Razvoj tehnike čitanja uz formativno praćenje

anja_kancler

Anja Kancler

Sažetak

Čitanje je vrlo važna vještina koju koristimo tijekom cijelog života, od rane mladosti do kasne starosti. Utječe na razvoj učenika, njegov intelekt, emocionalni, jezični razvoj i izobrazbu. Čitanjem se širi rječnik i jača percepcija.

U prvom i drugo razredu u razvoj tehnike čitanja uključila sam različite elemente formativnog praćenja. Glavna smjernica bila je kako poboljšati čitanje, motivirati učenike i integrirati ih u proces učenja. Učenici su sami vrednovali svoje čitanje, pratili svoj napredak i napredak vršnjaka, dobivali povratne informacije i razmišljali, kako mogu poboljšati svoje čitanje.

Ključne riječi: čitanje, formativno praćenje, vrednovanje, povratna informacija

1. Uvod

Formativno praćenje je učinkovito sredstvo, koje utječe na bolju kvalitetu učenja i poučavanja. U takvom obliku nastave, učenici sudjeluju u oblikovanju svrhe učenja i kriterija uspješnosti. Budući da oboje razumiju, više su motivirani, aktivniji i usredotočeniji na učenje. Sve to zajedno vodi do preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje i povećava želju po učenju.

2. Svrha učenja i kriteriji uspješnosti kod čitanja

U uvodnim satima razgovarali smo s učenicima o svrsi i cilju čitanja.

Ciljevi učenja:

  • razviti tehniku ​​čitanja,
  • glasno čitati riječi, jednostavne rečenice i kratke, jednostavne tekstove, napisana velikim slovima (malim slovima),
  • razviti pozitivan stav prema čitanju,
  • vrednovati sposobnost čitanja prema kriterijima uspješnosti te planirati kako je poboljšati,
  • izraziti svoje osjećaje tijekom čitanja.

Nakon toga počeli smo oblikovati kriterije uspješnosti, zapisali smo ih na ploču, a kasnije i na plakat, te ih stavili na istaknuto mjesto u učionici. Njihov vodič za čitanje bio je: biti ću uspješan kada …. da sam postigao cilja, znat ću kada … Važno je da su kriteriji oblikovani na jeziku koji je razumljiv učenicima. Kriteriji uspješnosti osnova su za praćenje napretka, pružanje kvalitetnih povratnih informacija, samovrednovanja i postavljanja osobnih ciljeva za učenike.

Kriteriji uspješnosti u 1. razredu, koje smo oblikovali zajedno s učenicima:1.

  • još ne čitam dobro,
  • tiho slovkam i onda čitam,
  • čitam slogove i spajam slogove u riječ,
  • gotovo glatko (teže i duže riječi čine mi probleme),
  • glatko,
  • glatko čitam teže i duže tekstove.

Slika 1. Kriteriji uspješnosti u 1. razredu

Kriteriji uspješnosti koje smo oblikovali u drugom razredu.

2Bit ću uspješan kad čitam:

  • jasno,
  • dovoljno glasno,
  • bez prekidanja,
  • ispravno (L = U),
  • kod „ . “ čekam, glas dole, kod „ , “glas gore

Slika 2. Kriteriji uspješnosti u 2. razredu

Učenici su vrednovali postignuća i postignuća svojih vršnjaka uz 3dogovorene kriterije uspješnosti, pomogli su jedni drugima u prepoznavanju i ispravljanju slabosti. Na temelju toga, planirali su se sljedeći koraci nastave.

Izbor čitanja tekstova bio je vrlo različit tijekom godine. Tekstove su mogli birati sami, ili su ih izabrali skupa svi učenici. Mogli su odabrati i tekstove, koji su bili razvrstani po razinama u posebnim kutijama. Učenici su čitali svojim vršnjacima, i slušali svoje vršnjake kako čitanju.

Slika 3. Odabir teksta za čitanje u 1. razredu

4
Slika 4. Vršnjačko čitanje

3. Samovrednovanje, međuvršnjačko vrednovanje, povratna informacija

5Nastavili smo s elementima vrednovanja. Uz pomoć semafora na listu su učenici sami vrednovali svoje čitanje, a uz pomoč metode „dvije zvjezdice, jedna želja“ pružena je međuvršnjačka povratna informacija.

Slika 5. Samovrednovanje čitanja u 2.razredu6

U prvom razredu koristili smo mrave, koji kažu njihov put čitanja. Svaki učenik stavio je svog mrava na put, koji predstavlja individualni napredak u čitanju. Mravi su se pomaknuli u slučaju bilo kakvog napretka. Uz kriterije uspješnosti učenici su znali kakvo je njihovo čitanje sada, kako mogu napredovati i što za to trebaju učiniti.

Slika 6. Samovrednovanje čitanja uz kriterije uspješnosti u 1.razredu

Učenici su dobivali redovite povratne informacije koje su ih vodile dalje i poticale ih, da daju i povratne informacije jedni drugima. Sama sam nacrtno uzela povratne informacije učenika u obzir pri planiranju daljnjih lekcija.

Mnogo smo razgovarali o tome, kako se čitanje može poboljšati, što još mogu učiniti i kako 7će znati, da se čitanje poboljšalo. Njihove smo prijedloge dali na istaknuto mjesto u razredu.

Slika 7. Učenici imali su zanimljive prijedloge kako poboljšati čitanje: čitam starijim osobama, čitam svaki dan, odabir teksta …

Na listu za samoevaluiranje povremeno su učenici 2. 9razreda zapisivali, kakvo je njihovo čitanje, što mogu učiniti kako bi ga poboljšali i kako će to znati, jeli im je ugodno kad čitaju… (moje čitanje je…., ako želim poboljšati čitanje moram…, kako ču znati, da mi ide bolje…, trudit ču se…).

Slika 8, 9. Zapis samoevaluacije učenika u drugom razredu

U školi su čitali svaki tjedan. Vodili smo evidenciju u omotnicama, gdje je svaki učenik mogao pratiti rast čitanja tijekom cijele godine. Učenici su tako neovisno pratili napredak čitanja i bili jako motivirani za rad.

4. Zaključak

Za formativno praćenje tipično je, da nastavnik uvijek određuje razinu znanja i razumijevanja, i uključuje iskustva i znanje učenika pri planiranju aktivnosti i oblikovanja kriterija uspješnosti. Učenike s problemskim pitanjima potiče na razmišljanje. U takvom obliku rada učenik ima mnogo mogućnosti izraziti svoju individualnost. Može planirati i realizirati vlastiti put, koji je prilagođen njegovim načinima učenja. Ostvariva uz svoje sposobnosti i interese, a očuvana je njegova radoznalost i kreativnosti. Čitanje se je u razredu jako poboljšalo, a što je najvažnije, učenici su se radovali čitanju, čitali su s oduševljenjem i zadovoljstvom, redovito su posjećivali knjižnicu. Knjige su postale izazov, a čitanje ugodno iskustvo.

5. Literatura

  1. Holcar Brauner, A., Bizjak, C., Borstner, M., Cotič Pajntar, J., Eržen, V., Kerin, M., Komljanc, N., Kregar, S., Margan, U., Novak, L., Rutar Ilc, Z., Zajc, S., Zore, N. (2017). Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana.
  2. Novak,L., Viršič, V., Nedeljko, N., Dolgan, K., Dolinar, M., Kerin, M., Novak, M., Mršnik, S., Markun Puhan, N., Podbornik, K. (2018). Formativno spremljanje na razredi stopnji. Priročnik za učitelje. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana
  3. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport

Fotografije: Anja Kancler

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Vježbenice i listići za čitanje

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedU nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

Razvijanje vještine čitanja kod učenika u osnovnoj školi

mojca_pavlin

Mojca Pavlin

“Vještina čitanja znači razumijevanje pisanih tekstova, njihovo korištenje i razmišljanje o njima u svrhu postizanja vlastitih ciljeva, daljnjeg razvoja vlastitog znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.” (OECD)

U školskoj godini 2013./2014. naša škola se uključila u projekt “Vještina čitanja“ koji je implementiran od strane Zavoda za školstvo Republike Slovenije. U okviru projekta postavili smo si dva cilja:

  • podići motivaciju i zanimanje učenika za čitanje
  • poboljšanje tehnike čitanja i pisanja.

Kao članice tima, najprije smo prisustvovale seminaru „Razvijanje vještine čitanja kod učenika“ u organizaciji Zavoda za školstvo Republike Slovenije, gdje su nam učitelji i odgajatelji predstavili različite strategije čitanja i učenja koje su provodili s djecom u vrtićima i učenicima u školama.

Nakon viđenog, odnosno saslušanog te nakon što smo pročitale knjigu Sonje Pešjak pod naslovom “Strategije učenja čitanja”, suradnicima i suradnicama na pedagoškoj konferenciji predstavile smo projekt i naše postavljene ciljeve. U nastavku smo organizirali trodnevne radionice tijekom kojih smo izradili akcijske planove kojima smo nastojali kod učenika podići motivaciju i zanimanje za čitanje, a time i poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Plan provedbe na razini škole

Prioritet razvoja 1Poboljšati motivaciju i zanimanje za čitanje:

  • kutci za čitanje u matičnim učionicama od 1. do 5. razreda te u učionicama slovenskog jezika na razini nastavnog predmeta
  • mapa čitanja, tj. dnevnici čitanja
  • čitanje književnih i popularnih tekstova preko školskog radija
  • književno poslijepodne za učenike i roditelje
  • književne zagonetke za učenike od 1. do 9. razreda po trogodišnjim razdobljima

Razvojni prioritet 2 – Poboljšati tehniku čitanja i pisanja te čitanja s razumijevanjem:

  • glasno čitanje različitih tekstova iz udžbenika iz svih predmeta
  • pregled bilježnica i radnih bilježnica jednom mjesečno na razrednoj razini i dvaput tijekom školske godine na predmetnoj razini

Tijekom školske godine u kojoj smo provodili projekt razvijanja vještine čitanja kod učenika, pripremale smo i provodile uzajamne hospitacije za članove učiteljskog vijeća, čime smo pokušale predstaviti određene strategije čitanja koje nastavnici mogu provoditi tijekom nastave i kojima možemo nastavu učiniti zanimljivijom, a određene sadržaje učenicima predstaviti na drugačiji, zanimljiviji način te im tako predstaviti sadržaje na način koji će im biti zorniji, sistematičniji i pomoću kojeg će brže zapamtiti obrazovne sadržaje. Slijedom toga, na taj bi način učenici bili uspješniji u usvajanju obrazovnih sadržaja, a time bi im se poboljšalo samopouzdanje i uspjeh u učenju.

U 1. VIO su usvajali i vježbali tehniku čitanja, izvodili vježbe za razvijanje brzine i percepcije čitanja, tražili nove riječi, spajali ih u rečenice, a učenici od 4. razreda nadalje iskušali su se i u potrazi za ključnim riječima (Paukova strategija, VŽN), vježbali čitanje s razumijevanjem, izrađivali misaone obrasce, prerađivali tekstove, tražili suštinu (u društvu, NIT), pri čemu su se pomagali konkretnim uputama o tome kako se suočiti s nepoznatim ili manje poznatim tekstom (izvođenje značenja iz teksta).

Tako smo u 4. i 5. razredu nove obrazovne sadržaje usvajali korištenjem različitih strategija čitanja i učenja prije, tijekom ili nakon čitanja određenog teksta.  

1. Strategije prije čitanja

Prethodno znanje možemo aktivirati na sljedeće načine:

  • razgovorom
  • oluja mogova i izradom konceptualne mreže (misaonog uzorka)
  • upotrebom VLB strategije

Razgovorom o određenoj temi dolazimo do rezultata koji nam govore:

  • što učenici već znaju o toj građi,
  • ono što još ne znaju, a trebali bi znati ili gdje su rupe u njihovom predznanju
  • koje pojmove učenici pogrešno razumiju, čak i ako su se već susreli s njima?

Oluja mozgova je jednostavna tehnika u kojoj učenici nabrajaju sve što znaju o nekoj temi ili pojmu. Svoje misli i riječi učenici mogu učenici zapisivati na komadu papira ili ploči pojedinačno, u parovima, u skupini ili čak na frontalni način. Učinkovita strategija koja se temelji na oluji mozgova jest STRATEGIJA PREDČITALAČKOG PLANA. Pomoću ove strategije učitelj priprema učenike npr. na čitanje teksta, gledanje filma, promatranje određene pojave.

1.korak:

Učitelj potiče učenike na raspravu o ključnim pojmovima koji se pojavljuju u tekstu. Rasprava se odvija u tri dijela:

POČETNE ASOCIJACIJE – učenici iznose sve ono za što smatraju da je vezano uz sadržaj teksta (Na što sve pomislite kada čujete riječ …?

