Razvijanje svijesti o pješačenju u školi

andreja_masten

Andreja Masten

Sažetak

Moderna tehnologija sve više istiskuje aktivno slobodno vrijeme u smislu fizičke aktivnosti. To posebno vrijedi za mlade ljude koji svoje slobodno vrijeme provode pred računalnim zaslonom i pametnim telefonom u sve većem broju. Doista je prva »škola« za aktivno provođenje slobodnog vremena u obitelji, ali ne smijemo zaboraviti školu kao obrazovnu ustanovu. U školi se provede sportski sati i sportski dani, ali oni svakako ne mogu zamijeniti redovitu tjelovježbu kao životnu naviku. Jedna od mogućnosti koja može odgovoriti na ovo pitanje svakako je interesna aktivnost naše škole »planinarenje«.

Ključne riječi: razvoj psihofizičkih sposobnosti, pješačenje, izlet, slobodno vrijeme

1. Uvod

Pametno odabran sport: ne šteti nam, traje cijeli život, daje nam radost napretka, nova znanja, nove prijatelje i dovoljno zadovoljstva da nas vodi naprijed (Cokan, 2008).

Živimo u okruženju i društvu okruženi modernom tehnologijom, koja u mnogim područjima čovjeku olakšava život, a istodobno smanjuje njegove fizičke sposobnosti potrebne za obavljanje svakodnevnih zadataka, a sve manje kretanja utječe i na naše zdravlje. Ako želimo da kretanje postane i ostane važna kvaliteta u životu, čak i kad djeca odrastu, moramo kod njih izgraditi pozitivan stav prema samom kretanju, što možemo započeti već u predškolskom razdoblju. Roditelji koji znaju iskoristiti različite oblike tjelesne aktivnosti kao aktivno provođenje slobodnog vremena igraju glavnu ulogu u tome. Čak i u širem smislu riječi društvo je svjesno te činjenice i nudi različite oblike aktivnosti usmjerene na tjelesnu aktivnost, kako za djecu tako i za odrasle.U sekundarnom okruženju, to jest u školskom okruženju, utjecaj učitelja je velik i važan za pojedinca. Učitelji trebaju ponuditi što je moguće više pokretnih aktivnosti za učenike, u području nastave sporta i drugih aktivnosti.

2. Usmjeravanje na kvalitetan način provođenja slobodnog vremena

Pješačenje može biti jedan od načina za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Pješačenje nije točno aktivnost koja bi privukla djecu u velikom broju i često je zanemarena u mnogim školama, ali uz odgovarajuću motivaciju, prilagodbu sadržaja, atraktivnost i igru možemo je učiniti atraktivnom za djecu koja su navikla da provode popodne uz televiziju, računalo, telefon. To nam također uspijeva u našoj školi.

3. Interesna aktivnost planinari na našoj školi

Više od 10 godina provodim zanimljivu aktivnost »planinari« u našoj školi. Primjećujem da se sve više učenika odlučuje na planinarenje, unatoč mišljenju većine da je zabavnije provesti slobodno vrijeme s računalnim igrama na telefonu ili računalu.

U ovoj školskoj godini među planinare su upisana 62 učenika od 1. do 6. razreda, što nije malo za školu s 350 učenika. Četiri učitelja su odgovorna za ovu interesnu aktivnost. Prilikom odabira izleta obratimo pozornost na želje i sposobnosti naših učenika. Na početku školske godine učenike – planinare upoznajemo s programom izleta, u planu ih je šest. Pješačenje organiziramo subotom. Tri šetnje po obližnjim brdima provode same mentorice planinarskog društva i dva izleta uz pomoć Planinskog društva Ptuj, a jedan izlet pripremamo u suradnji sa susjednom školom, jer je to tradicionalni marš koji smo nazvali Pješačenje prijateljstva. Pješačenje nema uvijek unaprijed određen raspored, jer planinski izleti također ovise o vremenu.

