Održivi razvoj u školskoj knjižnici

gordana_GP_renata_CT

Gordana Gregurović Petrović i Renata Cesarec-Topolovec

Sažetak

Školska knjižnica usmjerena je na podupiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog rada škole. Usmjerenost na promicanje pismenosti i čitanja, medijsku i informacijsku pismenost, istraživački usmjerenu nastavu i integraciju tehnologije podrazumijeva kreativnu suradnju i timski rad učitelja i stručnih suradnika u zajedničkom planiranju i poučavanju.  Time se povećava kvaliteta nastave te potiče razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija učenika. U knjižnici OŠ Augusta Cesarca, Krapina u svrhu poticanja razvoja darovitih učenika provedene su raznovrsne radionice.  Ovogodišnja  radionica Pucati od zdravlja kao gora – uz održivo baš je fora! ostvarena je suradnjom stručnih suradnica škole – knjižničarke i edukacijske rehabilitatorice. Njome su obuhvaćeni sadržaji međupredmetne teme Održivi razvoj u suodnosu sa sadržajima nastavnog predmeta Prirode. U cilju razumijevanja pojma održivosti  učenici su poučavani i poticani na odgovorno ponašanje u svakodnevnom životu čime doprinose očuvanju prirodnih bogatstava, poboljšanju života na Zemlji i očuvanju ljudskog zdravlja i blagostanja. Resursi školske knjižnice, interdisciplinarni pristup i primjena digitalnih alata doprinijeli su stjecanju novih znanja, interesa i odgovornosti učenika za vlastito učenje i promicanje održivog razvoja.

Ključne riječi: održivi razvoj, zdravlje, blagostanje, interdisciplinarnost, digitalni alati

Uvod

U radionici koja je organizirana u školskoj knjižnici ove su godine zbog epidemioloških uvjeta sudjelovali daroviti učenici jednog odjela 6. razreda.  Osmislile su je i pripremile stručne suradnice škole – knjižničarka i edukacijska rehabilitatorica. Radionicom su planirani i ostvareni sadržaji nastavnog predmeta Prirode u suodnosu s međupredmetnom temom Održivi razvoj i njenim odgojno-obrazovnim ishodima:

  • učenik objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu
  • procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života
  • prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj
  • sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi i lokalnoj zajednici
  • objašnjava kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.

Radionicom su također planirani i ostvareni sadržaji i međupredmetne teme Učiti kako učiti. Kod učenika se nastojalo razvijati aktivan pristup i pozitivan stav prema učenju te ih osposobiti za primjenu stečenog znanja i vještina. Poticao se interes učenika za samostalnim korištenjem različitih izvora znanja u svrhu razumijevanja pojma održivosti, samostalnog i odgovornog ponašanja u svakodnevnome životu vezano uz održivost. Uz ovu međupredmetnu temu planirani su i ostvareni sljedeći odgojno-obrazovni ishodi:

  • učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema
  • samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema
  • samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje
  • ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Tijekom rada uvažavane su sposobnosti, potrebe i interesi učenika. Promatrajući darovitost znanstvenici su došli do rezultata tzv. troprstenaste koncepcije darovitosti prema kojoj produktivnu darovitost uvjetuju tri osnovne skupine osobina: iznadprosječno razvijene sposobnosti, kreativnost i osobine ličnosti – posebno specifična motivacija za rad. Sposobnosti su najmanje podložne promjeni, dok se kreativnost i motivacija mijenjaju tijekom vremena pod utjecajem okoline. Vodeći se tim načelima, u cilju poticanja razvoja darovitosti,  osmišljavane su i definirane raznovrsne aktivnosti za čije je provođenje odabrana radionica kao oblik interaktivnog učenja i poučavanja. U njihovu provođenju važno je kod učenika poticati pozitivnu sliku o sebi i povjerenje u vlastite mogućnosti, što je i temelj razvoja intrinzične motivacije. Povoljna nastavna atmosfera tj. stvaranje ugodnog ozračja omogućuje njezin razvoj, učenike potiče na samostalno promišljanje i aktivnost, pruža im slobodu i potiče maštu. 

Tijek aktivnosti

U cilju stvaranja ugodnog ozračja, susret je započeo razgovorom o knjižnicama te je uslijedila oluja ideja uz pojam Zdravlje.  Nakon izražavanja asocijacija učenici su samostalno definirali pojam zdravlje i potražili u rječnicima objašnjenje njegova značenja. Nastavili su rad izražavanjem poznatih poslovica o zdravlju te upoznali pojam frazema i frazeološkog rječnika kao i način njegova korištenja. Dobivene informacije primijenili su u samostalnom korištenju frazeoloških rječnika.

Zatim su zajednički osmišljavali i navodili što sve utječe na zdravlje i dovodi do blagostanja. Navedene čimbenike koji utječu na zdravlje (higijena, prehrana, tjelesna aktivnost, okoliš i učenje) slikovno su prikazali razradivši pojedine njihove segmente kao što su: pravilno pranje ruku, piramida zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, aktivnosti koje doprinose očuvanju i zaštiti okoliša te povijesni razvoj izvora učenja.  Učenike se također poticalo na razvijanje pozitivnog odnosa prema zdravlju kao i važnosti njegove zaštite i očuvanja.

Radionica je nastavljena istraživačkim radom. Učenici su pronalazili zanimljive informacije o navedenim čimbenicima koji utječu na zdravlje služeći se općim i dječjim enciklopedijama u tiskanom i elektroničkom obliku. Rješavajući radne listiće, pronađene su informacije uspoređivali, kritički vrednovali i nadopunjavali novima. Zbog epidemioloških uvjeta zadatke su rješavali i uratke prezentirali individualno. Stvaranju preduvjeta za daljnji rad pridonijelo je aktivno slušanje.

Uslijedila je sistematizacija obrađenih sadržaja sudjelovanjem u online kvizu. Korištenjem računala pokazali su razinu razumijevanja i pamćenja obrađenih sadržaja kao i stečene računalne i digitalne vještine.

Nakon samoprovjere učenici su razgovorom upućivani i navođeni na razumijevanje pojmova ravnoteža, održivi razvoj i blagostanje.  Pri tom su upoznati sa ciljevima održivog razvoja UN-a čime se željelo naglasiti koliko je važno osigurati uvjete za zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija. Svaki je učenik vezano uz ranije obrađenu temu (higijenu, prehranu, tjelesne aktivnosti, okoliš i učenje) izradio oblak riječi koristeći digitalni alat WordArt i ispunio anketni upitnik.                

Koristeći rezultate anketnih upitnika analizirali su što čine za svoje zdravlje, a na čemu trebaju još poraditi kako bi ga unaprijedili. Navedeno su unijeli u plan za unapređenje osobnog zdravlja i primjenjivali kroz 5 dana uz vođenje dokumentacije. Ukazivalo se na važnost primjene prihvatljivog i održivog ponašanja u svakodnevnim navikama koje pridonose očuvanju zdravlja i blagostanja. Nakon provedbe učenici su izrazili da su se osjećali bolje i uspješnije te da su navedenim aktivnostima unaprijedili svoje zdravlje.

Na kraju je provedena evaluacija ispunjavanjem listića i korištenjem digitalnog alata Mentimeter. Učenici su izrazili zadovoljstvo usvojenim znanjem, uspješno odrađenim zadacima, aktivnim sudjelovanjem te iskazanim poštovanjem među svim sudionicima.

Zaključak

Školska knjižnica kao izvor informacija i znanja pruža širok spektar mogućnosti za usvajanje novih znanja u svrhu osobnog rasta i razvoja učenika. Znanje stečeno u školskoj knjižnici predstavlja osnovu budućeg razvoja svakog pojedinca. Važna je i nezaobilazna njena uloga i u poticanju razvoja darovitosti. Različite profesionalne kompetencije stručnih suradnica, timski pristup, mentorska nastava i obogaćivanje sadržaja te uporaba IKT-a doprinijelo je promicanju održivog razvoja kao važne sastavnice u osiguravanju uvjeta za zdrav život i blagostanje.

Literatura

  1. Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti (bez dat.) Globalni ciljevi održivog razvoja UN-a Preuzeto 5.10.2020. s https://lora.bioteka.hr/un-ciljevi-odrzivog-razvoja/
  2. Lau, Jesús. (2011). Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju: završna verzija. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
  3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova [MVEP] (bez dat.) Održivi razvoj. Preuzeto 2.10.2020. s http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
  4. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

Dan sigurnijeg interneta

u područnoj školi Lupoglav

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. b razreda Osnovne škole Stjepana Radića, područne škole Lupoglav obilježili su u utorak 8. veljače Dan sigurnog interneta 2022. u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Različitim aktivnostima učenici i učenice iznosili su svoja znanja i promišljanja o internetu, raspravljali i argumentirali što misle o internetu kao virtualnom prostoru u kojem odrastaju te u kolikoj mjeri je internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se uputilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te premda su još maleni i nekoriste sve njegove mogućnosti, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost.slika 1

Naše aktivnosti provela sam na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili poštujući epidemiološke mjere te smo kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojemu se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.

Debatom učimo

Učenike sam podijelila u dvije skupine prema stavovima i promišljanjima koja su iznosili te smo igrom argumentirali i raspravljali o tome je li Internet sigurno mjesto- jedna skupina pokušavala je stavovima opravdati Internet kao sigurno mjesto ako su dovoljno oprezni i ako poštuju pravila o sigurnosti u virtualnom svijetu dok je druga skupina zastupala stavove kako Internet nije sigurno mjesto, ne znaš što se i kada može dogoditi, nepredvidiv je i potrebno ga je koristiti u što manjoj mjeri. Debata je bila uvjerljiva i konstruktivna, a učenici su pokušavali opravdati svoje stavove te uvjeriti protivničku skupinu u ispravnost svog mišljenja temeljem činjenica i saznanja koje su iznosili.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su komentirali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Bilo je učenika koji su iznijeli misao kako su roditelji upućeni njihovo korištenje različitih društvenih mreža, no bilo je i onih koji su svjedočili o preuzimanju različitih aplikacija bez roditeljskog znanja, osobito aplikacije Snapchat. Taj sam podatak zapamtila te sam putem virtualnog roditeljskog sastanka izvijestila roditelje o saznanjima, pokušala ih približiti opasnost od interneta koji se u dječjoj dobi koristi bez nadzora te im prezentirala aplikaciju Family link kao moguć način kontrole i preuzimanja sadržaja i aplikacija.

