Hrvatska može bolje

Broj 81, svibanj 2016.
ISSN 1848-2171

Ovaj broj Pogleda niti ne može početi drugačije, pišem ga u kaotičnim danima kad se ne zna što će biti s Cjelovitom kurikularnom reformom, jesmo li uzalud potrošili godinu i pol, jesmo li spremni i voljni unijeti planirane promjene u svakodnevno učenje i poučavanje ili ćemo i ovaj put sve potiho pospremiti u ladicu za neku daleku, bolju budućnost.

Umjesto uvoda vam prenosim sažetak novosti koje donosi kurikulum Informatike (ili donosit će u neka bolja vremena) pa vi recite želimo li nešto loše.

Novi kurikulum predmeta Informatika omogućuje učenicima pripremanje za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja. Domenama: Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo stavlja se naglasak na ishode kojima se želi potaknuti učenike na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost. Na taj način učenici postaju aktivni korisnici, tvorci novih sadržaja i programskih rješenja umjesto  pukih  korisnika tehnologije.

Odgojno-obrazovni ishodi formulirani su tako da učiteljima pružaju slobodu odabira učinkovitih i primjerenih sadržaja, programa i metoda rada koje odgovaraju mogućnostima učenika i škole uz istovremeno preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje zadanih ishoda. Oni nisu napisani u obliku popisa sadržaja koje učitelj treba obraditi već kao informatičke kompetencije učenika koje se razvijaju  kroz različite obrazovne situacije.

Uz standardne načine vrednovanja naučenog, predlažu se i suvremene metode i tehnike vrednovanja učenika uporabom raznovrsnih online programa, stvaranjem e-portfolija i predstavljanjem radova. Informatikom se učenici usmjeravaju prema odgovornoj i primjerenoj uporabi tehnologije, stvaranju digitalnih rješenja te snalaženju u e-društvu.

Želite li pročitati kurikulum Informatike ili nekog drugog predmeta, potražite ih na stranicama Cjelovite kurikularne reforme.

Naravno i u ovom broju Pogleda imamo predivnih primjera iz škola koji jasno i glasno pokazuju s kolikim entuzijazmom rade učitelji, koliko su kreativni i inovativni, a sve to radeći “poskrivećki” jer sve te metode, pristupi, oblici rada i sadržaji ne postoje u službenim planovima i programima. Ali eto, mi smo kreativni i u njihovom zaobilaženju. Inače tko bi, primjerice slušao nastavu po planu i programu Informatike iz 1994., bavio se MS-DOS-om ili pokušao ubaciti disketu u računalo.

Pogled_iconUčionica ne mora biti pravokutna, a ne mora imati ni zidove. Mojca Kruh nam donosi iskustva učenja i poučavanja u učionici na otvorenom, prijedloge za aktivnosti, ali i dobrobiti koje učenje na otvorenom donosi. Više…

Pogled_iconZnate li koju je gimnaziju Pavao Pavličić opisao kao “Svjetiljka koja je postavljena visoko s nekom osobitom namjerom.”? 1891. godine bila je mala realka, poput feniksa 2000. godine uzdigla se iz pepela, a danas je e-škola prepoznatljiva po svojoj tradiciji i usmjerenosti ka budućnosti. Sanja Pavlović Šijanović predstavlja nam Vukovarsku gimnaziju. Više…

Pogled_iconDanijela Koren nam priča kako su učenici OŠ Novi Marof razveselili vršnjake u Hong Kongu, sudjelujući u međunarodnom projektu “International School Library Month – Bookmark project – The School Library Rocks”, razmjeni ručno načinjenih straničnika. Više…

Pogled_iconNašim učiteljima nije problem virtualno skakati s kontinenta na kontinent pa nas Davorka Nekić vodi u Kanadu, ili bolje rečeno na Tjedan Kanade koji je u ožujku održan u PŠ Nikole Tesle u Moravicama. Više…

Pogled_iconI u ovom broju imamo članke kolegica iz Slovenije. Istražujući kako se učilo i iz čega učilo u prošlosti učenici su posjetili Školski muzej, razgovarali s bakama i djedovima te istražili povijest škole. Piše Diana Dobovšek. Više…

Pogled_iconNije samo Pogled virtualan, takva može biti i Matematika Smiješak. Kako izgleda Matematika između realnog i virtualnog te što stvarno (a ne virtualno) smišljaju profesori zagrebačke XV. i XII. gimnazije, Gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca i Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca pojašnjava nam Dubravka Toldi. Više…

Pogled_iconUčenicima i učiteljima I. osnovne škole Bjelovar nikad nije dosadno, pogotovo kad u sklopu Erasmus + projekta „English Learning Friends“ ugoste partnere iz šest europskih zemalja. Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić ispričat će vam sve o njihovom projektu i aktivnostima koje su proveli s partnerima. Više…

