Aktivnosti poticanja čitanja

u razrednoj nastavi

danielaK_teaR

Daniela Kuić i Tea Radić

Sažetak

Rad donosi pregled aktivnosti za poticanje čitanja u razrednoj nastavi. Sve aktivnosti korištene su ili se koriste u provedbi projekta Superčitači i Superčitači 2 tijekom školske godine 2019./2020. i 2020./2021. Razvoj i jačanje čitalačkih vještina ključne su zadaće učitelja, ali i stručnih suradnika školskih knjižničara jer dokazano pozitivno utječu na emocionalni i kognitivni razvoj učenika. Rad donosi kratki opis svake aktivnosti te prijedloge za provedbu u razredu, u okviru postojećeg projekta ili samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje.

Ključne riječi: aktivnosti za poticanje čitanja, čitalačke vještine, čitanje na glas, motivacija za čitanje.

1. Uvod

Uspješno ovladavanje vještinama govorenja i slušanja preduvjet su usvajanja vještine čitanja. Temelji komunikacijskih vještina postavljaju se u predškolskoj dobi. Početci uvođenja djeteta u svijet knjige ostvaruju se unutar obitelji. Pažljivim biranjem slikovnica primjerenih dobi djeteta ono će dobiti priliku učiti i razvijati se. Kako dijete odrasta tako se njegove potrebe i želje mijenjaju.

Osnovna podjela čitanja uključuje čitanje iz užitka i funkcionalno čitanje. Čitanje iz užitka vezuje se uz određene interese pojedinca koji zajedno sa stečenim navikama čitanja čine čitateljsku kulturu pojedinca. Funkcionalno čitanje obuhvaća proces usvajanja informacija i učenja. Proces čitanja omogućuje osobni rast, razvoj i usvajanje znanstvenih informacija te potiče cjeloživotno učenje, istovremeno zadovoljavajući društvene potrebe pojedinca, kao i potrebe za opuštanjem i razbibrigom. (Bokan; Poljak, 2018.) Prema Aniti Peti-Stančić razine čitalačke pismenosti bolji su prediktor gospodarskoga rasta od obrazovnog postignuća, a čitalačka je pismenost preduvjet svjesnoga, kritičkoga i aktivnoga sudjelovanja u gotovo svim aspektima suvremenoga života. (Matešić, 2019.)

Polaskom u školu djeca uče ovladavati tehnikom čitanja. Ona koja su u tome uspješnija bilježe bolje rezultate u svim nastavnim područjima. Čitanje omogućuje stjecanje spoznaja o svijetu u kojem živimo što je preduvjet za djetetov mentalni razvoj, što će kasnije pozitivno utjecati i na njegov profesionalni razvoj.

Uz obitelj, središnju ulogu u procesu poticanja čitanja kod djece i mladih imaju učitelji. Učitelj je taj koji planira strategije i tehnike kojima će učenike osposobiti za čitanje te različitim aktivnostima učiniti čitanje zanimljivim. Učitelj u tu svrhu istražuje i bira književna djela koja će djeci predstaviti, postavlja zadatke koji zahtijevaju različite pristupe tekstu, s učenicima provodi vrijeme u školskoj knjižnici, potiče ih na slobodan izbor literature, listanje dječjih časopisa i sl. Kvalitetna suradnja učitelja sa stručnim suradnicima knjižničarima u osnovnim školama temelj je ojačavanja čitateljskih vještina učenika te razvijanja pozitivnih osjećaja prema pisanoj riječi.

2. Aktivnosti za poticanje čitanja

Rad donosi primjere iz prakse kojima se potiču čitalačke kompetencije učenika. Aktivnosti su primjerene za učenike od drugog do četvrtog razreda osnovne škole, a provode se kroz projekt Superčitači i Superčitači 2.

