Kultura pozdravljanja

barbara_turinek

Barbara Turinek

Sažetak

Pozdravljanje u svakodnevnom životu gubi na važnosti. Sve više ovisimo o suvremenim komunikacijskim uređajima, koji od nas ne zahtijevaju da se držimo osnovnog bontona. Škola nije samo obrazovna već i odgojna ustanova, pa mislim da je važno posvetiti vrijeme bontonu i u školi. Kao knjižničarka želim podsjetiti učenike na važnost pozdravljanja, jer samo u interakciji s drugima možemo ovladati procesom socijalizacije. A, kao što znamo, socijalizacija je temelj očuvanja ljudskog društva. Interakcija odnosno međuljudski odnosi počinju pozdravom, bilo osmijehom, kimanjem ili riječima „Dobar dan”. A potaknuti učenike da to čine, možemo postići samo vlastitim primjerom.

Ključne riječi: socijalizacija, bonton, pozdravljanje, knjižnica.

1. Uvod

Godinama pokušavam navesti učenike da pozdrave kad uđu u knjižnicu, kad se sretnemo na hodniku ili ispred škole. Pozdravom pokazujemo da smo nekoga primijetili, da želimo s njime porazgovarati ili samo dajemo do znanja drugima da smo svjesni kako je pozdravljanje osnova bontona.

Primjećujem da su učenici nakon karantene apatičniji i manje spremni na interakciju. Prije karantene, uz pomoć robotića, uspjelo nam je ponukati učenike da više pozdravljaju. Pola godine sjedenja pred računalom i gledanja u zaslon ostavilo je posljedice. Zato je moj cilj početi od osnova. Graditi međusobnu interakciju, koja počinje pozdravom.

Nismo dovoljno svjesni da je upravo odnos s drugima ono što nas čini posebnima, što nas izdvaja od drugih bića, što nam omogućava da budemo ljudi. Nažalost, imamo žive dokaze, nesocijaliziranu djecu, koja svjedoče da bez procesa socijalizacije ne bismo bili ono što jesmo. Socijalizacija se međutim odvija samo u interakciji, a ona, naravno, počinje pozdravom. Tako nastaje začarani krug. I upravo zato treba negdje početi, a ja ću to učiniti tako što ću se najprije usredotočiti na pozdravljanje.

2. Socijalizacija i komunikacija

U procesu socijalizacije ljudi upoznaju norme i pravila koja vrijede u okruženju u kojem živimo. Dio toga je i bonton, koji postupno učimo. Prvi su nam uzori roditelji, zatim vršnjaci, učitelji… To nas priprema za život u zajednici.

Svako društvo ima svoje norme i pravila, a svima im je zajedničko da se članovi pozdravljaju pri susretu. U nekim su društvima pozdravi samo naznačeni mimikom, mogu biti verbalni, dok u drugima slijedi stisak ruke ili čak zagrljaj i poljubac. Kad smo u kontaktu s drugom kulturom, vrlo je važno poznavati njihove navike, bonton, jer inače možemo nekoga tko nam je na primjer pružio ruku, a mi je ne prihvatimo, uvrijediti. Također možemo uvrijediti nekoga unutar vlastite kulture jer se prema njemu ponašamo neprikladno.

U modernom društvu preplavljeni smo tehnologijom. Njezinim napretkom, međutim, zaboravili smo na osnovnu ljudsku potrebu za druženjem, za osobnim kontaktima, koji daju autentičnost odnosima. S epidemijom, karantenom i učenjem na daljinu situacija se dodatno pogoršala. Primjećujem da su se učenici koji su se vratili u školu nakon 6 mjeseci praćenja nastave putem računala promijenili. Posebice u prva tri razreda. Nedostaje im direktnih kontakata, komunikacije.

„Riječ komunicirati dolazi od latinske riječi communicare, što znači raspravljati, tražiti savjet, posavjetovati se. Rječnik slovenskog književnog jezika izraz definira kao razmjenu misli, informacija, sporazumijevanje. Različiti autori koji su se bavili područjem komunikacije pokušali su je definirati na svoj način” (Ucman, 2021.).

