Engleska kreativna radionica za darovite

Gracijela Orobabić

Sažetak

U okviru školskog Projekta za darovite OŠ Gornja Vežica u Rijeci učitelji entuzijasti te škole već nekoliko godina osmišljavaju i provode niz kreativnih radionica „Kako, zašto, može li?“ iz različitih područja za potencijalno darovite učenike mlađih razreda i na taj način potiču razvoj učeničkih raznovrsnih interesa.

Naglasak radionica je na razvoju vještina 21. stoljeća, razvoju komunikacijskih vještina, kritičkog mišljenja, poticanju kreativnosti kao i suradnje učenika različite dobi u istoj skupini. U ovom članku opisano je provođenje kreativne radionice iz engleskog jezika “Give Me a Clue“ koju je profesorica Gracijela Orobabić osmislila i provela sa skupinom potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda.

Ključne riječi: kreativne radionice, daroviti učenici, razvoj vještina 21. stoljeća, suradnja, komunikacija, razvoj kritičkog mišljenja, IKT kompetencije

Uvod

Učiteljica engleskog jezika, profesorica Gracijela Orobabić, osmislila je i provela nekoliko kreativnih radionica za darovite učenike mlađih razreda OŠ Gornja Vežica u Rijeci u okviru školskog Projekta za darovite. U sklopu Projekta djeluje Program kreativnih radionica za darovite „Kako, zašto, može li“. Voditeljica Programa je školska psihologinja, prof. Tanja Tuhtan-Maras koja provodi sustavnu identifikaciju potencijalno darovitih, surađuje s Učiteljskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci, osobito Odjelom za psihologiju, te izrađuje plan aktivnosti i radionica na školskoj razini surađujući s učiteljima koji osmišljavaju i izvode kreativne radionice.

Prošle školske godine profesorica Gracijela Orobabić osmislila je i održala radionicu na engleskom jeziku “Give Me a Clue“ za skupinu potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda škole. Radionica je trajala 90 minuta. Cilj radionice bio je razvoj komunikacijskih kompetencija, vještine govorenja te čitanja i slušanja s razumijevanjem na engleskom jeziku, poticanje suradnje i kreativnosti, razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija.

Odgojno-obrazovni ishodi radionice su:

• govoriti na engleskom jeziku i opisivati kosu, oči i odjeću osobe (razvoj komunikacijskih kompetencija)
• igrati razne jezične igre u skupini i paru te graditi suradničke odnose
• igrati digitalne igre i razvijati IKT kompetencije
• kreirati igraće karte i njima igrati igru ”Clue” (poticanje i razvoj kreativnosti)

Tijek aktivnosti kreativne radionice

Učenici su podijeljeni u dvije skupine mješovite dobi. U početnoj aktivnosti „razbijanje leda“, koristeći se antistresnom lopticom, međusobno su se predstavili na engleskom jeziku dvjema kratkim rečenicama. Sljedeća grupna aktivnost kojom se potiče svijest o jedinstvu grupe i stvaranje svijesti o potrebi dogovorne timske suradnje, bila je izabrati boju koja će služiti kao ime tima. Ovo je valjalo učiniti jer je u radu korištena metoda igrifikacije, engl. gamification, što znači da su učenici u svakoj aktivnosti, uspješno dovršavajući zadatak, poštujući upute i pravila, skupljali bodove za svoj tim. Bodovi su se postupno dodavali i jasno vidjeli na ploči da bi timovi mogli pratiti svoj napredak. Svaki je učenik dobio popis riječi i izraza za opis kose, očiju i imenovanje odjeće na engleskom jeziku, kao i govorne modele, tzv. discussion starters, kojima su se mogli koristiti tijekom aktivnosti prema vlastitoj potrebi zato što su članovi tima različite dobi i različitih jezičnih kompetencija.