A. Motivacijska ploča

Motivacijski aspekt čitanja podrazumijeva vrijednost čitanja kao korisne aktivnosti, pozitivna očekivanja od čitanja, ciljne orijentacije usmjerene na ovladavanje zadataka čitanja, interes za čitanje koji je razvijeniji ukoliko je intrinzično internaliziran, odnosno pobuđen unutarnjom željom ili potrebom, pozitivnu sliku o sebi kao čitatelju, smanjeni osjećaj anksioznosti prilikom čitanja te osjećaj samoefikasnosti ili samodjelotvornosti u svladavanju zadataka čitanja. (Nikčević-Milković, 2016)

Temeljem razumijevanja motivacijskog aspekta čitanja kao početna aktivnost predlaže se izrada motivacijske ploče. Riječi imaju snažnu moć koja može probuditi u učeniku želju i radni entuzijazam. Kako bi se učenici podsjetili na važnost i učinke čitanja potrebno ih je uvijek iznova poticati i motivirati. Koristeći digitalne ploče (npr. Linoit, Padlet) učenici mogu zapisivati motivirajuće poruke o tome zašto vole čitati, što im čitanje omogućuje, kako se uz čitanje osjećaju, što mogu naučiti i sl. Motivirajuće poruke učenici također mogu zapisati i zakačiti na razredni pano ili ploču.

Slika1
Slika 1. Lino ploča u projektu Superčitači 2

B. Čitanje tekstova na zavičajnom govoru i izrada E-zavičajnog rječnika

U školskim udžbenicima najveći dio književnih djela napisan je na hrvatskom standardnom jeziku. Osvijestiti ljepotu zavičajnog govora i ljubav prema rodnom kraju moguće je ostvariti čitanjem tekstova na zavičajnom govoru. Prilika je to da učenici, na sebi bližem govoru, interpretiraju različite tekstove što ih čini dodatno motiviranima.

Jedna od aktivnosti koja potiče korištenje i razumijevanje zavičajnog govora te usporedbu vlastitog zavičajnog vokabulara s drugim zavičajnim govorima jest izrada E-zavičajnog rječnika u IKT alatu Padlet.

Primjer: E-zavičajni rječnik u Padletu

C. Putujuća priča

Stvaranje zajedničke priče aktivnost je koju učenici jako dobro prihvaćaju. Pobuđuje maštu, razumijevanje pročitanog i čitanje s razumijevanjem. Učenici stvaraju putujuću priču tako što učitelj/učiteljica zadaje naslov ili ga učenici predlože. Nakon toga abecednim redom počinju stvarati dio po dio priče. Ovisno o broju učenika svaki učenik osmisli i napiše 1-3 rečenice priče pazeći da se smisleno nastavljaju na prethodno napisano. Posljednji učenik završava priču, nakon čega se priča u cijelosti predstavlja učenicima.

U procesu stvaranju učenici su znatiželjni jer ne znaju u kojem je smjeru priča nakon njihovog dijela krenulaPutujuća priča te s iščekivanjem čekaju krajnji rezultat. Također se potiče zajedništvo i suradništvo jer učenici stvaraju zajednički proizvod u kojem su svi ravnopravno sudjelovali.

Slika 2. Radni listić sa zadatkom

D. Čitanje sa zadatcima

Uz čitanje učenicima se mogu postaviti različiti zadatci:

  • Čitanje u zadanom raspoloženju (tužno, ljuto, uplašeno, pospano, veselo)
  • Zamisli da si ti glavni lik priče. Ispričaj kako bi se ponašao i što bi napravio.
  • Bajka u bajci: učenici pročitaju nekoliko bajki. Nakon toga zamisle da je lik iz jedne bajke prešao u drugu. Osmišljavaju i pričaju novu bajku.
  • Učenici čitaju priču u kojoj je tijek događaja napisan pogrešnim redoslijedom. Zabilježavaju olovkom pravilan redoslijed događaja. Čitaju priču pravilnim redoslijedom događaja.
  • Učenici čitaju šifrirani tekst te nastoje odgonetnuti skrivenu poruku. Da bi došli do rješenja potrebno je pronaći ključ za dešifriranje tj. uočiti neobičnu karakteristiku u tekstu.
  • Stvaramo stihove: Učiteljica odabire pjesmu u kojoj su neki stihovi izbrisani. Zadatak učenika je osmisliti vlastite stihove i napisati ih na za to predviđeno mjesto.