Komunikaciju obično započinjemo pozdravom. Pozdravljanje se razlikuje od društva do društva, ali svima je zajedničko pokazati osobi da smo je primijetili, a to obično činimo pozdravom. To je posebno važno u današnje vrijeme kad su lica prekrivena maskama, a izrazi lica skriveni od pogleda.

3. Bonton pozdravljanja

„Svaki susret počinje pozdravom, koji je vrlo važan u našim životima i temelj je bontona. Pozdravljamo ljude koje sretnemo u trgovini, knjižnici, na poslu, u liftu… Pozdrav se sastoji od pozdrava i odzdrava. Kad nekoga pozdravljamo, time mu izričemo dobrodošlicu, pokazujemo da obraćamo pažnju na njega, poručujemo mu da je poželjan. Pozdrav je uvijek pristojan, a kako i kada pozdravljamo i kojim se riječima služimo, ovisi o vrsti susreta. Odzdravimo sličnim pozdravom. Odzdravljanje je naša dužnost, a tko ne odzdravi pokazuje neuljudnost.” (PORTAL OSV, 2021.).

„Nekoć su pravila pozdravljanja bila jasna: muškarac pozdravlja ženu, mlađi pozdravlja starijeg, podređeni nadređenog, tko uđe u prostoriju, pozdravlja prvi bez obzira na godine i spol, planinari koji se uspinju pozdravljaju one koji silaze, zaposlenici u trgovinama i knjižnicama dužni su prvi pozdraviti. Ova pravila i dalje vrijede, ali ih sve češće zaobilazimo. Sve više vrijedi općenito načelo da pozdravlja onaj koji prvi primijeti drugu osobu.” (PORTAL OSV, 2021.).

„Prilikom ulaska u prostor, uvijek pozdravlja osoba koja ulazi. Ako učenik uđe u učionicu u kojoj su već okupljeni drugi učenici i učiteljica, učenik je onaj koji svima poželi ‘Dobar dan!’. Ako se pojedinac pridruži grupi, on je taj koji pozdravlja druge” (Kȕntzel, 2012., str. 22.).

Zbog ovog pravila, koje nalaže da pozdravlja onaj koji ulazi u knjižnicu, istražili smo kako u našoj školskoj knjižnici stojimo s pozdravljanjem. Prije epidemije uspjeli smo poboljšati pozdravljanje i tako zadovoljiti bonton pozdravljanja.

4. Pozdravljanje pri ulasku u knjižnicu

Prije epidemije uspjelo nam je ponukati učenike da više pozdravljaju pri ulasku u Slika 1knjižnicu. Jedan je učenik proveo istraživanje na temu pozdravljanja. Izradio je malog robota koji je učenike pri ulasku u knjižnicu pozdravio s „Dobar dan”. Istraživao je način pozdravljanja prije, tijekom i nakon primjene robota. Utvrdio je da je robot znatno poboljšao kulturu pozdravljanja, jer je udio učenika koji su pozdravili pri ulasku u knjižnicu porastao s 40 % na 70 % (Turinek, 2021.).

Slika 1. Robotić

Učenici su uistinu počeli više pozdravljati. Nažalost, ušli smo u epidemiju, nakon čega je uslijedilo školovanje od kuće, zatvaranje knjižnice i mnogo drugih sličnih okolnosti. Pozdravljanje koje smo uspjeli uspostaviti prije epidemije ponovo je opalo. Bilo mi je žao truda koji smo uložili jer su rezultati koje smo postigli s robotom propali.

Mnogi su učenici odlazili u knjižnicu samo da bi vidjeli robota, ali kada smo im objasnili da je robot tu zato da ih nauči pozdravljati, to su prihvatili i počeli pozdravljati, odnosno barem odzdravljati robotiću.

Nakon mjeseci sjedenja pred zaslonima, ne želim u knjižnicu ponovo uvoditi robota. Želim da učenici shvate kako je svatko od nas poseban i dovoljno vrijedan da zaslužuje pozdrav druge osobe. Kako to postići? Vjerujem da ćemo uz dosljedno upozoravanje i vlastitim primjerom uspjeti i bez robota.