U prvoj aktivnosti svaki je tim dobio zadatak da opiše svoju kosu i oči, a zatim osobe na fotografijama projiciranim prezentacijom na pametnoj ploči. Nakon toga timovi su igrali digitalnu interaktivnu igru koju sam kreirala u digitalnom alatu Learningapps. Služeći se pametnom pločom i tako razvijajući svoje vještine korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije, u igri su čitali i slušali izraze na engleskom te morali odlučiti opisuju li oči ili kosu. Služeći se tehnikom „povuci i pusti“, na pametnoj su ploči trebali svrstati pojam u traženu kategoriju. Ova se aktivnost našim mladim talentima jako svidjela. Poveznica za ovu digitalnu igru https://learningapps.org/view8959329 objavljena je i na mrežnoj stranici škole. Svi učenici dobili su priliku igrati i osvojiti bodove za svoj tim.

Sljedeći je korak bila igra pogađanja. Obje skupine dobile su deset fotografija među kojima su odabrale jednu. Jedan je tim drugom postavljao pitanja da bi otkrio koju je fotografiju odabrao protivnički tim. U tijeku ove aktivnosti svaki je tim jednom mogao koristiti izraz “Give me a clue“ nakon čega bi mu drugi tim morao dati informaciju za uspješan nastavak igre pogađanja. Oba tima pokazala su pravi natjecateljski duh i osjećaj za fair play.

Slika 1. Pretty big green – eyes or hair?

U drugoj aktivnosti koristili su riječi za imenovanje odjeće igrajući na pametnoj ploči digitalnu interaktivnu igru povezivanja sličice i riječi i tako osvajali bodove. Igru se može naći na mrežnoj stranici škole, na poveznici: .https://learningapps.org/view8964230

Slika 2. Sneakers? A T-shirt? Shorts…?

U trećoj aktivnosti timovi su dobili sličice odjeće. Svaki je član trebao složiti modnu kombinaciju koju bi odjenuo u tri različite zadane situacije – odlazak na prijateljevu rođendansku proslavu, odlazak u kino s prijateljima i odlazak na svečanu obiteljsku večeru u poznati restoran. U skupini su dogovorno odlučili koja će tri člana govorno prezentirati po jednu kombinaciju i tako osvojiti bodove za svoj tim.

Slike 3 i 4 Slažemo modne kombinacije i izrađujemo igraće karte

Slijedeća je aktivnost bila kreativna izrada igraćih karata. Učenici su dobili crtež obrisa čovjeka, a trebali su nacrtati i obojiti kosu, oči i odjeću po želji te sve zalijepiti na kartončiće. Kreiranje likova omogućilo je svim učenicima da artikuliraju svoje ideje bez obzira na svoje jezične sposobnosti. Opisivali su likove slobodno i bilo je pravo zadovoljstvo slušati kako je govor slobodno tekao potaknut slikom. Svaki mali umjetnik trebao je napraviti dva jednaka lika te smo na taj način dobili dva jednaka seta igraćih karata kojima se mogu igrati različite igre, poput uparivanja karata, igre Memory i jezične igre pogađanja, što će u redovnoj nastavi i koristiti.

Timovi su nakon izrade karata igrali igru pogađanja zvanu “Clue“ u kojoj su i ovoga puta, ako se nađu u nepovoljnoj situaciji, jednom u tijeku igre mogli koristiti izraz “Give me a clue“ poput jockera. Odlično su se zabavili i, uz puno navijanja i smijeha, završili ovu posljednju aktivnost.

Nakon evaluacije radionice u kojoj su učenici izjavili da su aktivnosti bile izazovne, no ne preteške i da su im se najviše svidjele digitalne interaktivne igre, rad na pametnoj ploči, govorenje i igra kartama zasladili smo se keksima i bombonima, a grupna fotografija na kojoj mladi talenti ponosno pokazuju svoje kreativno izrađene karte, podsjećat će nas na vrlo korisnu i zabavnu jezičnu timsku suradnju u engleskoj radionici.