E. Čitalački toranj

Slika3Na početku nastavne godine učitelj može predstaviti učenicima aktivnost Čitalački toranj. Čitalački toranj se slaže od knjiga nacrtanih na šarenim papirima. Nakon pročitane knjige učenik zapisuje naslov knjige i ime autora na papir te lijepi papir na zid. Učenici prate rast tornja i motivirani su dati svoj doprinos njegovom rastu. Čitalački toranj služi i kao lista prijedloga knjiga koje učenici mogu pročitati.

Slika 3. Rast čitalačkog tornja na zidu učionice u OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

F. Uređenje čitalačkog kutka u učioniciSlika4

Posebno uređen čitalački kutak razreda može bit mjesto u kojem će učenici povremeno odmoriti i prolistati knjigu ili časopis. Razrednu knjižnicu popunjavaju sami učenici dječjim časopisima koje su pročitali i knjigama iz obiteljske biblioteke.

Slika 4. Čitalački kutak u učionici OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

G. Audio priča

Aktivnost izrade audio priče usmjerena je na pripovijedanje i moć koju posjeduje izgovorena riječ. Govorom sebe izražavamo, u govoru se možemo vidjeti kao u zrcalu. […] Ponekad nas samo jedna izgovorena rečenica, ili čak riječ, u pravom trenutku može usmjeriti, vratiti, biti nam putokaz. (Velički, 2014). Sa željom da se iskoriste dobrobiti pripovijedanja te usmjeravanjem učenika na stvaranje dodatne vrijednosti, osmišljena je aktivnost snimanja audio priča.

Poveznice na dvije audio priče nastale u projektu Superčitači:

Mosorska priča
Mačka i miš

H. Aktivnosti u knjižnici:

  • Sve je u naslovu: Prema naslovu knjige pretpostavi koja je tema i kratak opis sadržaja. Nakon što pročitaš knjigu ispričaj jesi li što točno pretpostavio.
  • Pronađi knjigu: Učenik zadaje drugom učeniku da pronađe neki naslov u knjižnici. U slučaju da učenik koji traži ne uspijeva pronaći zadani naslov, drugi ga učenik usmjerava govoreći vruće (što je bliže knjizi) ili hladno (što se više odaljava od mjesta na kojem se knjiga nalazi).
  • Uvježbavanje abecednog pravila: Korištenje abecednog pravila neophodno je za snalaženje među policama knjižnice. Uvježbavanje toga pravila moguće je provesti u fizičkom i online okruženju. Također je vrlo korisno za pretraživanje informacija u enciklopedijama, referentnoj zbirci te u mrežnim katalozima školskih i drugih knjižnica.
  • Rječnik manje poznatih riječi: Tijekom čitanja učenici zapisuju riječi koje su im manje poznate. U zajedničkoj raspravi utvrđuju značenja riječi te ih zapisuju. Na taj način stvaraju zajednički rječnik manje poznatih riječi.
  • Bijeg iz knjižnice – Escape room zadatak koji je moguće provesti u fizičkom ili virtualnom okruženju. Sastoji se od niza zadataka i zagonetki vezanih uz čitanje, knjigu i knjižnice koje potiču učenike da razmišljaju istraživački te aktivno rješavaju problemske zadatke oslanjajući se prvenstveno na vlastite vještine razumijevanja pročitanog. Suradnja i komunikacija su također dvije ključne vještine koje su učenicima neophodne za uspješan „bijeg iz knjižnice”.

I. Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja

Aktivnost čitanja naglas u učionici važan je čimbenik u razvoju čitalačkih vještina. Postoji značajna korelacija između čitanja naglas i razvoja unutarnje motivacije učenika za čitanjem. Taj motivacijski čimbenik naziva se „uključenost i uranjanje u čitanje”. (Pletikos Olof; Vlašić Dujić, 2016).