RAZMIŠLJANJE O POČETNIM ASOCIJACIJAMA – učenici razmišljaju i nadopunjuju osnovnu početnu asocijaciju te obrazlažu svoje asocijacije

PREOBLIKOVANJE ZNANJA – učenici objašnjavaju jesu li promijenili svoje polazno mišljenje i vide li sada ključne pojmove drugačije2.korak:

Učitelj analizira odgovore učenika kako bi približno procijenio predznanje određenih učenika i sukladno tome planirao daljnji rad.

Ako nastavnik koristi OLUJU MOZGOVA ili prvi korak STRATEGIJE PREDČITALAČKOG PLANA, onda će u nastavku imati smisla s učenicima uređivati sve pojmove u POJMOVNU MREŽU (u obliku MISAONOG UZORKA).

Pojmovna mreža je strategija pomoću koje prikazujemo pojmove vezane uz određenu temu i veze između njih.

Na linijama koje međusobno povezuju pojmove navedeni su glagoli koji ukazuju na vrstu/ način povezivanja dva pojma.

Pojmovne mreže koje nastaju tijekom utvrđivanja predznanja možemo nakon obrade materije dopuniti novim konceptima i informacijama i prikazati ih u drugim bojama, kako bi učenici dobili dokaz o tome kako se kod određene materije njihovo znanje povećalo i proširilo.

graf

Osim misaonog uzorka i pojmovne mreže, bitne podatke i informacije možemo uređivati i prikazivati i pomoću:

  • hijerarhijske pojmovne mreže
  • Vennovog dijagrama
  • matrice uspoređivanja
  • riblje kosti
  • vremenskog slijeda
  • slijeda događaja

Vennov dijagram

Radi se o dijagramu s dva kruga koji se djelomično preklapaju. Njime prikazujemo zajedničke značajke dva pojma, predmeta, dvije osobe ili događaja koje uspoređujemo, a zapisane su u dijelu koji se preklapa.

vennov dijagram

Matrica uspoređivanja

Iza složenog naziva krije se jednostavna tablica pomoću koje uspoređujemo dvije ili više jedinica prema različitim karakteristikama.

tablica

Riblja kost

Radi se o prikazu s najzabavnijim imenom. Taj naziv je dobio zbog oblika jer se radi o mreži koja se sastoji od “glavnog” pravca iz kojeg prema gore i prema dolje proizlaze linije (kao kod riblje kosti).

Vremenska traka

Prikaz vremena u obliku trake ili crte, često ga susrećemo u nastavnim predmetima povijesti i slovenskog jezika.

traka

imageRedoslijed događaja

Prikaz redoslijeda događaja (na primjer, u knjizi koju moraš pročitati kod kuće) pomoću praznih okvira u koje zatim unosiš ključne riječi ili rečenice redoslijedom kako slijede.

2. Strategije tijekom čitanja

Dopunjavanje podataka koji nedostaju

Kod ove strategije učenici moraju obratiti pozornost na tekst kako bi znali koju riječ moraju unijeti.

Određivanje redoslijeda događanja u tekstu

Kod ove strategije učitelj najprije učenicima čita izvorni tekst, zatim im daje zadatak da rečenice, koje su pomiješali međusobno, slože u pravilnom redoslijedu.

Teža inačica je da učenik dobije samo pomiješane rečenice/dijelove teksta koje potom treba samostalno urediti kako bi dobio koherentan tekst.

Još je teža inačica da učenik dobije dva ili tri kraća teksta čije su rečenice međusobno pomiješane. Zadatak učenika je, da ih uredi na način, da rečenice iz istog teksta označi ili prepiše zajedno (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 192 )

Primjer 1.

U naše doba pečemo kruh kod kuće samo u posebnim prigodama. U prašumi je vegetacija tako gusta da se čini neprohodnom. Vrlo rano ujutro krave su već spremne za mužnju. U ovoj velikoj šumi skriva se mnoštvo životinja. Muzu ih u štali, uglavnom strojno. Mi, pekari u velikim pekarnicama, svaki dan vam pečemo kruh i pecivo koji možete kupiti u trgovinama. Životinje koje žive u prašumi zaodjenute su u sve dugine boje. Nakon mužnje, krave odvode na livadu; tamo se hrane svježom i sočnom travom. Majmuni žive u krošnjama drveća.

Označavanje novih, još nepoznatih informacija

Učenici označavaju nepoznate informacije i traže njihovo objašnjenje. Kod ponovnog čitanja materije, one su izraženije, učenik se prisjeća objašnjenja, zbog čega te informacije može lakše zapamtiti.

Primjer 2.

Zemlja je velika kugla promjera približno 12 700 km. Najvjerojatnije je nastala iz oblaka prašine i plinova prije 4600 milijuna godina. Fosili svjedoče da suse oblici života pojavili prije 3500 milijuna godina. Prije nekih 2500 milijuna godina bili su maleni i jednostavni. Veći organizmi su se pojavili prije manje od jedne milijarde godina. Prije sto milijuna godina pojavili su se dinosauri.

Označavanje i zapisivanje bitnih informacija – strategija rubnih objašnjenja

Rubna objašnjenja su bilješke ili napomene napisane uz rub teksta, a služe za:

  • objašnjenje novih riječi i izraza
  • pitanja koja usmjeravaju pozornost učenika na određene dijelove i aspekte teksta
  • ponovni opis teksta
  • isticanje određenih točaka u tekstu

Pritom učitelj slijedi ove korake:

  • čita tekst, objašnjava nove, nepoznate riječi (naglasak je na jasnoći teksta)
  • piše rubna objašnjenja s vanjske strane teksta
  • učenicima dijeli tekst s rubnim objašnjenjima i usmjerava ih na čitanje

Svrha rubnih objašnjenja je olakšati učenicima čitanje i učenje. Isto možemo olakšati objašnjavanjem teških pojmova, teških rečeničnih struktura, postavljanjem dodatnih pitanja (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 196, 197)

tablica1

3. Strategije nakon čitanja

Koristeći strategije nakon čitanja obično pokušavamo odrediti razinu razumijevanja i količine zapamćenog pročitanog teksta. Ove strategije prvenstveno služe za uređivanje pročitanog gradiva (suštine i važnih detalja) u obliku, koji olakšava razumijevanje i pamćenje pročitanog. Strategije nakon čitanja pomažu čitatelju urediti pročitano gradivo na način, da isto bude u skladu s postavljenim ciljem (S. Pečjak, A. Gradišar, 2012., str. 200 ).

Neke od čestih zajedničkih strategija poslije čitanja koje navode Pečjak i Gradišar su:

  • odgovaranje na vlastita / pitanja učitelja; pitanja nakon čitanja posebno su namijenjena procjeni autorovih poruka u svrhu povezivanja sadržaja i pojedinačnih dijelova u jedinstvenu cjelinu te povezivanju novih informacija s predznanjem učenika
  • traženje i određivanje bitnih informacija i detalja (traženje glavne ideje, bitnih rečenica, izvođenje bitne poruke iz ključnih riječi, određivanje važnih detalja, grafički prikazi – pojmovne mreže/misaoni obrasci , dijagrami, vremenska traka, slijed događaja)
  • sažimanje sadržaja/bilješki (rubna objašnjenja, ključne riječi, sažeci, vlastite misli)
  • kritičko čitanje tekstova; kritički čitatelj je istraživački čitatelj koji pročitano prosuđuje iz više aspekata (je li autor odabrao bitne misli i koliko je bio učinkovit u predstavljanju informacija)
  • strategije čitanja grafičkih tekstova; grafički materijali koriste se zbog pojednostavljenja složenog gradiva i pretvaranja apstraktnog gradiva u konkretnije)
  • strategije za proširenje vokabulara; kod čitanja nekog gradiva, ponekad nailazimo na rječnik sa strane teksta, u kojem su zapisana značenja manje poznatih riječi. Ovi rječnici predstavljaju jednu od najčešće korištenih strategija za proširenje vokabulara.

Kompleksne strategije čitanja predstavljaju kombinaciju različitih strategija i obuhvaćaju cijeli proces učenja tijekom jednog školskog sata.

Učenike vode prema procesu učenja čitanja, tj. od aktivnosti prije čitanja, preko aktivnosti tijekom čitanja i potom onih nakon čitanja, kako bi razumjeli i zapamtili nastavno gradivo.

One uključuju:

  • strategiju VŽN
  • metodu PV3P
  • Paukovu strategiju
  • recipročnu metodu poučavanja

1. Strategija VŽN

tablica2

Prije čitanja:

Strategija uključuje četiri stupnja predčitanja, u kojima se popunjavaju prva dva stupca tablice V i Ž:

1. Oluja mozgova (Što već znamo? ); nastavnik zapisuje ključne riječi/rečenice u tablicu na školskoj ploči, učenici na komad papira ili u bilježnicu. Pitanja mogu nastajati već u drugom stupcu, npr. „Koje vrste padalina su opasne?“

2. Kategorizacija („Zašto su ove riječi napisane zajedno? Što im je zajedničko?“); ovaj rad može se povezati s oblikovanjem pojmovne mreže. Povezuju se podaci koji pripadaju zajedno.

3. Predviđanje („Što mislite, što će autor teksta posebno naglasiti?“ ); Tako se povećava zanimanje učenika.

4. Postavljanje pitanja („Što mislite da ćemo saznati iz teksta? Što još želite saznati?“ ); Pitanja upisujemo u drugi stupac tablice.

Tijekom čitanja – 5. čitanje; kraće tekstove čitamo u cijelosti, a duže dijelimo na smislene cjeline. Nakon svake jedinice razgovaramo kako bismo razjasnili nejasnoće i nove pojmove.

Nakon čitanja – 6. Pisanje odgovora, sažetaka („Što smo naučili?“ ); treći stupac može se nadopuniti pitanjem „Što još trebamo naučiti?“

tablica3

Strategija VŽN s usmjerenim pitanjima

Ova metoda ima smisla ako učenici o određenoj temi već znaju mnogo, ali ih nastavnik želi usmjeriti na najvažnije aspekte sadržaja. Također pomaže učenicima s poremećajem pažnje i poteškoćama u učenju.

Za usmjerena pitanja biramo opća pitanja, koja su uobičajena na početku ili na kraju teksta. Stoga u tablicu možemo upisati kratka pitanja: Tko ?, Što ?, Gdje ?, Kada ?, Zašto?, Kako ?. Ova pitanja osiguravaju, da se tijekom strategije ne izgubi neki važan detalj.

Rad se izvodi frontalno sa svim razredima ili u skupinama, a tablica se može pisati na ploči, plakatima ili radnim listovima.

2. Metoda PV3P

Ovo je jedna od najučinkovitijih strategija učenja za obradu teksta.

Ima 5 razina:

Preletjeti tekst (učenik pročita naslov i razmišlja o čemu će tekst govoriti; pregledava početak i kraj teksta kako bi vidio koliko široko je autor razradio ideje i misli; pozornost usmjerava na podnaslove, čime dobiva uvid u tekst i ključne riječi; pregledava slike, grafikone, slikovni materijal i čita natpise ispod njih; preleti sažetak, ako postoji).

– Pitati se (nakon što prelete tekst, učenici sastavljaju popis pitanja na koja bi željeli dobiti odgovor – pritom si pomažu naslovom, podnaslovima, prvom i posljednjom rečenicom, ilustracijama, .., a zatim slože rečenicu, o čemu će tekst vjerojatno govoriti – odrede si cilj čitanja, što bi željeli naučiti iz teksta). Svoja očekivanja zapisuju na komad papira.

Ovu fazu svaki učenik izvodi pojedinačno. Njihove misli, pojmove i riječi učitelj zatim zapisuje na ploču, udružuje ih u šire pojmovne kategorije , odnosno sklopove. Uz to eventualno objašnjavaju nove riječi. Nastaje pojmovna mreža kojoj se vraćaju po završetku 5. razine.

Pročitati (učenici pažljivo čitaju tekst; učitelj ih upozorava da pažljivo pročitaju uvodnu rečenicu, da nakon čitanja 1. odlomka sastave svoj popis pitanja, da prelete manje važne dijelove teksta (manja slova, bilješke ispod redaka, objašnjenja slikovnog i grafičkog materijala, ..) te da odmah bilježe nove, nepoznate riječi.