Slika 5. Zadovoljstvo na licima učenika i učiteljice nakon kreativne radionice

Zaključak

Razvoj komunikacijskih vještina, poticanje suradnje i kreativnosti te razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija učenika samo su neki od svakodnevnih mnogobrojnih poslova učitelja. Prepoznati posebne potreba darovitih učenika i sustavno raditi na zadovoljavanju tih potreba iznimno je važno.

Osmišljavanje i provođenje kreativnih radionica za darovite, zajednički dodatni rad učitelja i darovitih učenika zahtjevan je posao prepun izvrsnih izazova i zadovoljstva kako za učenika tako i za učitelja.

Učitelj bi trebao sustavno ohrabrivati i poticati razvoj učenikovih posebnosti te prihvaćati različitosti i jedinstvenosti svakog pojedinog učenika, osobito onih darovitih. Valjalo bi osvješćivati da je to pravi način pristupa zadovoljavanju posebnih potreba tih učenika što će dovesti do razvoja potencijala svakog darovitog učenika kao potpune ličnosti i zadovoljnog pojedinca.

Tudi to je geografija – delo z nadarjenimi učenci

z medpredmetnim povezovanjem 

Martina Prejac

Povzetek

V šoli posvečamo posebno skrb nadarjenim učencem.

Nadarjeni učenci so učenci, ki izkazujejo visoko nadpovprečne sposobnosti mišljenja ali izjemne dosežke na posameznih učnih področjih, v umetnosti ali športu. Šola tem učencem zagotavlja ustrezne pogoje za vzgojo in izobraževanje tako, da jim prilagodi vsebine, metode in oblike dela ter jim omogoči vključitev v dodatni pouk, druge oblike individualne in skupinske pomoči ter druge oblike del (posebne delavnice, sobotne šole, tabori, bralni klubi, obiski raznih institucij, …).

V tem šolskem letu sem pripravila geografsko delavnico, kjer smo sestavljali sestavljanke (puzle) z geografsko tematiko. Učenci, pa tudi sama, smo imeli doma veliko nesestavljenih delov sestavljank. Prinesli smo jih v šolo in se odločili, da bomo v okviru delavnic to sestavili. Ko smo jih sestavili, smo jih zalepili s posebnimi lepili, naredili lesene okvirje (medpredmetno povezovanje s TIT in LUM) in jih obesili na steno geografske učilnice.

Učenci so pri delu zelo uživali in si v bodoče želijo še več takšnega dela.

Ključne besede: nadarjeni učenci, delavnice za nadarjene, ustvarjalne ideje

Abstract

Schools place special emphasis on working with gifted students.

Gifted students can be described as individuals who exhibit above average thinking skills or outstanding achievements in the field of knowledge in various subject areas, art or sport. School provides necessary learning conditions through applying various teaching and learning methods and styles and enables students to participate in additional lessons and other forms of individual or group work (workshops, school on Saturday, camps, book club, excursions, etc.).

This school year we organised a Geography workshop focusing on jigsaw puzzles exploring the theme of geography. Students and teachers brought jigsaw puzzles to school and assembled them. The puzzles were then glued to special frames constructed in Design and Technology class (cross curricular integration with Design and Technology and Art) and put on display in the Geography classroom.

Students were actively involved in this type of activity and highly motivated to participate in similar workshops in the future.

KEY WORDS: gifted students, workshops for gifted students, creative ideas

1. Uvod

Nadarjeni učenci predstavljajo manjši delež otrok s posebnimi potrebami v razredu rednih izobraževalnih programov, vendar je razvijanje in podpiranje njihovih potencialov pomembno za razvoj njihovih kognitivnih, emocionalnih in socialnih sposobnosti. Definicija poudarja, da med nadarjene ali talentirane štejemo tako tiste z dejanskimi visokimi dosežki, kot tudi tiste s potencialnimi zmožnostmi za take dosežke na področjih splošne intelektualne sposobnosti, sposobnosti vodenja ter kreativnega in produktivnega mišljenja.