5. Zaključak

Tehnologija (u našem slučaju robotić), koja nam je prije epidemije pomogla da učenici u većoj mjeri pozdravljaju, tijekom epidemije okrenula se protiv nas. Radom pred zaslonom učenici su zaboravili osnove bontona. Sve se je odvijalo drugačije nego u slučaju kad nekoga sretnemo uživo. Pri povratku u školu, primijetila sam da mnogi učenici opet ne pozdravljaju. Budući da se ne želim ponovo koristiti tehnologijom tj. robotićem, nadam se da će moj primjer dosljednog pozdravljanja i podsjećanja učenika ovoga puta donijeti iste rezultate kao što ih je prije epidemije polučio robotić.

  1. 6. Literatura

  2. Kȕntzel, Karolin. 2012. Bonton za fante in punce. Mladinska knjiga. Ljubljana.
  3. PORTAL OSV. https://www.portalosv.si/funkcionalna-pismenost/medosebno-sporazumevanje/pozdravljanje/ (pristupljeno 7. lipnja 2021.).
  4. Turinek, Sebastjan. Ali lahko s pomočjo tehnologije izboljšamo pozdravljanje? https://mladiraziskovalci.scv.si/ogled?id=1748 (pristupljeno 3. studenog 2021.).
  5. Ucman, Iris. Koncepti in veščine komunikacije. https://www.leila.si/dokumenti/kom.pdf (pristupljeno 3. studenog 2021.).

Bon-ton online nastave

ela_veza

Ela Veža

Sažetak

Nakon višegodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta u školi većina nastavnika teži nečem novom i svojem. Ideju je lako pronaći u svijetu oko nas. Online nastava nas je uvela u drugačiji oblik komunikacije, no pravila su i dalje ista. Važno je biti pristojan i u online i u offline okruženju.

Ključne riječi: aktivnosti, Dan sigurnijeg interneta, bonton.

clip_image002Iz godine u godinu sve veći broj učenika, učitelja i škola sudjeluje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta koji prerasta u tjedan, mjesec, pa i godinu. Među učenicima sam datum je prepoznatljiv već u nižim razredima kada se upoznaju s aktivnostima pripremljenima baš za njihov uzrast.

Inovativni učitelji godinama osmišljavaju bezbrojne aktivnosti za učenike različitih dobnih skupina. Više nije problem pronaći odgovarajuću aktivnost za svoje učenike, već odabrati ono što bi se najbolje uklopilo u sadašnji trenutak.

U aktivnosti za učenike sve češće su uključeni i roditelji. Na školskim mrežnim stranicama sve češće možemo pronaći sadržaje koje učenici izrađuju za mlađe učenike, ali i za svoju obitelj (braću, sestre, roditelje, djede, bake,..)
Kako bi provjerili koliko njihovi roditelji znaju o sigurnosti na internetu protekle školske godine učenici su izradili i test za svoje roditelje. Nije bila prava provjera znanja već smjernica za roditelje o čemu bi mogli voditi računa. Znamo da su u nekim stvarima učenici napredniji od svojih učitelja i roditelja.

Uz već postojeće i ponuđene materijale svakom učitelju izazov je osmisliti nešto novo i svoje. Ove veljače, pojavilo se mnoštvo zanimljivih tema te je samo trebalo odabrati nešto od onoga što se jednostavno nametnulo samo.

„Posuđena“ fotografija

clip_image004Malo tko nije čuo za rezultate odabira eura s motivom “posuđene” kune. Učitelju informatike to je odlična prilika za debatu ili istraživanje o licencama i diskusija o tome što je, a što nije dozvoljeno.

„Što su autorska prava? Na koji se način zaštititi? Kako provjeriti smijemo li koristiti ono što pronađemo na internetu? “Nakon pronalaska odgovora na ova pitanja logično je odabrati adekvatan digitalni alat te priječi i na sam dizajn. Zašto ne izraditi vlastiti logo ili neku svoju verziju eura? Možda se natječaj ponovi. 🙂

Mladi haker

O slučaju s jednim tele operaterom raspitivali su se mnogi učenici. „Koji su podatci tajni, a koji javni? Što se sve može s našim podacima?“ Takva pitanja postala su ovih dana bitna i mlađima i starijima. A kako je u priču nedavno ušao i mladi haker aktivnosti na ovu temu nastavljaju se sigurno i nakon objave ovog članka.

