Priprema sirupa od bazge

alenka_drobnic

Alenka Drobnič, prof. geografije i povijesti

Sažetak

Članak predstavlja oblik terenskog rada u blizini škole za učenike prvih razreda produženog boravka. Šetnjom u okolici klasičnu učionicu premještamo u učionicu u prirodi. Učenici se u prirodi uvježbavaju u promatranju, usporedbi, logičkom zaključivanju te razvijaju sposobnost samostalnog izražavanja i sposobnost rada u skupini. Kod učenika i nastavnika razvija se i element spontanosti opisan u članku.

Ključne riječi: šetnja, promatranje krajolika, prepoznavanje biljaka, priprema prirodnog sirupa.

1. Uvod

OŠ dr. Pavla Lunačeka Šentruperta nalazi se u središnjem dijelu doline Miren. Naselje je okruženo padinama krških brežuljaka na sjeveroistoku i uzlaznim posavskim brdima na sjeveru. Na ravnicama naselja dominiraju poljoprivredne oranice s livadama. Među njima prevladava mreža zelenih biljnih pojaseva, manji povremeni i stalni vodotoci. Među najvećima je rijeka Bistrica koja se ulijeva u rijeku Mirnu. Naselje ima ugodnu umjerenu kontinentalnu klimu koja je povoljna za rast grma bazge u kasno proljeće i ljeto.

Učenici u prvom razredu osnovne škole tijekom učenja o okolišu obrađuju različite tematske sklopove. Tijekom nastave produženog boravka usvojena područja možemo doživjeti terenskim radom u okolici.

Šetnjama u okolici škole učenici se kreću, upoznaju bližu i dalju okolinu. Na zaigran način upoznaju i vide reljefnu i biljnu raznolikost krajolika. Usput mogu zagaziti u mali lokalni potok i očistiti čizme te promatrati životinje koje žive u potoku. U šetnji usmjerenoj promatranju okoline koriste sva osjetila, a mogu i nacrtati promatrani krajolik.

U produženom boravku vrijeme često kratimo šetnjama i boravkom u prirodi te se tako dodatno educiramo. Odlazimo u šetnju ne samo kretati se, rekreirati i boraviti na svježem i čistom zraku, već i upoznati krajolik i promatrati prirodne procese u njemu. U lipnju smo zastali u šetnji u sklopu produženog boravka kod mirisnog grma bazge. Grm su učenici odmah prepoznali i osjetili svim osjetilima.

Opojni miris grma probudio je u nama želju okusiti hladan domaći sirup od bazge. Uz grm bazge razgovarali smo o procesu izrade sirupa te smo odlučili sami ga napraviti u idućim školskim danima u sklopu produženog boravka.

Tijekom cijelog procesa pripreme domaćeg sirupa učenici su bili aktivni i proaktivni. Posebno ih je zanimao postupak izrade domaćeg sirupa od cvjetova bazge. Bili su znatiželjni i puni očekivanja te su aktivno sudjelovali u pripremi domaćeg sirupa branjem cvjetova i lišća matičnjaka, čišćenjem i sušenjem.

2. Priprema sirupa

2. 1. Pješačenje i upoznavanje grma bazge

U lipnju smo s učenicima prvog razreda iz produženog boravka, starosti između 6 i 7 godina, krenuli kružnom stazom koja nas je vodila od naselja Šentrupert do podnožja Vesele Gore i Križeva Pota. Zatim smo prešli potok Busenk i krenuli prema školi dijelom staze Steklas koja prolazi između oranica naselja.

Dok smo hodali kolnikom, u blizini naselja, privukao nas je ugodan i opojan miris. Učenici su se odmah počeli pitati što tako dobro miriše. Počeli smo promatrati prirodu i Slika 1zaustavili se kod grma s velikim bijelim cvjetovima.

Na grmu su učenici promatrali pčele u pokretu i njihovo zujanje te dolazak do rascvjetanih bijelih cvjetova.