Ponovno pregledati – nakon čitanja učenici najprije pokušavaju objasniti značenje novih, nepoznatih riječi, zatim ponovo čitaju tekst, pri čemu duže dijelove teksta dijele na manje jedinice, a tim dijelovima prilagođava suštinske točke kako bi ih zapamtio. Svrha ove razine je odabrati informacije koje učenik želi prenijeti iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno. Pri tome mu pomažu pitanja:

„Koja je glavna misao, bitna poruka u ovom dijelu teksta?“
„Što je autor želio reći u ovom dijelu teksta?“
„Koja je ključna misao ili riječ u ovom dijelu teksta?“

Ova razina se ne može svladati samo čitanjem, već ju je potrebno vježbati, najprije pod vodstvom učitelja, a zatim samostalno.

-Izvješćivati – učenik govori o čemu se radi u tekstu, prezentira tekst na različite načine (odgovara na pitanja koja si je postavio na 2. razini, odgovara na pitanja učitelja, a mogu se odnositi na suštinu, detalje, slijed događaja, piše kratak sažetak/sažetak teksta).

3. Paukova strategija

Ova strategija pomaže učenicima tijekom samostalnog učenja iz udžbenika. Naglašava dvije aktivnosti tijekom procesa učenja, koje učenicima predstavljaju najveće poteškoće:

  1. izbor suštinskih ideja i važnih detalja i
  2. pamćenje tih informacija

Strategija je posebno prikladna za korištenje kod tekstova, koji sadrže mnogo detalja (npr. u biologiji, povijesti, geografiji…).

Strategija ima 4 koraka:

  1. tablica4prvo čitanje
  2. drugo čitanje i ispisivanje važnih detalja u lijevi stupac
  3. popis ključnih riječi u desnom stupcu
  4. ponavljanje

Prije čitanja teksta učenici uzimaju prazan list papira i podijele ga u dva stupca međusobno razdvojena crtom.

– U drugom čitanju biraju važne informacije i zapisuju ih u lijevi stupac. Oblik zapisa prilagođava se željama učenika, a još više karakteristikama teksta. Stoga zapis može biti u obliku sažetka, izvatka, bitnih rečenica ili učenici mogu zapisati ključne informacije s detaljima.

– Kada završe zapisivanje u lijevi stupac, vraćaju se na početak i u desni stupac upisuju samo najključnije riječi ili fraze. Zatim preklapaju list papira (ili prekrivaju njegovu lijevu stranu) i ponavljaju tekst pomoću desnog stupca. Ako to ne mogu učiniti, vraćaju se pogledom na lijevu stranu lista papira, gdje su informacije potpunije. Tijekom ponavljanja, naravno, mogu ustanoviti, kako neke informacije s lijeve ili desne strane trebaju nadopuniti informacijama iz izvornog teksta.

Kako naučiti učenike da koriste različite strategije čitanja/učenja?

1. Na prvoj razini učitelj pregledava strategiju zajedno s učenicima, zatim je koristi u praksi za obradu nekoliko tekstova.

2. U drugoj fazi učitelj dijeli učenike u manje skupine, pri čemu svakoj skupini određuje vođu. Vođa skupine preuzima ulogu učitelja i vodi obradu određenog teksta, a učitelj ima samo ulogu savjetnika.

3. U trećoj fazi svaki učenik pokušava tijekom obrade teksta koristiti strategiju koju je postupno upoznao.

Primjer 3. – Strategija PV3P

Prva i posljednja plovidba Titanika

Jedini brod kojeg su pri porinuću s ponosom krstili kao “nepotopivog”, potonuo je već na svom prvom putovanju. 15. travnja 1912. godine, dvanaest minuta iza dva sata ujutro, parobrod Titanic je potonuo u ledeno hladne vode Atlantskog oceana. Od 2224 putnika, utopilo se njih 1513.

U to vrijeme bio je to najsuvremeniji i najluksuznije opremljen brod na svijetu: s 270 metara dužine i jedanaest paluba predstavljao je čudo tehnike toga doba.

Titanic je 10. travnja isplovio iz engleske luke Southampton. Među putnicima udobne prve klase bilo je mnogo milijunaša i slavnih osoba iz britanskog i američkog visokog društva. Nekoliko metara ispod njih, u brodskom potpalublju, stotine siromašnih iseljenika putovalo je u znatno lošijim uvjetima, nadajući se da će u Americi početi živjeti novim životom.

Prva tri dana putovanja prošla su mirno, a četvrti dan brodski radio telegrafist primio je nekoliko uzastopnih poruka o plutajućim ledenim santama. Tako je i 14. travnja presreo je tri takve poruke, ali kako je imao pune ruke posla sa slanjem brzojava bogatih putnika, zaboravio je o tome obavijestiti kapetana broda.

Noću je kapetan Smith naredio dežurnoj posadi da obrati pozornost na moguće velike komade leda u moru. Dvadeset minuta prije ponoći, mornar Fleet je iz košare za izviđanje na glavnom jarbolu ugledao obris divovskog ledene sante. Prvi časnik Murdoch naredio je da brod okrenu oštro udesno, ali bilo je prekasno – u moćnom brodskom trupu nastao je raspor dužine devedeset metara. Voda je najprije preplavila kabine najsiromašnijih putnika. Radiotelegrafist je počeo odašiljati SOS signale, i to je bilo po prvi put da ih je koristio brod koji se našao u opasnosti.

Pet minuta iza ponoći, kapetan je naredio spuštanje čamaca za spašavanje u more. Putnici nisu znali da u 18 čamaca ima mjesta za najviše 1178 ljudi (a i to je bilo više od broja mjesta prema tadašnjim sigurnosnim propisima). U čamce za spašavanje prvo su se smjele ukrcati žene i djeca. Tijekom spašavanja prednost su imali bogatiji putnici. U pomorskoj katastrofi poginule su četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

Pozive za pomoć presrela je posada broda Carpathia koji je žurno stigao u pomoć. Pokupio je 711 preživjelih s Titanika i odvezao ih u New York.

(prilagođen tekst od: Kingston, J. i Lambret, D., 1988, Što znače brodovi, Ljubljana: DE-MK)

ZADACI!

image1.Preleti tekst.
2.Sastavi misaoni uzorak o Titaniku. Napiši sve čega se sjetiš da si ikada čuo o ovom brodu.
3. Uz pomoć kolega sastavi nekoliko pitanja o Titaniku, na koja bi želio dobiti odgovor.
4. Što misliš, o čemu govori tekst?
5. Pažljivo pročitaj tekst, odmah označi i ispiši nepoznate riječi.

tablica5

6. Po odlomcima ispiši bit svakog od njih.

  1. odlomak ————– prva i posljednja plovidba Titanika
  2. odlomak ————– potapanje Titanika
  3. odlomak ————–___________________________
  4. odlomak ————–____________________________
  5. odlomak—————____________________________

7. Sada zajedno s kolegom iz razreda dopuni misaoni uzorak kojeg si sastavio u drugom zadatku.
8. Odgovori na pitanja koja si postavio u 3. zadatku. S tri zvjezdice označi pitanja na koja nisi pronašao odgovor u tekstu.
9. Posebno označi i koja predviđanja iz 4. zadatka su se pokazala kao točna, a koja nisu. Netočna predviđanja označi s tri zvjezdice.
10. Odgovori i na sljedeća pitanja:

  • Kada i gdje se dogodila nesreća?
  • Koliko je putnika preživjelo nesreću?
  • Kako se zvao brod koji je prvi požurio pomoći putnicima Titanica?
  • Navedi imena članova posade koji se spominju u tekstu.
  • Koji su bili glavni uzroci nesreće?
  • Na koje načine se moglo spriječiti toliki broj ljudskih žrtava?
  • Kako bi objasnio sljedeći odlomak:

U pomorskoj katastrofi poginule su samo četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

Kod učenika od 1. do 5. razreda prvo smo proveli anketu o motivaciji za čitanje (Upitnik o motivaciji za čitanje za mlađe učenike – VBM-ml (Peklaj i Buick, 2003.), na temelju kojeg smo počeli provoditi različite strategije čitanja i učenja.
graf1
Analiza jednog od pitanja – AKO ČITAM NAGLAS, RAZUMIJEM ŠTO SAM PROČITAO

U svakoj trijadi učitelji su na aktivima odredili broj i oblik strategije čitanja i učenja. Tako su, primjerice, po završetku školske godine učenici 1. razreda usvojili misaoni uzorak, u 2. razredu su uz korištenje misaonog uzorka, nastavno gradivo obrađivali i pomoću Vennovog dijagrama, u 3. razredu su dodali metodu VŽN… Učenici su na taj način usvajali različite strategije čitanja/učenja, a kod pisanja domaće zadaće, tijekom čitanja ili učenja pomagali su se bilo kojom od njih.

Svim aktivnostima nabrojanim na početku, kod učenika smo poticali zanimanje za čitanje, a posljedično se poboljšalo i čitanje, što smo provjerili pomoću sljedećeg internog obrasca:

Procjena tehnike, ritma, preciznosti i izražajnosti čitanjatablica6
Izvor: Domitar., K. (2013). Razvijanje vještina predčitanja i početnog čitanja u učenika koji sporije stječe znanje. Ljubljana: Pedagoški fakultet.

U učionicama smo postavili police s knjigama koje su odgovarale dobi djece i koje su učenici mogli po želji pregledavati, čitati tijekom školskog odmora, ako su prije toga izvršili date zadatke, a mogli su ih i ponijeti kući, pročitati ih i potom vratiti u školu.

Organizirali smo poslijepodnevne pričaonice koje smo izvodili u matičnoj knjižnici ili u područnim školama. Pričaonice su vodile razrednice ili knjižničarka u matičnoj školi. Poslijepodnevne pričaonice su bile vrlo dobro posjećene, a obično su ih pohađali svi učenici, zajedno sa svojim roditeljima. Tijekom održavanja pričaonica, učenici bi čitali knjige, čitali jedni drugima, prepravljali ih, razgovarali o sadržaju,… Jednom prigodom smo na knjižnično poslijepodne pozvali i psića Glori i njezinu vlasnicu, gđu. Marinku Srebrnjak, članiceu udruge “Tačke pomagačke” .

clip_image002image
Čitanje s psićem Glori

U školi smo organizirali interni literarni natječaj, kojim smo željeli privući učenike i potaknuti njihovu maštu. Tako sada učenici već nekoliko godina pišu pjesme, priče, razmišljaju o zadanoj temi, crtaju grafite, …Najzanimljivija literarna djela pregledava komisija, ocjenjuje ih, a učenike se nagrađuje praktičnim nagradama.

Svake godine organiziramo i knjižnički kviz. U sklopu sati knjižničko-informativnih znanja, učenicima u posjet dolazi knjižničarka, predstavlja im određeno prozno djelo, potom učenici odgovaraju na pitanja iz kviza koja se odnose na pisca i literarno djelo. Po završetku „Bralne značke“, pojedini učenici se za ispravno rješavanje pitanja iz kviza nagrađuju praktičnim nagradama.

Postoji još mnogo drugih načina pomoću kojih smo u našoj školi pokušali podići motivaciju učenika za čitanje i time posljedično poboljšati i njihov uspjeh u učenju , a prije svega poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Planirali smo i organizirali diskusije u manjim skupinama tijekom kojih je svaki učenik predstavio svoju najdražu knjigu. Tako su prepričavali sadržaj pročitane knjige, a mnogi učenici su predstavljenu knjigu potom i pročitali.

Nakon nekoliko godina uvođenja strategije čitanja i učenja u nastavu i redovitim obavljanjem svih gore opisanih aktivnosti, postigli smo vrlo ohrabrujuće rezultate. Smatramo da su se kvaliteta i tehnika čitanja i pisanja poboljšali, a učenike više zanimaju knjige, budući da je posjet knjižnici veći. Zbog korištenja različitih strategija čitanja i učenja u nastavi, učenje kod kuće postalo je lakše, budući da su učenici dobili alat za uspješno učenje, a posljedično smo i poboljšali uspješnost njihova učenja.

Postoji izreka koja kaže, da put do znanja počinje okretanjem stranice. Zato nemojte čekati, okrenite prvu stranicu što je prije moguće…

Pogled na more

Broj 114, lipanj 2019.
ISSN 1848-2171

Očekuje nas dugo toplo ljeto. Pretpostavljam da pogled nije na more već na svjedodžbe, izvješća i matičnu knjigu Smiješak, ali i to će se uskoro promijeniti. Odmorite se i napunite baterije za sljedeću školsku godinu jer nas čeka velika promjena –  Škola za život.

