Planiranje poučavanja na daljinu i kurikulumsko planiranje

sanja_janes

Sanja Janeš

Učenje i poučavanje na daljinu nije se često prakticiralo na našim područjima. U rijetkim se situacijama odvijalo s učenicima koji nisu mogli pohađati nastavu u školi ili kojoj drugoj obrazovnoj ustanovi. Međutim, svatko tko se bavi poučavanjem svjestan je da za učenje i poučavanje nisu potrebni zidovi – za tu tvrdnju ne treba znanstveni dokaz. Dovoljno je promatrati dijete kako uči od dana kad se rodi i koliko vještina i znanja stječe da bi mogao živjeti svoj život. Za učenje i poučavanje u prvom redu potrebna je želja za znanjem, rješavanjem problema, volja, odgovornost prema sebi, znatiželja…

Problem

Pri prelasku na učenje i poučavanje na daljinu u vrijeme epidemije COVID-19 pojavili su se problemi za koje nismo bili spremni jer smo naučeni u učenju i poučavanju imati:

  • izravni vizualni kontakt u realnom vremenu
  • izravni auditivni kontakt u realnom vremenu
  • interakciju učenika u skupini – rasprave, suradnja
  • interakciju učenika s učiteljem, pogledom, gestom, mimikom
  • davanje povratne informacije pogledom, gestom, mimikom.

Prelaskom u virtualni svijet sve je to naizgled nestalo. Bila je potrebna prilagodba učenja i poučavanja kako bi proces i dalje bio učinkovit i svrsishodan.

Učitelji i učenici brzo su shvatili da im tehnologija može omogućiti sve to, no ne na isti način i istim intenzitetom, ali svakako prilagodbom pristupa.

Međutim, za svaku prilagodbu treba vremena, a u ovoj promjeni preko noći vremena za prilagodbu nije bilo. Zbog toga je nastala situacija u kojoj su učenici, učitelji i roditelji postali frustrirani.

Zajednički nazivnik njihove frustracije bio je vrijeme, odnosno nedostatak vremena za proces i učenja i poučavanja.

Analiza

Važan uzrok tome je što se prijelazom na učenje i poučavanje na daljinu nije promijenio način planiranja učenja i poučavanja.

1. Većina učitelja još uvijek planira na način kao da rade po planu i programu.

Plan i program vrlo je kruto i nefleksibilno polazište realizacije učenja i poučavanja usmjereno isključivo na sadržaj. Traži stalno “trčanje” kroz sadržaje bez obzira na uspješnost učenja i poučavanja.

2. Učenje i poučavanje planira se uzastopce dan po dan.

Učitelj treba planirati lekcije za dan koji mu slijedi, a istovremeno davati povratne informacije učenicima o tek odrađenoj lekciji.

Učenik treba iz dana u dan izvršavati sve zadaće iz svih predmeta kao da je bio fizički na satu što mu je omogućavalo da u realnom vremenu razjasni sve nedoumice. Nedostaje mu vremena za samostalno proučavanje elemenata koji mu nisu razumljivi i još mora izvršiti zadatak.

Roditelj želi pomoći učeniku, uza sve svoje obveze, i pri tome ne može procijeniti koja vrsta pomoći mu treba i koliko je pomoći potrebno, a da nije previše i da ta zadaća bude učenikov, a ne roditeljev uradak.

3. Vrednovanje predstavlja poseban problem jer se u virtualnom okružju zapravo sastoji od mnoštva povratnih informacija svakom učeniku ponaosob. Način provjere znanja u okružju koje nije fizičko također zahtjeva promjenu pristupa.

Većina učitelja, učenika, pa i roditelja, usmjereni su na brojčanu ocjenu kao jedinu relevantnu povratnu informaciju o rezultatima i uspješnosti učenja. Još k tome u nekim predmetima kao što je matematika, najviše se cijeni ocjena iz pisane provjere u strogo kontroliranim uvjetima i strogo individualizirana.