Osim poticanja učenika na čitanje i čitanje naglas, potrebno je sustavno pratiti i njihov razvoj i napredak. Dvije aktivnosti osmišljene u tu svrhu, a korištene u projektu Superčitači i Superčitači 2 su Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja. U Dnevniku čitanja naglas uA Summer Book Reportčenici prate što čitaju svakog dana u zadanom vremenskom periodu. Zapisuju što su pročitali i koliko dugo su čitali. Moguće je upisati samo onu literaturu koja nije zadana u okviru redovne domaće zadaće. Barometrom čitanja prati se mjesečni napredak učenika prema sastavnicama utvrđenima u rubrici za vrednovanje čitanja. Učenici pomoću grafikona prate vlastiti napredak kroz školsku godinu te prate i vlastiti napredak u odnosu na ostale učenike iz razreda.

Slika 5. Dnevnik čitanja naglas – listić za praćenje pročitanog

Slika6Slika 6. Barometar čitanja – grafički prikaz po sastavnicama rubrike

3. Zaključak

Jačanje čitalačkih vještina ključna je aktivnosti u razrednoj nastavi, a doprinosi razvoju čitalačke pismenosti, razvijanju motivacije, unapređenju tehnike čitanja, razumijevanja i pamćenja pročitanoga teksta. Sve aktivnosti za poticanje čitanja bi trebale biti provođene planski s jasnim ciljevima i ishodima te integrirane u predmetne, izvannastavne i projektne kurikulume. Sustavan pristup i praćenje provedbi aktivnosti za poticanje čitanja doprinijeti će pojedinačnom napretku učenika, ali i razrednog odjeljenja kao cjeline. Aktivnosti koje se navode u radu sastavni su dio projekta Superčitači. Ipak, sve aktivnosti za poticanje čitanja moguće je provesti i samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje te po vlastitom nahođenju ili procijeni učitelja i/ili stručnog suradnika knjižničara.

4. Literatura

  1. Bokan, A., & Poljak, Lj. (2019). Provođenje slobodnog vremena čitajući u knjižnici: Usporedba hrvatske i finske knjižnične prakse. Vjesnik bibliotekara, 61. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/VBH_2018_1_173_199.pdf
  2. Matešić, M. (2019). Razumijem što čitam. Fluminensia 31. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prikaz6_fluminensia_2019_2_Matesic.pdf
  3. Nikčević-Milković, A. (2016). Psihološka perspektiva motivacije za čitanje. Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu, 144-145. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/811999.lanak_o_motivaciji_za_itanje_za_Zrno.pdf
  4. Pletikos Olof, E., & Vlašić Dujić, J. (2016). Čitanje naglas i interpretativno čitanje u učionici. Croatian Journal of Edication, 18(3). file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/CJE_Vol_18_No_2_2016_1994_Elenmari_Pletikos_Olof%20(3).pdf
  5. Velički, V. (2014). Pričanje priča – stvaranje priča: Povratak izgubljenom govoru. Alfa.

Projekt: Hajduk u srcu – od ideje do realizacije

daniela_kuic

Daniela Kuić

Sažetak

Projekt Hajduk u srcu proveden je u 2.b razredu Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad iz Splita, pod vodstvom razredne učiteljice Daniele Kuić u školskoj godini 2018./2019. Cilj projekta bio je učenike upoznati s najvećim nogometnim klubom i simbolom grada Splita – Hajdukom, ali i učiti o povijesti grada, baštini i običajima. Projekt je osmišljen tako da bude u potpunosti integriran u nastavni proces. Sve aktivnosti su kurikularno razrađene, u korelaciji jedna s drugom te s gradivom gotovo svih nastavnih predmeta. Krajnji rezultat projekta je snimka navijačke autorske pjesme učenika, popraćene video spotom.

Ključne riječi: projektna nastava, HNK Hajduk, kurikulum, integracija u nastavi, korelacija nastavnih predmeta

Kako je došlo do ideje o projektu

Hrvatski nogometni klub Hajduk, najveće je sportsko društvo u Splitu. Osnovan je 13. veljače 1911. u Pragu, od strane četvorice Splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića. Do danas se profilirao kao jedan od najvećih i najuspješnijih hrvatskih nogometnih klubova.

