Osnovnoškolci – kreativci, inovatori,

poduzetnici

marina_stokic

Marina Stokić

Sažetak

Digitalni učenički inkubator projekt je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem poticanja kreativnosti i razvoja inovativnih ideja. Projekt je nastao kao inicijativa Instituta za inovacije, Školske knjige i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efikasnost i menadžment (Digitalni inkubator, 2022). U ovom članku predstavit će se primjer iz prakse u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške. Predstavljene su njihove ideje te rad na razvoju ideja koje potencijalno rješavaju probleme društva. Uz to su istaknute i dobrobiti ovakvog načina učenja te pozitivne strane Digitalnog učeničkog inkubatora.

Ključne riječi: inovacije, poduzetništvo, mindset, kreativnost, digitalizacija, tehnologija

Digitalni učenički inkubator prvi se put pojavio 2021. godine kako bi se na pozitivan način iskoristile prednosti pojačanog korištenja digitalne tehnologije u obrazovanju tijekom pandemije. Online projekt omogućio je jednake uvjete za učenje svima koji imaju pristup internetu i računalu ili pametnom telefonu (Školski portal, 2022). Prijavi na projekt prethodi formiranje tima od najmanje dvije osobe s mentorom. Mentor može biti roditelj, skrbnik ili učitelj. Projekt se fokusira na učenje o inovacijama, poduzetništvu i razvoju pobjedničkog mindseta, a učenike se potiče na razvoj kreativne, inovativne ideje te učenje načina kako od ideje napraviti konačan proizvod ili uslugu i predstaviti ju zajednici. Učenici su na projektu učili o tome kako detektirati probleme zajednice, pronaći rješenje problema, razviti proizvod koji rješava problem te uz pomoć tehnologije svojim kreativnim idejama izgraditi bolju budućnost.

Uključivanje u ovaj projekt osvještava učenike o novim prilikama i mogućnostima u poslovnom svijetu, uči ih o aktualnim temama i nekima od najbrže rastućih industrija, upoznaje s pojmovima modernog doba te na vrijeme saznaju o mogućnostima zapošljavanja u online svijetu. U edukativnom dijelu projekta uče o mindsetu stvaranja vrijednosti, o kreativnosti, o tome kako razumjeti suštinu i širinu problema, kako se razvija vlastita tvrtka, što je digitalni proizvod, a što održivi razvoj, što znači biti poduzetnik, te sve faze koje prethode dobrom marketingu – detektiranje i opis problema, rješenja problema, opis potencijalnih kupaca i komunikaciju prema njima, važne stvari o prodaji te o asertivnosti i prezentacijskim vještinama.

U periodu od tri mjeseca učenici su slušali edukativna predavanja te razvijali svoje inovativne ideje i pronalazili načine kako da njihova ideja uistinu „ugleda svjetlo dana“. Učenici su učili da im ništa ne bi trebalo biti nedostižno i nemoguće, te da njihove ideje ne trebaju ostati u njihovoj mašti nego ih mogu pokušati pretvoriti u proizvod ili uslugu koja će služiti na korist društvu.

Učenici su samostalno inicirali sudjelovanje na projektu, pa su krenuli u potragu za mentorom za što im se učiteljica informatike učinila kao dobar izbor.

Nije sve išlo glatko, kreativno razmišljanje je nešto što treba trenirati. Naš mozak Slika 1. Učenice analiziraju idejepotrebno je ubaciti u trening za razmišljanje pa je prvih nekoliko sastanaka upravo tako i izgledalo (prikazano Slikom 1) – bilo je puno brainstorminga, puno priče, a malo djelovanja, koje je u početku izazivalo i paniku, ali to je bilo upravo ono što je trebalo prethoditi dolaženju do ideje i razvoja projekta.

Slika 1. Učenice analiziraju ideje

Učenici su u jednom trenutku počeli dolaziti s mnoštvom ideja pa su na kraju izglasali dvije, te su se podijelili u dva tima. Jedan tim počeo je razvijati ideju Smarty-ja, robota namijenjenog za pomoć u učenju koji se do kraja projekta transformirao u mobilnu aplikaciju, dok je drugi tim razvijao solarni punjač koji puni nekoliko mobitela istovremeno direktnom energijom sunca. U početku su razvijali skice, te osmišljavali logotipe koji su naposljetku izrađeni u Canvi (prikazano Slikama 2-5)

Slika 2. Prva skica SmartyjaSlika 3. Skica Smartyja dok je još bio robot
Slika 2. Prva skica Smartyja       Slika 3. Skica Smartyja dok je još bio robotSlika 4. Logo za Smarty aplikacijuSlika 5. Logo Solaris solarnog punjača
Slika 4. Logo za Smarty aplikaciju    Slika 5. Logo solaris solarnog punjača

Što su više istraživali i učili, dolazili su do različitih ideja kako mijenjati i poboljšati svoj proizvod. Isto tako, naučili su da neke ideje moraju i odbaciti jer su u realnosti ipak teško izvedive, preskupe ili jednostavno nemaju smisla.