Moguća rješenja

1. Kurikulumsko planiranje

Osnova je kurikulumskoga planiranja godišnji izvedbeni kurikulum. Njime učitelj planira teme kroz koje će ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode. Pri tom planiranju važno je obuhvatiti sve ishode koji trebaju biti ostvareni na kraju godine učenja. Velika je prednost kurikulumskoga pristupa planiranju da se ishodi mogu ponavljati, različito kombinirati, premještati. Neki su ishodi, npr. u matematici takvi da se ponavljaju iz godine u godinu učenja te se usložnjavaju. Zašto je to važno? Ako učenik ne uspije usvojiti neki ishod na razini s kojom je zadovoljan, ima se priliku poboljšati u narednoj godini učenja.

Zašto je ovo obilježje planiranja dobra za planiranje nastave na daljinu?

Omogućuje:

  • fleksibilnost planiranja
  • ponavljanje ishoda koje nismo uspjeli ostvariti, a učenici usvojiti
  • rad na projektima i istraživanjima
  • mijenjanje tema/sadržaja prema potrebi.

2. Planiranje za razdoblje od tjedan do dva tjedna.

Planiranje učeničkih aktivnosti za dulje razdoblje zahtjeva određeno iskustvo. Opseg produljenja ovisi i o tjednoj satnici nekog predmeta. Što je tjedna satnica veća, to je teže planirati na dulje vrijeme. Primjerice, za 4 sata moguće je dobro planirati učeničke aktivnosti za cijeli tjedan. Shodno tome, predmeti s 2 sata tjedno mogu unaprijed planirati učeničke aktivnosti za dvotjednu realizaciju. Planiranje aktivnosti na bazi tjedan i dva tjedna, a ne dana ili sat po sat, rasterećuju i učenika i učitelja.

Kako rasterećuje učitelja?

  • stvara širu sliku, koncepciju onoga što želi postići u nekom razdoblju
  • lakše analizira realizaciju i planira nadopune za sljedeće razdoblje
  • integrira sadržaje i isprepliće ishode
  • oslobađa si vrijeme za davanje povratne informacije učenicima
  • daje kvalitetnije povratne informacije učeniku i olakšava si praćenje učenikova rada
  • nakon dva ciklusa po dva tjedna može provesti i vrednovanje naučenog
  • lakše organizira vrijeme učenicima, a i sebi , za komunikaciju unutar dva tjedna
  • ne mora biti dostupan 24 sata jer će u 2 tjedna uspjeti raspodijeliti opterećenje.

Kako rasterećuje učenika?

  • učenik je upoznat sa time što će u narednom razdoblju učiti – ima cjelovitiju sliku koncepta
  • samostalno organizira vrijeme učenja
  • pridržava se organiziranog vremena za konzultacija s učiteljem i dobivanje povratnih informacija
  • lakše reorganizira učenje na osnovu povratnih informacija
  • postaje samostalniji i preuzima odgovornost za vlastiti učenje i organizaciju učenja.

3. Vrednovanje

Primjena tri pristupa vrednovanju: vrednovanja za učenje, vrednovanja kao učenje i prilagodba načina vrednovanja naučenog.

U svakoj svojoj povratnoj informaciji učenicima učitelj provodi vrednovanje za učenje koje je u ovim uvjetima intenzivnije nego u nastavi u razredu. U fizičkom razredu učitelj često daje općenite povratne informacije, a u virtualnom razredu povratne informacije su fokusirane i individualizirane.

Za vrednovanje složenijih zadataka koje učenici rješavaju tijekom duljeg razdoblja rubrika za vrednovanje omogućit će im samostalan rad i jasno postavljene uvjete uspješnosti realizacije.

Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz organizaciju rada učenika na zajedničkim projektima i predstavljanju rezultata. Prilika je to da učenici međusobno vrednuju svoje uratke.