Bon-ton online nastave

Ipak tijekom cijele ove, ali i protekle dvije školske godine online nastava je tema koja je postala i ostala broj jedan. Izlaskom iz okvira učionice i školske zgrade te ulaskom u domove svih učenika putem online nastave stvorile su se nove situacije i odnosi. Da bi preduhitrili bilo kakve probleme i opasnosti važno je donijeti pravila.

clip_image006U svrhu prevencije učenici su uvažavajući različite želje dogovorili Bon-ton online nastave. Bilo je različitih ideja i veoma oprečnih prijedloga. Poneki su bili i dijametralno suprotni. Jedni su predlagali da tijekom videopoziva svi trebaju imati uključene kamere, drugi da to trebaju samo učitelji, a treći su smatrali da ne treba nitko uključivati kameru. Zapisali su što je njima bitno i čega bi se trebali pridržavati dok sudjelujemo u nastavi online. Između različitih ideja i prijedloga odabrali su neke te izradili svoje natpise. Evo nekih od njih u nastavku:

  • Tijekom poziva ako želiš doći do riječi podigni ruku ili napiši u chat. Pričekaj da te učitelj prozove.
  • Nije lijepo upadati drugome u riječ ili govoriti u glas.
  • Ne „mjutaj“ (ne isključuj) mikrofon drugima.
  • Ne izbacuj druge iz poziva.
  • Isključi mikrofon kad ne govoriš.
  • Pročitaj prije nego nešto označiš da ti se sviđa (“staviš lajk”).
  • Nemoj govoriti da su tehničke poteškoće, ako nisu.
  • Nemoj brisati svoju poruku ako ti je na nju netko odgovorio.
  • Nema potrebe na učiteljevu dužu obavijest odgovarati s “OK”, “u redu”, “može”, a nije ni pristojno.
  • Pazi na pravopis i gramatiku. Ponekad zarez znači mnogo.
  • Pisanje velikim tiskanim slovima je kao da vičeš.

Iako je veljača najkraći mjesec u godini, a Dan sigurnijeg interneta samo jedan dan, naše aktivnosti traju mnogo dulje. Na njima se radi tijekom cijele godine, koristeći adekvatan način da se učenicima, ali i odraslima ukaže kako što sigurnije koristiti sve dobro što nam mreža svih mreža pruža.
U nadi da će neka od ovih aktivnosti zaživjeti i dalje krenimo s pripremama za DSI 2023.

Web, bonton i autorsko pravo

iB_mRK

Iva Brajdić i Marina Rauker Koch

Sažetak

U članku se raspravlja o pitanjima bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju. Definiran je pojam bontona u općem smislu, te bontona na internetu i autorskog prava na internetu. Kvizom koji je bio uvod u radionicu za učenike srednjoškolskog uzrasta nastojalo se ispitati poznavanje tih pojmova u općem smislu te poznavanje zakonitosti lijepog ponašanja i autorskog prava na internetu u praktičnom smislu.

Ključne riječi: bonton, autorsko pravo, digitalno okruženje.

Uvod

Pravila lijepog ponašanja važna su u svakodnevnom životu pa tako i na internetu.

Koja su to pravila? Poznaju li ih današnji srednjoškolci? Poštuju li ih? Kako ih educirati? Znaju li i to da se poštivanje autorskih prava također može smatrati dijelom bontona na internetu? Ovo su pitanja koja su nas navela na osmišljavanje i provedbu kviza i radionice u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice. Istraživanje je provedeno s ciljem osvješćivanja ponašanja na internetu među učenicima naše škole.