Planinarstvo ni izdaleka nije samo hodanje ili tjelesna aktivnost, s kojom upoznajemo dalju i bližnju okolicu, nego i aktivnost u kojoj se mladi navikavaju i obrazuju u skromnosti, samostalnosti, prijateljstvu, disciplini, hrabrosti, kulturi srčanosti i poštovanju za rad. Ukratko, utječemo i promoviramo značaj planinarstva u smislu pozitivnih vrijednosti prema ljudima i brizi za prirodu. Naravno, s tim jačamo navike učenika za zdrav život i aktivno provođenje slobodnog vremena.

4. Priprema na izlete

4.1. Osnovna znanja i vještine pješačenja

Svaki učenik, prije odlaska na izlet, upoznaje se s osnovnim vještinama koje se moraju savladati na putu, o ponašanju u grupi, o važnosti zaštite prirode, učimo ih kako odabrati i koristiti ispravnu opremu za sigurne izlete, učimo ih pravilima hodanja, te poučavamo o odgovarajućoj hrani tijekom ovih izleta …

Učenike također upozorimo da na izlet mogu ići samo ako su stvarno zdravi.

4.2. Plan pješačenja

Prije izleta upoznajemo učenike o planinskoj stazi, odakle počinjemo, gdje završavamo i koliko dugo ćemo planinariti.

5. Motivacija i obogaćenje planinskih izleta

Planinske izlete namijenjene djeci treba osmisliti tako da hodanje ne postane dosadno i monotono. Dijete ima tri područja percepcije: srce, ruke i glavu. Najvažnije za njega je srce koje daje emocije i doživljaj prirode, dok su kod odrasle dobi u prvom planu glava i ruke. Glava percipira objašnjenje, zašto i kako stvari funkcioniraju, a ruke uče praktične vještine. Kod djece je stoga bolje stvoriti prijateljsku, poticajnu atmosferu koja potiče samopouzdanje, spremnost na istraživanje i osjećaj sigurnosti (Neuman i Turčová, 2004). Svaki izlet ili pješačenje stoga moraju sadržavati elemente igre, moraju biti prilagođeni djetetovoj prirodi, pripremljeni kao istraživački izlet i moraju sadržavati »dodatke« koji su zanimljivi djeci.

5.1. Sakupljanje i pečenje kestena

Jesenji izlet uvijek je obogatimo skupljanjem kestena, a zatim biramo odnosno odaberemo prikladno mjesto gdje na kraju pješačenja kesten također ispečemo.

5.2 . Različite pokretne aktivnosti

Svaki planinski izlet mentorice obogate različitim pokretnim aktivnostima. Put koristimo za razne vrste kretanja: preskakanje prepreka tijekom pješačenja (npr. manjih potoka, jama), penjanje na lovačke promatračnice, kotrljanje po padinama travnjaka, igranje nogometa na igralištima ili travnjacima, uz razne štafetne igre …

5.3. Užina i odmor

imageNa pješačenju se nekoliko puta zaustavljamo na pogodnom mjestu kako bi se učenici mogli odmoriti i pojesti užinu koji su ponijeli od kuće i koju rado podijele sa svojim vršnjacima. Ovo je vrlo važan dio izleta, kojem se učenici posebno raduju.

Slika 1. Užina i odmor

5.4. Igre opažanja

Opažanje je dobra vještina koja se može steći samo vježbom. Učiteljice stalno motiviraju učenike da opažaju. Pitamo ih koliko smo znakova već vidjeli na putu, što nas očekuje i čuju li koju životinju. Učenici stječu iskustvo opažanja i istraživanja, a na zanimljivosti na putu također nas kasnije sami upozoravaju.

5.5. Noćni izlet s bakljama

imageU prosincu izvodimo noćni izlet na koji pozivamo članove obitelji učenika i obogatimo ga bakljama.

5.6. Zimski izlet sa sanjkanjem

Za zimski izlet odabiremo teren pogodan za sanjkanje. Naravno, učenici moraju biti upozoreni da se pravilno odjenu i obuju. Ovu vrstu izleta učenici posebno vole.