Provjera vrednovanja naučenog izravno će se oslanjati na vrednovanje za učenje koje je učitelj provodio. Kod vrednovanje naučenog na daljinu učitelji su bili zabrinuti radi vjerodostojnosti rezultata jer nemaju kontrolu nad procesom učenikova rada pri vrednovanju. Zato su rezultati vrednovanja za učenje dragocjeni i implementiraju se u vrednovanje naučenoga. Vrednovanje naučenog se može provesti na način da učenici imaju istu bazu pitanja, ali im se ona ne prikazuju istovremeno, već ih sustav nasumično raspodijeli. Tako nešto besplatno omogućava, na primjer, Loomen.

Vremensko ograničenje pri takvim provjerama zapravo umanjuje vjerodostojnost naučenog jer su neki učenici jednostavno sporiji ili u čitanju ili u procesuiranju i provođenju procedura za rješavanje zadataka, što ne znači da nisu usvojili ishode. No kako zbog toga učenici ne bi bili oštećeni, praćenje kroz vrednovanje za učenje može biti od velike pomoći.

Primjeri planiranja aktivnosti za dulje razdoblje

clip_image0021. Primjer – zadatak

  • 5. razred
  • jedna aktivnost u tjedan dana – 4 nastavna sata

Projektni zadatak: Voda i matematika – vrednovanje naučenog

Prije izvršavanja zadatka učitelj s učenicima ponavlja pojam postotka.

Odgojno obrazovni ishodi:

MAT OŠ A.5.3. Povezuje i primjenjuje različite prikaze razlomaka.
MAT OŠ C.5.2.Opisuje i crta /konstruira geometrijske likove te stvara motive koristeći se njima.
MAT OŠ E.5.1. Barata podacima prikazanim na različite načine.

Ishodi aktivnosti:

  • Učenik prikazuje postotke na modelu.
  • Za prikaz crta pravokutni ili krug.
  • Tumači prikaze koristeći se matematičkim jezikom.
  • Donosi zaključke na osnovi prikaza.

Cilj: Izrada prezentacije o raspodjeli vode na Zemlji. Predstavljanje uratka videokonferencijom.

Vrednovanje naučenog

tablica

Element vrednovanja: matematička komunikacija

Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.

Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda

Vrednovanje kao učenje: Učenici se vrednuju međusobno. Može se u suradnji s njima napraviti lista procjene po koji će vrednovati kolege.

Aktivnosti:

Učenici na osnovu podataka iz udžbenika Geografije za 5. razred dobiju zadatke koje moraju riješiti.

  • 71 % Zemljine površine, zauzima voda
  • Slana voda čini 97.5 %, a slatka 2.5 %.
  • Udio slatke vode u ledenjacima i ledenom pokrovu je oko 69 %,  podzemlju je  oko 30 %, a površinske vode oko 1 %. 
  • Ljudsko tijelo sastoji se od oko 60 % vode

Učenici dobiju i dodatne materijale za proučavanje u obliku videa na poveznici https://bit.ly/raspodjelavode.

  • Prikaži odnos vode i kopna na Zemlji.
  • Prikaži odnos slane i slatke vode na Zemlji.
  • Prikaži udio slatke vode u ledenjacima i ledenom pokrovu, podzemlju i na površini.
  • Prikaži udio vode u ljudskom tijelu.
  • Prikaži udio slatke vode u ukupnoj količini vode na Zemlji.
  • Obrazloži svaki od prikaza koristeći matematički jezik.
  • Izvedi zaključke iz prikaza.

Također odgovaraju na pitanja:

    • Kako je primjerenije nazvati Zemlju, plavi planet ili vodeni planet?
    • Što mislite o udjelu slatke vode na Zemlji?
    • Jeste li mislili da je tako malo slatke vode na Zemlji?
    • Imaju li svi ljudi jednak pristup pitkoj vodi?
    • Kako biste vi u budućnosti pokušali zaštititi pitku vodu od zagađenja?