Pogled_iconA da Škola za život ne može bez Moodlea,  Darko Rakić i Darija Dasović predstavili su iskustvo pripreme nove kategorije natjecanja kroz temu Moodle kao platforma za natjecanje. Više… 

Pogled_iconKoji su dojmovi Nikoline Marinić  sa stručnog skupa Mato Lovrak u Školi za život namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima koji je osmišljen u skladu s odrednicama Škole za život: primjenjivost novih kurikuluma i metoda i strategija poučavanja, povećavanje kompetencija učenika u rješavanju problema te povećanje zadovoljstva učenika i učitelja te njihova motivacija za aktivno sudjelovanje u učenju, pročitajte u današnjem broju Pogleda. Više

Pogled_iconEla Veža nam je prenesla dojmove s Bebras International Task Workshopsa, svjetskog susreta velikih mozgova i dabroljubaca iz Mađarske koja se odvija svake godine. Dabroovisnici iz cijelog svijeta biraju, preuređuju, prilagođavaju, uljepšavaju zadatke kako bi naredno natjecanje bilo bolje od prethodnog, a zadaci još maštovitiji. Više…

Pogled_iconMentorica Sanja Pavlović Šijanović I mentor Davor Šijanović su pokazali kako bez obzira što nisu imali mnogo iskustva, podrške i znanja, ipak su ustrajali što je dovelo i do pobjede na donacijskom natječaju Hrvatskog telekoma Generacija Next te su osvojili 2. mjesto projektom „Vukovar – Our view of smart living” na VII. Izdanju srednjoškolskog projekta Ideja godine. Čestitke od nas!

Pogled_iconU projektu Očuvanje kulturne baštine Andreju Masten i njene učenike posjetio je profesionalni izrađivač opreme za kurenta, upoznali se s poviješću kurenta i kakvo je njegovo značenje danas. Više…

Pogled_iconU članku Helena Novak Obreza pokazala je kako učenje matematike u prvom razredu može biti zabavno i ugodno uz pomoć matematičke igre gdje se razvija logično mišljenje te razumijevanje matematike na drugačiji i kreativniji način. Više…

Pogled_iconPočetak školske godine može biti vrlo stresan jer se djeca prvi put susreću s učiteljicom, sa školom i određenim pravilima ponašanja. Jožica Ramšak ispričala nam je kako su u njenoj školi malo na drugačiji način organizirali prvi školski dan za svoje prvašiće. Više…

Pogled_iconLucija Ademoski govori o procesu učenja čitanja kojemu je cilj da učenik tijekom osnovnoškolskog obrazovanja što brže razumije tekst. Opisane su najčešće teškoće s kojima se učenici susreću i vježbe koje im u takvim slučajevima mogu mnogo pomoći. Predstavljena su i pomagala za čitanje te važnost uporabe odgovarajućeg gradiva u ostvarivanju željenog cilja. Više…

Pogled_iconStjecanje znanje ne mora biti samo u učionici. Magda Humar je svojim učenicima ponudila igraonicu u šumi kako bi im omogućila istraživački rad korištenjem različitih osjeta te ih poticala na kretanje, stvaranje i razmišljanje. Više…

Pogled_iconMateja Pučko Erhatič kaže kako je socijalna isključenost jedan od glavnih problema koji se svakodnevno događaju u školama širom svijeta te je važno podizanje svijesti o nasilju i njegovom smanjenju, poboljšanju pedagoškog rada, društvenog ponašanja i učenja nenasilnih oblika izražavanja osjećaja. Više…

Pogled_iconProjekti, projekti i projekti Smiješak U I. OŠ Čakovec jedan od najvažnijih prioriteta je kontinuirani razvoj digitalnih vještina učenika i učitelja. Da bi mogli aktivno sudjelovati, učiti i stvarati u digitalnom okružju, škola se redovito uključuje u projekte i inicijative na državnoj i međunarodnoj razini, kaže koordinatorica projekata Ivana Ružić. Pročitajte u kojim su sve projektima sudjelovali ove školske godine.

Pogled_iconZdravlje je važno i pravo svakog pojedinca. Učitelji moraju biti svjesni značaja kretanja te unositi u nastavu kretanje i opuštanje. Metka Vutkovič opisala je nekoliko igara i tehnika opuštanja, kojima možemo obogatiti svoju nastavu i potaknuti svoje učenike na kretanje. Više…

Pogled_iconOpuštenost je nužna za uspješnu komunikaciju i stoga je joga prikladna kod učenja stranog jezika. Nina Grum je predstavila pokus kako bi postigla primarni cilj – usvajanje sklopa Životinja kod njemačkog jezika, a pomoću joge je postigla sporedni cilj, a to je opuštanje. Više…

Pogled_iconSandra Juran je podnijela izvještaj Smiješak s 1. međunarodnog sastanka Erasmus+ KA2 “Make a smart choice” projekta čiji će cilj biti stjecanje osnovnih vještina i kompetencija potrebnih za povećanje zapošljivosti učenika, davanje smjernica u izboru njihovog budućeg zanimanja, kao i poboljšavanje jezičnih i IKT kompetencija. Više…

Pogled_iconU prošlom broju Tadeja Bogdan nas je uvela u svijet pletarstava i kako se izrađuju košare, a u ovom broju nam je opisala postupak opletanja staklenki. Više…

Pogled_iconZdravko Pavleković i učenici Srednje škole Ravne na Koroškem izradili su uređaj za mjerenje mikroklime školskoga pčelinjaka smještenoga na livadi uz šumu iza škole. Više…

Uživajte u čitanju, šetanju, učenju, odmaranju i svemu što vas veseli.

Gordana Lohajner

Proces učenja čitanja

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o procesu učenja čitanja kojemu je cilj da učenik tijekom osnovnoškolskog obrazovanja što brže razumije tekst. Opisane su najčešće teškoće s kojima se učenici susreću i vježbe koje im u takvim slučajevima mogu mnogo pomoći. Predstavljena su i pomagala za čitanje te važnost uporabe odgovarajućeg gradiva u ostvarivanju željenog cilja.

Ključne riječi: čitanje, učenje čitanja, teškoće u čitanju, vježbe čitanja

Uvod

Čitanje je temeljna čovjekova vještina koja mu je potrebna i koju on koristi cijeli svoj život. Kao osnovni element informacijske pismenosti, neodvojivo je povezano s učenjem. „Mogućnost učenja čitanja /…/ još i više se naglašava u osnovnoj školi, kao jedinoj obveznoj obrazovnoj ustanovi. Zato je njen rad u području opismenjavanja i učenja čitanja još važniji, jer svima daje osnovna znanja i vještine u opsegu koji i one učenike koji ne nastavljaju formalno obrazovanje, čini sposobnima ovu vještinu razvijati i upotrebljavati za različite oblike obrazovanja.“ (Novljan, 1997: 76) „Čitanje nije samostalna aktivnost, već nadogradnja govora odnosno govora povezanog s prepoznavanjem i razumijevanjem grafičkog, vizualnog zapisa riječi, kod čega svaki znak predstavlja jedan glas /…/. Kako bi mozak mogao naučiti čitati, najprije mora svladati govor, zato često opažamo da djeca koja ranije počnu govoriti i lijepo se izražavaju, počnu i ranije s lakoćom čitati.“ (Kako otroka naučiti brati?, 2018.)

Učenje čitanja ne započinje tek upoznavanjem pojedinačnih slova u školi, već mnogo ranije. Uloga roditelja u ranom djetinjstvu pri tom je iznimno važna. Svojim pozitivnim i nadahnjujućim pristupom pisanoj riječi, djetetu čitalačke dobi, oni su najveći uzor na njegovu putu razvoja u samostalnog čitatelja. Dijete se rano upoznaje s riječima, slovima i glasovima i time usvaja svoje prve važne čitalačke korake.

Početci čitanja u školi

Čitanje je osnovno sredstvo za učenje. Neka djeca čitati nauče i prije nego krenu u školu. Većina, kako bi dosegla primjereni stupanj zrelosti za sudjelovanje u procesu učenja čitanja, pričeka školske klupe jer to nije lagan zadatak i potrebno mu je posvetiti mnogo vježbe i upornosti. Čitanje je djeci napor koji pokušavaju izbjeći i radije se odlučuju za igranje. Ali zajedničkim snagama postiže se najviše, zato čitanju treba pristupiti na primjeren način, korak po korak.

„Čitanje je proces koji neki učenici usvoje brzo, dok je drugima za to potrebno više vremena. Brojni su čimbenici koji utječu na čitanje i oni ovise o zrelosti djeteta te vanjskim utjecajima. Vrlo važan čimbenik koji odlučuje kako će brzo neko dijete usvojiti proces čitanja su njegove vizualne i zvukovne spoznaje, razlikovanje zvukovno sličnih glasova i vizualno sličnih slova. Učinkovitost pokretanja očiju i odgovarajuća širina područja čitanja pridonose uspješnom i brzom čitanju.“ (Lavrenčič i Bavčar, 2001a: 3)

Usvajanju vještine čitanja u početnoj se fazi posvećuje mnogo svakodnevne vježbe. Na početku djeca uče i prepoznaju pojedinačna slova i uče kako ih povezati u slogove. Više slogova povezuju u riječi, a riječi u tekst. U početnom razdoblju, kad djeca čitaju naglas, njihovo dobro vizualno i zvukovno opažanje od presudne je važnosti. Djeca slova razvrstavaju po obliku, prepoznaju glasove koji pripadaju različitim slovima i međusobno ih razlikuju.

„Kad dijete počne čitati njegov je cilj automatizacija čitanja i stjecanje brzine te razumijevanje onoga što je pročitalo. Što brže postigne taj cilj to će mu brže čitanje postati sredstvo za učenje. /…/ Sva djeca ne mogu čitanje automatizirati u jednakom razdoblju.“ (Lavrenčič i Bavčar, 2001a: 4) Ako čitanje ne postane automatsko dovoljno rano, učenicima ono predstavlja veliku prepreku na njihovom putu obrazovanja i brže realizacije postavljenih ciljeva.

Najčešće teškoće koje se javljaju prilikom čitanja povezane su sa slabim vizualnim i zvukovnim razumijevanjem koje se demonstrira kao:

  • „teškoće u prepoznavanju glasova u riječima,
  • teškoće s pravilnim redoslijedom glasova i slova u riječima,
  • teškoće u prepoznavanju i slaganju rima,
  • zamjena, ispuštanje, dodavanje slova,
  • teškoće u izgovaranju višesložnih riječi,
  • slaba razina prepoznavanja riječi, posebice nepoznatih riječi,
  • čitanje je uobičajeno polagano, zapinje i neujednačenog je ritma,
  • otpor prema čitanju“. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju, b. d.)

Vježbe čitanja

Za uklanjanje ovakvih teškoća djeci su vrlo korisne neke od vježbi prikazanih u nastavku; one ih pripremaju za čitanje i pomažu im u prvim koracima na putu do postizanja odgovarajuće brzine i razumijevanja pročitanog sadržaja. Sve su vježbe simetrično osmišljene i namijenjene učenicima od šeste do devete godine života. Opsežnije su prikazane u četiri radne bilježnice kompleta za učenika „Žarek v besedi”. (Lavrenčič i Bavčar, 2001b)

Igra očiju

  • vježbe za razvijanje i trening gibanja očiju,
  • vježbe za proširenje područja čitanja,
  • vježbe za raspoređivanje ilustracija i riječi na stranici.

Učenika navikavaju na fiksiranje i zadržavanje pogleda na jednoj točki i pomicanje s jedne točke na drugu, što je vrlo važna vještina kod čitanja. Navikavaju ga na razvijanje orijentacije i opažanje sadržaja cijele stranice, kako bi se upoznao sa strukturom teksta te mogao brzo i pregledno sam sastavljati stranice i bilježnice.

Slika 1.Slika 2.Slika 3.Slika 4.
Slike 1., 2., 3., 4. Primjeri zadataka

Glas, slog, riječ

  • vježbe za vezano čitanje,
  • vježbe za razvijanje sposobnosti praćenja redoslijeda znakova, slova, slogova, riječi, redaka i poglavlja.

Učeniku pomažu zvučno razlikovati glasove i riječi, što mu olakšava početno vezano čitanje.

Slika 5.Slika 6.Slika 7.
Slike 5., 6., 7. Primjeri zadataka

Tako su slična

  • vježbe koje djetetu pomažu usvojiti vještinu razlikovanja oblika, odnosno, prepoznati smjer sličnih slova: „e” i „a”, „d” i „b”, „m” i „n”.

Učenik brže napreduje u postizanju brzine čitanja.

Slika 8.Slika 9.Slika 10.Slika 11.
Slike 8., 9., 10., 11. Primjeri zadataka

Riječi su blago

  • vježbe za razvijanje vremenske orijentacije,
  • vježbe za razumijevanje pročitanog sadržaja.