Slika 1. Cvjetovi bazge

Pogledali smo bujni oblik grma, pomno pogledali cvjetove i pomirisali ih. Bazga ima mnogo sitnih, malih bijelih cvjetova koji su grupirani u cvat.

Učenica je spomenula da joj bazga miriše i ima miris na čaj koji joj baka više puta sprema. Većinu je miris podsjećao na “sirup” koji piju kod kuće ili kod bake i djeda.

Pored grma bazge zajedno smo odlučili prikupiti određeni broj cvjetova i u sljedećim danima pripremiti domaći sirup u sklopu produženog boravka. Djeca su stavila mirisne cvjetove bazge u vrećicu koju je učiteljica slučajno imala u džepu.

Po dolasku u školu svratili smo u školski biljni vrt gdje smo obrali i grmove matičnjaka. Sakupljeno bilje stavili smo zajedno na pladanj do sljedećeg dana.

2. 2. Priprema sirupa

Sljedećeg dana, tijekom produženog boravka, razgovarali smo o jučerašnjoj šetnji i napravili plan rada: “Kako napraviti sirup od bazge s matičnjakom?”

Pretraživali smo recept na internetu i slijedili upute koje smo malo preoblikovali i prilagodili.

Recept za sirup od bazge s matičnjakom

  • 3 litre vode
  • 30 prikupljenih cvatova
  • 5 šaka lista matičnjaka
  • 6 bio limuna
  • 3 kg šećeraSlika 2
  • 60 g limunske kiseline

U izradi sirupa koristili smo 30-ak prikupljenih cvjetova bazge s kojih smo uklonili kornjaše i ostale insekte. Učenici su sa stabljika matičnjaka odvojili listove matičnjaka.

Slika 2. Ubrano cvijeće bazge

U velikom loncu zakuhali smo vodu, umiješali šećer i limunsku kiselinu. Miješali smo toliko dugo, dok se šećer nije otopio. Kada se zaslađeni sirup ohladio na sobnu Slika 3temperaturu, u lonac smo dodali očišćene cvjetove bazge, listove matičnjaka i na kriške narezane limune. Pokrili smo lonac poklopcem i ostavili da stoji 24 sata. U međuvremenu smo nekoliko puta promiješali sirup.

Sutradan smo sirup procijedili kroz gustu cjediljku i gazu. Cvjetove i listove matičnjaka dobro smo iscijedili. Pripremljeni sirup pretočili smo u sterilizirane boce i zapečatili ih.

Slika 3. Pripremljene boce i sirup

Sterilizirane boce zatim smo stavili u vruću pećnicu zagrijanu na 50°C i tako ih ostavili u pećnici do sljedećeg dana. Sljedeći dan obrisali smo boce i stavili ih na hladno mjesto.

Dio sirupa nismo ulijevali u boce jer smo ga iz znatiželje morali odmah pomiješati s vodom i isprobati. Djeca su sa zadovoljstvom okusila sok koji smo zajedno napravili. Učenici su roditeljima prenijeli vijest da su uspjeli napraviti odličan sirup od bazge s matičnjakom.

Osušili smo nešto ubranog lišća matičnjaka. Poslije nekoliko dana od njih smo skuhali čaj s dodatkom limuna i meda. I taj čaj bio je odličan.

2.3. Nalazi

Prilikom organizacije i izvođenja kratke šetnje bilo je potrebno unaprijed obavijestiti roditelje. Zbog velikog broja učenika u razredu bio je potreban dodatni učitelj. Izrada ili priprema sirupa od bazge s matičnjakom dogodila se spontano i bez mnogo planiranja.

Za učenike u produženom boravku tjedan sa šetnjom i pripremom sirupa te zaslađivanjem njime bio je osobito raznolik u mnogim područjima. Aktivnosti su se odnosile na kretanje; koristili su sva svoja osjetila; pričali su osobne priče; postavljati pitanja; pripremili su sirup zajedno s učiteljicom i na kraju isprobali svoj proizvod.