Prikaz rezultata

  • Rezultate prikazuju:

    Na plakatu
    Videozapisom
    U nekom alatu računalne prezentacije – PowerPoint, Sway, OneNote,…

    • Osim zadataka s koriste dijelove priče o vodi koji su te se najviše dojmili.
    • Rezultat svog rada predstavlja svojim kolegama putem videokonferencije.

    2. Primjer

    • 7. razred
    • Planiranje aktivnosti za tjedan dana – 4 nastavna sata

    Odgojno-obrazovni ishodi

    MAT OŠ A.7.1.
    MAT OŠ D.7.6.Računa postotak i primjenjuje postotni račun.
    MAT OŠ A.7.5.Primjenjuje računanje s racionalnim brojevima.
    MAT OŠ B.7.2.Rješava i primjenjuje linearnu jednadžbu
    MAT OŠ D.7.3. Odabire strategije za računanje opsega i površine mnogokuta.
    MAT OŠ D.7.5.Odabire i preračunava odgovarajuće mjerne jedinice.
    MAT OŠ D.7.2. U koordinatnome sustavu u ravnini crta točke s racionalnim koordinatama i stvara motive koristeći se njima.

    Ishodi aktivnosti

    • Prepoznaje, opisuje, povezuje i računa elemente postotnoga računa: postotak, postotni iznos i osnovnu vrijednost u problemskoj situaciji
    • Primjenjuje postotni račun pri rješavanju problema iz stvarnoga života te za rješavanje matematičkih problema
    • Računa površinu geometrijskog lika u kontekstu postotnog računa
    • Računa opseg geometrijskog lika u kontekstu postotnog računa
    • Grafički rješava matematičke probleme.

    Vrednovanje za učenje

    Rubrika za vrednovanje aktivnosti

    tablica1

    Aktivnosti:

    1.sat/1.dan

    Putem prezentacije ponoviti s učenicima

    • Što je postotak?
    • Kako ga izračunavamo?
    • Što je postotni iznos?
    • Što je osnovna vrijednost?

    Umjesto prezentacije učitelj može sam napraviti videolekciju ili se koristiti videolekcijom s weba. Tu videolekciju podijeliti s učenicima kako bi se mogli podsjetiti i pomoći tijekom rješavanja aktivnosti ili zadataka. U videu treba obrazložiti/ponoviti izračuni sve tri veličine kako bi ga učenici mogli pogledati kad im ustreba.

    Unutar prezentacije primjeri zadataka koje učitelj zajedno s učenicima rješava, raspravljaju o rješenjima…

    • Podjela zadataka za iduća tri sata u digitalnom obliku.
    • Jasno učenicima obrazložiti uvjete i daljnji tijek rada:

        – 2. i 3. sat rješavaju zadatke
        – Savjetovati ih da ne rješavaju sve zadatke u jednom danu, već da si raspodijele vrijeme.
        – Obrazložiti da prvo moraju riješiti zadatke s prvog listića, a tek onda prijeći na zadatke drugog.
        – Savjetovati ih da se obrate učitelju za pomoć pri rješavanju. Učitelj prati napredak svojih učenika.
        – Predstaviti raspored konzultacija s učiteljem. Učenici sami odabiru vrijeme u pripremljenoj tablici.
        – Dopustiti im uporabu džepnog računala, ali istaknuti da postupak moraju imati zapisan. Također i obrazloženja, gdje se traže.
        – Obavijestiti ih da će 4. sat imati provjeru naučenog prema danoj rubrici ( ta provjera će biti vrednovanje za učenje)
        – Predstavljanje i dijeljenje analitičke rubrike

    Primjeri aktivnosti:

    Jednostavnije aktivnosti, na priloženoj prvoj poveznici, učenici prvo trebaju riješiti i predati riješeno.
    https://bit.ly/primjeri_aktivnosti1

    Nakon što riješe te zadatke mogu prijeći na rješavanje zadataka na drugom listiću.
    https://bit.ly/primjri_aktivnosti2

    Napomene: povezanost ishoda aktivnosti i zadataka.