Namijenjene su učenicima koji imaju teškoće s tehnikom čitanja. Pomažu im u stjecanju brzine čitanja i potpunom razumijevanju pročitanog sadržaja.

Slika 12.Slika 13.Slika 14.
Slike 12., 13., 14. Primjeri zadataka

Pomagala i primjerena gradiva za čitanje

Slika 15. Obojena ravnala za čitanjeNa putu usvajanje vještine čitanja većini djece pomažu njihovi prsti, obojena ravnala za čitanje i kartončići koji im olakšavaju praćenje teksta.

Slika 15. Obojena ravnala za čitanje

 

U učenju čitanja pomažu im i posebno pripremljeni listići za čitanje i šareni listići za čitanje povezani u blok, na kojima se djeca susreću sa svakom rečenicom posebno, a ponekad su im dodane i sličice. Pomažu im i igre riječi, brojalice i pjesmice koje ih pozivaju u čudesan svijet slova. Kako bismo ih poticali na čitanje, nudimo im kraće, zanimljive i likovno obogaćene sadržaje koji bude njihovo zanimanje. To su jednostavne slikovnice s malo teksta i bSlika 16. Šareni blokovi za čitanjeogate ilustracijama, uvijek dobro došli stripovi i dječji časopisi koji nude obilje zabave u rješavanju raznovrsnih zadataka. U razdoblju početnog opismenjavanja vrlo korisno pomagalo su i tekstovi sa sličicama („slikopisi”), koji svojom kombinacijom riječi i sličica u tekstu nude zanimljiv pristup učenju čitanja i djecu potiču na aktivno sudjelovanje u čitanju. Radi se o slikovnicama s jednostavnim, kratkim odlomcima, obično napisanim velikih tiskanim slovima, u kojima sličice u tekstu zamjenjuju pojedinačne riječi i djecu motiviraju na čitanje teksta do kraja.

SSlika 17. Slikopislika 16. Šareni blokovi za čitanje

Djeca trebaju čitati pomalo svaki dan. Za čitanje vrijedi zlatno pravilo, 10-15 minuta na dan. Tako će najbolje primijetiti napredak, veseliti se čitanju i dobiti volju za nastavak.

Slika 17. Slikopis

Zaključak

Konačni cilj učenja čitanja je automatizirano odnosno tečno čitanje s razumijevanjem. Za postizanje tog cilja djeca moraju proći dugi put koji je vrijedan svakog uloženog truda. Svladavanjem vještine čitanja lakše će usvojiti osnove učenja, oblikovati vlastiti pogled na svijet i moći kritički suditi o brojnim informacijama koje im donosi suvremeni svijet.

Literatura

  1. Kako otroka naučiti brati? (2018.). Preuzeto 10. 2. 2019.
  2. Kokalj, J. (b. d.). Kako otroku pomagati pri branju. Preuzeto 9. 2. 2019.
  3. Lavrenčič, A. in Bavčar, H. (2001a). Žarek v besedi: priročnik za učitelje. Nova Gorica: Educa.
  4. Lavrenčič, A. in Bavčar, H. (2001b). Učni komplet delovnih zvezkov Žarek v besedi 1-4. Nova Gorica: Educa.
  5. Novljan, S. (1997.). Šolska knjižnica osnovne šole in prenova kurikuluma. V Pouk branja z vidika prenove: strokovno posvetovanje Bralnega društva Slovenije, 12. in 13. septembra 1996 (str. 75-83). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  6. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019.

Fotografije

Osobni arhiv Lucije Ademoski, Učni komplet delovnih zvezkov Žarek v besedi 1-4. (2001.) i https://www.google.si

Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedVježbenice i listići za čitanje

U nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

https://www.google.si

Prvotravanjski pogled

Broj 111, ožujak 2019.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconDiana Dobovšek vodila je svoje osmogodišnjake kroz proces stvaranja novog proizvoda iz otpadne ambalaže. Učenici su spoznali da je potrebno više od ideje kako bi proizvod mogao doći na tržište. Više…

Pogled_iconU svojem istraživačkom radu Aleksandra Čeh je željela vidjeti koliko školske djece ima svoj vlastiti mobitel, kako često ga koriste i koliko vremena provode na njemu, koje su im aplikacije najdraže te kako provode svoje slobodno vrijeme – na telefonu ili ih zanimaju sportske aktivnosti, igre, vožnja biciklom ili slično. Više…

Pogled_iconSvjetski projekt „Innovate your dreams 2019.“ koji se temelji na istraživanju zaključilo je da će se 65% djece na kraju svog školovanja zaposliti u novim vrstama poslova koji još ne postoje. U sam projekt uključena je i Osnovna škola Petrijanec pod vodstvom Jasminke Belščak kako bi svoje učenike osposobila za razumijevanje i rad na radnim mjestima u budućnosti. Više…

Pogled_iconMarina Mirković nam je ispričala kako je sudjelovala na multilateralnom eTwinning seminaru gdje su polaznici stjecali saznanja o načinu kako pokrenuti i uspješno realizirati međunarodni školski projekt na temu poduzetništvo. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Dramlje i Andreja Črešnar sudjeluju u projektu CELL (Cooperative Looking for Learning) koji povezuje tri europske zemlje – Sloveniju, Španjolsku i Poljsku. Jedna od aktivnosti je bila da sve tri partnerske škole zajedno napišu tri bajke. Više…

Pogled_iconAnita Drenjančević je predstavila svoju školu, mjesto, domovinu, istražila hrvatske običaje vezane uz blagdan Božića, tradicijske pjesme i hranu sve u sklopu projekta Ho,Ho,Ho,Christmas is coming to school!. Više…

Pogled_iconIgrifikacija je sve više prisutna u nastavi kako bi se postigla ugodna atmosfera (bez stresa) i zainteresiranost učenika za nastavni sadržaj. Tako i Dragica Filipčič koristi interaktivnu igru Kahoot! za motivaciju učenika. Više…

Pogled_iconIgor Pangrčič je sudjelovao u mini projektu na temu Prvi svjetski rat gdje je potaknuo učenike da interpretiraju obrađene tablice i grafikone što se pokazalo zanimljivim izazovom za učenike i za učitelja Smiješak. Više…

Pogled_iconU svojem radu Jurij Cvitanič je uveo formativno praćenje u kojem vidi puno pozitivnih stvari, ali koja su njegova iskustva i kojim tokom je sve išlo, pročitajte u članku. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi France Bevka pod vodstvom Lucije Ademoski provodi se slušanje bajki koje se čitaju naglas u školskoj knjižnici i pregledavaju ilustracije. Na taj način učenici uče detaljno promatrati, usmjeravati pozornost, razvijati koncentraciju i povezivati svijet mašte sa stvarnim svijetom. Više…

Pogled_iconU školi učestalo postoji vršnjačko nasilje. Učitelji su ti koji se trebaju biti pravedni, profesionalni vođe bez optužbi i prijetnji, te navesti učenike da samostalno dođu do zaključka o njegovom ponašanju, kaže Monika Hóbor. Više…

Pogled_iconNina Volčanjk je prikazala sportski duh koji može biti odličan alat uz odgovarajuće i kvalitetno vodstvo za praćenje pozitivne klime u razredu. Također je predstavila rezultate ankete koju su upotpunili učenici uključeni u proces sportskog duha. Više…

Pogled_iconProjektna nastava je drugačiji i zanimljiv način stjecanje znanja, a učenike potiče na kreativnost i aktivno učenje. Valerija Krivec sa svojim učenicima je izradila 3D ljudske organe gdje su učenici razvijali stvaralačko razmišljanje, maštu, socijalne i ručne spretnosti koji su neophodni za život. Više…

Pogled_iconKnjige s pričama mogu imati veliku vrijednost u podučavanju engleskog jezika zbog toga je Petra Pogorelc provela projekt u kojem stariji učenici čitaju mlađim učenicima te je predstavila primjer aktivnosti prije i nakon čitanja knjige Sebični div. Više…

Pogled_iconPolona Irt Novak je u svoju nastavu uvela vježbe za usredotočenu svjesnost kao motivaciju u uvodnim nastavnim aktivnostima, kao smirenje u završnim nastavnim aktivnostima, za povećanje koncentracije prije provjere i ocjenjivanja znanja i za opuštanje u različitim zahtjevnijim situacijama. Više…

Pogled_iconNašu autoricu Tadeju Bogdan uveseljava jesen svojom šarenošću tako da je u svojim aktivnostima spojila jesen i slikopriče. Više…

Pogled_iconUčenici devetog razreda i profesorica Urška Hlupič Voda dogovorili su se kako će dio sata odvojiti na opuštanje. Kako su to izveli i na koji način, pročitajte ovdje. Više…

Gordana Lohajner

Vrijeme za bajke uz slikovnice

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak predstavlja svojstva slikovnica kao vrlo omiljene literature za mlade uz čiju pomoć djeca čine prve korake u svijet književnosti. Jednostavne priče djecu privlače na čitanje, a primamljive ilustracije kroz cijelu priču pomoć su im u razumijevanju novih riječi i dubljem doživljavanju sadržaja slikovnice. Prikazana je priprema za provedbu i sam tijek omiljenog vremena za bajke u knjižnici s učenicima nižih razreda Osnovne škole France Bevka. Njihova je svrha vježbanje pozornosti i slušne koncentracije, širenje vokabulara, učenje izražavanja riječima i detaljnog promatranja ilustracija koje djeci pomažu u razumijevanju cijelog teksta.

Ključne riječi: slikovnice, ilustracije, vrijeme za bajke, školske knjižnice, čitanje

Uvod

Slikovnice su vrlo popularna i široko rasprostranjena literatura s kojom se djeca susreću već u predškolskoj dobi, a rado za njima posežu i u nižim razredima osnovne škole. Riječ je o djetetovim prvim “pravim knjigama” s jednostavnim tekstom koji krase šarene i maštovite ilustracije uz koje se lakše užive u priču. U slikovnicama se obično logički isprepliću i nadopunjuju tekstualni i likovni elementi, što je jedan od glavnih razloga zašto ih najmlađi učenici toliko vole. Slikovnice ih pozivaju na čitanje i intenzivno doživljavanje nevjerojatnog svijeta mašte, stoga knjižničari kod savjetovanja prilikom posudbe trebaju posebnu pozornost obratiti na čitateljeve sposobnosti i iskustva, razinu zahtjevnosti slikovnica te na prepoznavanje njihovih različitih funkcija (estetska, poučna, odgojna, maštovita, zabavna i iskustvena).

Privlačnost slikovnica

U radu s najmlađim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice, svake godine promatram Slika 1.kako nakon ulaska u knjižnicu žure do polica na kojima se nalaze njima najprivlačnije knjige. Prije posudbe uzmu si vremena za slikovnice i dobro ih pregledaju. Posebnu pozornost posvećuju koricama, koje moraju biti dovoljno zanimljive i uvjerljive. Na osnovi njihova izgleda najčešće odlučuju hoće li slikovnicu posuditi ilSlika 2.i ne. Ilustracije moraju biti žive, smiješne, šarene i dovoljno privlačne za dječje oči. Čitatelje početnike najviše privlači vizualni izgled knjiga, ali s vremenom važni postaju kako tekst tako i razumijevanje priče. Kratke rečenice s jednostavnim rječnikom djeci donose veliku radost i privlače ih na posudbu, a detaljne i bogate ilustracije pomažu im razumjeti značenje nerazumljivih riječi i lijepo ih vode kroz priču.

Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici

Učenici nižih razreda vole posjećivati školsku knjižnicu tijekom cijele školske godine.

O grupnim posjetima uvijek se unaprijed dogovorim s učiteljima jer je knjižnica tada namijenjena samo odabranom dijelu učenika, zato su bibliopedagoški sati oni koje jedva čekaju. Učenici upoznaju knjižnicu kao cjelinu, a posebnu pozornost posvećujem našem druženju s knjigama, odnosno vremenu za bajke.

U prvim godinama školovanja djeca knjige i čitanje još ne povezuju s nastavom i školskim obvezama, nego im predstavljaju ugodu. Za tu svrhu biram zanimljive bajke u obliku slikovnica duljine primjerene dobi djece, jer ih želim privući na pozorno slušanje i gledanje ilustracija. Kriterij za izbor su likovna i literarna kvaliteta slikovnica. Odlučujem se za one koje same po sebi potiču djecu na opažanje, ispitivanje i pričanje o posebnim doživljajima. Svjesna sam da je svako književno djelo svijet za sebe te da se i djeca međusobno vrlo razlikuju, zato dinamiku vremena za bajke stalno prilagođavam reakcijama i raspoloženju učenika. Želim im ponuditi cjelovit doživljaj knjige, zato čitanju pristupam promišljeno i interaktivno. S čitanjem nikada ne brzam, jer spontanom uključivanju djece u čitateljski doživljaj pridajem veliku važnost.