Slika 2. Sanjkanje na izletu

6. Evaluacija izleta

Nakon svakog putovanja, susrećemo se s učenicima kako bismo analizirali samu izvedbu izleta, evaluacijski list koristimo kao pomoč. Na evaluacijskom listu odgovore što je bilo u redu, kako su se osjećali, što im se svidjelo, što im se nije svidjelo i žele li to promijeniti…

7. Zaključak

Osnovni ciljevi sporta u osnovnoj školi su: očuvanje zdravlja djece, utjecanje na optimalni razvoj psihofizičkih sposobnosti i pružanje mladoj osobi niz aktivnosti kako bi odabrala adekvatnu rekreativnu aktivnost za život. Stoga je važno da je u nastavnom planu i programu škole također program pješačenja, budući da je hodanje u svim njegovim oblicima jedna od najprikladnijih pokretnih aktivnosti. Važno je posvetiti više pozornosti uključivanju pješačenja u redovite aktivnosti. Nažalost, događa se da se u nekim školama ukida i zamjenjuje sportskim danima s atraktivnijim sadržajima.

Fizički napor, u našem primjeru hodanje na pješačenjima, daje osjećaj zadovoljstva i samopoštovanja. Nažalost, svaki napor danas je element od kojeg bi mnogi roditelji željeli zaštititi svoju djecu, ne shvaćajući da im zapravo nanose štetu. Za odgoj djeteta je hodanje sjajan način, jer zahtijeva odricanje i ustrajnost, te tako pridonosi razvoju osobnosti.

Pješačenje može biti i zabava, opuštanje, tkanje novih prijateljstava, a pomaže učenicima da održe svoje fizičke i psihofizičke sposobnosti. Otvara zdrave i korisne oblike odnosno navike iskorištavanja slobodnog vremena.

8. Literatura

  1. Burnik, S., Petrovič, D., Gratej, L., Zubin, A. in Jereb, B. (2012). ABC dejavnosti v naravi. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  2. Cokan, F. (2008). Eno življenje je premalo. Ljubljana, Debora.
  3. fotografije vlastite arhive
  4. Glavnik A., Rotovnik, B., Kadiš F., Peršolja B.,… Zorn Matija. (2011). Planinska šola. Ljubljana: Planinska zveza Slovenije.
  5. Neuman, J. in Turčová. (november 2004). Hiking and Moutaineering with Kids. Referat predstavljen 2004 na simpoziju Outdoor Sport Education, 93–96. Sažetak dobiven na http://www.academia.edu/442471/SelfDevelopment

9. Prilog

Također u školi živimo zdravo

andreja_masten

Andreja Masten

Sažetak

U školi smo svjesni da je potrebno s EKO sadržajima i pitanjima zaštite okoliša upoznati i informirati već od najranije dobi. U radu sam predstavila oblik projektnog nastavnog rada koji je trajao cijelu školsku godinu s učenicima jutarnje skrbi i produženog boravka, s ciljem da što više saznaju o medu, njegovim ljekovitim učincima, upoznaju život pčela i važnost njihovog postojanja, produbljuju znanje o zdravoj prehrani i potrebi očuvanja prirode. Ovakvim radom stekli su mnogo iskustva i novih znanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetne veze, med, pčela, zdrava prehrana.

1. Uvod

Da je med uvijek smatran posebnim darom prirode, svjedoče riječi grčkog matematičara i mislioca Pitagore: »Da nisam uživao u medu svaki dan, umro bih četrdeset godina ranije.« i Alberta Einsteina: »Kad posljednje pčele nestanu ljudi će živjeti još samo četiri godine. Kada ne bude više pčela, neće biti više oprašivanja, biljaka, životinja, ljudi

2. Analiza stanja i planiranje aktivnosti

Naša škola je dio projekta Eko škole. Svjesni smo važnosti upoznavanja učenika sa zdravom prehranom, proizvedenom u lokalnom okruženju. Kroz praktične aktivnosti koristimo različite namirnice, pripremamo ih i poslužujemo na stolu, te učenike poučavamo o poštivanju prirode općenito. Tako slijedimo vlastitu kreativnost, inovativnost, sposobnost samoorganiziranja učenika i sudjelovanja u skupini te s učiteljima. Kako bi učenici obogatili nastavu u jutarnjoj skrbi i produženom boravku, koji je isprepleten s drugim sadržajima za učenje u 1. trijadi, odlučila sam se za projektnu nastavu tijekom cijele školske godine. Tako je nastavni materijal obogaćen i produbljen uz pomoć aktivnosti koje sam s učenicima uspostavila u raznim aktivnostima kroz međuvršnjačku suradnju.