Pogled_iconKroz već tradicionalan projekt „Reci ne, e-nasilju!“ u OŠ Supetar se educiraju generacije učenika kako učiniti internet boljim mjestom za sve. Učenici su i ove su godine sudjelovali u raznim radionicama te tako dali svoj doprinos, za bolji Internet sutra. Piše Sandra Dasenčić Eterović. Više…

Pogled_iconSnježana Kovačević, Andreja Jertec pišu nam kako europski projekti i aktivnosti oplemenjuju nastavu i učitelje u OŠ Zlatar Bistrica, koja kao međunarodna eko škola već godinama sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i ekološkim projektima. Više…

Želim vam uspješno završavanje još jedne školske godine, lipanj sa što manje stresa (iako je to vjerojatno nemoguće) i da svi zajedno uskoro saznamo kuda ide kurikularna reforma.

Samo hrabro i otvoreno, zar ne Smiješak

Lidija Kralj

PS. Sažetak Informatike je u uvodu, jer sam u njegovom pisanju i ja sudjelovala.

PPS. Ja znam gdje sam 1. 6. 2016.

Što možemo naučiti iz engleskog iskustva u reformi

informatičkog kurikuluma

lidija_kralj

Lidija Kralj

skup1Stotinjak sudionika, govornika, učitelja i novinara okupilo se 3. ožujka na konferenciji CodeAcross & OpenDataDay Zagreb 2016 kako bi čuli novosti o Cjelovitoj kurikularnoj reformi te razvoju programa otvorenih podataka. O kurikulumu Informatike govorili su Mia Biberović, Vedrana Miholić, Bela Ikotić, Eben Groenewald i Lidija Kralj.
Konferencija je održana u Algebri uz podršku Britanskog veleposlanstva, a više informacija o konferenciji dostupno je na ovim stranicama.

Eben1Pozvani govornik na konferenciji bio je Eben Groenewald, UK lead for Coding Education Policy (voditelj obrazovne politike za informatiku u britanskom ministarstvu obrazovanja). Iskoristili smo tu priliku za razgovor s gospodinom Groenewaldom o njihovim iskustvima u reformiranju informatičkog kurikuluma.

Kakav je položaj Informatike u britanskim školama te koliko je star vaš kuirkulum za Informatiku?

Tijekom 2011. i 2012. primijećeni su problemi sa kurikulumom IKT te se Eben2on njima pisalo u nekoliko nacionalnih izvješća: Next Gen report, Ofsted report i ICT and Royal Society Report. U njima je istaknuto da poučavanje IKT pokazuje slabosti u  poučavanju ključnih tema kao što je programiranje te da računalna znanost treba biti osnovna i rigorozna akademska disciplina u nacionalnom kurikulumu.

Zbog toga je 2011. pokrenut pregled nacionalnog kurikuluma, objavljen je stručni  te u lipnju 2012. predložen nacionalni kurikulum Informatike (Računalstva) za osnovnu školu. Vlada je odlučila u potpunosti prekinuti poučavanje IKT programa te pozvala stručnjake i učitelje na izradu novog plan i program za Informatiku.

Novi k1urikulum za srednju školu objavljen je u veljači 2013. zajedno s nacrtom programa za sve predmete u nacionalnom, kurikulumu. Završna verzija programa objavljena je u rujnu 2013. za sve nastavne predmete i sve cikluse, osim Engleskog jezika, Matematike i Prirodoslovlja za 4. ciklus. U rujnu 2014. škole su počele poučavati po novom nacionalnom kurikulumu (uključivši i novi kurikulum Informatike).

Novi kurikulum Informatike razvijen je u suradnji s British Computer Society (BCS), Royal Academy of Engineering, stručnjacima iz industrije, udruga, visokog obrazovanja i škola. Informatika je obavezan predmet u nacionalnom kurikulumu u sva četiri ciklusa (zajedno s predmetima: Engleski jezik, Matematika, Prirodoslovlje i Tjelesna i zdravstvena kultura). Napomena: Više o ciklusima u britanskom sustavu obrazovanja i njihovim kurikulumima.

Koja su glavna područja u tom kurikulumu?

Kurikulum Informatike sastoji se od sljedećih područja:

  • Računalna znanost (Computer Science) – znanstvena i inženjerska disciplina koja uključuje algoritme, strukture podataka i programiranje
  • Digitalna pismenost (Digital literacy) – opća sposobnost vješte, učinkovite i sigurne uporabe računala
  • Informacijska tehnologija (Information Technology) – primjen2e digitalnih tehnologija kako bi se zadovoljile različite potrebe korisnika

U osnovnoj školi (starost 5 – 11 godina) učenici uče: što su algoritmi, kako osmisliti i napisati programe kako bi ostvarili određene ciljeve, uporaba slijeda naredbi, odluka i ponavljanja, kako primijeniti logičko zaključivanje pri otkrivanju i ispravljanju pogrešaka.