Djeca se na literarno-estetski doživljaj knjige pripremaju tako da se udobno smjeste na jastuke na sredini knjižnice, umire se i u tišini pričekaju da slikovnica „progovori“. Kod pokazivanja korica pitam ih mogu li već iz njezina naslova i izgleda predvidjeti priču koju knjiga nudi. Djeca pažljivim promatranjem i razmišljanjem uspostavljaju prvi kontakt s knjigom. Slikovnice im uvijek predstavljam tako da su stranice okrenute prema djeci. Posebnu pozornost posvećujem „govoru“ ilustracija koje djecu za vrijeme slušanja posebno privlače i dobar su temelj za kasniji razvoj razgovora. Tijekom dinamičnog čitanja koje prilagođavam karakteristikama književnih likova i raspoloženju koje pobuđuju ilustracije stalno provjeravam prate li učenici priču i razumiju li značenje riječi. Želim postići da ih tekstovi dirnu, da ih osjete i da o njima razmišljaju. Glasno čitanje teksta, kojim razvijaju slušnu percepciju informacija i obogaćuju fond riječi, djeca istodobno prate promatranjem ilustracija na koje različito reagiraju. Neka su djeca pomni promatrači, dok druga trebaju neke poticaje i naputke u otkrivanju svih pojedinosti koje one nude. Sadržaj bajki povezuju s doživljajima iz svoje svakidašnjice i paralelno razvijaju razgovor o proteklim događajima, tako da tijekom vremena za bajke često saznam nešto novo.

Nakon završetka slušanja bajke djeca na kratkom odmoru srede svoje dojmove, a zatim slijede njihove reakcije na tekst. Još jednom polako prolazimo kroz slikovnicu i pažljivo promatramo ilustracije. Djeca tako uče detaljno promatrati, usmjeravati pozornost, razvijati koncentraciju i povezati svijet mašte sa stvarnim svijetom. Postavljam im različita pitanja u vezi sa sadržajem knjige, primjerice zašto im se bajka svidjela, koji ih je lik najviše zabavio, što su najviše zapamtili. Razgovaramo o naučenim novim riječima, neobičnim frazama, kujemo rime, poigravamo se sa slovima i riječima, a mnogo vremena posvećujemo i razgovoru o postupcima, ponašanju i karakteristikama književnih junaka. Djeca reagiraju spontano, uče izražavati se riječima, strpljivo prate razmišljanja i reakcije svojih školskih kolega i otkrivaju svoje osjećaje te osjećaje drugih. Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici pozitivno je iskustvo i dobra motivacija za otkrivanje nepoznatoga, jer učenicima predstavlja putovanje u svijet nezaboravnih doživljaja za kojima stalno žude.

Zaključak

Slikovnice nude bogatstvo riječi, misli i znanja kojima djeca grade svoj pogled na svijet. Slušanje bajki koje se čitaju naglas u školskoj knjižnici i pozorno pregledavanje ilustracija svojevrstan je događaj koji učenicima omogućuje odmak od svakidašnjice i putovanje u zemlju mašte. Uz pomoć ilustracija djeca lakše prate priču, a uz usredotočenost na slušanje razvijaju svoju slušnu percepciju i obogaćuju fond riječi. Slikovnice su s malom količinom teksta i bogatstvom likovnih elemenata izvrstan poticaj za zabavno čitanje i dobar izazov za zajedničke završne razgovore o pročitanim tekstovima te kreativne aktivnosti.

Literatura

  1. BEREMO skupaj: priročnik za spodbujanje branja. (2003.). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Newman, N. (2017.). Vzgajanje strastnih bralcev: 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor: Hiša knjig, Založba KMŠ.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si

Poticajno okruženje školske knjižnice

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje važnost poticajnog i uređenog okruženja školske knjižnice, odgovarajućeg izbora knjižnične građe te važnost uloge osposobljenog i motiviranog knjižničara u radu s mladim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice. Predstavljene su čitateljske aktivnosti koje utječu na razvoj djetetovih čitateljskih navika, a u školama se održavaju već godinama. Glavna je zadaća školske knjižnice poticati mlade na kvalitetno čitanje i odgojiti ih u samostalne korisnike knjižnice koji se u nju rado vraćaju.

Ključne riječi: čitanje, školske knjižnice, knjižničari, knjižnično okruženje, čitateljske inicijative

Uvod

Školska knjižnica je informacijsko, nastavno i kulturno središte škole koje se svojom građom i aktivnošću uključuje u sva područja njezina odgojno-obrazovnog rada. Knjižnični prostor i građa uvjet su za rad knjižnice, a dušu joj daju knjižničari i posjetitelji koji u nju rado dolaze. Školska knjižnica namijenjena je svim učenicima i zaposlenicima škole, a za mnoge od njih prva je i možda jedina knjižnica koju će u svojem životu posjetiti.

Uloga knjižničara

Školska knjižnica kao prostor za samostalno učenje, traženje informacija te poučavanje većih skupina učenika jedno je od najpoticajnijih nastavnih okruženja. Posebno kada u njoj radi knjižničar motiviran iz dubine srca, koji nije samo stručni radnik nego i savjetnik, slušatelj, a često i osoba od povjerenja. Njegov je rad bogat i donosi mnoštvo izazova. Mlade čitatelje privlači ponajprije svojim ljubaznim odnosom punim poštovanja te vremenom koje im pritom posvećuje prilikom posjeta. Knjižničarev rad ne obuhvaća samo nabavu i stručnu obradu knjižnične građe, savjetovanje kod izbora i posudbe nego i informiranje te mnoge druge radnje među kojima se ističe odgojno-obrazovni rad. Učenike uči upotrebljavati knjižnicu, informacijske izvore i rješavati informacijske probleme. Često im pomaže pri rješavanju domaćih zadaća, priprema za govorne nastupe, prezentacije plakata i pri izradi seminarskih radova, s ciljem odgajanja u samostojne korisnike knjižnice.

Školska knjižnica i čitanje

U modernoj školi knjižnica treba biti organizirana tako da pruža otvoreno okruženje za učenje. U nju zalaze cijeli razredi učenika, manje skupine i pojedini učenici pa bi prostor trebao biti prikladan za različite vrste aktivnosti. Knjižnične zbirke trebaju biti bogate i aktualne te zastupljene na različitim medijima. Poticanjem posjeta knjižnici učenici dobivaju Slika 1. Omiljeni školski prostorpriliku i mogućnost za raznoliko čitanje. Knjižnicu vide kao zanimljivo mjesto koje ih dovoljno privlači da se u njega rado vraćaju. U privlačnoj, svijetloj, preglednoj i uređenoj knjižnici osjećaju se dobro, posebno kad se u njoj rado zadržavaju njihovi prijatelji i kad bez problema mogu pronaći željenu građu.

Slika 1. Omiljeni školski prostor

Čitanje i knjižnica nerazdvojno su povezani. Čitanje je najbolji način učenja i vrlo važno za razvoj svestrane pismenosti. Školska knjižnica različitim aktivnostima može utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja, a preduvjet je za to dostupna, dobro opremljena, korisna i uređena knjižnica koja učenicima često predstavlja prostor za druženje. U njoj se vole zateći pod odmorom i pričekati nastavak nastave. Različitim oblicima motivacije i bogatom knjižničnom građom školski knjižničari umnogome mogu pridonijeti čitateljskim uspjesima svojih učenika, posebno onih s poteškoćama u čitanju. Poticanje mladih na kvalitetno čitanje jedan je od temeljnih zadataka školske knjižnice koji je važan motivacijski čimbenik u poticanju čitanja za cijeli život. Pri savjetovanju o izboru građe knjižničari moraju posebno paziti na dob, sposobnost i potrebe korisnika knjižnice. Nuđenjem prilika za raznovrsno čitanje potičemo najmlađe na njezino redovito posjećivanje te druženje s vršnjacima.

Čitateljske inicijative

U knjižnicama se tijekom cijele školske godine održavaju aktivnosti za poticanje čitanja (književne zagonetke, tematske izložbe, posjeti književnih stvaralaca, satovi bajke, kvizovi, izbor najknjige…) kojima se razvija pozitivan odnos djeteta prema knjigama, potiče radoznalost te ih se usmjerava na putu prema postajanju sve zahtjevnijim čitateljima. U mnoštvu učenicima privlačnih elektroničkih medija i izvora knjižničari se suočavaju s izazovom kako učenike uvijek iznova zainteresirati za čitanje književnih djela i poučnih knjiga na papiru. Mnogo vremena posvećujemo skupnim posjetima knjižnici, kad učenike navodimo na samostalnu uporabu informacijskih izvora, a najmlađi uz pozorno pregledavanje ilustracija posebno rado slušaju čitanje bajki te sudjeluju u razgovorima o sadržaju knjige.

Knjižnica u Osnovnoj školi Francea Bevka vrlo je posjećena i popularna među učenicima. U njoj se vole zadržavati prije nastave, pod odmorima i još dugo nakon završetka nastave, kad s prijateljima korisno provode svoje slobodno vrijeme i uz obilje školskih obveza vole pretraživati police. Uz ustaljene aktivnosti čitanja koje se u školi održavaju već godinama učenicima usađujemo pozitivan odnos prema knjižnici te ih potičemo na njezinu uporabu.

Posjeti prvoškolaca petkom

Redovitom posjećivanju knjižnice i posudbi knjiga želimo privući i najmlađe školarce, koji u rujnu u pratnji svojih nastavnika jedva čekaju prvi posjet školskoj knjižnici. Taj je posjet uvijek svečan jer učenici dobivanjem iskaznice i službeno postaju članovima školske knjižnice i kući ponosno odnose prvu knjigu koju su odabrali posve sami. Petak je tijekom cijele školske godine namijenjen upravo njima. Učenici razvijaju zanimanje za čitanje, uče o primjerenom ponašanju u knjižnici, postupku posuđivanja, važnosti redovitog vraćanja knjiga te postaju sve samopouzdaniji korisnici knjižnice.

Čitateljska značka i Ljubljana čita

Oduševljeni čitatelji svake godine jedva čekaju početak sezone čitanja, kad počinju čitati za čitateljsku značku. Tijekom skupnih posjeta ponovimo zašto je njezin početak baš 17. rujna, na dan zlatnih knjiga, odnosno zbirke Zlatna knjiga, koju su vrlo rado čitali i njihovi roditelji. To je dan rođenja i smrti pisca za mlade Francea Bevka, velikog zagovornika čitanja. Za njegovim knjigama mladi rado posežu i danas, a naša je škola po njemu dobila i ime. Na taj se dan posebno razvesele prvoškolci, kojima Društvo Čitateljska značka Slovenije – ZPMS već nekoliko godina zaredom daruje originalnu slovensku slikovnicu. Na prvi dan škole i Gradska općina Ljubljana u okviru projekta Ljubljana čita daruje im originalnu slovensku slikovnicu, a ne zaboravlja ni na četvrtoškolce, koji knjigu na dar dobivaju prilikom prvog skupnog posjeta školske knjižnice.

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije - ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije – ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Učenici tijekom cijele školske godine vole čitati i za EKO čitateljsku značku i Čitateljske iskrice, čime lijepo nadopunjuju marljivo čitanje za slovensku, englesku, njemačku i francusku čitateljsku značku. Na kraju dobivaju priznanja, a zlatni čitatelji, koji su svih devet godina revno čitali za slovensku čitateljsku značku, sudjeluju i na završnom cjelodnevnom izletu u inozemstvu, pozvani su na priredbu u Cankarevu domu i dobivaju lijep dar u vidu knjige.

Rastem s knjigom

Dana 8. rujna svake godine počinje nacionalni projekt Rastem s knjigom čiji je cilj osnovnoškolce i srednjoškolce motivirati za čitanje kvalitetnih i originalnih književnih djela za mlade slovenskih autora te ih potaknuti na posjećivanje opće knjižnice. U projektu od samog početka sudjeluje i naša škola. Posjeti općoj knjižnici koji traju dva školska sata među sedmoškolcima uvijek su dobro primljeni. Učenici se upoznaju s općom knjižnicom, knjižničnim informacijskim znanjem, novijom književnošću za mlade te pogledaju prezentacijski film povezan sa sadržajem darovane knjige.