Zanimljivo je to što su se stavili u područja o kojima nikad nisu učili, a s druge strane nisu razmišljali da će im to stvarati problem. Takve probleme rješavali smo traženjem volontera, studenata robotike koji su bili voljni volontirati, sami čitali i učili o povezanim temama i odlučivali što mogu iskoristiti za potencijalne proizvode koje razvijaju.

Neke od dobrih strana sudjelovanja na ovom projektu su suradnja među učenicima različitih razrednih odjela, učenje o raspodjeli uloga i zadataka unutar tima, poticanje kritičkog razmišljanja i izražavanje neslaganja uz pozitivno argumentiranje i savjete, povećanje motivacije, želja za razmjenom ideja i misli te mnoge druge.

Učenici su za predstavljanje svojih ideja koristili različite alate poput Swaya, Google Sitesa, društvenih mreža, PowerPointa, Worda, uređivača videozapisa, … Sastavljali su scenarije te glumili u potencijalnim reklamama za društvene mreže, ali i počeli razmišljati o društvenim mrežama ne samo kao načinu zabave nego i mjestu na kojem cvjeta digitalni marketing. Okušali su se i u izradi prodajnih objava za Facebook (Slika 6) i Instagram (Slika 7).

Slika 6. Prodajna objava na FacebookuSlika 7. Prodajna objava na Instagramu
Slika 6. Prodajna objava na Facebooku      Slika 7. Prodajna objava na Instagramu

Digitalni učenički inkubator koncipiran je po fazama koje imaju zadane rokove i zadatke koje treba ispuniti, a nakon svake faze slijedi odluka administratora iz koje se iščitava prolazi li projekt u sljedeću fazu i sugestije za eventualne popravke kako bi projekt bio bolje prezentiran u svakoj sljedećoj fazi, ali i finalnoj verziji. Zadatci i rokovi prate se na platformi Stellarplatform, gdje je moguće vidjeti koliko je projekata i pod kojim nazivom prijavljeno na natječaj.

Što su radili učenici OŠ Ljudevita Gaja Nova Gradiška?

Tim Smarty

Tim Smarty predstavio je aplikaciju za pomoć u učenju uz moto – Ne uči puno, uči pametno! Njihova misija je stvaranje proizvoda koji će pomoći učenicima, roditeljima, skrbnicima i svima koji su dio obrazovnog sustava na način da učenje bude zanimljivije i produktivnije.
Učenici su s mentoricom kreirali skicu aplikacije u alatu Canva (Slika 8):

Slika 8. Skica mobilne aplikacije Smarty

Slika 8. Skica mobilne aplikacije Smarty

Svoju ideju predstavili su administratorima pomoću Swaya u ulozi mrežne stranice i Slika 9. Fotografiranje za prezentaciju proizvodaPowerPoint prezentacije.

Predstavili su aplikaciju (Slika 9) „kojom ćete riješiti sve svoje probleme vezane uz manjak motivacije i koncentracije za učenje. Smarty će s učenicima ponavljati gradivo, podsjećat će na zadaće, testove i druge zadatke, odredit će vrijeme učenja i vrijeme pauze. Pomoći će kad se osjećaju potišteno ili usamljeno. Smarty nikad nije sam,unutar aplikacije nalazi se još mnoštvo učenika koji će pomoći sa zadacima ili jednostavno pružiti podršku.“

Tim Solaris

Tim Solaris je razvijao ideju solarnog punjača koji je zamišljen kao mala, lako prijenosna kutijica od eco-friendly materijala koja stane u torbu svakog avanturista, a može puniti čak tri mobilna uređaja istovremeno. Osim toga, poseban je po tome što ima opciju punjenja uređaja direktno energijom sunca, ali ima i opciju konverzije Slika 10. Lucija koja je došla na ideju solarnog punjačasunčeve energije u električnu za slučajeve kad vremenska prognoza ne ide u korist korisnicima punjača.

Svoj projekt predstavili su pomoću PowerPoint prezentacije i mrežne stranice napravljene pomoću Google Sitesa (Slika 10).

Tim SmSlika 11. Tim Solaris i Tim Smarty s učiteljicom Marinom, bez Sandra koji nam nedostaje na fotografijiarty i tim Solaris međusobno su surađivali za vrijeme projekta (Slika 11).