U srednjoj školi (starost 12 – 16 godina) učenici uče: uporabu najmanje dva programska jezika kako bi riješili različite računalne probleme, osmisliti, uporabiti te vrednovati računalne apstrakcije problema iz stvarnog života i fizikalnih sustava, kako se naredbe pohranjuju i izvršavaju u računalnom sustavu. Pogledajte i cijeli kurikulum Informatike.

Kako ste organizirali učinkovito uvođenje novog kurikuluma?

Ministarstvo obrazovanja (Department for Education) je potrošilo više od  £4.5 milijuna tijekom protekle tri godine kako bi podržalo uvođenje novog informatičkog kurikuluma. To obuhvaća:

  • £3 milijuna za uspostavljanje Mreže učiteljske izvrsnosti u informatici (Network of Teaching Excellence in Computer Science), izgradnju nacionalne mreže 300 ‘Master učitelja’ i 10 regionalnih, sveučilišnih centara koji školama pružaju mogućnosti usavršavanja učitelja;
  • £1milijun za Computing at School (CAS) kako bi osposobili učitelje osnovnih škola kojima nedostaje znanje iz područja računalstva potrebno za poučavanje novog kurikulum. Oni su napravili online sadržaje (Barefoot Computing) koji pomažu osnovnoškolskim učiteljima u podizanju razina njihovih kompetencija za poučavanje Informatike
  • £500,000 za financiranje projekata koji omogućavaju inovativne pristupe i promiču izvrsnost u poučavanju informatike te privlače dodatna ulaganja i uključivanje poslovnog sektora. Uspješni projekti financirani su sa £15 000 -150 000, a uključuju BCS s Microsoftovom podrškom te Code Club kojeg podržava Google.

3.png

 

Tko je pomogao školama i povećao kompetencije učitelja? Što je Mreža izvrsnosti?

 Computing at School i Network of Excellence (CAS) je zajednica škola i stručnjaka koja je usmjerena prema školskom kurikulumu te pruža podršku učiteljima u realizaciji kurikuluma u učenju i poučavanju kroz lokalne zajednice prakse. CAS ima više od 14 000 članova, od kojih je 75 % učitelja, ali također uključuje i IT profesionalce iz globalnih kompanija i vodećih sveučilišta. CAS primarno radi sa školama i učiteljima, rjeđe direktno s učenicima.

Od uspostavljanja Mreže izvrsnosti (Network of Excellence) u jesen 2012. održano je više od 56 000 stručnih usavršavanja koja su organizirali CAS Master učitelji, CAS sveučilišni partneri, CAS središta i CAS konferencije. Kontinuirani profesionalni razvoj omogućen je kroz formalne treninge, mentoriranje, treniranje, kolegijalno praćenje nastave te kolegijalno partnerstvo u razvoju obrazovnih sadržaja i postupaka procjenjivanja.

Model Mreže izvrsnosti je usmjeren prema pružanju podrške učiteljima na lokalnoj razini kroz Computing at School susrete, radionice u regionalnim sveučilišnim centrima te 1 na 1 podršku od strane Master učitelja. Ključni cilj je da trening i podrška budu jednostavno dostupni učiteljima.

CAS-ov model  uključuje besplatne aktivnosti i sadržaje od strane učitelja i IT profesionalaca te lokalne edukacije koje organiziraju pojedinci ili škole uz male troškove i zaradu. Uloga središnje financirane organizacije nije u direktnom pružanju edukacije nego kroz pružanje podrške i opreme volonterima koji provode edukaciju.

Barefoot Computing program

U prosincu 2013 je Ministarstvo obrazovanja dalo dodatnih £1 milijuna  Computing At School (CAS) za Barefoot Computing program (bosonogo računalstvo). CAS je pripremio sadržaje koji pomažu osnovnoškolskim učiteljima, s malim ili nepostojećim iskustvom u poučavanju informatike, u realizaciji novog kurikuluma. Kao dopuna tim sadržajima organizirane su radionice u školama uz podršku regionalnih partnera (sveučilišta, kompanije kao BT i GE, organizacije kao Code Club). Na tim radionicama učiteljima je pokazano kako se mogu koristiti online sadržajima te kako će organizirati grupe podrške za poučavanje informatike.

4

 

Poboljšanje vođeno od strane škola

Vlada vjeruje da su škole najbolja mjesta za odlučivanje o profesionalnom razvoju učitelja jer su u najboljem položaju da procijene svoje potrebe te osiguraju da učitelji imaju primjerene vještine i predmetno znanje kako bi uspješno poučavali po novom kurikulumu te zadovoljili potrebe svojih učenika.

5

Pročitali ste skraćenu verziju novog, hrvatskog kurikuluma Informatike. Kako vam se čini?

Čak i u skraćenoj verziji jasno je vidljiva ozbiljnost Lidijapristupa u tom kurikulumu i mogućnosti koje on nudi  mladim ljudima kako bi stekli vještine i znanja koja su im potrebna za uspješno natjecanje na tržištu rada. Želim vam uspješnu primjenu novog kurikuluma.