Raziskave kažejo, da imajo nadarjeni učenci nekatere osebnostne lastnosti, ki jih ne najdemo pri drugih učencih ali pa so pri nadarjenih bolj izrazite. Vendar pa ti učenci niso neka homogena skupina, ampak obstajajo razlike tudi znotraj skupine nadarjenih.

Tudi na naši šoli posvečamo posebno skrb nadarjenim učencem. Pri delu z njimi upoštevamo koncept odkrivanja in dela z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. Ob koncu 3. razreda evidentiramo nadarjene učence, lahko pa tudi ob koncu vsakega naslednjega šolskega leta. Pri odkrivanju nadarjenih učencev sodelujejo vsi pedagoški delavci in šolska svetovalna služba. Ko so učenci prepoznani kot nadarjeni, razrednik skupaj s svetovalno službo, učencem in starši pripravi individualizirane programe za posameznika. Koordinatorja za delo z nadarjenimi učenci sta svetovalna delavca.

Poleg pravočasnega odkrivanja nadarjenih učencev in organiziranja različnih diferenciranih oblik dela z njimi je potrebno tudi njihovo kontinuirano spremljanje.

Tudi sama pri predmetu, ki ga poučujem, poseben poudarek posvečam nadarjenim učencem. Namen mojega dela pri pouku je, da preučim položaj nadarjenih učencev pri predmetu geografije ter da definiram in analiziram kriterije nadarjenosti za učence pri tem predmetu. Poleg tega pa je zelo pomembno pedagoško-didaktično ustrezno obravnavanje nadarjenih učencev. To pomeni, da je pri pouku potrebno krepiti načelo diferenciacije in individualizacije.

2. Delo z nadarjenimi učenci na naši šoli

Delo z nadarjenimi učenci na naši šoli izhaja predvsem iz naslednjih temeljnih načel:

• širitev in poglabljanje temeljnega znanja,
• hitrejše napredovanje v procesu učenja,
• razvijanje ustvarjalnosti,
• uporaba višjih oblik učenja,
• uporaba sodelovalnih oblik učenja,
• upoštevanje posebnih sposobnosti in močnih interesov,
• upoštevanje individualnosti,
• spodbujanje samostojnosti in odgovornosti,
• skrb za celostni osebnostni razvoj,
• raznovrstnost ponudbe ter omogočanje svobodne izbire učencem,
• uveljavljanje mentorskih odnosov med učenci in učitelji oziroma drugimi izvajalci programa,
• skrb za to, da so nadarjeni učenci v svojem razrednem in šolskem okolju ustrezno sprejeti,
• ustvarjanje možnosti za občasno druženje glede na njihove posebne potrebe in interese.

Delo poteka pri pouku in izven pouka. Izven pouka potekajo različne ustvarjalne delavnice, astronomski popoldnevi in večeri, sobotne šole, obiski različnih dogodkov in znamenitost v domačem kraju in drugod v Sloveniji, počitniške delavnice, obiski arhiva, bralni klubi, prostovoljstvo – učna pomoč mlajšim učencem, ogled različnih razstav v Ptuju in Mariboru in sodelovanje na likovnih natečajih,vikend delavnice v šoli s ciljem izvajati različne športne, naravoslovne in družboslovne dejavnosti, ustvarjalne delavnice za razvijanje medsebojnega sodelovanja učencev in razvijanje ustvarjalnosti na različnih področjih (izdelovanje izdelkov, geografska, zgodovinska, matematična, astronomska, likovna in glasbena delavnica), druženje nadarjenih učencev s sosednjimi osnovnimi šolami in priprava učencev za nastope na prireditvah v šoli in izven nje.

3. Geografska delavnica za nadarjene učence » kreativne in ustvarjalne ideje – sestavljanke«

V tem šolskem letu sem pripravila geografsko delavnico, kjer so učenci sestavljali sestavljanke (puzle) z geografsko tematiko. Na delavnico se je prijavilo več kot dvajset učencev, dvajset se je delavnice potem tudi udeležilo.