Bonton

Bonton je pojam koji se primjenjuje u različitim kontekstima, ali svima njima zajedničko je da on predstavlja skup pravila kojima se opisuje lijepo, prikladno, pristojno ponašanje. Riječ bonton dolazi od francuske riječi Bon Ton što znači dobro ponašanje (Klaić, 1990.).

Bonton se uči cijeli život jer za svaku novu životnu situaciju postoje pravila koja bi trebalo poštivati. Tako razlikujemo npr. bonton u kazalištu, restoranu, prometu, na ulici, bonton u odnosu s invalidima, na internetu, itd.

Bonton na društvenim mrežama

Razvoj tehnologije i sve šira uporaba interneta rezultirali su pojavom pravila lijepog ponašanja na internetu – internet bontona, popularno zvanog netiquette. Ova se pravila najvećim dijelom odnose na komunikaciju koja ima sljedeća obilježja: nedostatak neverbalne komunikacije i trajno zabilježena komunikacija.

Društvene mreže postaju omiljeni oblik komunikacije na internetu, osobito među mladima. Često nepoznavanje pravila dovodi do neugodnih i neželjenih situacija ugrožavanja sigurnosti mladih na internetu, te zlostavljanja (cyberbullying). Njihovo poznavanje može pridonijeti značajnom smanjenju ovih pojava.

Već je poznato da emotikonima možemo donekle nadomjestiti nedostatak neverbalne komunikacije i pokazati svoje osjećaje, a ako poruku napišemo štampanim slovima onda to znači da vičemo i ova pravila su specifična upravo za komunikaciju na internetu. Također, važno je biti iskren, izbjegavati dvosmislenosti, ne pisati ono što ne bismo rekli u verbalnoj komunikaciji, držati se teme i poštovati vrijeme drugih, paziti na pravopis i gramatiku. Ostala pravila mogu se podijeliti u dvije skupine (Network Working Group S. Hambridge, 1995.):

  1. pravila privatne komunikacije između dviju osoba
  2. pravila komunikacije unutar grupe ljudi.

Autorsko pravo

Smatrale smo potrebnim povezati bonton s autorskim pravom jer nam se činilo da su ta dva pojma neodvojiva te da njihovo preklapanje naročito dolazi do izražaja upravo u području digitalnog okruženja.

Autorsko pravo jest pravo kojim se štiti autorsko djelo. Da bi se neko djelo moglo priznati kao autorsko ono mora biti originalno. U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, autorsko je djelo zaštićeno za života autora, u cijeloj godini autorove smrti i 70 narednih godina, a u većini je zemalja ono zajamčeno Ustavom. Područje autorskog prava uređuju zakoni pojedinih zemalja, no na zakone mnogo utječu međunarodni ugovori i konvencije (Horvat, Živković, 2009.)

Povrede autorskog prava predviđaju cijeli niz sankcija. Djelo koje je zaštićeno nosi simbol „copyright“, ali i onda kada nema tog simbola može se raditi o zaštićenom djelu, zato valja biti oprezan. Zaštićena djela osim znaka „copyright“ obično imaju podatak o imenu nositelja autorskog prava i godini stjecanja istoga.

Autorsko pravo u digitalnom okruženju

Koje su to pojavnosti s kojima se često susrećemo koristeći internet, a koje podliježu autorskopravnoj zaštiti? U provedbi kviza i radionice s učenicima posvetile smo se samo onim situacijama za koje smo pretpostavile da su češće, da se učenici s njima susreću u svom privatnom i školskom životu. Provjerile smo njihovo poznavanje autorskog prava u sljedećim situacijama: korištenje fotografija, korištenje slika zaslona, pravila citiranja elektroničkih publikacija.

Slike i fotografije zaštićene su kao umjetnička djela i to uopće ne ovisi o njihovoj kvaliteti, stoga ih se na webu ne smije koristiti bez dozvole nositelja prava. Također, slike i fotografije koje nalazimo na internetu nije dozvoljeno ni na koji način mijenjati. Čak i onda kada preuzimamo nezaštićene, besplatne fotografije, treba biti oprezan jer i tada mogu postojati ograničenja.