    clip_image002[1]Na poveznicama su zadaci s jasno istaknutim ishodima aktivnosti vezanim uz njih. Na taj način se stiče važnost planiranja slijedom kurikulumskoga kruga. Sve započinje određivanjem ishoda, planiranjem vrednovanja ostvarenosti ishoda (rubrika), odabir metoda i strategija, sadržaja i aktivnosti, te na kraju provedba i refleksija. Oba primjera su koncipirana upravo tako da prate kurikulumski krug. https://bit.ly/ishodi_aktivnosti1
    https://bit.ly/ishodi_aktivnosti2

    2.Sat/2. dan
    3.sat/3.dan

    Konzultacije s učenicima prema rasporedu. Davanje povratne informacije, pisano ili usmeno. Ako je neki učenik sve napravio već prvi dan, dat će mu se neki zahtjevniji zadatak do kraja ciklusa. Ako je neki učenik izostao s konzultacija to se bilježi i obavještava stručna služba.

    4.sat/4.dan

    1. mogućnost:

    Učitelj i učenici na videokonferenciji zajednički analiziraju zadatke koje su samostalno rješavali. Učitelj svakom učeniku na osnovu priložene rubrike daje usmenu ili pisanu povratnu informaciju. Kad mu je rubrika na raspolaganju, učitelj svakom učeniku može označiti opisnicu koja je vezana uz učenikov napredak. Takav način povratne informacije učenik sprema u svojoj bilježnici ili e-bilježnici. Povratnu informaciju, pisanu pomoću opisnica rubrike, bilo bi dobro zapisati i u bilješke u dnevnik.

    2. Mogućnost:

    Kratka online pisana provjera koja se ne vrednuje ocjenom već povratnom informacijom (vrednovanje za učenje) pomoću prethodno, na prvom satu, podijeljene rubrike. Zadatci ne trebaju biti slični, dapače različiti, ali moraju zadovoljavati zadane ishode te pratiti zahtjeve rubrike. Način davanja povratne informacije je isti kao u 1. mogućnosti.

    3. Mogućnost:

    Ako su ovi sati završni dio teme, moguće je rubriku prilagoditi da služi za vrednovanje naučenog. Tada se razine ostvarenosti kriterija pretvore u bodove i napravi ocjenska skala (kao u prvom primjeru).

    Element vrednovanja će učitelj sam isplanirati pri izradi pisane provjere.

    Koji su pozitivni učinci nastave na daljinu?

    • Vrednovanje za učenje postaje izuzetno važan dio procesa vrednovanja, a samim time i kvaliteta vrednovanja naučenog će biti bolja.
    • Individualizacija nastave, učenja i poučavanja.
    • Osamostaljivanje učenika u procesu učenja, osnaživanje samovrednovanja, vrednovanja kao učenje
    • Razvijanje kompetencije učenja kako učiti, razvijanje metakognicije
    • Poticanje suradničkog učenja, a sami time i suradničkog vrednovanja, vrednovanja kao učenje
    • Jačanje digitalnih kompetencija

    „Znanstvenici barem na jedan dan“

    karolinaD_SanjaPS

    Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović

    Od veljače do travnja ove godine na fakultetima i institutima diljem svijeta preko 10 000 srednjoškolaca provest će jedan dan poput znanstvenika analizirajući stvarne podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem sudarivaču čestica na svijetu “Large Hadron Collider” (LHC) smještenom na CERN-u (Europski laboratoriju za fiziku elementarnih čestica). Globalna, svjetska razina ovog događanja odražava prirodu planetarne kolaboracije u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica, koja se najviše ostvaruje kroz CERN.