Dan sigurnog interneta povezala sam sa sadržajima nastave Prirode i društva na kojoj smo učili i razgovarali o bontonu u digitalnom okruženju, važnosti pristojne komunikacije u digitalnom svijetu, čuvanju osobnih podataka, korisničkih imena i lozinki koje ne dijelimo s drugima. Osobiti naglasak dala sam razgovaranju s nepoznatim osobama te kako nipošto ne bi trebali dogovarati s njima bilo kakav oblik viđanja ili sastanaka bez znanja odrasle osobe od povjerenja. Razgovor sam usmjerila i prema Cyberbullingu koje je učestalo u raznim grupama, gdje učenici ponekada izdvajaju ili pišu ružne riječi nekome u grupi ili o nekome izvan postojeće grupe (Viber, Snapchat, Whatsapp, Facebook, Instagram, Twitter…)

Putem videa https://youtu.be/ln3G2FK3UWc razgovarali smo na temu Cyberbullinga i kako pomoći nekome tko to proživljava.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (slika 1- Koliko sam siguran online?) (slika 2-Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu. (Slika 2)

Sigurnost i zaštita na internetu

Nakon gledanja kratkog filma https://youtu.be/XjBtKowVGOQ, razgovarali smo o obitelji Središće te koliko u obitelji svakog pojedinog učenika roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta te vremenu koje učenici provode u digitalnom okruženju.

Ponavljalica

Sve o čemu smo danas razgovarali i saznali nešto novo, ponovili smo kroz krattki Powtoon film https://youtu.be/0jV5TO2jzUU . Djeci sam ponovila sa u slučaju bilo kakve nelagode, opasnosti ili lošeg iskustva koje dožive, važno je reći osobi od povrenjenja. Ako takve slučajno nema, uvijek može nazvati besplatno i anonimno 0800 606 606 https://youtu.be/zXxXfCbW0ss

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali.

Putem pametne ploče dostupne u učionici nekoliko učenika zaigralo je i Interland digitalnu igru.

slika 3slika 4

Razvrstaj

Učenici su razvrstavali ponuđene pojmove ( datum rođenja, naziv škole i razred, slika 5informacija da smo na odmoru, lozinka za mail…) u tablicu ovisno koju informaciju dijele s kime. Ponuđeni su bili članovi obitelji, prijatelj/prijateljica od povjerenja, poznanici, susjedi, nepoznati ljudi. Kroz ovu aktivnost učenici su uvidjeli koje su to informacije i podaci koje dijelimo s drugima, i s kime točno, a koje su informacije privatne i ne dijelimo ih s drugim ljudima koji nam nisu bliski.

Pošalji poruku

U završnom dijelu sata učenici su pisali poruku svojim vršnjacima o sigurnom korištenju interneta. Poruku su pisali na nacrtanom ekranu računala i sve poruke smo izložili na vidljivo mjesto.

slika 6slika 7slika 8

Učenicima sam na kraju podijelila i diplome za aktivno sudjelovanje u svim predviđenim aktivnostima.

Učenicslika 9i su aktivno sudjelovali u realizaciji i obilježavanju Dana sigurnog interneta. Tema ih je jako zanimala te su reagirali na svaki poticaj. Putem igara, edukativnih filmova te samostalnim radom, uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo.

Zaključak

Učenici će stečena znanja i savjete koristiti u budućem korištenju interneta i to me izuzetno raduje. Približila sam Internet na jedan posve drugačiji način te ukazala na potrebu sigurnosti na njemu. Učenicima će virtualni svijet i dalje biti zanimljiv i privlačan, no bolje shvatljiv na zabavan, razumljiv i poučan način!

Korišteni materijali

  1. https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
  2. https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
  3. https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo
  4. https://youtu.be/0jV5TO2jzUU
  5. https://youtu.be/XjBtKowVGOQ
  6. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
  7. https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
  8. https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

jagodaC_nivesP_sandraP

Jagoda Čopac, Nives Petričević i Sandra Podrug

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti i suradnja učiteljica dviju splitskih osnovnih škola, Osnovne škole Trstenik i Osnovne škole Split 3 vezano uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta u školskoj godini 2021./22. kroz sudjelovanje na eTwinning projektima i u radu sa studentima Učiteljskog fakulteta iz Splita. Učenici su pokazali veliki interes i aktivnost u radu na ovoj temi, iznosili vlastita iskustva te jačali digitalne kompetencije korištenjem IKT-e u nastavi. Implementacija zavičajnoga govora (splitske čakavice) u sadržaje o sigurnosti na internetu, na satu izvannastavne aktivnosti, pokazala se izuzetno korisna jer su učenici kroz pjesmu usvojili pravila ponašanja na internetu. Provedeno je i manje istraživanje među učenicima o korištenju interneta koje je potaknulo učiteljice da još koji sat posvete sigurnosti na internetu.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, eTwinning, digitalni alati, splitska čakavica

Uvod

U suvremenom društvu djeca odrastaju u digitalnom okruženju i stalno su izložena novim izazovima napredne tehnologije. Od ranog djetinjstva dostupan im je mobitel, a kako odrastaju i ostali oblici digitalne tehnologije. Polaskom u školu i kroz daljnje školovanje uočava se da su neki od njih možda i previše izloženi negativnom utjecaju tehnologije zbog višesatnog boravka na internetu (igranje igrica, korištenje TikToka i ostalih društvenih mreža). Česti razlozi za to su prezaposlenost roditelja i nedostatak nadzora nad djecom. Stoga je na nama učiteljima važna zadaća osvijestiti učenike, ali i roditelje o važnosti poštivanja sigurnosnih pravila u digitalnom okružju. Na roditeljskim sastancima često provodimo radionice navedene tematike želeći ukazati na opasnosti i potrebu da u svakom trenutku roditelji moraju znati što njihovo dijete radi na internetu. Također, na Satu razrednika provodimo radionice s učenicima i uz to svake godine obilježavamo Dan sigurnijeg interneta. U tome nam pomaže i koncepcija suvremenih predmetnih kurikuluma koji naročito kroz nastavu Prirode i društva te kroz međupredmetne teme uključuju problematiku sigurnosti na internetu te uporabu IKT-e u nastavi.

Dan sigurnijeg interneta kroz eTwinning projekt „Čakavica u srcu“

Učiteljice trećeg i četvrtih razreda OŠ Split 3 i OŠ Trstenik iz Splita već treću godinu sudjeluju u brojnim eTwinning projektima koji promoviraju uporabu IKT-e u nastavi i temu sigurnosti na internetu. Osim toga, navedene škole su vježbaonice za studente Filozofskog fakulteta u Splitu Odsjeka za učitelje kolegija Metodika nastave prirode i društva, stoga im se pružila prilika educirati studente na ovu temu održavanjem oglednog sata.

U školskoj godini 2020./21. u sklopu eTwinning projekta „Čakavica u srcu“, autorica Jagode Čopac i Sandre Podrug, a u kojem sudjeluje i učiteljica Nives Petričević obrađena je tema sigurnosti na internetu na neuobičajen način, korištenjem zavičajnoga govora, splitske čakavice.

Inače, temu sigurnijeg interneta ovogodišnji četvrtaši iz OŠ Trstenik obradili su u trećem razredu na satu Prirode i društva, a trećaši iz OŠ Split 3 učinili su to ove godine. Upoznali su detaljno pravila sigurnosti na internetu odnosno što smiju, a što ne smiju raditi na internetu. Učiteljica Sandra Podrug pretočila je ta pravila u stihove te napisala imagepjesmu „Vrime o’ interneta“ na splitskoj čakavici.

Sat je započeo olujom ideja na temu Internet.

Slika 1. Oluja ideja na temu Internet

Nakon toga uslijedila je najava pjesme, čitanje i analiza uz objašnjavanje manje poznatih riječi i izraza.

Vrime o’ interneta

U ovo vrime o’ interneta
za nas dicu vela je šteta
puno za ekranon sidit,
boje je uživo prijateja vidit!

Ako si već za internet sija,
promisli dobro glavon!
Zadrži za se užance svoje,
ča manje o tebi znadu
to ti je boje.

Pazi s kin posla tamo jemaš,
ča će bit kad ga treviš,
nikad ne znaš!

Nikoga ne vriđaj,
ne piši šporke riči,
lipa rič svakoga usrići.

Nemoj meknit tuje letrate,
ovancat ćeš
ako te uvate.

Ćakulona na internetu isto ne vaja bit,
zamirit će ti pametni svit.
Ne viruj u sve ča tamo piše
jer judi uvik nadožuntaju više.

Poslušaj dobro savite ove
kad sidneš prid makinju
ča se kompjutor zove.

A kad se umoriš od interneta
nikor ti onda ne smeta
da izajdeš vanka na balun oli na franje,
s klapon uživo jemat ćeš problema manje.

Jer u ovo vrime o’ interneta
za nas dicu vela je šteta
puno za ekranon sidit,
boje je uživo prijateja vidit!

Manje poznate riječi:

vela – velika
sija – sjeo
užance – svoja posla, navike
jemaš – imaš
treviš – sretneš
šporke – ružne
meknit – staviti
tuje – tuđe
letrate – fotografije
ovancat – bit će kažnjen
ćakulona – brbljavica
zamirit – zamjeriti
judi – ljudi
nadožuntaju – nadodaju
savite – savjete
makinju – uređaj
nikor – nitko
balun – lopta
franje – špekule

imageUčenici su uvježbavali čitanje pjesme uz prepoznavanje pravila sigurnosti koja su usvojili na satu Prirode i društva.

U završnom dijelu sata provedeno je malo istraživanje. Učenici su rješavali listić pod naslovom „Dan o’ sigurnijeg interneta“ izrađen u digitalnom alatu Canva i izrađivali na ploči grafikone s rezultatima koje su kasnije prebacili u digitalni oblik.

Slika 2. Izrada grafikona na školskoj ploči

Pitanja na listiću su glasila ovako:

1. Jemaš li svoj kompjutor?

Grafikon 1. Odgovori na prvo pitanje s listića
Grafikon 1. Odgovori na prvo pitanje s listića.

2. Jemaš li svoj mobitel?

Grafikon 2. Odgovori na drugo pitanje s listićaGrafikon 2. Odgovori na drugo pitanje s listića.

3. Smiš li brez roditeja uštekat kompjutor?

Grafikon 3. Odgovori na treće pitanje s listićaGrafikon 3. Odgovori na treće pitanje s listića.

4. Ča višje voliš, igre na kompjutoru oli s prijatejima na igralištu?

Grafikon 4. Odgovori na četvrto pitanje s listićaGrafikon 4. Odgovori na četvrto pitanje s listića.

5. Ćakulaš li s nepoznatin judiman na internetu?

Grafikon 5. Odgovori na peto pitanje s listićaGrafikon 5. Odgovori na peto pitanje s listića.