Uz konačan proizvod ponosno su pljeskali jedni drugima i jedva su čekali isprobati ga. Osvježavajuće piće koje su napravili uz pomoć učitelja sada uvijek nude ostalim skupinama produženog boravka i pritom su ponosni na svoj proizvod.

Učenici su kući ponijeli i recept za pripremu sirupa od bazge s matičnjakom. Pojedine obitelji također su sirup napravile kod kuće prema našem receptu.

Krajem tjedna učenici su izrazili želju da žele još više takvih aktivnosti tijekom produženog boravka.

3. Zaključak

Učitelj može produženi boravak prihvatiti kao osobni izazov i ponuditi djeci spontane aktivnosti i teme koje će se temeljiti na zajedničkom izazovu i osobnom iskustvu. Šetnja lokalnim okruženjem i upoznavanje plodova prirode u različitim godišnjim dobima upravo je ono što djeci treba. Učitelj “standardnu” učionicu zamjenjuje učionicom u prirodi. Priroda je ta koja učitelju nudi niz novih ideja i aktivnosti koje se zatim mogu spontano odvijati tijekom tjedna, mjeseca ili školske godine.

Sirup i čaj koje smo pripremili pijemo i danas, kada su učenici već u 2. razredu. Zajedno se veselimo novom proljeću i ljetu kada će procvjetati grmlje i cvjetovi ljekovitog bilja od kojih ćemo opet moći napraviti nešto domaće i lokalno.

4. Literatura

  1. Kolnik, Karmen, 2011., Program osnovna šola, geografija, učni načrt, Ljubljana, Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  2. https://stefkinedobrote.si/recepti/bezgov-sirup-z-meliso/ (23. 8. 2021)
  3. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf (22. 8. 2021)

Experiment in after school care

alenka_drobnic

Alenka Drobnič

Summary

The article presents the experimental work in after school care which was carried out with 2nd grade students. The preparation of students for the experiment is presented, and a worksheet is attached with the described purpose of the exercise, the necessary material and a description of the implementation. The experimental work was carried out in after school care during two school hours. The presented exercise is easy to prepare and perform. When choosing an experiment in the sandbox, we focused on exploring natural phenomena in nature. The workflow was designed according to the principles of formative monitoring, such as experimential learning, collaboration, creativity, planning, motivation, perseverance and reasoning.

Key words: experiment, volcano, performance, observation.

1. Introduction

The experiment at all levels of education is intended to observe and study various natural phenomena, acquire skills, learn about different measurement procedures, process measurements, display measurements, and connect theory and nature. With the help of the experiment, students get answers to questions that “swarm in their heads”. Pupils in the second grade thus acquire knowledge in an understandable way and at the same time learn to apply the acquired knowledge in practice.

In the second grade of primary school, students discuss the thematic set Space, in which they get to know different landscapes around the world and learn about ways of presenting the geographical environment in a sandbox or on a map or globe. When performing the experiment, we chose a sandbox, as this is located on the school playground.

The experiment performed by the students in the sandbox is simple and does not require much effort, neither to prepare nor to perform.

Through the experiment in a sandbox, we learned to form a volcanic cone out of sand, learned about the components of a volcano, and found that its eruption is caused by high pressures in the magma chamber. The children actively participated in the process of work (planning, implementation) and evaluation, as they found that nature has the power of destruction and rebirth.

We used different methods: practical knowledge (making a volcano) and skills of observation, experimentation and reasoning.

2. Volcano

2.1. Preparing students for the experiment

In order to perform the experiment, it was necessary to properly prepare the students, to acquaint them with the purpose of performing the experiment, with the necessary material and aids for the implementation and the method of implementation. Great emphasis was placed on protecting students at work. The experiment was performed partly by the students themselves and partly with the help of the teacher. The teacher introduced the theoretical part to students and guided them during practical work.