    Na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u subotu 7. ožujka 2015. godine, s početkom u 9:00, četrdesetak srednjoškolaca iz Gimnazije Vukovar, Gimnazije Uvodni pozdrav izv. prof. dr. sc. Branko VukovićMatije Antuna Reljkovića Vinkovci, Gimnazije A. G. Matoša Đakovo i Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti Osijek i studenti Odjela za fiziku Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, proveli su jedan radni dan poput znanstvenika na CERN-u. Međunarodni istraživački radni dan za učenike (International Masterclasses) utemeljen na atraktivnom programu, tekao je sljedećim redoslijedom: pozdravni govor i dobrodošlicu ususret radnom danu održao je pročelnik odjela za fiziku izv. prof. dr. sc. Branko Vuković, predavanja „UvodPredavanje Pronalazak Higgsovog bozona u eksperimentalnu fiziku čestica“ održao je izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović, FESB (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) – Split, „Pronalazak Higgsovog bozona u CERN-u“ prof. dr. sc. Ivica Puljak, FESB – Split, „Demonstracija analize podataka“ – metoda analize događaja sudara protona ubrzanih u LHC-u koji su snimljeni CMS (Compact Muon Solenoid) mag. phys. Benjamin Mesić, IRB (Institut Ruđer Bošković) – Zagreb. Nakon što su predavači upoznali učenike i profesore s tematikom prionulo se na praktičan rad, analizu podataka CMS detektora.

    Sudarivač čestica LHC fizičari koriste za studiranje najelementarnije građe materije. Istraživanja na CERN-u znatno unapređuju i produbljuju naše razumijevanje subatomskog svijeta, strukture i razvoja svemira. Rezultati istraživanja na CERN-u se prate s velikom pažnjom ne samo od strane fizičara već i široke javnosti. Međunarodni nastavni dan omogućuje srednjoškolcima da dožive iskustvo istraživanja na najizravniji način. Naime, ideja vodilja programa je omogućiti učenicima iskustvo jednog stvarnog radnog dana znanstvenika. Učenici taj dan rade rame uz rame s znanstvenicima i mogu osjetiti kako je raditi moderna istraživanja u fizici.

    U autentičnoj atmosferi učenici stječu uvid u međunarodnu organizaciju modernih istraživanja, a istovremeno i uče o subatomskim česticama kroz lako razumljive Demonstracija analize podatakaprezentacije fizičara izravno uključenih u istraživanja. Učenici analiziraju produkte sudara elementarnih čestica ubrzanih gotovo do brzine svjetlosti u 27 kilometara dugom kružnom LHC akceleratoru, snimljenih posebno izgrađenim detektorima. Četiri eksperimenta: ATLAS, CMS, LHCb i ALICE ustupila su svoje podatke za ovaj edukacijski program. Zanimljivo je da učenici mogu u podacima koje analiziraju, ponovo otkriti Higgsov bozon, elementarnu česticu otkrivenu prije dvije godine, a čije je otkriće nagrađeno Nobelovom nagradom. Pozorno prateći upute voditelja radionica, učenici su, vjerovali ili ne, uistinu otkrili, među ostalim česticama, i Higgsov bozon. Atmosfera na međunarodnom istraživačkom danu bila je iznimno poticajna za sve sudionike. Voditelji su ostvarili svoj cilj, popularizirati fiziku i omogućiti učenicima nesvakidašnji događaj biti znanstvenik na jedan dan.

    Analiza podataka i traženje Higgsova bozona_1Analiza podataka i traženje Higgsova bozona_2

    Video konferencijaZavršni dio događanja je video konferencija. Putem video veze s CERN-om, Švicarska i institucijama sudionicima u drugim zemljama, a u subotu su to bili Osijek-Hrvatska, Coimbra i Evora-Portugal i Gent-Belgija polaznici su prezentirali rezultate svojih istraživanja – baš onako kako to rade i fizičari u međunarodnim kolaboracijama.

    Sudionici Međunardnog istraživačkog dana za učenike-Osijek 2015Rezultate srednjoškolaca koji su se okupili u Osijeku, hrabro, elokventno i samouvjereno na engleskom jeziku, iznosili su Luka Namačinski, Gimnazija Vukovar i Jelena Janjić, Gimnazija M. A. Reljkovića, Vinkovci. Najzanimljiviji i najintrigantniji dio bilo je postavljanje pitanja koja su „mučila“ učenike i iščekivanje odgovora. Pitanja je bilo mnogo, i da nismo bili ograničeni vremenom ovo zbivanje bi potrajalo jako dugo. Zadovoljni učenici, profesori i organizatori već su zakazali ponovni susret za godinu dana.