Naglasak je bio na praktičnoj i istraživačkoj djelatnosti učenika. Učenje s otkrivanjem odnosno vlastitim saznanjem temelji se na integraciji sadržaja koji su povezani s različitim pedagoškim područjima. Značajna je konkretnost teme s usmjerenosti na životne, za učenike smislene situacije, sam način projektnog rada je ujedno promovirao i uspješan društveno-emocionalni razvoj djece.

3. Ciljevi projektnog rada

Ciljevi projektnog rada su:

  • upoznati prednosti pčela za ljude i prirodu,
  • upoznati kranjsku pčelu ili sivku,
  • zašto med pomaže i održava zdravlje,
  • aktivno sudjelovanje u projektu “Tradicionalni slovenski doručak”,
  • sudjelovanje na natjecanju Eko smreka,
  • dva puta mjesečno samostalna priprema doručka,
  • pečenje medenog biskvita,
  • uzimati žličicu meda dnevno,
  • završna prezentacija projekta.

4. Provedba projekta

4.1 Posjeta obližnjeg pčelinjaka

Sa sigurne udaljenosti promatrali smo pčelinjak, slušali zujanje pčela, promatrali košnice, gledali gdje pčele slijeću, kakve su oslikane košnice … Još zanimljivije je bilo promatranje s dalekozorom na sigurnoj udaljenosti od pčelinjaka.

4.2 Učenici pčelarskog kružoka

Pozvali smo učenike pčelarskog kružoka, koji su predstavili pčelinju obitelj, strukturu kukaca, ulogu članova pčelinje obitelji, boravište pčela i razvoj pčela. Istaknuli su važnost odnosa prema pčelama, kako se moramo ponašati u blizini pčela i kako ako nas pčela ubode. Učenici su također saznali zašto kažemo da je netko «dobar kao pčela«. Tražili smo i mudre izreke o pčelama:

  • Što su kod pčela žaoke, to su kod ljudi – jezici.
  • Koliko dana snijega leži – toliko dana smreka medi.
  • Pčela je poput polja: ako želiš da ti nešto podari, moraš joj sam dati, a ne samo uzimati.
  • Vrijeme kad heljda zamiriše, pčelarima nadu probudi. Kada je heljdi kraj, najčešće je – prazan lonac.

4.3. Posjeta pčelara

Posjetio nas je pčelar i predstavio nam ulogu i ljekovite učinke meda, aktivnosti pčela u prirodi i njihov život u košnici. Učenici su vidjeli različite medene proizvode i isprobali nekoliko vrsta meda. Saznali su da med štiti od brojnih bakterija i nekih gljivica, potiče zacjeljivanje rana, upala i opeklina. Zahvaljujući smirujućim učincima omogućuje bolji, dublji san. Pomaže kod kašlja, prehlade, promuklosti, upale grla, ublažava disanje i ublažava probleme kod astme, pomaže ublažavanju grčeva u mišićima, probavnih procesa, ublažava žgaravicu, čir na želucu ili dvanaesniku i djeluje lagano laksativno jer jača pokretljivost crijeva.

4.4 Pokušali smo ispeći medenjake

Učenici su kod kuće pronašli razne recepte s medom, koje su zatim predstavili u školi i sakupili u knjizi Recepti s medom. U prosincu smo započeli pečenje medenjaka. S prvim pečenjem smo se zasladili, sljedeće medenjake smo spakirali u male vrećice i darovali ih za školski bazar, koji se obavlja svake godine početkom prosinca kada prikupljamo dobrovoljne doprinose za školski fond.

