u stvarnom vremenu i glasovnih poruka. Isto tako podržava i konferencijske pozive, glasovnu komunikaciju, dijeljenje resursa, planiranje te dijeljenje i uređivanje dokumenata.

Dijelovi Officea 365:

Exchange Online – koristi se za pristup elektroničkoj pošti, kalendaru i kontaktima s bilo kojeg računala ili operacijskog sustava, bez obzira koristi li se stolno računalo, prijenosno računalo ili mobilni uređaj. U mogućnosti ste svakoga trenutka i s bilo kojeg mjesta pristupiti svojem sandučiću elektroničke pošte.

slika 2

Kroz Microsoft Exchange Online dostupno je 25 GB prostora za elektroničku poštu, što znači da je moguće pohraniti na desetke tisuća poruka. Exchange Online dopušta do 25 MB privitaka u svakoj pojedinoj elektroničkoj poruci.

Za organizaciju sastanaka ili nekih drugih događaja tu je kalendar. Od jednostavnog umetanja različitih događaja u vlastiti kalendar i dijeljenja istog s kolegama, pa sve do organizacije novih događaja i provjere slobodnog vremena svih pozvanih. Za još bolju organizaciju, tu je i odjeljak s kontaktima koji koristi istih onih 25 GB spremnika kao i elektronička pošta te odjeljak sa zadatcima koji pomaže u planiranju osobnih zadataka ili zadataka zadanih suradnicima ili nekoj grupi korisnika.

U skladu sa zaštitom i propisima, Exchange 2010 omogućava vam arhiviranje i čuvanje elektroničke pošte te obuhvaća selektivno pretraživanje poštanskih sandučića i trenutno zadržavanje zbog pravnih razloga.

slika 3Lync Online – komunikacijska je usluga koja se koristi za slanje izravnih poruka u stvarnom vremenu i služi za glasovnu komunikaciju.

Osim klasičnog pristupa, Lync se koristi i za odrađivanje prezentacija i konferencijskih poziva pri čemu podržava zvuk, video i dijeljenje sadržaja ekrana.

Lync Online podržava i odgovaranja na elektroničke poruke izravnim ili zvučnim porukama, što rezultira učinkovitijom i bržom komunikacijom.

Neki od korisnih potprograma:

  • Vidljiv status raspoloživosti kontakata s popisa;
  • Omogućena jednostavna komunikacija i interakcija;
  • Interakcija sa SharePoint stranicama;
  • Komunikacija s drugim organizacijama koje koriste Lync;
  • Povezivanje s Windows Live Messenger kontaktima.

Lync je povezan s Microsoft Exchange i na taj način prati raspoloživost kontakata, odnosno poslane poruke koje korisnik nije dobio pojavljuju se u obliku elektroničke pošte u formatu povijesti razgovora između jednog ili više suučesnika.

SharePoint Online – komunikacijska i suradnička usluga koja omogućuje izradu internetske stranice Website u cilju objave i dijeljenja informacija.

Također postoji i TeamSite čija je svrha omogućiti uređivanje, dijeljenje i organiziranje dokumenata među suradnicima koristeći stranice unutar TeamSitea. Prilikom takvog pristupa svaki pojedini suradnik može ostaviti svoj komentar na bilo kojoj od stranica, što pojednostavljuje suradnju.

Mnoge veće organizacije i tvrtke koriste SharePoint kao središnje mjesto za komunikaciju različitih odjela tvrtke kao i mjesto gdje se mogu zajednički stvarati informacije i usluge prema korisnicima, klijentima odnosno posjetiteljima te internetske stranice.

Office Web Apps o kojima smo već nekoliko puta pisali (pogledajte na sljedećoj poveznici – Office Web Apps) osiguravaju maksimalnu produktivnost u radu.

Office Web Apps objedinjuju najosnovnije programe iz Office paketa – Word, Excel, PowerPoint i OneNote, koji su dostupni za korištenje kroz internetski preglednik.

Svaki od navedenih programa koristi već poznato Office 2010 ribbon sučelje prilagođeno za preglednike.

Bez obzira radi li se o Word dokumentu, Excel tablici, PowerPoint prezentaciji ili OneNote bilješkama, svaki od tih dokumenata moguće je stvoriti i uređivati iz internetskog preglednika. Osim toga, svaki od tih dokumenata moguće je i dijeliti s kolegama te zajedno s njima istovremeno raditi na dotičnom dokumentu.

Office Web Apps zadržava potpunu kompatibilnost i omogućuje sinkronizaciju dokumenata s istoimenim programima iz Office Professional Plus 2010 i Office for Mac 2011 paketa. Osim na računalima, dokumenti se mogu uređivati i pregledavati na većini pametnih telefona.

Office Professional Plus – Office Web Apps i Office Professional Plus omogućavaju da se svi dokumenti koji se uređuju koristeći Office Web Apps mogu uređivati i direktno u Officeu instaliranom na računalu te po završetku uređivanja pohraniti dokument na SharePoint Online.

Kako je Office Professional Plus potpuni paket Microsoft Officea koji, osim već navedenih alata, u Web Appsima sadrži i Microsoft Office Outlook koji objedinjuje sve gore navedene servise i pruža ono što se na kraju zove Office 365.

Na sljedećoj poveznici možete pogledati više o Office 365 – Office 365.