Hajduk je za svoje navijače mnogo više od kluba, pa ako biste pitali po čemu je Split prepoznatljiv, to bi uz more zasigurno bio i Hajduk. Teško je objasniti kako jedan sport i klub mogu izazivati toliko emocija. Zato priča o Hajduku ne može biti potpuna bez da se prođe kroz vrata kluba i Poljuda, bez da osjeti žar navijanja na utakmici i da se zapjevaju hajdučke pjesme. Tek tada se može osjetiti prava emocija, vođena srcem, samo zato što je naš. Odlučila sam zato pokrenuti razredni projekt Hajduk u srcu i sa svojim drugašima se upustiti u avanturu upoznavanja Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk.

Jedan od motiva za pokretanje projekta bio je i povezivanje baštine i njezina implementacija u nastavi. Učenje o Hajduku je upoznavanje s poviješću Splita, početcima splitskog sporta, s tradicijom pjevanja navijačkih pjesama, isticanjem simbola grada i kluba što bi kod učenika trebalo pobuditi osjećaj pripadnosti, zajedništva i ljubavi prema rodnom kraju i klubu našeg grada. Motiv je također bio i popularizacija sporta, što je u doba digitalizacije značajno i potrebno za razvoj djeteta u fizičkom i mentalnom smislu.

Realizacija projekta biti će prikazana u nekoliko koraka, kako bi načini provođenja bili jasno vidljivi.

1. Kurikularno planiranje projekta

Početna faza projekta je kurikularno planiranje. Zamišljeno je da se projekt provoditi kroz nastavne predmete Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura i Likovna kultura, a sve u njihovoj međusobnoj korelaciji. Aktivnosti su planirane unutar redovne nastave, u školi, ali i kroz izvanučioničke oblike nastave: terensku nastavu i posjet.

Nastava izvan učionice potiče radost otkrivanja i istraživanja. Učenici u prirodnom okruženju spoznavaju ono što su učili, susreću se s ljudima koji im prenose vlastita iskustva što ostavlja trag na učenike, potiče intelektualna čuvstva i stvara bolje odnose među učenicima. U tom smislu iznimni značaj ima obilazak prostorija nogometnog kluba Hajduk, te odlazak na nogometnu utakmicu na stadion Poljud.

U programiranju i planiranju razmatrano je predznanje učenika, njihovi interesi i sposobnosti, tempo rada te sadržaji propisani Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole. Projekt je priložen u Kurikulum škole (vidi tablica 1.). Navedeni su nositelji aktivnosti, razredni odjel, planiran broj učenika i sati, namjena, cilj, ishodi, načini realizacije, vremenski okvir, troškovnik i način vrednovanja rezultata.

Tablica 1.

tablica

2. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Među temama planiranim Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole bilo je planirano obraditi teme: pripovijedanje prema poticaju, stvaralačko pisanje- sastavak, slušanje sugovornika i govorenje, televizija i knjižnica.

Jezično izražavanje- pripovijedanje prema poticaju: Nakon povratka s posjeta klubu HNK Hajduk, gdje su učenici uz stručno vodstvo naučili o povijesti kluba, razgledavali prostorije (sobe s peharima, konferencijsku dvoranu) i stadion Poljud, razgovarali smo o onome što smo saznali. Učenici su pripovijedali o posjetu klubu, pazeći na poštivanje jezičnih zakonitosti. U pripovijedanju su trebali paziti na redoslijed pripovijedanja. U uvodnom dijelu, zadatak učenika je bio predstaviti zašto smo i gdje išli, zatim ispričati kuda su provedeni, što su naučili i s kakvim su se dojmovima vratili u učionicu.

Jezično izražavanje- stvaralačko pisanje, sastavak: Učenici su pisali sastavak na temu Hajduk u srcu. Priprema za pisanje sastavka je stvaranje plana sastavka. U sastavku su pazili da se razlikuje uvodni dio, razrada i zaključak. Poseban naglasak sastavka bio je na osjećajima koje Hajduk izaziva u njima i što on znači za grad Split.