4.5. Likovno stvaralaštvo

Također smo bili uključeni u likovno stvaralaštvo. Od otpadne ambalaDSC_0276 (1)že napravili smo, DSC_0134 (4)između ostalog, košnicu, oslikali cvjetnu livadu i pčelicu sa saćem i oslikali košnice.

S proizvodima smo sudjelovali na natjecanju Medenka i natjecanju Eko smreka. Učenici su upoznali kranjsku pčelu odnosno sivku, vidjeli su film Ribiča Pepeta, u kojemu je ona vrlo dobro predstavljena.

4.6. Tradicionalni slovenski doručak

U projekt smo uključili i sudjelovanje u projektu Tradicionalni slovenski doručak, u koji je 20181119_065918već dugi niz godina uključena cijela škola. Svi učenici škole koji su željeli mogli su se uključiti u doručak koji se sastojao od domaćeg kruha s maslacem i medom, šalicom mlijeka i jabukom. Kako bismo tradicionalnom slovenskom doručku dali još veći značaj, pripremili smo kraći kulturni program u školskoj blagovaonici, gdje su učenici jutarnje skrbi aktivno sudjelovali. Napravili su divnu scenu za pozornicu, naučili su Župančičevu pjesmu Ciciban i pčela, koju su predstavili na kulturnom događaju. Uz pratnju na harmonici zapjevali su i Slakovog Pčelara. Na kraju su zaplesale djevojke jutarnje skrbi, koje su s predstavile plesom na pjesmu Pčelica Maja.

4.7. Žličica meda dnevno

Svakoga dana smo s učenicima jutarnje skrbi vodili računa da uzmemo barem jednu žličicu DSC_0205 (1)meda. Mogli smo ga pojesti na kruhu, ponekad smo ga sipali u čaj ili mlijeko, dodali u pahuljice, a ponekad smo se s njim samo zasladili, jer smo od lokalnog pčelara dobili nekoliko vrsta meda, koje su učenici s radošću degustirali i uživali. Nekim vrstama meda su bile dodane jagode, maline, smokve, đumbir, čokolada …

4.8. Priprema doručka dva puta mjesečno

Tijekom cijele školske godine veliku pažnju smo posvetili poticanju redovitog uzimanja doručka, te poslije dogovora s upravom škole počeli ga dva puta mjesečno pripremati. Učenici su samostalno pripremali jelovnik, uz odabir zdravih sastojaka. Pripremali su sa velikim interesiranjem. Velik naglasak smo posvetili na redovito uzimanje i pripremu doručka, te mnogo razgovarali o pravilnom odnosu prema samoj njegovoj pripremi. Naučili smo se pravilnoj uporabi pribora za jelo, pripremi stola i uvijek se pobrinuli da su sastojci domaćeg slovenskog podrijetla, ako je to moguće, također lokalno ili iz školskog vrta.

5. Evaluacija

Učenici su razumjeli važnost zdrave prehrane i raznolikog izbora hrane, a razgovarali smo o lijepo uređenom i pripremljenom stolu kao dijelu kulture prehrane. Otkrili su koliko je važan doručak, osobito s medom, isprobali su nekoliko vrsta meda i pekli medenjake.

Upoznali su slovensku pčelu, kranjsku pčelu odnosno sivku, značaj uloge pčela u životu čovjeka i njihove uloge u prirodi. Također ih je inspirirala u likovnom stvaralaštvu.

Posebnost projekta bila je da se provodio tijekom cijele školske godine, što je posebno vrijedno iskustvo za učenike, jer tako stječu znanja kao „pravilo“ za cijeli život.

6. Zaključak projekta

Pripremili smo izložbu za roditelje, bake, djedove, braću i sestre … Učenici su pripremili vodstvo za izložbu – pričali su o proizvodima i aktivnostima projekta. Zajedno smo zapjevali pjesmu Pčelica. Posjetiocima smo poslužili čaj s medom, medenjacima, koje smo sami ispekli i pozvali ih da isprobaju različite vrste meda koje smo dobili od lokalnog pčelara. Na kraju smo zajedno zaplesali »pčelinji« ples.