    Video konferencija  CERN-Švicarska, Osijek-Hrvatska, Coimbra i Evora-Portugal i Gent-Belgija_2Video konferencija  CERN-Švicarska, Osijek-Hrvatska, Coimbra i Evora-Portugal i Gent-Belgija_3Video konferencija  CERN-Švicarska, Osijek-Hrvatska, Coimbra i Evora-Portugal i Gent-Belgija_4

    Glavi koordinator ²International Masterclasses² je dr. Uta Bilow, Technical University Dresden, u uskoj suradnji s programom QuarkNet i ²International Particle Outrach Group² (IPPOG). IPPOG je neovisni odbor predstavnika država uključenih u istraživanja na CERN-u. Zadaća IPPOG odbora je učiniti fiziku elementarnih četica dostupniju široj javnosti.

    Ovo događanje na Odjelu za fiziku u Osijeku u Splitu, organizirali su znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu (Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, FESB) koji rade na CERN-u, izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović i prof. dr. sc. Ivica Puljak u suradnji s kolegom mag. phys. Benjaminom Mesićem, osječaninom s Instituta Ruđer Bošković, te s kolegama s Odjela za fiziku u Osijeku Igorom Miklavčićem, prof. i doc. dr. sc. Denisom Stanićem, te srednjoškolski profesori koji su sudjelovali, potaknuli i nagradili svoje učenike, Nedeljko Begović, prof. Gimanzija M. A. Reljkovića Vinkovci, Spomenka Hardi, prof. Gimnazija A. G. Matoš Đakovo, Željka Duh Blašković, prof. Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti Osijek i Karolina Dvojković, prof. Gimnazija Vukovar.

    Prikazivanje i analiza podataka – primjer dobre prakse

    melita_mesaric

    Melita Mesarić

    U osnovnoj školi matematiku predajem 5 godina. Svake me godine učenici sedmih razreda prilikom obrade dijelova gradiva iz statistike znaju pitati: „A zašto se u ovom zadatku crta baš kružni dijagram?, Zašto se tu koristi višestruki stupčasti dijagram?, Što sve treba napraviti da bismo došli do podataka i mogli ih prikazati?“.

    Ove sam godine s učenicima provela istraživanje kako bi vidjeli da prvo treba prikupiti podatke da bi ih se moglo analizirati.

    Nastavna cjelina „Prikazivanje i analiza podataka“ većinom se radi u razdoblju od 15. 11. – 15. 12., odnosno u razdoblju u kojemu se obilježava mjesec borbe protiv ovisnosti.

    Učenici su na internetu pronašli zanimljivu anketu o ovisnostima koju smo malo preradili i svim učenicima od 5. do 8. razreda dali da je ispune. Tek tada su „sedmaši“ shvatili koliko posla ima s ispunjenim anketama. U Wordu sam napravila prazne tablice u koje su odgovore za svako pitanje bilježili crticama i zatim izračunavali relativne frekvencije (nakon usvajanja osnovnih potrebnih pojmova). Prvo su analizirali podatke za svaki razred posebno, a zatim su sve spojili i dobili sliku stanja u našoj školi. Napravili su i prezentaciju za svaki razred te za školu kao cjelinu. Sve grafove radili su u PowerPointu jer u Excelu još nisu imali potrebna znanja.

     

    Nakon izrada svih prezentacija i iscrpnog rada učenici su prikupili i neke podatke o drogama i alkoholu te su složili plakate. Sav materijal izložili smo na školskom panou i objavili na internetskoj stranici.

    Učenici su ovim projektom shvatili što sve treba napraviti da bi se došlo do podataka, čemu služi pojedini grafički prikaz te su ujedno povezali gradivo iz više predmeta.