Rezultati su pokazali da otprilike polovina učenika 3.a i 4.c imaju svoj vlastiti kompjutor, dok učenici iz 4.a uglavnom svi imaju svoj kompjutor osim jednog učenika. Vlastiti mobitel ima više od 70% učenika iz 3.a i 4.c, dok svi učenici 4.a imaju mobitel. Više od 60% učenika iz sva tri razreda ne smiju bez dopuštenja roditelja uključit računalo, a ostalima je to dozvoljeno. Više od 70% učenika iz 3.a i 4.c radije vole igru s prijateljima na igralištu nego igre na računalu, dok su se svi učenici iz 4.a izjasnili da više vole igru s prijateljima na igralištu. Učenici svih triju razreda napisali su da se ne dopisuju s nepoznatim ljudima preko interneta.

Posebno su bili zanimljivi odgovori na posljednje pitanje: „Ča bi poručija prijatejima za Dan o’ sigurnijega interneta?“

Učenici navode sljedeće: da dica ne ćakulaju s nepozimagenatima, da se zabavidu na internetu i da ne pišu šporke riči, da ne stavjaju tuje letrate i da s nepoznatima ne dogovaraju sastanak, da se idu vanka igrat i da ne visidu previše na internetu.

Slika 3. Napisana rješenja listića

U završnom dijelu sata utvrdili su znanja o sigurnosti na internetu putem igre napravljene u digitalnom alatu Genially.

Na kraju, učenici su iskazali svoje zadovoljstvo načinom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta evaluacijom na razrednom semaforu.

imagePotaknuti raznovrsnim aktivnostima, idući školski sat posvetili su istom izrađujući plakate o sigurnosti na internetu kako bi utvrdili već stečena znanja.

Slika 4. Izložba plakata o sigurnosti na internetu

Vezano uz eTwinning projekt „Čakavica u srcu“ zadatak je bio naučiti čitati ili recitirati pjesmu „Vrime o’ interneta“. Videozapisi učeničkih izvedbi postavljeni su na zajednički Padlet na Twinspaceu projekta. Na ovaj način i ostali učenici iz partnerskih škola dobili su priliku naučiti pjesmu i kroz stihove napisane na čakavici utvrditi svoja znanja o sigurnosti na internetu.

Ogledni sat Prirode i društva na temu sigurnijeg interneta

Sat Prirode i društva na temu Sigurnost na internetu održan je pred studentima pete godine Filozofskog fakulteta u Splitu Odsjeka za učiteljski studij kolegija Metodika nastave prirode i društva.

Željelo se kroz različite aktivnosti pokazati što su učenici do sada naučili i kako to primjenjuju u stvarnome životu. Uvodni dio sata započeo je slagalicom izrađenom u digitalnom alatu Bookwidgets. Cilj je bio složiti sliku napravljenu u Google crtežima.

Nakon slaganja slike učenici su na njoj pronalazili različite vrste medija te je uslijedio kratak razgovor o tome kakva je razlika između svijeta medija i stvarnoga svijeta.

U glavnom dijelu sata prezentirana im je Slikovnica o medijima koja je namijenjena djeci njihovog uzrasta.

Slikovnica je nastala uz Dane medijske pismenosti, od strane Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a s ciljem edukacije i informiranja djece i odraslih o važnosti medijske pismenosti.

Učenici su prema uzoru na slikovnicu napravili mali pokus tako što su stavljali ruku na srce i slušali njegove otkucaje. Zatim su ga nacrtali na papiru. Zaključak je bio da ne mogu čuti otkucaje niti saznati je li nacrtano srce tužno ili radosno. Bila je to samo slika koja označava dio ljudskog tijela. Označena je kao znak ili simbol. Kroz ovakav zoran prikaz učenici su naučili da u stvarnome svijetu doživljavaju stvarna iskustva, a u medijskom prevladavaju simboli kojima se i oni često služe u različitim komunikacijama.

Zatim je provedena anketa u kojoj su učenici odgovorili na pitanja koliko često koriste internet i za što ga koriste.

Grafikon 6. Korištenje internetaGrafikon 6. Korištenje interneta

Iz ankete se vidi da učenici često koriste internet i to u različite svrhe te ih je zbog toga važno podučiti pravilima o sigurnom korištenju interneta.

Poveo se razgovor o uporabi mobitela kojega u današnje vrijeme uglavnom sva djeca imaju i koriste kao sredstvo komunikacije. Saznali su da je Short Message Service, skraćeno SMS, usluga slanja kratkih tekstualnih poruka. Istaknuto je da u današnje vrijeme ima sve više zlouporabe SMS-a među učenicima. Neki često budu povrijeđeni sadržajem takvih poruka, a i oni sami znaju povrijediti druge. Da se to ne bi događalo, prisjetili su se internetskog bontona, tzv. Netikete, kojega se treba pridržavati prilikom slanja poruka.

Sljedeća aktivnost bila je upoznavanje e-pošte. Učenici su saznali da je to razmjena dužih pisanih poruka putem interneta. Uslijedio je zadatak. Koristeći razredne tablete imageposlali su učiteljici mail služeći se pravilima za pisanje e-pošte.

Potom su uz pomoć Vennovog dijagrama na listiću napravljenom u Canvi zapisivali sličnosti i razlike između komunikacije licem u lice i putem interneta.

Slika 5. Listić s Vennovim dijagramom

imageNakon zanimljivih sadržaja i aktivnosti uslijedila je samoprocjena. Učenici su odgovarali na pitanja o tome služe li se medijima na primjeren način te tako dobili priliku osvijestiti kakve su njihove navike vezane uz ovu problematiku.

Slika 6. Listić za samoprocjenu

Sat je završio igricom napravljenom u Wordwallu gdje su učenici tražili pojmove vezane za elektroničke i tiskane medije.

Zaključak

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pokazalo se vrlo korisnim načinom podsjećanja učenika na eventualne opasnosti koje na njih vrebaju prilikom samostalnog korištenja digitalnom tehnologijom. Suradnja učitelja kroz eTwinning projekte također pomaže u realizaciji ove problematike. Na ovaj način učitelji su obogaćeni iskustvima i idejama projektnih partnera te mogu provoditi slične aktivnosti u svojim učionicama. Mogu iznositi i prikazivati vlastite ideje u svrhu rada s učenicima i osvješćivanja važnosti teme sigurnosti na internetu. Prenošenje navedenih iskustava mladim generacijama studenata učiteljskih studija pokazalo se vrlo korisnim jer im može poslužit kao materijal u njihovom budućem radu.

U ovim izazovnim vremenima brzog napretka suvremene tehnologije učitelji imaju važnu ulogu educirati učenike za nove izazove koje im donosi digitalni svijet. Međusobnom suradnjom i razmjenom materijala, provođenjem raznovrsnih aktivnosti uz Dan sigurnijeg interneta i korištenjem IKT-e u radu uspjeh je zagarantiran.

Literatura

  1. Bulić, M., Kralj, G., Križanić, l., (2021). Priroda, društvo i ja 3, Radni udžbenik iz prirode i društva za treći razred osnovne škole. Alfa; Zagreb
  2. Čakmazović, A., (2018). Slikovnica o medijima, Agencija za elektroničke medije: UNICEF-ov ured za Republiku Hrvatsku; Zagreb
  3. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/Slikovnica-o-medijima.pdf
  4. Kisovar Ivanda, T., Letina, A., Braičić, Z., (2021). Istražujemo naš svijet 4, Udžbenik prirode i društva u četvrtom razredu osnovne škole. Školska knjiga; Zagreb
  5. Letina, A., Kisovar Ivanda, T., Braičić, Z., (2020). Istražujemo naš svijet 3, Udžbenik prirode i društva u trećem razredu osnovne škole. Školska knjiga; Zagreb

Tjedan cyber heroja

karolina_borak

Karolina Borak

Sažetak

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta učenici 6.a i 6.b razreda OŠ “Braća Seljan“ Karlovac obilježili su u sklopu projekta CARNET / Nacionalni CERT izrađujući stripove. Zadatak je bio izraditi strip u fizičkom ili digitalnom obliku dužine 5 – 10 sličica/kvadrata na jednu od ponuđenih tema. Tim, koji se sastojao od mentora i pet učenika, trebao si je sam nadjenuti i ime.

Čim je objavljen natječaj za izradu stripa, odlučili smo povezati sate Hrvatskog jezika i Informatike, a time i sate učiniti zanimljivima. Kolegica koja predaje Hrvatski jezik, Andreja Ivka-Fićurin, objeručke je prihvatila moju ideju i zajedno smo krenule u realizaciju. Kako je rok za predaju radova bio 4. veljače, odlučile smo cijeli tjedan posvetiti svojim cyber herojima i njihovim posebnim moćima za obranu interneta. 8. veljače, na sam Dan sigurnijeg interneta, online konferencijom bit će predstavljeni najbolji radovi.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, cyber heroji, strip, digitalni alati.

Uvod

OŠ “Braća Seljan“ Karlovac čitav niz godina sudjeluje u raznim radionicama i aktivnostima obilježavajući Dan sigurnijeg interneta. Ma koliko pričali i istraživali o tome, internet je uvijek neiscrpna tema. Ovogodišnji Tjedan cyber heroja zaintrigirao je, kako učiteljice, tako i učenike i obogatio nas novim iskustvom. Ovakva vrsta korelacije predmeta dodatno je motivirala učenike da razvijaju korištenje svojih digitalnih kompetencija i IKT-a. Izradom stripa pokazali su kreativnost, originalnost, logičko razmišljanje; ali i timski rad.

Središnji dio

Strip

Na satima Hrvatskoga jezika učenici su pomno spoznavali i usavršavali znanja o stripu. Sa stripom se učenici susreću već na početku svog školclip_image002ovanja. Pregledavaju stripove s ili bez teksta te postupno, tijekom godina, stvaraju mala umjetnička djela.

Što je priča? Tema? Sličica? Kadar? Perspektiva? Kako sve povezati u strip? Kako nastaje strip?

Slika 1.Timski rad u izradi stripa

Više o tome saznali su na sljedećoj poveznici:

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/df4dc771-5c46-4a4f-8328-5c1f35aed47f/html/693_uocavamo_obiljezja_stripa.html

clip_image004Nakon kratke diskusije i komentara učenici se dijele u timove po pet članova te odabiru jednu od ponuđenih tema:

a. Nacrtaj cyber heroja i njegove moći pomoću kojih brani internet;
b. Nacrtaj kako zamišljaš hakera i što on radi;
c. Moji dobri i loši digitalni tragovi na društvenim mrežama

Slika 2.Strip u fizičkom obliku

Nakon podjele zadataka krenuli su u izradu svojih malih umjetničkih djela.

Učenici, kojima likovno izražavanje nije “jača” strana, upustili su se u izradu digitalne verzije stripa. Na satima Informatike upoznali su se s digclip_image006italnim alatom za izradu stripa – Make Beliefs Commix.

