Utjecaj klasične glazbe na koncentraciju djece

brigita_lutersmit

Brigita Luteršmit

Sažetak

Već i Platon je napisao: „Glazba je moralni zakon. Ona daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i šarm te život svemu što postoji.“

Poznato je da klasična glazba ima pozitivan utjecaj na učenje, da povećava koncentraciju i produktivnost te pozitivno utječe na samopouzdanje.

Učiteljica sam glazbene umjetnosti, pjevačkog zbora, klavira, satova glazbe u vrtiću i u prilici sam raditi s djecom od 4 do 14 godina starosti. Moj rad je vrlo raznolik. Susrećem se s djecom koju glazba istinski veseli i dio je njihovih života, kao i s djecom kojoj glazba služi samo za ispunjavanje tišine.

U svom istraživanju fokusirala sam se na utjecaj klasične glazbe, ponajprije na koncentraciju i produktivnost djece od vrtića do 9. razreda.

Slušali smo glazbu W. A. Mozarta, budući da se pretpostavlja da upravo ova glazba najviše utječe na koncentraciju djece, što se naziva Mozartov učinak.

Ključne riječi: Mozartov učinak, klasična glazba, istraživanje, slušanje

Uvod

Već i plod u trudnoći je vrlo osjetljiv i prijemčiv za glazbu te se uz različite zvukove budi, a prihvatljivost i osjećaj za glazbu trebali bi se najintenzivnije razvijati između treće i četvrte godine starosti. Mala djeca koja redovito pohađaju nastavu iz glazbe pokazuju veće motoričke i matematičke vještine te čitaju bolje od onih koji takvu nastavu nemaju.

Učenici srednjih škola koji pjevaju ili sviraju glazbeni instrument na provjerama znanja postižu značajno bolje rezultate od onih koji se ne bave takvim aktivnostima.

Kod odraslih osoba koje su u dječjoj dobi pohađale glazbenu nastavu sinkroniziranost moždanih polutki bolja je nego kod onih koji takvu nastavu nisu pohađale te takve osobe također bolje pamte riječi.

Pozitivni učinci glazbe:

  • može umiriti ili potaknuti otkucaje srca bebe u maternici,
  • jača imunološki sistem,
  • utječe na raspoloženje,
  • poboljšava pamćenje,
  • povećava koncentraciju,
  • povećava produktivnost,
  • liječi i umiruje,
  • poboljšava koncentraciju,
  • utječe na disanje i otkucaje srca,…
  • pozitivno utječe na učenje stranih jezika, znanje matematike,…

Utjecaj glazbe različitih povijesnih razdoblja

Pretpostavlja se da glazba različitih razdoblja ima različit utjecaj na ljude (Campbell 2000.).

GREGORIJANSKI KORAL trebao bi radi ritma disanja čovjeka pridonijeti osjećaju opuštenosti.
BAROKNA GLAZBA potiče osjećaj reda, stabilnosti i primjerena je okolišu za učenje ili rad.
KLASIČNA GLAZBA je jednostavna i poboljšava koncentraciju, percepciju prostora i pamćenje.
GLAZBA ROMANTIZMA primjerena je za poticanje emocionalne inteligencije.
GLAZBA IMPRESIONIZMA potiče kreativnost.

Klasična glazba kao glazba za koncentraciju, pamćenje i učenje

Glazba ima snažan utjecaj na čovjeka, stoga je vrlo važno kakvu glazbu slušamo. Kod učenja glazba ima značajnu ulogu budući da povećava koncentraciju i utječe na brže razumijevanje i pamćenje gradiva.

Poznato je da koncentraciju povećava glazba koja je ritmična (50-70 udaraca u minuti) i melodično jasna jer to umiruje moždanu aktivnost. U našem primjeru to je klasična glazba, prvenstveno glazba W. A. Mozarta.

Znanstvenici su se 200 godina nakon smrti W. A. Mozarta počeli baviti njegovom glazbom i otkrili su da bi mogla imati ljekovit utjecaj, što su nazvali »Mozartov učinak«.

Učenici koji su 10 minuta slušali Mozartovu sonatu za 2 klavira u D-duru, u rješavanju Stanford-Binet IQ testa postigli su 8-9 bodova više od onih koji su bili u tišini ili su slušali glazbu za relaksaciju (Habe 2005.).

Moja prva starosna grupa bila su djeca vrtićke dobi u starosti od 4 do 5 godina. Ova grupa je vrlo raznolika, kako po starosti, tako i po ponašanju. Djeca su vrlo živahna, te su razdoblja njihove koncentracije vrlo kratka.

Druga starosna grupa bila su djeca 1. trijade (1.-3. razred osnovne škole), a zadnja grupa djeca šestog i sedmog razreda.

Uočila sam da je klasična glazba najveći utjecaj imala na djecu u vrtiću. Postali su smireni i pospani, međutim, učinak je bio kratkotrajan.

Učenici 1. trijade za vrijeme slušanja snimke bili su vrlo smireni, a netom nakon slušanja nemirni i skloni ludiranju. Učiteljica 1. razreda pokušala je glazbenu snimku pustiti kasnije za vrijeme održavanja nastave, kada su bili pozornost i koncentracija učenika ponovno veći.

Najveći problem predstavljalo je slušanje glazbe u višim razredima, prvenstveno učenicima s posebnim potrebama. Za vrijeme slušanja bili su nemirni, nisu se mogli fokusirati na slušanje, izjavili su da ova glazba na njih djeluje uznemirujuće.

Slika 1.- Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja
Slika 1. Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja

Klasična glazba svakako utječe na djecu, odnosno na okolinu. Rezultati bi mogli biti jasniji ukoliko bismo glazbu koristili na nastavi u dužem vremenskom periodu, budući da je djeci potrebno vrijeme privikavanja na glazbu. Veći problem predstavljaju ponajprije stariji učenici koji prema klasičnoj glazbi imaju negativan stav jer uglavnom slušaju pop glazbu i njima klasična glazba nije stvarala opuštajuću atmosferu, nego su jedva čekali da snimka što prije završi.

Literatura

  1. CAMPBELL D., Mozart za otroke (prebujanje otrokove ustvarjalnosti in mišljenja s pomočjo glasbe). Ljubljana, 2004. U prijevodu: CAMPBELL, D., Mozart za djecu (poticanje dječje kreativnosti i razmišljanja pomoću glazbe). Ljubljana, 2004.,
  2. HABE K., Vpliv glasbe na kognitivno funkcioniranje. Ljubljana, 2005. Doktorska disertacija. U prijevodu: HABE K., Utjecaj glazbe na kognitivno funkcioniranje, Ljubljana, 2004., Doktorska disertacija
  3. KOREN D., Razvoj slušnega zaznavanja v povezavi z glasbenimi dejavnostmi v zgodnjem otroštvu. Ljubljana, 2016. Magistrsko delo. U prijevodu: KOREN D., Razvoj slušnog prepoznavanja vezanog uz glazbene aktivnosti u ranom djetinjstvu, Ljubljana, 2016., Magistarski rad
  4. Mrežna stranica Po čemu se Mozartova glazba ističe u odnosu s glazbom drugih velikih skladatelja?, pristupljeno 5. 2. 2019
  5. Mrežna stranica Utječe li klasična glazba na razvoj djeteta?, pristupljeno 5. 2. 2019

Fotografija – vlastiti izvor