Učenci in jaz smo imeli doma veliko nesestavljenih delov sestavljank, ki so se potikale po različnih kotih sob, kleti in omar. Večkrat smo se o tem tudi pogovarjali. Tako smo dobili zamisel, da bi lahko te sestavljanke z geografsko tematiko sestavili v posebni delavnici za nadarjene (pa tudi za druge učence, ki si to želijo) in z njimi okrasili geografsko učilnico. Seveda nismo pozabili na medpredmetno povezovanje in smo takoj pomislili na naše mlade tehnike, ki bi nam pomagali pri izvedbi projekta .

Najprej smo se dogovorili, da sestavljanke prinesemo v šolo. Vse sestavljanke sem pregledala in s pomočjo učencev preštela vse dele, kajti če bi kateri del manjkal, sestavljanka ni več popolna. Sestavljanke so bile različno velike, vsebovale so od 250 do 2000 delov. Za to delavnico smo izbrali le sestavljanke z geografsko tematiko. Ostale smo shranili. Nato sem pregledala velikost sestavljank in predala mere učencem tehničnega krožka, da so za sestavljanje pripravili dovolj velike podloge iz stiropora in odpadnega kartona.

Pred samo izvedbo delavnice sem z izbranimi učenci pripravila geografsko učilnico. Razdelili smo se v več skupin. Na mize sem dala podloge iz stiropora oziroma kartona in za večino sestavljank pripravila obrobe.

Slika 1. Priprava sestavljank   Slika 2. Sestavljanje obrobe

Na vsaki mizi je ostala tudi fotografija sestavljanke za lažje delo. Nato so učenci začeli z delom. Delo po posameznih skupinah je potekalo zelo različno. Najprej so končali tisti, ki so sestavili sestavljanko z najmanj deli, in tisti, ki so imeli sestavljanko že deloma sestavljeno. Najpočasneje je potekalo delo učencev pri večjih sestavljankah, zato sem jim tudi sama veliko pomagala.

Ko so nekatere skupine že končale z delom, sem jim pripravila lepilo iz moke in vode ter mekol lepilo. Vzeli so velike čopiče ali pa gobice ter sestavljanke premazali z lepilom.

To smo po končanem delu naredili z vsemi sestavljankami. Vse sestavljanke smo razporedili po tleh učilnice in jih pustili, da so se posušile.

Naslednji dan smo se dobili ob sedmih zjutraj in preverili, če so sestavljanke suhe in vsi deli zalepljeni. Če se deli še niso držali skupaj, so učenci posamezne sestavljanke še enkrat premazali. Ostale so nalepili na velike kose šeleshamerja in višek papirja obrezali. Nato so jih pospravili v kabinet.

Ko so se posušile, smo jih odnesli v tehnično učilnico, kjer so učenci tehničnega krožka s pomočjo njihovega profesorja in hišnika pripravili lesene letvice za okvirje sestavljank. Pritrdili so okvirje in nato še na vsako sestavljanko dodali kaveljček za pritrditev na steno. Pri pritrditvi sestavljank na stene nam je pomagal naš hišnik.

Slika 3. Sestavljanje            Slika 4. Končana sestavljanka

Slika 5. Končana sestavljanka na steni      Slika 6. Sestavljanka na steni

Slika 7. Sestavljanke v geografski učilnici

Enako delavnico sem organizirala še na naši podružnici, kjer so prav tako nastali izredno lepi izdelki.

Sliki 8 in 9. Sestavljanke na podružnici

Ko so ostali učenci videli obe geografski učilnici, so bili zelo navdušeni. Tudi oni so si zaželeli takšnega dela. Zato sem se odločila, da bom za vse učence 9. razredov sama izdelala manjše sestavljanke in jih bomo sestavljali pri pouku geografije kot utrjevanje znanja pokrajin Slovenije. Izbrala sem znamenitosti Slovenije oziroma posamezne naravnogeografske enote. Slike sem natisnila na večji format papirja, jih plastificirala in jih razrezala. Pri uri geografije so tako vsi učenci sestavljali sestavljanke, in sicer po težavnostih stopnjah (diferenciacija).