Obzirom da je dio učenika bio u samoizolaciji, nastava se izvodila hibridno: u učionici i na mreži (online).

Slika 3. Strip u digitalnom obliku

Upute za rad postavljene su u MS Teams  kako bi u svakom trenutku svima bile dostupne.

Zaključak

Uz pomoć stripa mnogi se nastavni sadržaji mogu obraditi. Učenicima predstavlja oblik zabave, a istovremeno razvija intelektualnu, jezičnu i logičku razinu. Može se koristiti u korelaciji sa svim predmetima, i u svim dijelovima sata. Učenici su pozitivno reagirali, privlačan im je i zanimljiv. Pokazao se korisnim i motivirajućim medijem koji djeci na njima primjeren ,ali zabavan način može predstaviti zahtjevan nastavni sadržaj, pogotovo u ovo moderno digitalno vrijeme. Informatika kao takva pruža mogućnost korištenja velikog broja digitalnih alata za izradu stripa kao i dodatne “nadogradnje” koristeći programiranje u Scratchu. Učenici su aktivno sudjelovali u timskim radu te osvijestili da se samo zajedničkim radom i trudom uvijek postiže više. Interakcija učenika bila je pozitivna i motivirajuća, a uloga učitelja minimalna.

Prezentacijom stripova http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=130 učenici su osvijestili koje i kakve opasnosti prijete na internetu te kako se zaštititi pomoću netom osmišljenih cyber heroja. Svaka je grupa predstavila clip_image008svoj rad. Međusobnim vrednovanjem i samovrednovanjem provjeravali su ispunjavaju li sve uvjete natječaja, a s ciljem osvješćivanja važnosti sigurnog “boravka“ na internetu.

Na sam Dan sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. učenici 6.b razreda pratili su online konferenciju na kojoj su saznali da je upravo jedan od njihovih stripova nagrađen.

Slika 4. Nagrađeni strip, SMART PRODUKCIJA, 6.B

Literatura

  1. https://ucitelji.hr/4582-2/ (L,Kralj, 17.1.2022)
  2. https://www.youtube.com/watch?v=8Wxoz3Rzd5E (M.Zlatarić, 2021.)
  3. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/df4dc771-5c46-4a4f-8328-5c1f35aed47f/html/693_uocavamo_obiljezja_stripa.html – Edutorij – Hrvatski jezik
  4. https://hr.izzi.digital/DOS/13817/13851.html (Profill Klett, 2020.)
  5. https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/9cca9db8-ac56-424a-918d-ad17efbc2442/ (ŠK, 2022.)
  6. https://tinyurl.com/ywtmf9tn (K.Borak, 2022.)
  7. http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/ (OŠ “B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)
  8. http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=130 (O Š“B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)

Erasmus+ & Pravila ponašanja u muzeju

mirela_sprajc

Mirela Šprajc

Sažetak

U Erasmus+ projektu NWNS (New ways, new skills) učitelji su dobili zadatak educirati svoje učenike o pravilima ponašanja u muzeju. Nakon promišljanja sam odlučila zadatak provesti u OŠ „Đuro Pilar“ u Slavonskom Brodu s učenicima sedmog razreda. Zamišljeno je da ovaj dvogodišnji projekt (rujan 2019. – rujan 2021.) provode partneri iz Francuske, Španjolske, Grčke, Cipra i Hrvatske, dok je nositelj projekta UK, a voditelj projekta u OŠ „Đuro Pilar“ ravnatelj, gospodin Igor Nikičić. Odlazak u muzej tijekom pandemije COVIDA-a 19 zahtijevalo je drukčiju organizaciju i pripremu. Stoga mi je mogućnost da posjetimo VIRTUALNU GALERIJU od strane izdavača ŠKOLSKE KNJIGE došla u pravi trenutak. Odlučila sam sa svojim učenicima posjetiti muzej, ali na virtualni način. To je iskustvo bilo nešto novo za sve nas budući da smo na jedan drukčiji način spojili ugodno s korisnim – uživali smo u ljepoti umjetničkih djela, a učenici su educirani o pravilima ponašanja u muzeju.

Ključne riječi: Erasmus+, virtualna galerija, digitalni alati.

Uvod

Na samom početku sata učenicima sam objasnila da će u sklopu Erasmus+ projekta posjetiti Virtualnu galeriju reprodukcija slika Školske knjige te da će tijekom sata biti upoznati s pravilima ponašanja u muzeju (Bonton), a potom će uporabom svojih tableta odgovarati na postavljena pitanja u digitalnom obrascu. Posebno sam istaknula da se u muzeju nalaze odabrana djela hrvatske i svjetske umjetnosti.

Aktivnosti za učenike tijekom posjeta virtualnoj galeriji:

  • Prije virtualnog posjeta učenicima sam predstavila dvije aktivnosti koje očekujem od njih tijekom posjeta muzeju. Svatko bi trebao zapamtiti:

a) ime jednog umjetnika
b) naziv jednog muzeja gdje se nalazi umjetničko djelo.

Nakon posjeta virtualnoj galeriji učenike sam motivirala da se jave i podijele s ostalima što su uočili tijekom našeg zajedničkog posjeta muzeju. Podsjetila sam ih kako želim da riječima izraze svoja zapažanja koja su, zapravo, odgovor na moje postavljene aktivnosti prije nego smo se uputili u „virtualnu šetnju“. Uspješno su to napravili.

Učenicima sam kroz razgovor približila još jednu izvrsnu mogućnost koju ova virtualna galerija pruža, a to je da se u jednom danu posjeti više muzeja u svjetskim gradovima, točnije, mogu se upoznati djela koja se nalaze u različitim muzejima smještenim u gradovima poput Londona, Pariza, New Yorka, Sankt Petersburga, Madrida, Ciudad de Mexica i Zagreba.

Učenici su se složili da u jednom danu fizički ne bi bilo moguće posjetiti više muzeja te da je to stvarno velika prednost virtualne galerije.

Nakon razgovora učenici su uporabom svojih tableta izrazili mišljenje o virtualnom muzeju u digitalnom alatu Mentimeter.

Na ovoj poveznici možete vidjeti rezultate njihovih promišljanja.

Kada su učenici izrazili svoja mišljenja, prezentirala sam im pomoću slikokaza Pravila ponašanja u muzeju – Bonton. Izradila sam ga prema Bontonu kojeg su sastavile kolegice koje navodim u zaključku članka.

U uvodnom sam dijelu slikokaza učenicima objasnila što se očekuje od učitelja prije nego dovedu svoje učenike u muzej, koja su očekivanja od učenika, a i očekivanja djelatnika muzeja od strane učitelja. Nakon uvodnog dijela, učenicima su objašnjena pravila ponašanja u muzeju od trenutka kada uđu u muzej, kretanje po njemu, način postavljanja pitanja kustosu muzeja, je li dozvoljena konzumacija jela i pića u prostoru, fotografiranje i, na samom kraju, odlazak iz muzeja.

Usvojenost sadržaja učenici 7.c razreda pokazali su uporabom digitalnog obrasca koji sam izradila u aplikaciji Microsoft Forms. Rezultate njihovih odgovora možete vidjeti u digitalnom alatu Adobe Spark.

Zaključak

„Na temelju zapažanja muzejskih pedagoginja, Kristine Pavlović iz Muzeja Dvor Veliki Tabor i Maline Zuccon Martić iz Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba te drugih muzejskih djelatnika Etnografskog, Školskog, Arheološkog muzeja te Muzeja Trakošćan o ponašanju posjetitelja u muzeju, knjižničarke Danica Barbir Masar iz OŠ „Trnjanska“, Anđelka Golub iz OŠ „Bukovac“ i Slavica Knezović iz OŠ „Retkovec“ su na ŽSV školskih knjižničara održanom 29. kolovoza 2018. u OŠ „Josip Račić“ sastavile Bonton u muzeju.“ [Golub, A., Knezović, S. i Masar Barbir, D. (2018), Bonton u muzeju]

Upravo mi je taj Bonton poslužio kao materijal za educiranje učenika, a većinu pravila ponašanja osmislile su gore navedene kolegice. Ova sam pravila pretvorila u pitanja koja su učenici rješavali uporabom digitalnog obrasca. Osmislila sam i dodala još tri pitanja koja su nam bila potrebna. Naš je nastavni sat protekao u ugodnoj atmosferi, a po odgovorima učenika mogu zaključiti da su pozorno pratili. Iako je odlazak u muzej “uživo“ zaista lijepo iskustvo na koje ćemo svi morati čekati malo bolja vremena, odlazak u virtualni muzej je iskustvo koje vrijedi doživjeti.

Literatura

  1. Digitalni alati – Mentimeter tutorijal. Škola za život – Podrška provedbi Cjelovite Kurikularne reforme (22. kolovoza 2018). https://skolazazivot.hr/digitalni-alati-mentimeter-tutorijal/ (pristupljeno 7. ožujka 2021.)
  2. Golub, A., Knezović, S. i Masar Barbir, D. (2018). Bonton u muzeju. http://lako.com.hr/wp-content/uploads/2018/10/bonton-u-muzeju.pdf (pristupljeno 14. ožujka 2021.)
  3. Kako se služiti virtualnom galerijom reprodukcija ŠK – tutorijal, (4. veljače 2021.), Školska knjiga. Zagreb. https://www.youtube.com/watch?v=NfiQcNaSJd0 (pristupljeno14. ožujka 2021.)
  4. Lekić, K. (6. travanja 2020). Izrada obrazaca i testova u aplikaciji Microsoft Forms. https://bit.ly/3stwpQT (pristupljeno 17. travnja 2021.)
  5. Mikulić, M. (21. ožujka 2020). Nastavni listić u Microsoft Office Formsu – 8. video. Profil Klett. Zagreb. https://www.youtube.com/watch?v=qJCA2dPPl9U (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
  6. Mikulić, M. (21. ožujka 2020). Kako povući podatke iz Microsoft Office Formsa – 9. video. Profil Klett. Zagreb. https://www.youtube.com/watch?v=7Tq1QzB4M8k (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
  7. Školski portal, Virtualna galerija reprodukcija Školske knjige. https://bit.ly/3tnu773, pristupljeno veljača 2021.)
  8. Vuk, S. Adobe Spark (1.dio). Školska knjiga. Zagreb. https://www.skolskiportal.hr/kolumne/adobe-spark-1-dio/ (pristupljeno 13. ožujka 2021.)
  9. Vuk, S. Projekt webučionica 20./21. Predavač: Skalnik, L. (23. 7. 2020). Adobe video. https://webucionica.weebly.com/ (pristupljeno 9. ožujka 2021.)
  10. Vuk, S. Projekt webučionica 20./21. Predavač: Brzica, M. (9. travnja 2021). MS Sway. https://webucionica.weebly.com/ (pristupljeno 17. travnja 2021.)

