Nearpod – alat za „aktiviranje“ učenika

  mihaela_kelava

Mihaela Kelava

logoU moru web 2.0 alata koji su dostupni na Internetu svaki nastavnik će za potrebe svoje nastave moći pronaći ponešto. Bilo da se radi o alatima za izradu prezentacija, za izradu kvizova ili za izradu interaktivnih elemenata koji za cilj imaju učenje kroz igru. Jedan od alata koji objedinjuje sve navedeno je Nearpod.
Nearpod je alat koji omogućuje korisniku da od klasične napravi prezentaciju koja traži od učenika da bude aktivni sudionik. Uz tekstualne i slikovne sadržaje jednostavno je ugraditi audio i video isječke kao i kompletne web stranice koje je moguće pregledavati unutar prezentacije. Aktivnost učenika potiče se dodavanjem interaktivnih elemenata kao što su pitanja otvorenog tipa, ankete, kvizovi ili rukom pisani odgovori i crteži. Odgovore i povratnu informaciju o riješenosti navedenih elemenata nastavnik dobiva u realnom vremenu. Uz navedeno, nastavnik u učionici upravlja tempom prezentacije sa svog računala dok učenici kod kuće putem linka mogu ponovno pregledavati istu prezentaciju ali svojim tempom. Iako primarno osmišljen za korištenje na tabletima i smartphoneima gotovo sve značajke odlično rade i na klasičnim računalima. Jasno je da će zadatak koji zahtjeva crtanje ili pisanje rukom biti diskutabilan ako se mora koristiti miš umjesto poteza prstom ili olovkom.
Dok je nastavnicima potreban korisnički račun unutar Nearpodovog sučelja, učenicima on nije potreban jer prezentaciji pristupaju pomoću koda koji se automatski generira prilikom pokretanja prezentacije od strane nastavnika. Za svakog učenika i svaki interaktivni element generira se statistika u realnom vremenu, pohranjuje se u sklopu sučelja te, ovisno o želji i potrebi, nastavniku šalje u PDF obliku putem e-maila. Svaki put kad učenik (ili drugi korisnik s kojim je podijeljen link) pristupi prezentaciji u nastavnikovom sučelju ostaje zabilježeno izvješće o aktivnosti.

Osnovni korisnički račun (silver user) sadrži aktivnosti koje su i više nego dovoljne za izradu kvalitetnog nastavnog sadržaja. Za naprednog korisnika (gold user) plaća se naknada. Ipak, otvorena je opcija koja omogućuje da za 5 prijatelja koji ksl1reiraju korisničke račune na vaš poziv postanete napredni korisnik na razdoblje od 6 mjeseci. Sve prezentacije koje za to vrijeme napravite i objavite s naprednim značajkama ostaju u tim istim prezentacijama dostupne i upotrebljive i nakon isteka naprednog a pri povratku na osnovnog korisnika.

Moje iskustvo u nastavi

Prvu prezentaciju izradila sam u svega pola sata: svoj uobičajeni ppt dokument „uploadala“ sam u Nearpod sučelje koje ga je konvertiralo u niz slikovnih slajdova. Preostalo je nadodati aktivnosti (kviz, pitanja) putem sučelja koje je izuzetno jednostavno i intuitivno. Pokusni sl2kunići su bila moja djeca (niži razredi osnovne škole) koja su s oduševljenjem odradila testiranje, bez ikakvih problema s korištenjem sučelja. Sat u učionici prošao je gotovo jednako dobro. Pokazalo se da unatoč izuzetno sporom sustavu prezentacija funkcionira i više nego zadovoljavajuće brzo. Jedino što ne preporučujem koristiti u širem obimu je aktivnost Crtanje (Draw it) jer taj dio nisu svi učenici uspjeli odraditi zbog sporosti sustava.
Svi nastavnici dobro znaju da na kraju nastavnog sata uvijek ima učenika koji aktivno sudjeluju u ponavljanju ali jednako toliko, ako ne i više, ima onih koji se “prošvercaju” jer nisu pratili nastavu. Nakon sata realiziranog uz pomoć Nearpod prezentacije učenici su bili zadovoljni načinom obrade gradiva. Ipak, rezultat završnog kviza nije pokazao puno veći intelektualno-koncentracijski angažman sudionika. Već drugi takav sat rezultirao je dvostruko boljim rezultatima jer su učenici shvatili da je kompletna njihova aktivnost i uključenost itekako mjerljiva i evidentirana na individualnoj bazi.

Jedina realna prepreka u održavanju sati uz korištenje Nearpoda je nedostatak opreme. Za kvalitetno održavanje sata poželjno je da svaki učenik ima svoj uređaj ili da postoji najmanje jedan uređaj na dva učenika. Čak i ako niti to nije moguće, ovako izrađeni materijali mogu biti dobar način da se učenike potakne na proučavanje sadržaja od kuće i vrednovanje rada kroz domaću zadaću.

Primjer prezentacije iz perspektive učenika možete pogledati ovdje.

dok istoj prezentaciji iz perspektive nastavnika (morate otvoriti korisnički račun) možete pristup putem ove poveznice.