Stav prema hrani se mnogo promijenio, primijetila sam kod učenika da uvijek uzimaju manje hrane na početku, kako je ne bi nepotrebno bacali. Kultura prehrane se uvelike promijenila kod obroka, pri pripremi doručka učenici su izuzetno uporni, točni …

Znanja i iskustva stečena aktivnostima projekta pokazali su prihvaćanje potrebe za doručkom, izbor domaćih proizvoda, poznavanje ljekovitih učinaka meda, poštivanje pčela, zdrav način života, te također što je važno, poštivanje prirode i njezine zakonitosti općenito.

Literatura

  1. Milan Meglič, Čebelji pridelki, 2018, Udruga pčelara Slovenije
  2. Marija Mlaker – Šumenjak, 2011, Udruga pčelara Slovenije
  3. Borut Juranec, Slovenski čebelnjak, 2018, Udruga pčelara Slovenije
  4. Boštjan Noč, Brez čebel, ki ponekod že izginjajo, ne bo hrane, Delo, 09. 05. 2018
  5. Bezjak, J. (1997): Projektno učno delo pri pouku tehnike kot uspešna oblika in metoda sodobne inženirske pedagogike. Ljubljana: Zavod RS za školstvo i sport.

Očuvanje kulturne baštine u školi

andreja_masten

Andreja Masten

Sažetak

S projektom Očuvanje kulturne baštine u školi sam predstavljanjem kurenta kao maske naše okoline, pratila cilj očuvanja vjerovanja, običaja i tradicije naših predaka. Projekt je proveden izrađivačem opreme za kurenta, upoznavanjem s poviješću kurenta i njegovog značenja danas. U nastavku, učenici su sami izradili kurent masku od materijala koje su imali kod kuće. Kroz kreativni proces izrade maske učenici su naučili povijesno značenje lika, potvrdili nužnost grupnog rada, što se odrazilo na zadovoljstvo i entuzijazam učenika, te pozitivnu energiju.

Ključne riječi: projektna studija kurent, kulturna baština, oprema kurenta, poklade

1. Uvod

Kurent je oduvijek poticao ljudsku maštu, bilo znanstvenog istraživanja, likovne ili književne umjetnosti. Potječe s relativno malog područja u središtu Ptujskog polja s centrom u Markovcima.

U Osnovnoj školi Gorišnica, gdje podučavam, vrijeme poklade je nešto posebno, isto vrijedi i za cijelo Ptujsko i Dravsko polje te Haloze. Tu je također sačuvana većina pokladnih maski. Glavna pokladna manifestacija s karnevalom na Ptuju je već više od pola stoljeća najveća takva manifestacija u Sloveniji.

Ti su događaji bliski učenicima našeg okruženja. Kurent je vrijedna tradicija, odnosno kulturna baština, koja je također uključena u UNESCO-ov popis kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva.

2. Projektni rad

Kako bismo skrenuli pozornost na tu činjenicu, odlučili smo se u 3. razredu za projektno-nastavni rad na temu očuvanja kulturne baštine u školi. U projektnom radu učenici stječu mnoga znanja i iskustva, razvijaju svoje vještine, a sam način rada potiče uspješan društveni i emocionalni razvoj djece. Rad se temelji na iskustvenom učenju, gdje učenici samostalno rade i suoblikuju radni proces s indirektnim usmjeravanjem i poticanjem nastavnika. Važna je također sama suradnja među učenicima, budući da se sa suradnjom razmjenjuju znanja, iskustva o zakonima rada u skupini i tako jedni od drugih mnogo nauče.

2.1. Posjeta obrtnika

U razredu nas je posjetio obrtnik koji se bavi izradom kostima za kurente. Učenicima se predstavio u svojoj kurentskoj opremi, što je izazvalo njihovo veliko zanimanje i te su mu postavili mnoga pitanja. Učenici su željeli, da saznaju:

  • Koliko je teška kurentova oprava?
  • Ko može, da nosi opravu kurenta?
  • Koji material se koristi za izradu opreme-kostima kurenta?
  • Kakav je proces i tehnika izrade maske?
  • Htjeli su saznati karakteristiku kurenta nekada i danas?