Tekst lektorirala: Maja Šimić, mag. educ. hrv. jezika i književnosti

Novi izazovi počinju uz Pogled

Broj 135, rujan 2021.
ISSN 1848-2171

Svima želim uspješnu, pozitivnu, izazovnu i kreativnu novu školsku godinu! A sada Pogled u “ruke” i ugodno putovanje kroz zanimljive i inspirativne članke. Smile

UPogled_icon mjesecu ožujku 2020. zbog virusa morali smo ostati kod kuće i nastavu održavati na daljinu. Za sve nas je to bilo nešto novo, nešto s čime se još nikada nismo susreli. Preko nastave na daljinu upoznali smo se s radom u virtualnim učionicama, a u svemu tome je najvažnije da smo spoznali koliko je bitan i potreban socijalni kontakt, kaže Alenka Frangeš. Više…

Pogled_iconAleš Vunjak u svojem je članku predstavio električnu gitaru s namjerom popularizacije fizike. Opisani su fizikalni principi djelovanja: magnetska indukcija i titranje napete žice. Više…

Pogled_iconUčitelj nije samo učitelj koji predaje gradivo. Djecu moramo naučiti i vještine za što lakše usvajanje novih znanja, metoda za smanjenje stresa i napora. Moramo im osigurati što bolje uvjete za rad, koncentraciju i usvajanje novih znanja. Zbog toga Anja Zima traži metode koje olakšavaju djeci učenje. Više…

Pogled_iconKako bi matematika bila što zanimljiva učiteljica Darinka Vrlinič je uvela matematiku uz „šetnju“. Poučavanje u prirodi uvijek se pokazalo vrlo uspješnim. Učenici vole sudjelovati i aktivni su sudionici u procesu učenja. Pomažu si, uspostavljaju kontakte, rade zajedno u grupi kako bi brže pronašli pravo rješenje. Više…

Pogled_iconU vrijeme pandemije kada je izravna komunikacija svedena na minimum važno je naći alternativan način komunikacije s roditeljima kojem ćemo im pokazati što se zbiva u razrednoj zajednici. Dolores Beloč Ćorković i Samanta Matejčić Čotar smatraju kako su razredne novine ili newsletteri pravi način. Više…

Pogled_icon„Ideja godine“ poslovno je natjecanje srednjoškolaca koje se održava u organizaciji portala srednja.hr. Prvi put je Srednje škole Mate Blažine Labin sudjelovala i zahvaljujući znanju, inovativnosti i dobroj prezentaciji projekta došli do finala. Gabriela Dundara i Majda Milevoj Klapčić ovim člankom žele potaknuti nastavnike, stručne suradnike i učenike na sudjelovanje gdje će steći jedno novo iskustvo. Više…

Pogled_icon

Iva Naranđa je opisala aktivnosti eTwinning projekta The World’s Largest Lesson – UN Sustainable Development Goals provedenog u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec s naglaskom na aktivnosti provedene na nastavi informatike. Više…

Pogled_iconUčiteljica produženog boravka Jasmina Nedanovski želi djeci osigurati ohrabrujuću, zdravu i sigurnu psihosocijalnu te fizičku okolinu za razvoj i obrazovanje. Potiču psihofizičko zdravlje djece u sklopu triju aktivnosti: vrijeme ručka, aktivnosti za opuštanje te kreativno provođenje vremena. Više…

Pogled_iconEpidemija je izazvala velike promjene u obrazovanju, a škola se morala u kratkom vremenu reformirati i prilagoditi obrazovanju na daljinu. Jelka Golob je prikazala negativne posljedice obrazovanja na daljinu, a usredotočila se na ranjive skupine sudionika koje je odgojno-obrazovni proces preko ekrana najviše zahvatio. Više…

Pogled_icon

Lidija Pecko upoznaje nas s pojmom empatijom koja je jedna od najljepših ljudskih osobina. Ona je temelj svih ponašanja koje povezujemo s “dobrotom” te je izvor suosjećanja, altruizma, požrtvovnosti i milosrđa, a važno je kod djece poticati empatično ponašanje. Više…

Pogled_iconNa V. osnovnoj školi u Varaždinu već sedmu godinu zaredom uspješno se provodi projekt „I životinje trebaju našu brigu“ u suradnji s Udrugom za zaštitu životinja „Spas“. Martina Jembrih napominje kako projekt ima veliko društveno značenje, a važan je i za učenike škole jer potiče razvitak socijalnih vještina i podupire odgojne vrijednosti. Više…

Pogled_iconFormativno praćenje se dandanas sve više uključuje u redovnu razrednu nastavu, kao i u satove dodatne stručne pomoći. Marina Sluga ističe kako je formativno praćenje izuzetno korisno kod učenika, koji imaju teškoće pri učenju ili trebaju specifične načine podučavanja, budući da cijelo vrijeme pratimo i bilježimo napredak učenika, te prema potrebi individualno prilagođavamo zadatke. Više…

Pogled_iconNatalija Šraml je izvela dramske vježbe na daljinu kako bi se održali dramski sati, a time i prednosti dramskog odgoja i u vrijeme nastave na daljinu. Članak se posvećuje savjetima o izvedbi online dramskih tehnika. Više…

Pogled_iconOdgajateljica Nika Žalec sa svojom vrtićkom djecu se uključila u projekt Održiva mobilnost gdje su upoznavali prednosti i nedostatke dobre i loše logističke povezanosti. Kroz tri tjedna svakodnevno smo bilježili dolaske djece u vrtić, te preko različitih aktivnosti poticali roditelje i djecu na dolazak u vrtić na održiv način. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu može biti i zabavna i ugodna. Sandra Jovanov je predstavila igre za motivaciju, način obrađivanja novog znanja i igre za utvrđivanje te produbljivanje usvojenog znanja. Više…

Pogled_iconDigitalni alat „Cram.com“ nudi široki izbor gotovih ili mogućnost kreiranja vlastitih obrazovnih kartica. Vanja Fazinić koristi ga u svojoj nastavi radi usvajanja nastavnih sadržaja iz različitih područja na jednostavan, slikovit i zabavan način, što ih čini pogodnima za sve tipove učenika. Više…

Gordana Lohajner

Sigurnost u Graberju Ivanićkom

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. a razreda Osnovne škole Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom obilježili su 5. veljače Dan sigurnog interneta u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Putem različitih aktivnosti učenici su iznosili svoja znanja o internetu, raspravljali i argumentirali je li internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se podsjetilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te iako su još manjeg uzrasta, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost

Naše aktivnosti odlučila sam provesti na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili te kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojem se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be

Debatom učimo

Učenike sam formirala u dvije skupine prema stavovima koje su iznosili te pokušala saznati je li internet sigurno mjesto- afirmativna ekipa zastupala je tvrdnju da ako si dovoljno oprezan ne može se dogoditi ništa loše i internet je siguran, dok je negacijska ekipa zastupala stavove da nikada ne možeš biti u potpunosti siguran u virtualnom svijetu. Obje ekipe hrabro su zauzele svoje stavove te je debata bila vrlo konstruktivna, no negacijska ekipa ipak je bila uvjerljivija.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/HAKOM_BROSURAmala.pdf o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su jedni drugima predstavljali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Putem videa Sigurnost na internetu: Crvenkapica – 2. dio – YouTube razgovarali smo koliko je važno zaštititi privatne podatke te biti oprezan pri objavljivanju vlastitih, ali i tuđih fotografija.

Koliko sam siguran online?

slika 1Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (Slika 1. Koliko slika 2sam siguran online?) (Slika 2. Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu.

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internethttps://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021.

Putem tableta i pametne ploče dostupne u učionici nekolicina učenika zaigrala je i Interland digitalnu igru.

Razredni mobitel

U završnom dijelu sata učenici su izradili vlastiti mobitel kojem su dodali omiljene aplikacije kojima se svakodnevno koriste. U radu i aktivnostima pridružila nam se i studentica koja je bila na stručno pedagoškoj praksi.

slika 3slika 4
Slika 3 i 4. Izrada mobitela
slika 5slika 6
Slika 5. Mobitel           Slika 6. Zajednička fotografija

Učenici su aktivnostima bili oduševljeni i aktivno su sudjelovali u realizaciji. Njihove reakcije na aktivnosti pokazale su mi koliko ih ova tema zapravo zanima, iako su mislili da o tome već sve znaju. Kroz edukativnu igru i zabavu uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo. Igra i interakcija je najbolji put u toj dobi da se neka znanja usvoje.

Zaključak

Saznanja će učenici zasigurno primjenjivati u budućem korištenju interneta što me posebno raduje jer sam poučavanjem o ovoj temi ostvarila svoju obrazovnu, a posebice odgojnu ulogu učiteljice. Igrama i aktivnostima koje smo proveli u razredu pridonosimo stvaranju boljeg interneta na djeci zabavan, razumljiv i poučan način!

Svi naši radovi, YouTube materijali, digitalne igre koje sam izradila te fotografije dostupni su putem poveznice na Wakelet kolekciju https://wakelet.com/wake/NK6vu504fnugQ4T2G9nyu

Korišteni materijali

You Tube materijali:
https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=VuYQuUEaz8A&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=AEr0cU2VWeM&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo

Digitalne igre:
https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland
https://youtu.be/algknpUbXF0

Dan sigurnijeg interneta u PŠ Humljani

sanela_tot

Sanela Tot

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta u PŠ Humljani (OŠ A. G. Matoša, Čačinci) realiziran je poučnim aktivnostima: čitanjem slikovnice Sigurni s Neticom, pisanjem stripa Autorska prava u digitalnom alatu https://www.makebeliefscomix.com/, istraživanjem pravila ponašanja na internetu, izradom plakata Internet bonton te igranjem digitalnih igara Kolo sreće (Autor je za…) i Čije je što.

Ključni pojmovi: autorska prava, internet bonton, digitalni alati.

Područna škola Humljani (OŠ Antuna Gustava Matoša, Čačinci) broji jednu učenicu 3. razreda. U školi je obilježen Dan sigurnijeg interneta integriranom nastavom.

Digitalna slikovnica Sigurni s Neticom

Čitanjem digitalne slikovnice Sigurni s Neticom, uočavale su se i analizirale problemske Fotografija 1. Problemske situacije i predložena rješenjasituacije s kojima se susreću Netica i njezini prijatelji kada zajedno provode vrijeme, upotrebljavajući digitalnu tehnologiju. Nas satu su se predlagala rješenja uočenih problema i slikovno prikazala poučnim karticama. Pročitana slikovnica poučava savjetima o sigurnom upotrebljavanju interneta. Na sljedećim fotografijama možete pročitati koje je problemske situacije učenica uočila u Slikovnici te koja je rješenja predložila.