Može li se screenshot koristiti bez dopuštenja nositelja prava? Zapravo ne. Slika zaslona koji prikazuje neku web stranicu također je zaštićena. Ukoliko na web stranici nije navedeno da se screenshot stranice smije koristiti bez dopuštenja, valjalo bi dopuštenje za korištenje zatražiti od nositelja prava i to najbolje u pisanom obliku (Horvat, Živković, 2009.).

Što se tiče citiranja elektroničkih publikacija, pravila su ista kao i kod citiranja tiskanih publikacija: valja navesti ime autora i izvor. Da bi se pravilno označio izvor valja navesti naslov stranice, URL adresu i datum posjeta.

Koliko znaju naši učenici

Koliko znaju naši učenici provjerile smo radionicom u 1.a i 2.a razredu ŽTŠ-e Moravice.

Uvod u radionicu bio je kviz objavljen na web-u koji su riješili na početku sata.

Nakon toga smo zajednički komentirali pitanja i njihove odgovore. Iz njihovih odgovora možemo zaključiti da većina zna što je to bonton. U komunikaciji na internetu samo dvoje učenika (13%) vodi računa o utrošenom vremenu, 60% ih uviđa nedostatak neverbalne komunikacije, a isto toliko ih smatra da su na internetu anonimni. Uglavnom pišu što bi osobno rekli, ali su rijetko iskreni i ne razmišljaju o osjećajima drugih.

Slika 1
Slika 1. Ponašanje učenika u komunikaciji na Facebook-u

Autorska prava su im veća nepoznanica. 60% naših učenika smatra da smiju objaviti fotografiju koja im se sviđa i onda kada nisu njeni autori, iako niti jedan ne misli da sliku može objaviti samo ako je izmjeni u Photoshopu. Samo 33% učenika zna da objava screenshotova (slike zaslona) web stranica može značiti kršenje autorskih prava, a zabrinjava to što čak 53 % ispitanih učenika smatra da ne moraju navesti izvor ako parafraziraju nečiji tekst.

Slika2
Slika 2. Odnos prema parafraziranju i citiranju

Nakon upoznavanja učenika s izvorima na internetu s kojih se mogu preuzimati i koristiti slike, krenulo se na izradu plakata: 1. grupa s temom Bonton na društvenim mrežama, a 2. grupa s temom Autorska prava i internet, i to koristeći se alatom Glogster.

       clip_image007clip_image008
Slika 3. Primjeri plakata izrađenih na radionici

 Slika 4

Radionica je završena objavom plakata, te razmjenom informacija i zaključaka na društvenoj mreži Edmodo.

Slika 4. Razmjenjivanje zaključaka na društvenoj mreži Edmodo, 2.a razred

Zaključak

Pitanja bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju postaju sve aktualnija. Naš kviz proveden među učenicima pokazao je da su im oba pojma poznata te da ih znaju objasniti, no kada je u pitanju praktična primjena znanja može se zaključiti da nisu naročito dosljedni, te da ponekad i svjesno krše pravila bontona i autorskog prava na internetu. Učenicima je bliži pojam bontona na internetu. Autorsko pravo u digitalnom okruženju vrlo im je slabo poznato. Iz razgovora s učenicima, te na temelju kviza koji su riješili, zaključujemo da je kršenje autorskih prava na internetu toliko često da ga učenici u većini slučajeva uopće ne prepoznaju i smatraju da ne čine ništa što ne bi smjeli. Da bi se izbjegle neugodnosti uzrokovane nedovoljnim poznavanjem bontona i autorskog prava u digitalnom okruženju, bit će potrebna sustavna edukacija u odgojno-obrazovnoj vertikali.

Popis literature

  1. Brajdić, I. Mrežne stranice školskih knjižnica u kontekstu slobodnog pristupa informacijama. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. 2011.
  2. Fox, S. Bonton za neznalice, Rijeka: Naklada Uliks. 2012.
  3. Horvat, A. Živković, Ž. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2009.
  4. Katulić, T. Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj. Zagreb: CARNet. 2006.
  5. 5. Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod MH.1990
  6. 6. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima [online]. Zagreb: Narodne novine [citirano 13. 5. 2013.].