Slika 10 in 11. Sestavljanje

Slika 12. Končane sestavljanke         Slika 13. Zadovoljni učenci

Pri delavnicah in pri vseh urah je potekalo intenzivno medpredmetno povezovanje predvsem z likovno umetnostjo, tehniko in tehnologijo in matematiko ter tudi z ostalimi predmeti.

Učenci pa v šolo niso prinesli sestavljank samo z geografsko tematiko, pač pa tudi druge, predvsem živali in planete. Zato smo z učenci turističnega krožka v našem prostem času tudi te počasi sestavili in jih obesili v učilnici biologije in fizike.

Sliki 14 in 15. Sestavljanki v biološki učilnici

Zaključek

Udeleženci delavnic so bili zelo zadovoljni, navdušeni in ponosni na svoje delo.V bodoče si želijo še več takšnih oblik dela. Pri takšnih dejavnostih se namreč učijo biti angažirani, odgovorni in zanesljivi.

Vsi izdelki krasijo stene v obeh geografskih učilnicah.

Seveda pa se moram zahvaliti še vsem sodelavcem, ki so mi pomagali pri izvedbi tega projekta. Brez njih mi ne bi uspelo. Tudi z njihovo pomočjo je bilo delo zelo naporno.

Literatura

1. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport

2. http://www.osmetlika.si/delo-z-nadarjenimi-ucenci/

3. http://www.osbi.si/o-soli/svetovalna-sluzba/nadarjeni-ucenci
4. Bezič, T. Etal. (1998). Nadarjeni, šola, šolsko svetovalno delo. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Nove izvannastavne aktivnosti kao poticaj razvijanja praktičnih vještina kod učenika

Arijana Dobrila Barbaro, Samanta Matejčić Čotar i Tamara Perković

Stručni posjeti inozemnim školama u sklopu projekata koje Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja provodi unutar programa Erasmus+ pokazali su se vrlo uspješnima u osmišljavanju novih načina i metoda poučavanja učenika. Jedan od takvih je i projekt Dvije strane Gaussa kojem je cilj usvajanje novih metoda poučavanja učenika s obje strane Gaussove krivulje. Radi se, dakle, o učenicima s teškoćama u učenju te o onim darovitima kojima se u svakodnevnom radu ne stignemo dovoljno posvetiti. Projektom je tako zamišljeno da se učenicima s teškoćama u učenju, kao i onim darovitima, osmisle nastavni materijali kojima će se osigurati primjereno usvajanje nastavnog sadržaja te poboljšati njihovi potencijali. No, isto tako, namjera nam je bila i de svim učenicima kroz izvannastavne aktivnosti osmisle radionice kojima će se poticati praktičan rad i učenje na temelju iskustva. Dvije odlično prihvaćene izvannastavne aktivnosti u školi svakako su Foto grupa i Kultura življenja – predmet koji smo osmislili po uzoru na nekadašnje Domaćinstvo.

 