Obrtnik je učenicima predstavio svaki dio odjeće i praktično im pokazao, kako se pravi kurentova maska. Upoznao ih je, da se nekada smatralo da kurentovu odjeću može obući samo neoženjeni momak, dok danas svatko može biti kurent, mogu biti djeca kao i žene.

2.2. Učenici kurenti

U razredu imamo učenike, koji su kurenti. Oni su se predstavili ostalim učenicima u kostimima i podijelili svoje osjećaje o tome, kako je kada se stavi maska kurenta, šta rade kao kurenti, kako djeluju u društvu kurenta, tko jih prati. Gotovo svi učenici u razredu željeli su staviti kurentovu masku, kostim i zvono, pomaziti ježinku i skočiti kao pravi kurent.

2.3. Izrada maske od papirnate vrećice

Učenici su od kuće donijeli deblju papirnu vrećicu, koju su mogli staviti na glavu. Prvo su izrezali rupe za oči i usta. Zatim su od krep papira izrezali veće trake kvadratnog oblika u bež, žućkastoj ili smeđoj boji, što je predstavljalo ovčje krzno od kojeg je izrađena prava kurentova maska. Trake su zalijepili preko cijele površine vrećice s obje strane. Nos i jezik su posebno izradili od tvrdog crvenog papira i zalijepili na masku. Na podlogu jezika, od bijelog papira su kao ukras nalijepili četverokutove. Od tvrđeg bijelog papira oblikovali su 20190213_120442oči koje su zalijepili oko otvora za oči. Iz rafije su napravili kurentove brkove, a bijeli grah zalijepili su na jezik kurenta. Sastavne dijelove lica su zalijepili na prednju stranu vreće. Oni koji su uzeli za »model« haloškog kurenta napravili su iz tvrđeg crnog ili bijelog kartona kurentske rogove i pričvrstili ih za rubove gornjeg dijela maske. Za kurenta s Ptujskog i Dravskog polja, učenici su umjesto rogova na bočnim stranama zalijepili guščje perje koje su donijeli od kuće.

20190213_12365820190214_090302

3. Zaključak

U provedbi projekta učenici su stekli mnogo novih znanja i iskustava. Bili su oduševljeni posjetom profesionalnog izrađivača opreme za kurenta. Upoznali su se s karakteristikama kurenta, njegovom ulogom u povijesti nekada i danas, te se susreli s pojmom “kulturne baštine” i razvili pozitivan odnos u smislu njezinog očuvanja. Izradili su vlastiti proizvod pri čemu su razvijali ručne vještine, maštu i osjećaj za estetiku, navikavali su se na pripremu, uređenje i čišćenje radnog prostora, povezivali su dijelove u cjelinu i aktivno se uključivali u rad i sudjelovanje u skupini. Prilikom izrade maske bili su kreativni, radni, među njima je vladala stalna suradnja, koja je potvrdila potrebu za timskim radom, osjećalo se zadovoljstvo učenika i pozitivna energija.

Projekt smo završili vlastitim maskama i zaplesali ples kurenta u učionici.

Slika 4

4. Literatura

  1. Brence Andrej (2006), Muzejske zbirke na ptujskom gradu, Regionalni muzej Ptuj
  2. Gačnik Aleš (2000), Snaga tradicije kurentovanja i karneval na Ptuju, ZRS Bistra Ptuj Lala, Giz Poetovio Vivat
  3. Kuret Niko (1984), Maske slovenskih regija; Znanstveni istraživački centar SAZU, Institut za slovensku etnologiju
  4. Novak H. (1990): Projektno nastavni rad, drugačiji put do znanja. Ljubljana: Državna naklada Slovenije.
  5. Kos Rada (2017), Prostočasnik e-zima
  6. Remec Miha, Mrtvi kurent (1960), Ljubljana, Prosvjetni servis