Jezično izražavanje- slušanje sugovornika i govorenje: U školi smo ugostili istaknutog nogometnog reprezentativca i nekadašnjeg igrača Hajduka, M. Rapaića. Cilj je bio učenicima dočarati put koji sportaš prođe od početnika do profesionalca, važnost redovite tjelovježbe, sportskih treninga, prilagođene prehrane i kvalitetnog odmora te ustrajnost i požrtvovnost kao važne osobine potrebne za postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Za susret s gosp. Rapaićem učenici su pripremili pitanja za intervju. Učenici-voditelji su u improviziranom studiju proveli intervju, nakon čega su se i ostali učenici pridružili pitanjima. Bila je ovo prilika da vježbamo govorenje, ali i slušanje sugovornika.

Medijska kultura- televizija i knjižnica: Učenici su s knjižničarkom proveli dva nastavna sata u knjižnici. Uz ponavljanje pravila ponašanja u knjižnici, te pravila traženja i posuđivanja knjiga učenici su potražili knjige o Splitu i o klubu Hajduk. Listali su ih, čitali i izmjenjivali dojmove. U knjižnici smo na televiziji gledali sažetke utakmica u kojima je nastupao Hajduk u tekućoj sezoni. Odjeveni u dresove i s navijačkim rekvizitima učenici su srčano navijali, pljeskali i pjevali za svaki gol Hajduka i bodrili igrače nakon svake propuštene prilike i primljenog gola. Sve aktivnosti učenika snimane su kamerom kako b se pojedini kadrovi mogli iskoristiti za snimanje video spota navijačke pjesme 2. B razreda.

3. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura

Nastavne teme iz cjeline “Igre”: vođenje lopte unutarnjom stranom stopala, dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala, udarac na vrata unutarnjom stranom stopala

Nastavne teme iz cjeline “Igre” obrađene su na satovima koje su održali roditelj-volonter, nogometaš M. Rapaić i prof. Tjelesne i zdravstvene kulture Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad dipl. kineziolog I. Punoš. Za učenike su pripremili nogometni trening prilagođen uzrastu i predznanju učenika. Svaki od trening je završio utakmicom. Učenici su usvajali znanja o nogometnoj terminologiji i pravilima nogometa.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture” obrađivale su se u korelaciji s temama iz Glazbene kulture, a zadatak je bio uvježbavanje plesne koreografije za autorsku pjesmu razreda: Hajduk-Split.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture”: ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova, osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa.

4. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Glazbena kultura

Poštujući načelo zavičajnosti izabrane su pjesme koje odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Slušali su i gledali tradicionalni splitski ples, te pjesme posvećene gradu i Hajduku. Poneseni doživljajima s terenske nastave u klubu Hajduk, te notama splitskih pjesama pisali su stihove za navijačku pjesmu svog razreda.

Glazbena područja: pjevanje, sviranje i elementi glazbene kreativnosti (improvizacija melodije i pokreta): Najljepše misli i stihove zapisivali su na ploču i na kraju ih oblikovali u autorsku pjesmu. Glazba je došla spontano, a glazbenu pratnju na gitari odsvirao je gosp. Ivan Madunić. Uvježbavanje pjevanja i snimanje pjesme tražilo je dosta truda, usklađenosti i vježbe. Ipak je u razredu 21 učenik koji treba pjevati skladno i točno, ali uspjeli smo i konačnim rezultatom bili smo jako zadovoljni.

5. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Likovna kultura

Obuhvaćena su nastavna područja: oblikovanje na plohi- crtanje i oblikovanje na plohi-slikanje: Likovne aktivnosti provođene su kroz nekoliko nastavnih sati. Poticaj učenicima bio je sastavak koji su učenici prethodno pisali na satu Hrvatskog jezika- Hajduk u srcu, znanja i utisci s terenske nastave i pjesme o Splitu i Hajduku. Tema rada je bila Ne može se to razdvojit – Hajduk i Split, ujedno i stih razredne navijačke pjesme. Radovi svih učenika poslani su u Rim, udruzi hrvatskih iseljenika u Rimu – Mosaico Italo Croato Roma, kako bi bili dio izložbe u sklopu 6. Turnira prijateljstva, koji se organizira u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Rimu.

6. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Priroda i društvo

Obuhvaćene su teme Upoznajemo svoje mjesto i Moj zavičaj: S učenicima su provedene aktivnosti na terenskoj nastavi i posjetu klubu Hajduk i stadionu Poljud. U prostorijama HNK Hajduk učenici su uz stručno vodstvo provedeni prostorijama kluba. Obilazili su prostorije s peharima, slušali o najvećim uspjesima Hajduka, prvim igračima, promatrali izgled dresova nekada i sad. U konferencijskoj sali imali su priliku sjediti za pultom za kojim igrači daju intervjue te sjediti u dijelu za novinare. Poseban doživljaj bio je odlazak na nogometnu utakmicu na stadionu Poljud. Uprava kluba omogućila je da se razredna navijačka pjesma pusti na stadionu i da je predstavimo svim navijačima. Bio je to poseban doživljaj.

Učenici su kroz školsku godinu prikupljali navijačke rekvizite pa su na utakmicu došli opremljeni kao pravi navijači. Bili su smješteni na južnom dijelu stadiona koji je predviđen za djecu. Doživljaji s utakmice nešto su što će učenici pamtiti, bilo da su već odlazili na utakmice ili da im je prvi put. Kadrovi snimljeni na utakmici iskorišteni su za video spot razredne navijačke pjesme.

Zaključak

Sport je od pamtivijeka povezivao ljude. Uspjesi sportaša i sportskih klubova pobuđivali su posebne emocije, osjećaj jedinstva i iskrene sreće. Potaknuti djecu da kroz priču o Hajduku svoj grad doživljavaju s puno ponosa i ljubavi i da ih uspjesi njihovih sugrađana vesele i čine sretnima nije lak zadatak. Istraživati i učiti o Hajduku značilo je učiti o povijesti i sadašnjosti našeg grada, o običajima i jeziku.

Ovaj projekt je proveden u korelaciji s gotovo svim nastavnim predmetima. Iako su u tekstu prikazane aktivnosti za svaki nastavni predmet odvojeno, u praksi su se aktivnosti prožimale i nastavljale jedna na drugu. U realizaciju su se uključili nekadašnji hrvatski nogometni reprezentativac i Hajdukovac, profesor kineziologije, glazbenik, roditelji, ravnatelj škole i udruga hrvatskih iseljenika u Rimu. U suradnji s navedenima, učenici su mogli steći širu sliku o tome kakav je utjecaj sporta, što Hajduk znači za naš grad i s kakvim se emocijama suočavaju oni izvan domovine kojima pričamo, pjevamo i crtamo o domovini i svom gradu.

Pišući sastavak i pjesme o Hajduku učenici su vježbali pisano stvaralaštvo, a crtanjem i slikanjem simbola grada i Hajduka svoj likovni izraz. Stjecali su znanja o pravilima ponašanja na nogometnoj utakmici (način odijevanja, pravila o unošenju osobnih stvari na stadion, ponašanje za vrijeme gledanja utakmice). Kroz razgovor s profesionalnim nogometašem i profesorom kineziologije, te kroz sportske treninge učenici su učili da za sportski uspjeh treba mnogo upornosti, rada i odricanja. Također su učili o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima te značaju zdrave prehrane u svrhu očuvanja zdravlja.

Školsku godinu 2018./2019. obilježio je razredni projekt Hajduk u srcu, a razredna pjesma i video spot “Hajduk – Split” i nogometna utakmica Hajduk- Inter Zaprešić ono je što će učenici uvijek pamtiti. Zaključit ću rad stihovima razredne pjesme:

Više od sto godina je bilo, još će bit,
ne može se to razdvojit, Hajduk i Split.
Hajduk, Split!

Literatura

  1. Garber, Mario. Hajduk u sto i jednoj priči. Stobreč: Croma Co., 2011.
  2. Gizdić, Jurica. 100 godina Hajduka. Split: Hrvatski nogometni klub Hajduk, 2011.
  3. HNK Hajduk Split (2019-04-15).
  4. Kurikulum : teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.
  5. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2006.