Slika 1. Problemske situacije i predložena rješenja

Strip Autorska prava

Učila su se obilježja stripa te osmišljavao i pisao strip Autorska prava u digitalnom alatu https://www.makebeliefscomix.com/. Odabrani su glavni likovi stripa, njihovi izrazi lica u određenim situacijama te napisana priča koja poučava da se autorska prava trebaju poštovati.

Fotografija 2. Pisanje stripaFotografija 3. Strip Autorska prava
Slika 2. Pisanje stripa            Slika 3. Strip Autorska prava

Izrada plakata Internet bonton

Istraživala su se internetska pravila ponašanja te iFotografija 4. Plakat Internet bontonzradio Internet bonton u obliku plakata. Njime je učenica prikazala svoja razmišljanja o tome koje stranice smije istraživati na internetu, ali vremenski ograničeno, te što nije dozvoljeno raditi tijekom posjećivanja internetskih stranica.

Fotografija 5. Digitalna igra Kolo srećeSlika 4. Plakat Internet bonton

Igranje digitalnih igara

Na kraju integriranoga dana učenica je provjerila svoje znanje igranjem digitalnih igara Kolo sreće (Autor je za) i Čije je što.

Slika 5. Digitalna igra Kolo sreće

Zaključak

Aktivnost analiziranja problemskih situacija i predlaganja rješenja za uočene probleme potaknula je učenicu na kritičko razmišljanje, divergentno mišljenje i logičko zaključivanje. Učenica je tijekom integriranoga dana pokazivala veselo raspoloženje te veliki ponos zbog napisanoga stripa i izrađenoga plakata.

Za brojčano veće razrede predlažem oblik skupnoga rada s aktivnošću improvizirane glume pojedinih situacija (s kojima su se susreli Netica i prijatelji), nakon čitanja slikovnice Sigurni s Neticom; pisanje stripa radom u paru te izrada plakata u skupinama. (Fotografija 6. Integrirani dan)

Literatura

  1. Poveznice internetske stranice http://petzanet.ucitelji.hr/modul2-ucenici/ (Modul 2.):
  2. Autor je za, https://petzanet.ucitelji.hr/modul2-ucenici/ (dostupno 5. veljače 2021.)
  3. Čije je što, https://petzanet.ucitelji.hr/modul2-ucenici/ (dostupno 5. veljače 2021.)
  4. Kolo sreće (Autor je za), https://uciteljihr-my.sharepoint.com/:p:/r/personal/darko_rakic_ucitelji_hr/_layouts/15/Doc.aspx?sourcedoc=%7B545A5C8C-743F-4B96-B038-051F1448496A%7D&file=m2-3.3-Autor_je_za-kolo_sre%C4%87e-POZ.pptx&action=edit&mobileredirect=true (dostupno 5. veljače 2021.)
  5. Odgovori na pitanja (Čije je što), https://uciteljihr-my.sharepoint.com/:p:/r/personal/darko_rakic_ucitelji_hr/_layouts/15/Doc.aspx?sourcedoc=%7B69827E14-D175-4BD4-B1BC-E517FE54BED1%7D&file=m2-1.6-Cije_je_sto-UVOD.ppt&action=edit&mobileredirect=true (dostupno 5. veljače 2021.)
  6. Radni materijali (Čije je što, Autor je za), ucitelji.hr
  7. Poveznice internetske stranice https://www.dansigurnijeginterneta.org/:
  8. Dan sigurnijeg interneta (materijali), https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/ (dostupno 5. veljače 2021.)
  9. Dan sigurnijeg interneta, https://www.dansigurnijeginterneta.org/ (dostupno 5. veljače 2021.)
  10. Digitalni alat https://www.makebeliefscomix.com/ (dostupno 5. veljače 2021.)
  11. Slikovnica Sigurni s Neticom, https://drive.google.com/file/d/1GWItYZ0cuDJbFziUcrrrpokxJy_qNtri/view (dostupno 5. veljače 2021.)

Kako učiniti učenje zabavnijim

svetlana_busen

Svetlana Bušen

Sažetak

U članku opisujem Kahoot online platformu! i Quizizz; prednosti i slabosti istih i njihovo korištenje u nastavnom procesu.

Uvod

Čini se da učitelji sve više naglašavaju kvalitetu formalnog ispita znanja u procesu učenja, tako da na taj način možemo prikupiti dovoljno informacija o znanju, koje je namijenjeno kako studentima tako i nama samima.

To je velika pomoć za stjecanje novog znanja i učinkovitije poučavanje na drugačiji način. Proces formalnog testiranja znanja može biti još učinkovitiji i prije svega zabavniji ako ga koristimo s dostupnim digitalnim alatima i web aplikacijama.

Ključne riječi: digitalni alati, mrežne aplikacije, Kahoot!, Quizizz

Digitalni alati i mrežne aplikacije

Kahoot!

Kahoot je online alat za interaktivnu suradnju. Omogućuje stvaranje kvizova, rasprava, upitnika i sortiranje odgovora u ispravnom redoslijedu.

Kahoot platforma za učenje! je:

  • fleksibilna – u samo nekoliko minuta možemo stvoriti igru ​​za učenje za sve uzraste, za bilo koju temu.
  • jednostavna – može se koristiti na bilo kojem uređaju s internetskom vezom. Igrači ne Slika 1. Učenici se primjenjuju na Kahoottrebaju račun, niti se prijavljuju da bi se pridružili igri.
  • zanimljiva – promiče socijalne vještine i potencijal učenika, produbljuje pedagoške učinke u nastavnom procesu.
  • globalna – mogu sudjelovati igrači iz više od 180 zemalja.
  • besplatna.

Slika 1. Učenici se primjenjuju na Kahoot

Prednosti

  • Cijeli razred odgovara na određeno pitanje u isto vrijeme, tako da se nastavni proces može tumačiti između pitanja.
  • Učenicima možete dati povratnu informaciju u stvarnom vremenu o njihovim odgovorima. Kao učitelj, odmah ćete otkriti gdje učenici čine pogrešku.
  • Interes učenika za Kahoot je velik. Oni vole ovu web-baziranu platformu pa ostaju motivirani cijelo vrijeme.

Slika 2. Učenici su motivirani i razmišljaju o odgovorimaSlika 3. Učenici su motivirani i razmišljaju o odgovorima
Slika 2, 3. Učenici su motivirani i razmišljaju o odgovorima

Slabosti

  • Učenici se zabavljaju, ali mogu postati preglasni.
  • Otkucava s vremenom. Djeca žure dati odgovor što je brže moguće, kako bi osvojili štoveći broj bodova. U rezultatima su najlošji oni učenici kojima je potrebno više vremena za razmišljanje.

Slika 4. Učenici igraju KahootSlika 5. Učenici igraju Kahoot
Slika 4, 5. Učenici igraju Kahoot

Quizizz

Quizizz je aplikacija slična Kahootu. Na obje web-lokacije osnovna je ideja stvoriti pitanja s višestrukim izborom. Učenici dobivaju trenutnu povratnu informaciju i još uvijek se zabavljaju.

Redovito koristim Quizizz i u poučavanju slovenskog jezika, što se pokazalo dobrodošlim. Učenici su oduševljeni, vole raditi, a iznad svega su motivirani za rad.

Prednosti

  • Učenici su samostalni u radu.
  • Oni prate ritam koji im odgovara. Nastavnik im može ponuditi vrijeme za rješavanje Slika 6. Učenici se primjenjuju na Quizizzzadatka od 5 sekundi do 15 minuta, što je manje stresno za one učenike kojima je potrebno više vremena za razmišljanje.
  • Aplikacija omogućuje nastavniku da postavi opširna i složena pitanja koja mu Kahoot ne dopušta.

Slika 6. Učenici se primjenjuju na Quizizz

Slika 7. Učenici igraju QuizizzSlika 8. Učenici igraju QuizizzSlika 9. Učenici igraju Quizizz
Slika 7, 8, 9. Učenici igraju Quizizz

Slabosti

  • Nedostatak vremena za tumačenje pitanja, jer svi učenici nisu u isto vrijeme i na istom pitanju.
  • Učitelj ne dobiva trenutnu povratnu informaciju između pitanja, tako da kviz ne smije biti predug.

Razlika između Quizizza i Kahoota

Ako se želim igrati sa svojim učenicima, obično koristim Kahoot. Kod Kahoota svi učenici rješavaju zadatke iste teme u isto vrijeme. Ali, ako želim dati djeci mogućnost samostalnog rada, onda radije koristim Quizizz. Quizizz također mogu napraviti učenici kao domaću zadaću, koja se pokazala kao izvrsna prilika za sintetiziranje sadržaja.

Kahoot u razredu doprinosi “kreativnom nemiru”, ali ako želite da učenici budu manje glasni, upotrijebite Quizizz.

Osobno sam impresioniran s obje web platforme, jer su svi učenici aktivni, sudjeluju, motivirani su, uče i primaju povratne informacije.

Zaključak

Možemo zaključiti da obje web platforme pružaju drugačiji, ali posebno zabavniji način poučavanja i sistematizacije sadržaja pa je vrijedno pokušati ih implementirati u učionici.

Nisi još pokušao/la Kahoot ili Quizizz? Možda je vrijeme za to! Vaši će učenici biti oduševljeni.

Literatura

1. http://wilcoxsway.blogspot.com

Fotografije:  Svetlana Bušen

Dostupnost i korištenost suvremenih medija

u osnovnoškolskoj populaciji te njihova uporaba u procesu učenja te slobodnog vremena – prikaz istraživanja

zdenkaB_natasaLJK

Zdenka Brebrić i Nataša Ljubić Klemše

Boje li se Gutenbergovci elektorničke ere?

Svjedoci smo pozornosti u prosvjetnoj, ali i u javnosti uopće, koja se poklanja ulozi suvremenih tehnologija kako u obrazovnoj, ali i u bilo kojoj drugoj osobnoj i društvenoj stvarnosti. Mišljenja se kreću od predimenzioniranja uloge suvremenih medija koja će posve zamijeniti poučavatelja do onih koji ukazuju na nužnost zadržavanja personaliziranog poučavanja u kojem je primarni izvor znanja poučavatelj.

Naravno, zdrav razum se uvijek priklanja sredini jer je proces poučavanja i učenja vrlo složen. Nicholac Carr iznosi zanimljivu tezu da su uvođenjem nekoliko važnih povijesnih medija mijenjala kompletna povijest, struktura mišljenja, ljudski mozak te samim tim i ljudsko ponašanje. Oralnu kulturu je zamijenila pisana nakon izuma tiskarskog stroja, a pisanu je zamijenila elektronička. Te epohe nose ključne promjene i u sferi odgoja i obrazovanja. U oralnoj kulturi bitni čimbenik bilo je zapamćivanje, prenošenje znanja usmenim putem te pisana kultura koja daje temelje demokratizaciji obrazovanja u kojoj ona biva dostupna široj populaciji.