2.2. Performing an experiment in a sandbox

The experiment was performed with students who attend after school care. The students got acquainted with the theoretical work in the classroom. With the help of the teacher’s presentation and the World Wide Web, they learned what a volcano is, they learned its shape with its components, and the reason for their action. The experimental part was performed in the school sandbox.

During the task, the students were divided into two groups. Each group was given a worksheet with basic instructions (a picture of the volcano, a list of equipment, and instructions) and a box of equipment that were important to perform the exercise.

Each group formed a volcano in the sandbox with the help of sand. It had to have the shape of a cone. The sand was too dry to form a cone, so water was added to it and the formation of the volcano went smoothly.

Picture 1Picture 2
Picture 1. Volcanic cone formation     Picture 2. Experimental experience of sand

Each volcano has a magma chamber, a main vent through which magma flows and a crater. For this purpose, a pot was placed inside the cone. The bottom of the pot represented the magma chamber, the central part represented the main vent, and the upper edge represented the volcanic crater.

Film 1. Relaxed children during creating of their volcano

More than 200 g of baking soda was poured into the magmatic center of the volcanic cone, then 2 dl of white distilled vinegar was slowly poured into the pot. Baking soda began to foam when in contact with vinegar. Foam abruptly began to climb up the main vent of the volcano and penetrated from the crater and spilled abruptly along the volcanic cone.

There was a lot of enthusiasm among the students: smiles and satisfaction on young faces, shouts and screams of joy, laughter…

The second group used baking powder instead of baking soda. This eruption was modest, with no intense rustling and foaming. The magma reached the top of the volcano’s throat, bubbling in the crater area, but did not spill over the cone.

By observing both eruptions, the students found that there were differences between the eruptions. Some may be smaller and less intense, others more extensive and jerky. According to the students, more extensive and jerky eruptions influence the spillage of lava on the surface and the formation of lava flows, which can change the natural environment with each eruption. Such areas are dangerous to human life, according to students. They can leave destruction in settlements and towns.

image

2.3. Findings

The preparation and implementation of the experiment was a professional challenge for the teacher, and for the students who attend after school care certainly a different and interesting school lesson. The lesson aroused a lot of interest, enthusiasm and, above all, offered practical knowledge and personal experience. When planning, a lot of attention had to be paid to the gradual presentation of the new topic, the safety of the students in carrying out the experiment and the consistency in the production. The students were very motivated, curious and full of expectations for the work. With great interest and enthusiasm, they carried out the set tasks. At the final evaluation, the students expressed a wish that they would like even more such work during after school care.

3. Conclusion

After school care is an “extension” of a lesson that a teacher can take as a personal challenge and offers children topics and activities that will be based on a common challenge, personal experience that will arouse curiosity in students and stimulate countless questions. Modern forms of teaching are based on the active work of students and experiment is certainly such a form of work. The knowledge acquired is more lasting, as the real life experience is the one that shows certain natural phenomena much more clearly and helps to draw cconclusions by the students.

4. Resources

  1. Bevc, V. (1997): Pouk geografije v naravi, Zavod Republike za šolstvo, Ljubljana.
  2. Kunaver, J., Černe, A., Kert, B., Klemenčič, M., Lovrenčak, F., Pak, M. (1989): Geografija. Domača pokrajina. Priročnik za geografsko spoznavanje domače pokrajine, Mladinska knjiga, Ljubljana.
  3. Novak, L., 2018. Formativno spremljanje na razredni stopnji. Priročnik za učitelje. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  4. Učni načrt za spoznavanje okolja v osnovni šoli. URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucninacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf (pridobljeno: 27. 2. 2021).
  5. Van Cleave, V. (1997): Geografija za vsakega otroka, Učila, Tržič.
  6. Ivanšek, D. (1999): Spoznavanje domače pokrajine, priročnik za učitelje, Rokus 1999, Ljubljana.