Tijekom cijele školske godine učenici su na prvoj aktivnosti koju su zajedno vodile učiteljice likovne kulture i povijesti usvajali osnovna znanja iz područja fotografije – kako odabrati pravi motiv, kada koristiti bljeskalicu, kako baratati fotoaparatom te su naučili osnove obrade fotografija. Stručnu pomoć u ovoj aktivnosti nesebično nam je pružio profesionalni fotograf iz Rovinja Gordan Ukić koji je svoje vrijeme poklonio školarcima kako bi im pružio priliku da se na pravi način upoznaju s ovom vrstom umjetnosti. Ono što nas je iznenadilo bila je motiviranost učenika za uključivanje u ovakav vid učenja. Redovito su dolazili na predavanja i satove fotografiranja i kad su fotografije postale sve bolje i bolje, odlučili smo se na postavljanje dvije samostalne izložbe ostvarene u suradnji s Centrom vizualnih umjetnosti „Batana“ iz Rovinja. Cijelu školsku godinu naglasak smo stavljali na kulturnu baštinu našeg kraja s obzirom da je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine te su na taj način učenici kroz objektiv bolje upoznali i sredinu u kojoj žive. Prva izložba nastala je u suradnji s gradskom udrugom koja za cilj ima brigu o ljudskom zdravlju. Humanitarna večer koju je udruga organizirala u ortopedskoj bolnici Dr. Martin Horvat bila je prilika da učenici istraže njezinu dugu i važnu povijest upravo kroz fotografiju. Riječ je o nekad najboljoj dječjoj ortopedskoj bolnici u Europi kamo su na liječenje dolazila djeca s prostora čitave bivše Austro-Ugarske Monarhije. Učenici foto grupe za zadatak su imali fotografirati prostore i okoliš bolnice te ga usporediti sa starim fotografijama tog mjesta pronađenih u arhivima Centra za povijesna istraživanja i rovinjskog Zavičajnog muzeja. Izložba je održana u studenom prošle godine i pogledao ju je velik broj roditelja i pripadnika lokalne zajednice.

Nakon uspješne prve izložbe učenici su u ožujku uz pomoć mentora postavili još jednu izložbu. Ovog puta izlagali su u Centru za vizualne umjetnosti „Batana“, a tema je bila svakodnevica rovinjskih ribara i zemljoradnika. Na taj način učenici mogli kroz njima zanimljiv medij mogli promišljati o ljudskim djelatnostima koje su nekad, a u manjoj mjeri i danas okosnica gradske privrede i sastavni dio rovinjskog identiteta. Poneseni uspjehom izložbe učenici su vrlo motivirani za nastavak učenja o fotografiji i najesen se spremaju za nove uspjehe. I učenicima i mentorima želja je zbližavanje gradskih institucija i škola pa se ranije spomenute fotografije spremaju pokloniti nekima od njih kako bi trajno krasile njihove zidove, a u planu je i izdavanje kalendara s fotografijama za 2019.g.

Na drugoj izvannastavnoj aktivnosti Kultura življenja učenici su učili o kulturi ponašanja za stolom, osnovama kućanstva te spremali jednostavna jela – palačinke, pizzu, krumpire i jaja na oko, razne salate, voćne napitke, pekli jednostavne kekse i kolače i sl. Budući da je škola kroz projekt na stručno usavršavanje uputila 14 učitelja, mnogi od njih nakon povratka sa skupa donijeli su tamošnje tradicionalno jelo kojeg su učenici onda kušali i spravljali poput grčke salate, dimljenog lososa i janjetine, bečkih šnicli, čokoladnih deserata i sl. Osim pripreme jela, učenici su samostalno istraživali kako se pristojno ponašati za stolom, upoznali su se s radom štednjaka, učili prati suđe, počistiti kuhinju nakon korištenja te su sve aktivnosti vrlo rado odrađivali. Svoja su iskustva prenijeli i na lokalnoj televizijskoj postaji te nestrpljivo čekaju sljedeću školsku godinu i nastavak Kulture življenja.

Topli sendviči                        Postavljanje stola                     Palačinke i zobečinke

Mnogi se pitaju zašto predmetni učitelji i stručni suradnici vode ovakve aktivnosti koje ne čine dio njihovog primarnog formalnog obrazovanja. Pa upravo stoga što permanentno učenje i stjecanje novih znanja i vještina postaje obaveza svih pojedinaca u današnjem društvu s obzirom da svjedočimo činjenici kako nam formalni obrazovni sustav to ne omogućuje. Jedna od mogućnosti stručnog usavršavanja učitelja u našoj zemlji svakako su edukacije koje provodi AZOO, no nema boljeg načina učenja od onog iskustvenog, a to je ono što nam omogućuje sudjelovanje u Erasmus+ programu.