No, prava demokratizacija dostupnosti zbiva se u digitalnoj kulturi. Svjedoci smo koja se eksplozija dostupnosti informacija dogodila pojavom televizijskih mreža pa onda izumom www-a, a poglavito pojavom dvojice mladih genijalaca Sergej Brin-a i Larry Page-a i njihovog svemoćnog Googla-a. S tim u vezi slijede i vrijednosno-etičke promjene koje se, napominjem, u najboljem obliku, mogu izraziti kroz nekoliko aksioma još jednog digitalne ikone, Steve-a Jobs-a:

„Cijeli život slijedi svoj san i radi ono što voliš. Privlači ljude koji slično razmišljaju i dijele vašu viziju, strast je pogonsko gorivo, a vizija je odredište. Nema inovacija bez kreativnosti.“

No, vrijednosno-etičke promjene, nažalost, idu i u „negativnom“ smjeru kroz smanjenje socijalnih interakcija, slabljenje razumijevanja složenosti socijalnog konteksta koji se najbolje može iščitavati u stvarnosti: prostor i vrijeme u tri dimenzije, a ne samo u vremenu i jednodimenzionalnosti digitalnog svijeta.

No, možda je zadnja brana Gutenbergove generacije već porušena i možda je novi čovjek jednostavno rođen i povratka nema i možda je strah neosnovan za nove generacije, a samo se relikti prošlosti gutenbergovskog uma starije generacije jednostavno boje kao što su se predstavnici oralne kulture bojali njih.

Kakva je situacija među učeničkom populacijom što se tiče dostupnosti i korištenju novih medija, imaju li ulogu u obrazovnom procesu i koliku te koja opća mjesta tih sadržaja navode kao generacijski važne mogu se vidjeti u rezultatima istraživanja provedenog u I. osnovnoj školi Bjelovar na uzorku učenika 4. i 7. razreda.

Dinamika korištenja, omiljeni sadržaji, zabava ili učenje?

Cilj je istraživanja bio ispitati dinamiku i svrhu korištenja, dostupnost medija (TV programa i društvenih mreža), frekvenciju omiljenih sadržaja te postojanje razlike u navedenim parametrima s obzirom na uzrast učenika 4. i 7. razreda. Ukupno je ispitano 98 učenika 4. razreda i 80 učenika 7. razreda.

Zabava i društvene mreže zvuče poznato?

Najveći broj učenika, njih gotovo 40% provede jedan do dva sata gledajući TV program. Svaki peti učenik TV program gleda manje od jednog sata dnevno, a svaki treći učenik gledajući TV program provede više od dva sata.

Najgledanije emisije, tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine bile su „Tvoje lice zvuči poznato“, „Kud puko da puklo“, „Pet na pet“ i „Lud, zbunjen, normalan“.

Manje od jednog sata računalo dnevno koristi svaki treći učenik, približno toliko učenika koristi računalo između jednog i dva sata, što znači da tri od četiri učenika dnevno provedu za računalom do dva sata. Više od dva sata dnevno provede 23,46% učenika. Svaki deseti učenik nema računalo ili nikada ne provodi vrijeme za računalom. Posljednji podatak navodi na zaključak da prosječno u razredu barem dva učenika nemaju računalo.

Najviše učenika, njih gotovo polovica, računalo koristi za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…). Nešto manje ih računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza. Samo 6% ispitanika koristi računalo za nešto drugo.

Dvije trećine ispitanih učenika su članovi društvenih mreža: Facebook, Viber, Skype, Google, Twitter i eTwinning. S obzirom da je poznat broj učenika 4. razreda koji su korisnici eTwinninga, odnosno TwinSpace-a, ostaje pitanje sigurnosti upotrebe ostalih društvenih mreža i pitanje edukacije za njihovi upotrebu i pristupa općenito. Naime, pristup i upotreba određenih društvenih mreža nije dozvoljena učenicima koji su mlađi od 13 godina (Facebook). Kako bi postali korisnici Google Play usluge učenici moraju biti stariji od 13 i mlađi od 18 te imati dozvolu roditelja. Naime, svaka društvena mreža, odnosno korisnička aplikacija ima svoja pravila koja je potrebno i nužno pročitati i proučiti te se istih pridržavati.

Pametni telefon koriste gotovo tri od četiri učenika. Ne koristi ih uopće 18,55% (gotovo svaki peti učenik), dok svaki deseti učenik ne koristi pametni telefon ili koristi tablet.

Navedeni podaci ukazuju na veliku prisutnost tehnologije u životima desetogodišnjaka, učenika 4. razreda. Govoriti o pozitivnom utjecaju ili pak negativnom na ličnost, osobnost, učenje ili druženje učenika nemoguće je bez detaljnijih istraživanja i boljeg poznavanja informacijske tehnologije i njezinih implikacija na obrazovanje.

„Smartfon je moja treća ruka“ (učenica, 7. razred)

TV program vrlo je atraktivan i učenicima 7. razreda. Gotovo polovica njih provede od jednog do dva sata gledajući ga. Više od dva sata dnevno TV program gleda skoro četvrtina učenika. Manje od jednog sata dnevno TV program gleda skoro svaki peti učenik, a povremeno ga gleda svaki osmi učenik.

Tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine učenici 7. razreda najviše su gledali emisije „Tvoje lice zvuči poznato“ i „Pet na pet“. Gledanošću slijedi serija „Kud puklo da puklo“, „Lud, zbunjen, normalan“ te „2 i pol muškarca“ i „Teorija velikog praska“.

Učenici tijekom dana računalo najviše koriste manje od jednog sata, svaki treći učenik. Nešto manje njih računalo koristi više od jednog sata i manje od dva sata. Više od dva sata dnevno za računalom provede gotovo četvrtina učenika. U prosjeku samo jedan učenik u odjeljenju nema računalo i/ili ga nikada ne koristi.

Pri tome je računalo najviše korišteno za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…), točnije dva od tri učenika računalo percipiraju kao uređaj za zabavu. Ostalima, u jednakom omjeru, računalo služi za ispunjavanje školskih obaveza, odnosno za nešto drugo.

Društvene mreže vrlo su omiljene kod učenika sedmih razreda. Devet od deset učenika su aktivni korisnici društvenih mreža, najviše Facebook-a. eTwinning kao međunarodna društvena mreža osnovnih škola nije korištena kod učenika 7. razreda. Stoga je za zaključiti kako su sve društvene mreže koje koriste učenici 7. razreda neobrazovne, točnije njihova upotreba nema obrazovnu utemeljenost. Navedeni je podatak vrlo važan iz razloga sigurne upotrebe interneta, ali i edukacije učenika i njihovih roditelja za sigurni Internet. No, ovo pitanje otvara i Pandorinu kutiju. Naime, u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija učitelja za sigurniji internet. Škole velikom većinom još uvijek nisu donijele smjernice za sigurniji Internet. Sigurnosne politike škola uglavnom ne postoje jer mjerodavni ne znaju kako ih uvesti i/ili neće se prihvatiti velikog i za učenike i mlade naraštaje odgovornog posla utvrđivanja sigurnosnih politika u domeni upotrebe tehnologija, obrazovnih tehnologija i interneta.

Tzv. pametni telefon ima većina ispitanih učenika 7. razreda, njih 87.50%, što znači da svaki osmi učenik nema pametni telefon.

Analiza podataka ukazuje na veliku prisutnost tehnologije i društvenih medija u životima učenika sedmih razreda. Brojčani bi podaci ukazuju na nedostatak sustavne edukacije učenika, time i njihovih roditelja, u upotrebi tehnologija. Podatak da samo svaki šesti učenik računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza može ukazivati na izostanak upotrebe novih obrazovnih tehnologija u podučavanju od strane učitelja, ali i nedovoljnu edukaciju učenika za upotrebu novih tehnologija u obrazovne svrhe.

Društvene mreže su „IN“, čak i one koje se ne bi smjele koristiti

Kako bilo, kod učenika 7. razreda, generacije prvih korisnika društvenih mreža, pametnih tehnologija, širokopojasnog interneta uočava se manjak edukacije za upotrebu istih, nedostatak svijesti i znanja o mogućnostima novih obrazovnih tehnologija te izostanak sustavne edukacije učitelja o dobrobitima i pozitivnim ishodima učenja uz upotrebu novih obrazovnih tehnologija.

Dobra vijest: Facebook ih ne povezuje

Uspoređujući rezultate istraživanja učenika 4. i 7. razreda moguće je pronaći određene sličnosti. Učenici 4. i 7. razreda podjednako tijekom dana provode vrijeme gledajući TV program, ali pri tome i u potpunosti ne favoriziraju iste TV emisije, premda neke od njih podjednako gledaju. Računalo u prosjeku koriste u podjednakim omjerima, premda učenici 7. razreda računalo koriste manje od učenika 4. razreda, što je razumljivo, ako pametne telefone percipiraju kao zasebnu kategoriju. Uočljivo je i za istaknuti podatak o svrsi upotrebe računala. Učenici 7. razreda tri puta manje koriste računalo za ispunjavanje školskih obaveza. Znajući koliki su napori učiteljice mr. Nataše Ljubić Klemše u upotrebi eTwinninga i nastojanju da se računala, tableti, pametni telefoni i cjelokupna obrazovna tehnologija koriste u svrhu učenja i ovo je akcijsko istraživanje velik doprinos uvođenju eTwinninga u nastavu i njegovoj implementaciji u nastavni kurikul.

Moć medija i nepostojanje medijske i informacijske pismenosti

Posljedice ovog sociološkog fenomena više se ne mogu pripisati zemljama koje su u krizi, zemljama koje su prošle teško razdoblje prepoznavanja nacionalnog i kulturnog identiteta, zemljama koje iz BDP-a za obrazovanje izdvajaju minoran dio. Navedeni su podaci posljedica nepostojanja nacionalnih smjernica upotrebe društvenih medija kod učenika mlađih od 18 godina. Isti su posljedica nemara države za budućnost mladih naraštaja koji odrastaju u okruženju sloboda u kojima izostaje odgovornost. Isto je posljedica i sustavnog zatomljavanja znanja i prakse određenog broja obrazovnih stručnjaka koji godinama ukazuju na navedeni problem. Dublja analiza problema ukazuje na činjenicu da za realizaciju navedenih programa i kurikuluma o sigurnom korištenju interneta i obrazovnih tehnologija ne zahtijeva velike materijalne troškove. Istina je porazna, za to su potrebni visoko obrazovani kadrovi u nastavi koji znaju kako ispravno i sigurno koristiti Internet, suvremene obrazovne tehnologije te kako i učenike i njihove roditelje istovremeno obrazovati u ovom području.