Sudjelovanjem u projektu učenici samostalno pronalaze i vrednuju informacije, upotrebljavaju različite multimedijske programe za predstavljanje ideja u suradničkome okruženju, izrađuju i objavljuju digitalne sadržaje, koriste različite alate i programe, analiziraju suradnju među članovima virtualne zajednice, prepoznaju i proučavaju poslove koji su poboljšani razvojem tehnologije i još mnogo toga.

Sudjelovanje u projektu učenike potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti, povećava interes za školu i učenje, potiče kreativnost i kritičko razmišljanje, te potiče propitivanje, istraživanje i učenje novog i nepoznatog. Osim što učenici razmjenjuju informacije i iskustva, u nepoznatim situacijama na zanimljiv način uče kako učiti.

Literatura

  1. Digitalni učenički inkubator. (2022). Online inkubator za razvoj kreativnog potencijala učenika i stvaranje nove vrijednosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://digitalniinkubator.eu/ucenicki/
  2. Školski portal. (2022). U Digitalnom učeničkom inkubatoru stvaramo nove generacije kreativaca i inovatora budućnosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://www.skolskiportal.hr/aktualno/u-digitalnom-ucenickom-inkubatoru-stvaramo-nove-generacije-kreativaca-i-inovatora-buducnosti/

U zagrljaju suvremene tehnologije

simona_dekalan

Simona Dekalan

Moj doprinos govori o tome, kako nastojimo biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika, da naučimo kako koristiti suvremenu tehnologiju kod rada s tim učenicima.

Interaktivne ploče se kao pomoćno sredstvo u procesu obrazovanja koriste već dugi niz godina. S tehnološkim razvojem tih ploča, povećala se je i njihova primjenjivost i upotrebljivost u širokom spektru poučavanja. Pionirski modeli bili su revolucija u nastavi ali korisničko iskustvo nije bilo dorađeno. Učenici su u početku bili oduševljeni tehnološkim inovacijama, ali zbog toga je nedostajalo odgovarajućih digitalnih sadržaja za učenje, a učinkovitost upotrebe je zbog toga još uvijek bila nedovoljna.

Danas je na raspolaganju velika količina kvalitetnog digitalnog sadržaja, nastavnici se podučavaju e-udžbenicima, e-knjižicama, a istovremeno se znatno poboljšao način korištenja sadržaja i interaktivnih ploča. Materijal za učenje može se dostaviti brže, eksplicitnije, djelotvornije i zanimljivije.

Daroviti učenici koji već koriste modernu tehnologiju, zahtjevniji su i puni očekivanja kada konzumiraju nova znanja. Stoga je rad s interaktivnom pločom u satima rada s darovitim učenicima vrlo atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja.

Ključne riječi: interaktivna ploča, pametna tablica, digitalizacija, glasački uređaj.

Uvod

U zadnjem desetljeću škole su masovno investirale u nove tehnologije, pomagala za poučavanje, među njima i interaktivne ploče. Ali gorko saznanje je, da se tehnologija u mnogim razredima na žalost ne upotrebljava na očekivani način. Ta tehnološka tečevina se puno puta koristi isključivo kao funkcija projektora i projekcijskog platna. Vjerojatno je jedan od razloga i pomanjkanje znanja i vještina od strane učitelja, što je povezano sa digitalnom pismenošću. Namjena ovog referata je povećati svjesnost o upotrebljivosti i učinkovitosti takvog tehnološkog pomagala, kao što je interaktivna ploča.

Škole su u zadnjem desetljeću investirale ogromno novaca ali nastavnici ne uspijevaju iskoristi taj uložak. Osobno bih tu činjenicu većinom pripisala pomanjkanju osposobljenosti nastavnika i pedagoga i njihovom pomanjkanju spremnosti pri usvajanju novih vještina, koje donose digitalizacija naših života u današnjem vremenu. Zbog toga nastaje digitalni ponor između učenika i nastavnika, a smanjiti ga mogu samo zadnji s mijenjanjem svojih navika, načina rada i prilagođavanjem. To je za njih nužno, bez obzira na osobnu zainteresiranost, spremnost, radni staž i starost.

U 2004. godini u osnovnoj školi u Sloveniji bila je namještena prva interaktivna ploča (tri godine prije dolaska prvog iPhone-a), a u 2006. i 2007. broj interaktivnih ploča se je znatno povećao. Uz to je nužno naglasiti činjenicu, da kupovina tih ploča većinom odražava samoinicijativu škola i općina. Činjenica, da je puno interaktivnih ploča namještenih upravo u osnovnim školama pri razrednoj nastavi nije zanemariva, jer upravo zbog razmjerno jednostavnog upravljanja istima, s njima mogu raditi već i mlađa djeca, također djeca u vrtićima (Zadravec Mateja, diplomski rad, 2011).