Zaključak

Profesionalno uređena i dobro vođena knjižnica koja navodi učenike na samostalan rad i učenje prostor je u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Putem tekstova upoznaju različne svjetove, sebe i proširuju svoj vokabular. Dobro opskrbljena knjižnica privlači čitatelje, obrazuje ih i potiče na istraživanje različitih knjižnica i u budućnosti. Školska knjižnica treba ostati ugodno okruženje koje učenicima jamči užitak u čitanju, potiče ih na istraživanje i otkrivanje novih ideja.

Literatura

  1. Černigoj, K.; Markič, N. (2007). Knjižničarjeve zmožnosti (kompetence) v trikotniku učitelj – učenec – knjižničar. Šolska knjižnica, 17(1), 12-18.
  2. Fekonja, R. (2004). Branje in pismenost: vloga šolske knjižnice pri spodbujanju branja. Šolska knjižnica, 14(3), 132-139.
  3. Litrop, N. (2013). Šolska knjižnica OŠ Franceta Prešerna Črenšovci v projektu bralne pismenosti. Šolska knjižnica, 23(1), 44-51.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Čitanje Pogleda u novoj godini

Broj 108, prosinac 2018.
ISSN 1848-2171

U ovoj godini uz novu kurikularnu reformu koja će nam donijeti nove metode, pristupe i načine podučavanja, ali se nadamo i rasterećenju administracije, krećemo optimistično k novim promjenama bez obzira što nas neke plaše Smiješak

Ako vas ijedan članak koji pročitajte potakne da nešto isprobate ili promijenite, naše postojanje ima svrhu. Zbog toga pročitajte u ovom broju Pogleda nove i zanimljive članke koje smo pripremili za vas.

I prije nego krenete na čitanje ….

You're pretty.

Pogled_iconAleksandra Čeh se poigrala kako bi istražila zaboravljene igre naših djedova i baka te tako potaknula interes za njih. Više…

Pogled_iconInternet je dio naših života, a pogotovo djece. Barbara Gabrijelčič nam je ispričala kako je učenike od devet godina upoznala sa sigurnim korištenjem interneta. Više…

Pogled_iconDragica Šegula nam je pokazala kako na temelju odabranog eksperimenta možemo povezati više predmeta i time stječi nova znanja i vještine. Više…

Pogled_iconZajedno s Goranom Podunavcem smo prošetali poljskim gradićem Sieradzu što je dio sudjelovanja u projektu Erasmus+ KA229 The future begins today. Cilj projekta je spriječiti rano napuštanje školovanja. Više…

Pogled_icon„Krampove u ruke i kopaj“ je prvo što nas asocira na kockasti svijet – Minecraft, kaže Gordana Sokol. Ova igra kod igrača razvija logičko i računalno mišljenje, snalažljivost, suradnju s drugim igračima ali i brzo učenje stranog jezika. Više…

Pogled_iconTijekom godina uloga učitelja se proširila – od prenositelja novog sadržaja, motivatora, organizatora do uloge majke, oca, pa i čistačice. Irena Platiše nam je opisala kako se suočila sa svim tim ulogama kad je saznala da će u razredu dobiti učenicu koja ima dijabetes. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Vladimir Nazor Pribislavec smatra kako je recikliranje otpada važna tema i zbog toga pod vodstvom Ive Naranđe su se priključili međunarodnom eTwinnig projektu čije aktivnosti potiču učenike na kreativnost, kritičko mišljenje i vrednovanje, odgovorno i učinkovito komuniciranje i suradnja u digitalnom svijetu i aktivno građanstvo. Više…

Pogled_iconJurij Cvitanič nam je prikazao suvremene pristupe održavanje nastave u sportskoj dvorani s naglaskom na formativnom praćenju. Više…

Pogled_iconČitanje je vrlo važno jer se od učenika očekuje da pronađe, razumije i protumači informacije, a zatim ih iskoristi na koristan način. Čitalačka značka je sveobuhvatni slovenski kulturni pokret koji potiče mlade da čitaju i povećavaju kulturu čitanja mladih, ističe Larisa Podržavnik. Više…

Pogled_iconStrip je velika motivacija za brže učenje čitanja i dobrodošla pomoć u razvoju čitateljskih sposobnosti, kaše Lucija Ademoski. Zbog toga je dobrodošao alat u nastavnom procesu, jer i zahtjevniji sadržaj djeci predstavljaju na zabavan i lagan način, što se pokazuje u njihovu bržem napredovanju u učenju. Više…

Pogled_iconIstražite svijet sa svim svojim osjetila. Petra Avguštin je povela svoje male istraživače u šumu kako bi spoznali šumski svijet oko sebe uz pomoć vjeverice Zelenka. Više…

Pogled_iconTadeja Bogdan se pridružila projektu izmjenjivanju božićnih i novogodišnjih čestitaka (Christmas tree and art). Kako je proteklo projektno putovanje, pročitajte. Više…

Pogled_iconU današnje doba djeca imaju sve više problema sa socijalizacijom i integracijom u društvene igre zbog prevelikog broja provedenih sati pred televizijom i igranju računalnih igrica. Urška Tičar nas je uvela u svijet igara koje su nekad davno igrali naši preci. Više…

Pogled_iconČitanje je vještina koju neki učenici svladaju bez problema, a kod nekih se javljaju poteškoće. Veronika Matjašič je organizirala radionice za čitanje kako bi učenicima na zanimljiv način približila čitanje. Više…

Gordana Lohajner

Bralna značka v prvi triadi osnovne šole

larisa_podrzavnik

Larisa Podržavnik

1.Uvod

Poučevanje in učenje kateregakoli jezika, predvsem pa materinščine, je nemirno, spreminjajoče in dolgotrajno. Vsebuje učiteljevo nenehno iskanje drugačnih, privlačnejših, bolj učinkovitih načinov poučevanja in kvalitetnih učenčevih odzivov v učenju. Kor dela z učenci, ve, da poučevanje ni nikoli končan eksperiment. Kreativen učitelj vedno išče nekaj novega, drugačnega, zanimivega. Vsi učitelji se moramo vzgajati in izobraževati skupaj s svojimi učenci.

Temeljna dejavnost v zvezi s knjigo je branje. Branje je zelo pomembno za vse generacije ljudi, predvsem pa pri učencih razvija učenje učenja. Poveča njihove miselne strategije kot so primerjanje, razvrščanje, reševanje problemov, postavljanje hipotez itd.. Najbolj pa branje pomaga razvijati strategije učenja materinščine, pa tudi drugih šolskih predmetov, preko njega učenci vadijo spomin in sami sebe testirajo, saj imajo takojšnjo povratno informacijo. Branje pa zelo pomembno razvija tudi učenčeve delovne in učne navade.

Bralna značka je izvirna slovenska oblika dela z mladimi bralci, in ima dvojno vlogo. Je vsesplošno slovensko kulturno gibanje in prostovoljna interesna dejavnost na šoli, ki spodbuja mladino k branju ter dviga bralno kulturo mladih. Obenem promovira branje oz. pomembnost branja za zdrav duh posameznika in družbe. Po podatkih več let trajajoče ankete bere za bralno značko vsako leto približno 125.000 otrok.

Ustanovljena je bila leta 1961 na prevaljski osnovni šoli, kjer je ravnateljeval priznani mladinski pisatelj Leopold Suhodolčan. Pobudnika in pionirja bralne značke sta bila Stanko Kotnik (učitelj slovenskega jezika) ter že prej omenjeni Leopold Suhodolčan. Oba sta v praksi spoznala, da učenci niso marali prebirali šolskega čtiva. Iz teh razmišljanj se je porodila ideja za tekmovanje za literarno značko.

2. Vloga mentorja bralne značke

Vloga mentorja za razvoj bralne značke je od njenih začetkov pa do danes neprecenljiva. Mentor mora knjigo doživljati kot neprecenljivo vrednoto in branje kot užitek. Ob začetku šolskega leta staršem učencev razložim, kako pomembno je branje in pripovedovanje v otroštvu. Številne raziskave dokazujejo, da otroci, ki jim starši v prvih letih življenja, že kar od rojstva dalje, veliko berejo in pripovedujejo, kasneje lažje osvojijo tehniko branja, saj imajo bogatejši besedni zaklad in bolj razvito domišljijo. Kot vemo se mora otrok že kmalu po vstopu v šolo naučiti brati. Otrok čuti, ali beremo z veseljem in morda celo navdušenjem. Knjige, ob katerih znajo uživati učitelji in starši, bodo otroci doživeli na drugačen način kot tiste, ob katerih se bodo odrasli dolgočasili. Starše spodbudim, da bodo nadaljevali z branjem otrokom tudi takrat, ko bodo znali brati že sami. Kajti tudi otroci, ki dobro berejo, uživajo ob večerni pravljici ali pesmicah za lahko noč, saj je to, da ti nekdo bere ali pripoveduje, vse kaj drugega kot samostojno branje. Ob glasnem branju staršev se spet vzpostavi tiha zaupnost in varnost.

Čas, ki ga preživimo ob branju otroških knjig, ob pogovoru s knjigami in o knjigah, je čas, ki ga podarimo otrokom in samim sebi. Gibanje za bralno značko ima pomembno vlogo pri osveščanju staršev o pomenu branja.

3. Cilji branja za bralno značko

Najvišji cilj branja za bralno značko so tudi najvišji cilji ukvarjanja s književnostjo. Težnje za tem, da bo učenec rad bral, da bo imel do književnosti pozitivno vrednostno razmerje in da mu bo branje pomenilo vir estetskega in vsestranskega užitka.

Naloge bralne značke:

  • podpirati temeljne cilje pouka materinščine z razvijanjem zavestnega, ustvarjalnega branja, bralne tehnike in spretnosti,
  • razvijati bralno kulturo učencev in promovirati knjige,
  • približati učencem dobre knjige na način, da bodo vzljubili njih branje,
  • razvijati kreativne sposobnosti učencev/bralcev
  • spoznavati književnike in njihova dela na neformalen način in spodbujati kritično sprejemanje in vrednote literarnih besedil

Bralni znački lahko pripisujemo tri osrednje cilje, ki jih posredujemo na poseben način in katerim posvečamo različno pomembnost:

  • razvijanje bralne sposobnosti
  • razvijanje bralne kulture
  • pridobivanje književnega znanja

4. Bralna značka v praksi

Poslušanje kakovostnih besedil za otroke, ki jih odrasli bere, otroka sprosti, mu da občutek varnosti, kar pozitivno vpliva tudi na njegovo čustveno doživljanje, vživljanje v posamezne junake, domišljijsko ustvarjanje, iskanje novih, nenavadnih povezav ter odnosov in je zelo pomembno za kasnejše razumevanje bolj celovitih tekstov ter samostojno ustvarjanje besedil. Zaradi vsega naštetega kar doživljajo učenci ob prebiranju in poslušanju knjig, velikokrat učitelji oz. mentorji vsaj v prvi triadi osnovne šole nimamo velikega problema z motiviranjem učencev sodelovanja ter posledično usvojitve bralne značke. Kot velik problem današnjega časa vidim v tem, da imamo učitelji večji problem z motivacijo staršev, da berejo svojim otrokom, kot pa, da otroci ne bi bili pripravljeni sodelovati v bralni znački. Zato tudi sama posvečam veliko časa in energije pri ozaveščanju ter spodbujanju staršev k branju njihovim otrokom.

clip_image002Vsako leto na začetku bralne sezone učencem ponudim seznam literature. Učenec mora za osvojitev bralne značke v prvem razredu pripovedovati tri pravljice po lastnem izboru ter naučiti se mora eno pesmico iz izbrane navedene pesniške zbirke. V drugem in tretjem razredu se število prebranih knjig poveča na štiri knjige ter eno pesmico, seveda se seznam priporočenih knjig vsako leto spremeni, glede na razvojno stopnjo učencev.

V prvem razredu oz. dokler učenci še ne znajo brat sami jim berejo starši oz. starejši bratje clip_image004ali sestre. Ko je učenec pripravljen za pripovedovanje, v šolo prinese knjigo o kateri bo ob sličicah pripovedoval zgodbo. Z učenci se usedemo v krogu na tla, ter z zanimanjem poslušamo kako sošolec oz. sošolka pripoveduje izbrano pravljico. Menim, da s takšnim načinom pripovedovanja celotnemu razredu, urimo tudi govorno nastopanje. Ves proces poteka v sproščenem vzdušju in na takšen način, da učenci ne občutijo, da kontroliram in vodim njihovo branje. Zagotovim jim takšne pogoje, da bodo sami spoznali, da vse, kar delajo, torej berejo in se o prebranem pogovarjajo, delajo zaradi užitka, navdušenja, zaradi veselja in novega znanja ter za zmago nad samim seboj.

clip_image006Na steni ima vsak učenec izrezano sličico knjige s svojim imenom, kamor po pripovedovani pravljici dobi za nagrado štampiljko čebelice. Ko ima zbrane štiri (v prvem razredu) oz. pet (v drugem oz. tretjem razredu) čebelic pomeni, da je osvojil bralno značko. Seveda pa lahko s pripovedovanjem tekom šolskega leta še vedno nadaljuje, in velika večina se odloči za pripovedovanje še več pravljic, mi pa jim seveda z veseljem prisluhnemo.