Zaključak

Budući da ovo istraživanje ima akcijski karakter iz njega proizlaze nužne pedagoške implikacije za usmjeravanje odgojno-obrazovnih postupaka te prilagođavanje unutarnjeg kurikuluma ovim pokazateljima, ali postoji i niz implikacija za sustavnu prevenciju neprimjerenog korištenja nekih elemenata digitalne kulture.

Prvenstveno se ovo odnosi na edukaciju učitelja u području upotrebe novih obrazovnih tehnologija i njihovu primjenu i upotrebu u nastavi.

Bloomova taksonomija i digitalni alati

zeljka_tutek

Željka Tutek

Sažetak

Danas više nitko ne može zanemariti važnu ulogu digitalnih alata u učenju i poučavanju. Novozelandski nastavnik Andrew Churces 2008. godine objavio je “Bloomovu digitalnu taksonomiju” koja pruža izvrstan okvir za uključivanje novih aktivnosti u nastavu i pogled na mjesto koje web 2.0 alati u njoj imaju.

Ključne riječi: učenje, Bloomova taksonomija, digitalni alati, web 2.0

Uvod

Već više od pedeset godina nastavnici za definiranje ishoda učenja koriste najpoznatiju taksonomiju koju je predložio američki psiholog Benjamin Bloom sa svojim suradnicima. Bloomova taksonomija (Bloom i dr. 1956) u kognitivnoj domeni učenje razvrstava u šest temeljnih razina koje su hijerarhijski organizirane od nižih prema višim, zahtjevnijim: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Svaka viša razina uključuje u sebi niže razine učenja. Najbolji nastavnici uvijek su vodili učenike ka što višoj razini taksonomije gdje god je to moguće.

Revidirana Bloomova taksonomija (Anderson i dr., 2001) objavljena je nakon šestogodišnjeg rada brojnog tima stručnjaka među kojima su bili i Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl: imenice koje su označavale razine zamijenili su glagolima, proširili su sintezu na stvaranje, promijenili redoslijed najviše dvije razine. I što je najvažnije, kognitivnu domenu učenja (znanja) proširili su tako da uključuje afektivnu (stavovi) i psihomotornu domenu učenja (vještine). Namjera im je bila Bloomovu taksonomiju prilagoditi nastavniku i učeniku 21. stoljeća.

BloomSlika 1. Bloomova originalna (1956) i revidirana (2000) taksonomija

Bloomova digitalna taksonomija

BloomDNastavnik i entuzijast Andrew Churces otišao je korak dalje kad je pokušao taksonomiju smjestiti u digitalno okruženje 21. stoljeća uključivanjem dodatnih mogućnosti učenja, što pružaju nove web 2.0 tehnologije. On je svaku razinu Bloomove taksonomije dopunio novim aktivnim glagolima i predložio pristup konkretnim digitalnim alatima. Posljednja inačica 3.01 Bloomove digitalne taksonomije dostupna je na njegovom blogu i wikiju Educational Origami (Churces, 2008a).

Slika 2. Bloomova digitalna taksonomija (Churces, 2008a)

Churces (Churces, 2008b) detaljno tumači digitalne aktivnosti. Slijedi njegovo tumačenje za dvije najviše i stoga najzanimljivije razine.

Procijeniti:
komentirati blog/vlog i reflektirati se – konstruktivnu kritiku i osobnu refleksiju često olakšava korištenje blogova i videoblogova. Da bi učenik komentirao i odgovorio na postove treba procijeniti materijal u kontekstu i izraziti svoje mišljenje.
postaviti post – postavljati poruke na blogove, u forumskim raspravama, tematskim raspravama. To su postali elementi svakodnevne aktivnosti učenika. Dobro postavljeni postovi kao i komentari nisu jednostavni kratki odgovori već su strukturirani i tako oblikovani da daju procjenu teme ili ideje.
moderirati – odnosi se na visoku razinu procjene u kojoj moderator treba biti u stanju procijeniti post ili komentar iz različitih perspektiva, utvrditi njegovu vrijednost, važnost i prikladnost.
surađivati i umrežiti se – Suradnja je sve važnija značajka obrazovanja. U svijetu sve više usmjerenom na komunikaciju, suradnja koja vodi do kolektivne inteligencije njen je ključni oblik. Učinkovita suradnja uključuje procjenu snage i sposobnosti sudionika i procjenu njihovog doprinosa. Umreženost je značajka suradnje, kontaktiranja i komuniciranja među osobama povezanim na internetu.
(alfa i beta) testirati – Ispitivanje aplikacija, procesa i postupaka ključni je element u razvoju bilo kojeg alata. Da bi netko uspješno obavio testiranje, treba biti u stanju analizirati namjenu alata ili procesa, što je njegova ispravna funkcija i procijeniti kako trenutno funkcionira.

Stvoriti:
programirati – bilo da stvaraju vlastite aplikacije, programske makronaredbe ili razvijaju igre ili multimedijske aplikacije unutar strukturiranih okruženja, učenici slijedeći konkretna pravila stvaraju vlastite programe koji odgovaraju njihovim potrebama i ciljevima.
snimiti film, animirati, izraditi videozapis ili audiovizualni zapis, miksati, izraditi remiks – to se odnosi na širokodostupne brojne multimedijalne sadržaje i alate za njihovo uređivanje. Učenici često snimaju, izrađuju, miksaju i preoblikuju multimedijalne sadržaje i tako stvaraju nove uratke.
režirati i producirati – izrazito stvaralačke aktivnosti, jer od učenika zahtijeva viziju, razumijevanje dijelova i njihovo oblikovanje u skladan uradak.
objavljivati – bilo putem interneta ili iz računala u kući, objavljivanje tekstova, multimedijalnih i digitalnih formata značajno je prisutno. Opet to zahtijeva široko sagledavanje, ne samo onog što je vezano uz sadržaj koji se objavljuje nego i uz postupak objavljivanja i same izrade. S objavljivanjem je povezano i vođenje videoblogova i blogova kao i uređivanje wikija – stvaranje, dodavanje i izmjena sadržaja wikija. Tu pripada i izrada meshup-ova.

Ako želimo koristiti tehnologiju tako da ona unaprjeđuje nastavu – prvo treba jasno odrediti što želimo postići, a onda odabrati digitalni alat koji postizanje tog cilja može najbolje podržati. No čije oduševljenje webom 2.0 ne bi zastalo bar nakratko pogledom na Go2Web20 podugački popis alata i aplikacija koje postoje? Kako ih saclip_image004gledati i prilagoditi nastavi? Odabir „najboljeg“ alata može biti pun izazova i može odnijeti mnogo vremena. Curches je izradio i predloške za mnoge alate koji mogu voditi nastavnika. Inspirirana njegovim radom, Kathy Schrock je za svaku razinu taksonomije odabrala šest digitalnih aktivnosti i povezala ih s logotipom aplikacije za Android koja je omogućava.

Slika 3. Digitalni alati za Android

Slično je napravila i za iPad. Na njenoj mrežnoj stranici (Schrock, 2011) grafički prikazi su živi i vode na mrežnu stranicu aplikacija. Najnoviji joj je grafički prikaz isključivo s Google aplikacijama.

Samantha Penney (Penney, 2010) slično je digitalnu Bloomovu taksonomiju prikazala u obliku piramide i povezala s aplikacijama za koje je koristeći Go2Web20 i Cool Tools for Schools ocijenila da su najbolji odabir.

clip_image006Slika 4. Bloomova digitalna piramida

Michael Fisher (Fisher, 2009) u piramidu je smjestio alate s liste 25 najboljih (25 Tools – A Toolbox for Learning Professionals 2009) kakvu svake godine objavljuje Centre for Learning and Performance Technologies (C4LPT) na osnovi ankete u kojoj sudjeluje više stotina profesionalaca koji se širom svijeta bave obrazovanjem.

Kelly Tenkerley objavila je na blogu maštovite prikaze Bloomove digitalne taksonomije u obliku pauna (Tenkerley, 2010), rascvjetanog stabla, kišobrana i igračke vrtivjetra.

Zbog višefunkcionalnosti alata potrebna je detaljna analiza. Kao uzor može poslužiti izvrsno oblikovan Moodle Tool Guide for Teachers (Seltzinger, 2010) koji je nedavno preveden i kod nas. Za taj LMS, koji je i prošle godine zauzeo visoko deseto mjesto na C4LPT listi najboljih, svi moduli su ocijenjeni i prema razinama Bloomove taksonomije.

Zaključak

Kao što je i “izvorna grupa uvijek gledala na taksonomiju kao djelo koje se razvija, koje nije gotovo ni konačno” (Anderson i dr., 2001), tako ni digitalna taksonomija nikad neće biti dovršena, jer će se neki od digitalnih alata koje sad koristimo prestati koristiti, a pojavljivat će se uvijek novi čije ćemo mogućnosti trebati prilagoditi učenju. No bez obzira na to, Churcesov rad je izvrsno ishodište za sve nastavnike koje kroz zbunjujuće velik broj mogućnosti digitalnog svijeta danas vodi isto pitanje „kako unaprijediti učenje?“, kao i nekad Blooma (Bloom i dr., 1971).

Literatura

Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P.W., Cruikshank, K.A., Mayer, R.E., Pintrich, P.R., Raths, J. i Wittrock, M.C.(2001): A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon, MA (Pearson Education Group). Boston.

Bloom, B. S., Engelhart, M. D., Furst, E. J., Hill, W. H. i Krathwohl, D. R. (1956). Taxonomy of Educational Objectives: The Classification of Educational Goals: Handbook I: Cognitive Domain. Longmans, Green. New York

Bloom, B. S., Hastings, J.T. i Madaus, G.F. (1971): Handbook on formative and summative evaluation of student learning. McGraw-Hill. New York,

Churches, A. (2008a): Bloom’s Digital Taxonomy. Pristupljeno 27.2.2012.

Churches, A. (2008b): Bloom’s Taxonomy blooms digitaly. Tech & Learning. Pristupljeno 27.2.2012.

Fisher M. (2009): Visual Bloom’s. Pristupljeno 27.2.2012.

Penney S. (2010): Bloom’s Digital Taxonomy Pyramid. Pristupljeno 27.2.2012.

Schrock K. (2011): Bloomin’ apps. Pristupljeno 27.2.2012.

Seltzinger J.(2010): Moodle Tool Guide for Teachers (Vodič kroz Moodle za nastavnike). Pristupljeno 27.2.2012.

Tenkely K. (2010): Bloomin’ Digital Peacock. Pristupljeno 27.2.2012.