Kako je jedna od tema projekta bilo i iskustveno učenje, kod prijave projekta tražile smo informacije o tome u kojim je zemljama učenje praktičnim vještinama najbolje osmišljeno te došle do podataka kako su Finska, Velika Britanija i Island zemlje najviše odmakle u tom smjeru. Informacije koje smo pronašle u stručnim publikacijama o islandskom obrazovnom sustavu poželjele smo provjeriti osobno pa smo se odlučile za stručno usavršavanje na Islandu u organizaciji English matters agencije koji nam je omogućio posjet islandskim osnovnim i srednjim školama. Cilj je bio upoznavanje tamošnjih načina i metoda poučavanja te promatranje provedbe nastave iz predmeta Home economics koji bi bio inačica našeg Domaćinstva. Ali – ono što smo znali iz teorije, nismo mogli ni zamisliti kako izgleda u praksi. Home economics zapravo je zajedničko ime za četiri različita predmeta koji su obavezni za učenike od drugog do desetog razreda osnovne škole. Kroz cijelu školsku godinu svaki učenik u jednakom trajanju od osam tjedana dva sata tjedno obavezan je prisustvovati na satovima Obrade drva (Woodcraft), Dizajna i tekstila (Design and textile), Likovne kulture (arts) i Školi kuhanja (cooking classes) što ukupno čini fond od oko 70 sati kojima se učenike priprema za samostalni život nakon izlaska iz formalnog sustava školovanja. Vrednuje se – pogađate, učenikovo postignuće. Za pozitivnu ocjenu učenici moraju biti u stanju pripremiti neko od jela koje su učili tijekom podučavanja, osmisliti praktičan rad koji je rezultat međupredmetnog istraživačkog rada, osmisliti dizajn interijera škole i sl. Kreativnost na djelu. O opremljenosti učionica da ni ne govorimo. Fotografije kabineta tehničke kulture i kuharstva govore same od sebe.

Kabinet tehničke kulture        Kabinet za kuharstvo      Kabinet za Dizajn i tekstil

Naša se škola ne može pohvaliti takvom opremljenošću kabineta jer je satnica likovne kulture i tehničkog odgoja u obliku kakvi su nekad postojali svedena na minimum. No, entuzijazmom učitelja te uz podršku ravnatelja, opremili smo kabinet likovne kulture najnužnijom opremom za provedbu izvannastavne aktivnosti Kultura življenja. Ne liči baš na Bauhaus ili Masterchef kulisu, ali dovoljno je za početak tek stvoriti kod učenika želju za uključivanjem u takvu vrstu aktivnosti. U našoj skromnoj kuhinjici uspjeli smo ove godine učenike podučiti pripremi jednostavnih gore navedenih jela te ih sabrati u malu knjižicu pod nazivom Vodič za preživljavanje kod kuće.

Po završetku nastavne godine učinjena je i evaluacija izvannastavne aktivnosti te su učenici pozdravili uvođenje praktičnih nastavnih sadržaja u kurikulum te se i u budućnosti žele uključiti u ovu aktivnost. Ova školska godina bila je samo pokušaj ispitivanja zainteresiranosti učenika za drugačiji način poučavanja te nam sada slijedi izrada kurikuluma za više razrede osnovne škole po uzoru na islandski i finski obrazovni sustav. Do sljedeće školske godine ostaje nam, stoga, puno rada, ali i lijepa sjećanja na studijsko putovanje u Reykjavik.

No, ne samo to….na tragu najave Ministarstva o promjenama koje slijede u formalnom obrazovnom sustavu kada od drugih europskih država nastojimo preuzeti modele koje generiraju uspjeh kod učenika, vjerujemo da će i islandski, finski i skandinavski model naći mjesta u novoj kurikularnoj reformi te da će Škola za život doista učenike opskrbiti onim znanjima potrebnima za uspješan život u budućnosti.