5. Zaključek

Pogled v čas pred štiridesetimi leti res odseva ugoden trenutek oziroma razmere, v katerih je bralna značka zaživela. Branju naklonjen čas je tudi danes, ko je branje nujno za preživetje, če se tega zavedamo ali pa ne. V šoli je pomen branja za učenje sposobnost, da učenec najde, razume in interpretira prebrano informacijo ter jo pozneje koristno uporabi. Knjiga je vir informacij in učencem le redko vir užitka, saj je velikokrat povezana z obvezo morati. Pri branju za bralno značko pa je drugače. Tu se učenec prostovoljno odloči in gre za družabnost, zabavo, neformalnost, izmenjavo mnenj, misli, čustev, izražanja lastnega doživljanja ter možnost kreativnega izpovedovanja. To je branje zase. To je nekaj kar bi rad delil še z drugimi, je branje ob katerem si potešiš svojo radovednost in vedoželjnost. Je nezamenljiv užitek, je nepotvorjeno veselje in »čudežno potovanje« za vse življenje.

6. Literatura

  1. Dežman, S. (1999). Bralna značka v osnovni šoli. Radovljica: Skriptorij
  2. Grosman, M. (2003). Beremo skupaj. Ljubljana: Mladinska knjiga
  3. Jamnik, T., Longyka, I., Mohor, M. (2000). Bralna značka v tretjem tisočletju. Ljubljana: Rokus
  4. Jamnik, T. (1997). Knjižna vzgoja od predbralnega obdobja do 9. leta starosti. Ljubljana: ZRSŠŠ
  5. Kordigel, M. (1994). Mladinska literatura, otroci in učitelji. Ljubljana: ZRSŠŠ

Strip je vječan

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Zaljubljenika u strip ima mnogo jer za njime posežu čitatelji svih dobi. Pričanje priča u slikama velika je motivacija za čitatelje početnike i predstavlja univerzalni jezik svih ljudi sveta. Nekad cijenjena literatura s godinama je zauzela mjesto „devete umjetnosti“ koja se u različitim žanrovima nametnula i u virtualnom svijetu.

Ključne riječi: stripovi, Miki Muster, čitanje, razvoj stripa

Uvod

„Imate li Mikija Mustera?“ obično pitaju najmlađi čitatelji koji hrle u školsku knjižnicu i nestrpljivo čekaju na poznati zvuk čitača crtičnih kodova koji označuje da su posuđenu knjigu uspješno vratili. Zatim žure u najomiljeniji kutak knjižnice gdje se nalaze „najbolje“ knjige, kako ih vole nazivati. Te knjige nisu preteške, ali ni prelagane. To se vidi već izdaleka, jer su najpohabanije, najčešće ih treba popraviti i kupiti. Djeci pružaju ono što najviše vole, a to je zabava!

Jezik slika razumiju svi i stripova nikad dosta. Ali svaki strip nije dovoljno dobar strip. Najbolji je onaj koji je posuđen, na koji se može i dulje čekati, a svaki je dan potražnja za njim. Istina, moje ponude alternativnih knjiga nisu uvijek uspješne. A kad jesu, obično uslijedi dječje pitanje: „Hoće li se brzo vratiti?“ Zaljubljenika u strip je mnogo jer za njime posežu i oklijevajući čitatelji koji malim još nesigurnim korakom ulaze u svijet književnosti.

Što je strip?

„Riječ strip znači crta odnosno uzak pojas, u njemu se nižu sličice koje čine priču. Teku vodoravno, s lijeve na desnu stranu, a redaka obično ima više. Dakle, sve počinje na prvoj crti! Nakon toga na redu su likovi. Likovi koji govore imaju riječi upisane u oblačiće. A svoj oblačić imaju i misli, tako da saznamo i ono o čemu junaci razmišljaju. Kako bi čitatelj stripa znao da je riječ o istoj osobi, ona na svim sličicama mora biti nacrtana i obojena jednako.“ (Kako nastaje strip?, 2014.)

„Strip je dakle svako pričanje priča u slikama i zato vrlo često ima jednostavne junake, karikirani crtež te smiješan ili akcijski sadržaj, a ima sve mogućnosti da bude i ganutljiva melodrama, detaljan portret neke osobe ili lukava politička satira. No može biti i samo dobra šala zbog koje ćemo se nekoliko minuta valjati od smijeha, a usput i naučiti nešto vrijedno o svijetu i ljudima oko nas. Upravo zato strip je često nešto posebno.“ (Lunaček, 2010a)

„Stripovske slike obično su jednostavnije od slika likovne umjetnosti /…/, jer nije cilj da se udubimo u svaku sliku posebno, nego da što prije prijeđemo na sljedeću, a s nje na sljedeću i tako sve do zadnje kako bismo saznali priču koju taj redoslijed slika priča. I tekstualni dio stripa obično je kraći i manje kompliciran od odlomaka iz nekog romana /…/, jer čitatelja ne smije previše zadržavati pri svakoj slici, nego ga treba voditi dalje kroz priču. /…/ No uistinu dobar strip zna upravo ta ograničenja okrenuti u svoju korist i u nekoliko poteza i samo nekoliko riječi dočarati uvjerljiv i dubok svijet.“ (Lunaček, 2010a)

Riječ je o laganijem štivu s mnogo slika koje nadopunjuju tekst. Čitateljima početnicima i onima koji još oklijevaju pomažu u lakšem prelasku sa slikovnica prema zahtjevnijoj literaturi. Sve više postaju nenametljiv i dobrodošao alat u nastavnom procesu, jer i zahtjevniji sadržaj djeci predstavljaju na zabavan i lagan način, što se pokazuje u njihovu bržem napredovanju u učenju.

Razvoj stripa

U obliku koji poznajemo danas strip se razvio u 20. stoljeću, a njegove zametke možemo pronaći još u davnoj prošlosti. „Kako su se pisma mnogih starih civilizacija sastojala od znakova ili hijeroglifa, malih sličica onoga što znači riječ, ti su stari zapisi vrlo slični stripovima. Još su bliži stripovima takozvani frizovi na vazama, stupovima i izbočinama zgrada u kojima su osobito u antičko doba pričali priče iz života junaka. /…/ Suvremeni izgled stripa počeo se razvijati tek s pronalaskom tiska /…/ The Yellow Kid, u prijevodu Žuti dječak konačno je utro put uporabi riječi unutar sličica, a ne izvan njih, i to u obliku oblačića koji izlaze iz usta junaka /…/, a po njegovoj žutoj košulji dobio je naziv i današnji ‘žuti tisak’.“ (Lunaček, 2010c)

Mukotrpan rad

Stvaranje stripova zahtjevan je posao koji vremenski premašuje uobičajeni radni dan. Neki crtači stvaraju ga klasičnim načinom, olovkom, kistićem, nalivperom…, a drugima je draža digitalna tehnika. Za strip su obično potrebna dva autora: spisatelj i ilustrator. A to je oboje bio naš Miki Muster. Velika legenda i pionir slovenskoga animiranog filma i stripa. Prilikom primanja Prešernove nagrade 2015. izjavio je: „/…/ kad sam bio dijete, maštao sam da ću zabavljati djecu, generacije djece. I mislim da sam u tome uspio /…/.“

Priče o Zvitorepcu, Lakotniku i Trdonji počeo je crtati još u pedesetim godinama 20. stoljeća, a oduševljenje njima ni danas nije splasnulo. Uvjerena sam da nikad ni neće nestati. Miki Muster jednostavno je predobar! Zbog toga je prisutno i toliko reprinta i izdanja u formatu albuma. Stripove je crtao ručno, kistićem, a u svojem radu bio je toliko vješt da mnogi nisu vjerovali što sve može stvoriti u tako kratkom vremenu. Bio je radoholičar koji je stvarao i po šesnaest sati na dan iako crtanje nije smatrao poslom. Crtao je za sebe i još se usput zabavljao.

A mnogobrojnim animiranim filmovima čiji je bio začetnik na slovenskom prostoru utisnuo se u sjećanje mnogim naraštajima, jer mnogi su odrastali s njima.

Slika 1. Dio izložbe u spomen na Mikija MusteraPrije svega s onima o zečićima koji prije odlaska u krevet brižno očiste zube. Pri posjetu izložbi posvećenoj Mikiju Musteru najmlađi učenici rado su se zaustavljali uz sličice sa zečićima CIK CAK i ispitivali me imamo li i takve stripove. Sigurno bi bili redovito posuđivani, i ne samo od djece.

Slika 1. Dio izložbe u spomen na Mikija Mustera

Ukorak s vremenom 2015., uz dopuštenje Mikija Mustera, na internetu se pojavila i vremenska aplikacija s njegovim poznatim likovima namijenjena korisnicima pametnih telefona i tableta u obliku kratkih i zabavnih animacija s vremenskim prognozama.

Jesu li stripovi primjereni za sve?

Nekad se smatralo da stripove čitaju manje obrazovani ljudi, zato su ih svrstavali među cijenjenu literaturu koja je s godinama zauzela mjesto koje joj pripada. Kao „deveta umjetnost“ postali su vrlo omiljena likovno-literarna vrsta koja se nametnula i u virtualnom svijetu gdje možemo naći desetke tisuća internetskih stripova različitih žanrova. Autori stripova mogu cijelu priču s malo teksta i odgovarajućim crtežima predstaviti jednako učinkovito kao i pisci i stvaratelji filmova. Mnogo je filmova i crtića snimljeno prema stripovima (Snoopy, Garfield, Asterix, Batman, Superman, Spiderman …) i mnogo je stripova nastalo prema predlošcima crtanih filmova (Miki Maus, Paško Patak, Šiljo i Pluton, Tom i Jerry…).

Gledamo li stripove ili čitamo?

S obzirom na to da stripove obično čine crteži i tekst u oblačićima, istodobno ih i gledamo i čitamo. Bitna su oba dijela jer se nadopunjuju. Postoje i nijemi stripovi bez teksta. No bez crteža stripova nema.

Kad djecu pitam kako čitaju stripove, kažu da se čitanje teksta i gledanje sličica isprepleće, ali ne znaju točno kojim redom to čine. Nekad mi neki od njih otkriju da u miru najprije pregledaju sve sličice pa tek onda počnu čitati. U tom slučaju za strip si zaista izdvoji vrijeme i potpuno mu se posveti.

A inače živahne učenike stripovi magično uvuku u svoj svijet. Za okolinu postanu potpuno neprimjetni, a ne ometa ih ni školsko zvono koje zove na nastavu. Udube se u serije stripova o Asterixu i Obelixu, Iznogudu, Luckyju Luku, Tintinu, Garfieldu, Titeufu, Kapetanu Gaćeši, Musetrovim junacima …, a sa zanimanjem čitaju i nadasve zabavne Mančkove Hribce kremenite i bajke u stripu (Grimmove bajke i Schmidtove Slovenske bajke (i jedna njemačka).

Slika 2. Musterovi junaciSlika 3. Martin KrpanSlika 4. Hribci kremenitiSlika 5. Slovenske bajke (i jedna njemačka)
Slika 2. Musterovi junaci   Slika 3. Martin Krpan   Slika 4. Hribci kremeniti   Slika 5. Slovenske bajke (i jedna njemačka)

Zaključak

Stripovi će uvijek imati mnogo vjernih čitatelja i uljepšavati im svakodnevicu. Ostat će velika motivacija za brže učenje čitanja i dobrodošla pomoć u razvoju čitateljskih sposobnosti. Bio na papiru ili ne, živio strip!

Literatura

  1. Kako narišemo strip? (2014). PIL, 66(7), 21.
  2. Lunaček, I. (2010a). Kaj je strip?. PIL, 62(travanj, posebna izdaja), 6-7.
  3. Lunaček, I. (2010b). Zakaj imamo radi stripe?. PIL, 62(april, posebno izdanje), 4-5.
  4. Lunaček, I. (2010c). Zgodovina stripa. PIL, 62 (april, posebna izdaja), 8-11.
  5. P. G., M. K. (11. 5. 2018). Umrl je Miki Muster, pionir slovenskega stripa. 
  6. Stergar, K. (2010). Strip ali knjiga? Kaj je boljše?. PIL, 62 (travanj, posebno izdanje), 24-25.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si