Moja velika prednost je, da sam i sama oduševljena tehnološkim novostima. Uvijek sam bila među prvim korisnica različitih tehnologija, kao što su bili na primjer videorekorder, videokamera, računalo, digitalni fotoaparat, mobilni telefon, pamSlika1etni telefon, tablica.
Zato sam bila jako oduševljena viješću, da će škola gdje sam zaposlena, investirati u interaktivne ploče, o kojima sam imala mogućnost puno toga pročitati na Internetu, a i čuti nekoliko iskustava od kolega i kolegica iz drugih škola u Sloveniji.

Slika 1. Interaktivna ploča u učionici

U našoj školi smo u interaktivne ploče investirali već relativno rano, a isto tako smo ih u nekom vremenskom razdoblju integrirali u sve razrede. U 2010. godini dobila sam, na moje veliko veselje, u redovnu upotrebu prvu interaktivnu ploču za pomoć pri razrednoj nastavi. Ta je ploča u osnovnoj konfiguraciji od proizvođača Hitachi, sa programskom opremom StarBoard, te posebnom elektronskom pisaljkom Stylus-pen za upravljanje table.

Novu ploču sam s oduševljenjem počela upotrebljavati pri nastavi i još uvijek to činim. Priznajem, da me je oduševljenje katkada i prošlo, kad sam se na primjer susrela s izvjesnim tehnološkim ograničenjima, kao i s fenomenima koji nisu vezani na tehnologiju samu, nego prije svega na doživljavanje tehnologije od strane učenika.

Moje opće oduševljenje visokom tehnologijom i pretežno pozitivna iskustva upotrebe, potaknuli su me k daljnjemu istraživanju i eksperimentiranju. Zanimalo me je, kako se učenici odazivaju na pojedine nove tehnološke mogućnosti, koji načini garantiraju bolju koncentraciju i bolje učinke pri učenju u usporedbi s tradicionalnim načinom poučavanja i koji imaju manje i koji su nedostatci istih.

Istodobno sam istraživala i koje su dodatne mogućnosti i proširenja postojeće konfiguracije ploče, te kakve su možebitne alternativne tehnologije. Među proširenjima osnovnog modela su mi bili jako zanimljivi glasački uređaji i dodatne upravljačke tablice za učenike.
Zbog relativno visokih troškova mogućih dodatnih investicija, takvo sam razmišljanje o proširenju stavila na stranu, ali želja uvođenja takvih mogućnosti je ostala.

Interaktivna ploča koju upotrebljavam ima i nekoliko tehnoloških pomanjkanja, koju današnje ploče više nemaju. Za upravljanje Hitachi ploče, moguće je upotrebljavati isključivo samo pisaljku Stylus, ali nije na primjer moguće pisanje prstima. Isto tako je moguće pisanje samo jednom pisaljkom istovremeno. Novije interaktivne ploče podupiru „multi-touch“ tehnologiju, koja ne iziskuje posebnih pisaljki, pa tako može po tabli pisati više osoba istodobno i to sa svojim prstima ili običnim pisaljkama.

Puno učenika ima u trenutnoj konfiguraciji probleme s pisanjem Stylus pisaljkom, koji zbog prirode prikaza slike sa projektora uz pisanje radi sjenku. Taj nedostatak otpravljaju napredni (ali danas već dosta skuplji) modeli ploča bez projektora, kojeg nadomješta aktivni OLED zaslon, koji je ujedno i platno ploče.

Rad s interaktivnom pločom pri nastavi

Redovito koristim interaktivnu ploču pri razrednoj nastavi, gdje se najbolji učinci predavanja nastavnog materijala prikazuju od samog početka. Općenito, pozitivni učinci mogu se sažeti kako slijedi:

  • Pažnja i motivacija za praćenje nastavnog materijala su se povećali, čak i kroz prisutnost želje za testiranjem pisanja na interaktivnoj ploči.
  • U usporedbi s tradicionalnim učenjem nastavnog materijala, učenici su se očito bolje sjećali građe, koja se uglavnom pokazivala u ispitivanju znanja.
  • Lekcije se mogu uvelike poboljšati dodatnim materijalima i multimedijskim dodacima (slike, zvukovi, snimke), a multimedija ima veliki utjecaj na bolje razumijevanje i pamćenje građe.
  • Koncentracija učenika je obično poboljšana i produljena, tako da se građa može brže obraditi bez nepotrebne optimizacije.
  • Mogućnost pohranjivanja bilješki i materijala u elektroničkom obliku u svrhu bolje sljedivosti ili dijeljenja materijala za učenike koji su, na primjer, nedostajali tijekom lekcije.

U mnogim slučajevima sam sadržaj interaktivne ploče pripremam sama, a zajednica korisnika je već dovoljno široka da si je moguće pomoći i s drugim javno dostupnim i besplatnim sadržajima za podučavanje. U nastavku navodim samo nekoliko slovenskih mrežnih lokacija koje nude besplatne e-materijale za rad s interaktivnom pločom i najčešće ih koristim:

Glasački uređaji i tablice za upravljanje danas

Ulaganje u originalne uređaje za glasanje i upravljačke tablice bilo je prilično visoko na početku faze implementacije ove vrste digitalne tehnologije, dok su dodatni uređaji imali ograničenu funkcionalnost i djelovali su samo u kombinaciji s određenom interaktivnom pločom. Održavanje je također bilo izazov, budući da je došlo do kvarova zbog rukovanja, čestih promjena baterija i slično. Međutim, ova proširenja uglavnom pridonose razini interaktivnosti u poučavanju nastavnog materijala u razredu. Interaktivnost u svom radu ne razumijem samo kao utjecaj učitelja na sadržaj ploče, a ploča se odaziva na mene, nego isto tako da i učenici s klupe imaju jednake šanse utjecati na sadržaj.

Danas se originalni uređaji za glasanje i upravljačke tablice mogu u potpunosti zamijeniti pametnim telefonima, a funkcionalnost bi još i presegnuli. No, za nastavu u učionici u kojoj sva djeca još nemaju pametne telefone (a njihova upotreba je također zabranjena u našoj školi), oni ne mogu zamijeniti klasične originalne uređaje za glasovanje i upravljačke tablice.

Stoga sam njihovu ulogu zamijenila već spomenutim multifunkcionalnim Android tablicama i instaliranjem aplikacija koje su potpuno neovisne o radu interaktivne tablice i također omogućuju potpuno nove dimenzije korištenja. Između ostalog, korištenjem aplikacija kao što su Mentimeter i Classkick, te su tablice pružile potpuno istu funkcionalnost kao one koje pružaju izvorni uređaji za glasovanje i upravljačke tablice, dok je istovremeno upotrebljivost interaktivne ploče dodatno proširena.

Kod testiranja funkcionalnosti glasanja s tablicama uočila sam, da je najveći nedostatak originalnih glasačkih uređaja tempo glasovanja (ili tempo interaktivnosti), koji ne dopušta svakom učeniku da radi svojim tempom. U ovom slučaju, tempo rada može dati samo nastavnik (za razliku od mogućnosti koje daje tablica Androida u odnosu na navedene aplikacije).
Najveći nedostatak originalnih upravljačkih tablica je ograničeno upravljanje samo jednim identičnim sadržajem, koji se istovremeno prikazuje na interaktivnoj ploči.
Vlastita brzina je također vrlo važna u radu s talentiranim ljudima, jer to eliminira čimbenik moguće dosade i nedostatka koncentracije. To također uzima u obzir individualnost učenika s posebnim potrebama kako bi se spriječila tjeskoba i gubitak motivacije.

Zaključak

Brz razvoj suvremene tehnologije, posebice pametnih telefona, pametnih satova i tablica, stvara još veći pritisak na razvoj boljeg upravljanja interaktivnim pločama, razvoj dodatnih (obično neovisnih) aplikacija i mogućnost dinamike razmjene poruka, koja neće zahtijevati dodatni rad s pripremom materijala, a nastavnicima će se to olakšati.

Svaki novi tehnološki dobitak najprije logički stvara vrlo veliki interes, koji se onda izravnava na stvarnoj razini. Ako se pokaže da je tehnologija korisna i ima potencijal za poboljšanje, ona će se ponovno početi stjecati interes za nju, kako se slabosti počinju rješavati i pokazuje se novi prostor za inovacije.

Činjenica je da interaktivne table češće koriste mlađi učitelji i, u pravilu, rijetki stariji učitelji s dužim radnim stažem. Međutim, interaktivne su ploče primjer modernije tehnologije koja učiteljima daje kredibilitet, jer su danas učenici u osnovnoj školi općenito puno pismeniji od odraslih u srednjim godinama što se tiče digitalnih tehnologija. Kako bi se sačuvala vjerodostojnost učiteljske uloge, svaki će učitelj morati nadopuniti svoje vještine poučavanja i, pored zelene ploče i krede, uključiti i oruđe moderne visoke tehnologije.