Web 2.0 Krakow expirience

bosiljko_derek

Bosiljko Đerek

Zahvaljujući AMPEU, ove godine sam po prvi put sudjelovao na jednom Comenius stručnom usavršavanju – bio sam tjedan dana u Krakowu u Poljskoj. Mogu reći da je to pravo životno iskustvo, prolaze dani i tjedni, a utisci se polako sliježu…

2011. godine po prvi put sam se pridružio eTwinningu te sam se odmah prijavio na LearningLab usavršavanja i polako stjecao iskustvo, a krajem 2011. sudjelovao sam na svojoj prvoj eTwinning konferenciji. Nekako u to vrijeme dobio sam pozivnicu za sudjelovanje na tečaju organiziranom od strane Teachers Training Institute in Tarnobrzeg u Poljskoj. Bio je to veliki korak za mene, a mali za čovječanstvo …

Mislim da svi imaju te početne strahove, kako ću ja to, hoću li sve stići na vrijeme, kako ću s jezikom, pa izazov odlaska u inozemstvo, sve to organiziranje itd.

Glavni razlog moje odlučnosti i ono što je mene motiviralo bila su svjedočanstva dvoje eTwinnera koje sam slušao na mojoj prvoj konferenciji. Njihova iskustva bila su svojevrsna inspiracija. Očekuj puno rada u pripremi i nakon same mobilnosti, ali iskustvo koje ti ostaje je neprocjenjivo. Uglavnom, jako je brzo prošlo vrijeme od pisanja prijave, organiziranja smještaja i prijevoza do samog dolaska u Krakow.

Očaran Krakowom

imageA Krakow… Moglo bi se reći da je to bila ljubav na prvi pogled, grad tako bogate povijesti, a tako suvremen, grad na čijim se ulicama čuju svi europski i neeuropski jezici, grad

izuzetno živ, pun pozitivne energije. Svi sudionici tečaja i ja dijelili smo osjećaj fasciniranosti gradom. Prvi susret s organizatorima bila je zajednička večera, u tipičnom krakowskom restoranu – restoranu koji se nalazi u podzemlju.

Najbolji restorani, klubovi i slična mjesta nalaze se ispod starog grada, ulaz je obično malo dvorište, a zatim slijede stube koje vode dolje. Već na samoj večeri mogao sam naslutiti što me očekuje. Susretljivi domaćini, zanimljivi kolege iz drugih europskih zemalja, zanimljive teme za razgovor. Odmah se osjetila pozitivna energija. Sada kada je sve prošlo mogu reći lijepo je bilo biti učitelj tih dana u Krakowu.

Sam grad potpuno je prilagođen turistima usudio bih se reći da bi hrvatski turistički djelatnici trebali otići na obuku u Krakow. Iako jeimage Krakow za nas na istoku, on za nas predstavlja „daleki zapad“. Informacije za turiste dostupne su na svakom koraku, integrirani javni prijevoz za kojeg možemo reći da je inteligentno osmišljen s obzirom na uske ulice koje potiču iz ranijih stoljeća, npr. u tim uskim ulicama nema klasičnih stanica javnog prijevoza, ne postoje klasična stajališta nego kad se na stajalištu zaustavi tramvaj ili bus, zaustavlja se cijeli promet, automobili staju i pješaci prelaze preko kolnika, kad tramvaj krene – kreće i sav promet. Ljubaznost i pristojnost u Krakowu se podrazumijeva.

Imali smo mogućnost vidjeti rudnik soli u blizini Krakowa. Zadivljujuće mjesto, devet razina, prve tri otvorene za turiste (u 3-4 sata prošetate se kroz manje od 1% rudnika). Drugi izlet bio je u jedno od najsumornijih i najstrašnijih mjesta koje postoje na našem planetu, mjesto koje pokazuje zastrašujuću snagu zla – Auschwitz. Svi se slažu da posjet tom mjestu definitivno mijenja svakoga.

prezi

Grad je zaista prepun povijesti, novije i starije tako da sam uvjeren da ću nekada u skoroj budućnosti posjetiti ponovo i Krakow i Poljsku.

imageMeni osobno bilo je veliko zadovoljstvo posjetiti krakowsko sveučilište na kojemu je studirao Nikola Kopernik, jedan od najvećih poljskih znanstvenika.

Krakow odaje dojam monumentalnosti, sve je nekako veliko, velike zidine, prostrani trgovi, ogromne i brojne crkve, brojne sinagoge.

Jedina stvar koja nije bila savršena jest vrijeme. Oblaci, kiša pa malo sunca i onda opet ispočetka, temperatura 15 do 20°C. Samo je zadnja dva dana bilo malo sunčanije, a ja stigoh s Jadrana (gdje je more ugodnih 27°C).

Bili smo jako vrijedni

imageOrganizatorima seminara ovo je bio prvi projekt na ovoj razini, što se stvarno nije moglo naslutiti na samim predavanjima i radionicama. Organizacija je bila odlična, sama predavanja bila su zanimljiva i dobro vođena uz puno strpljenja za nas sudionike koji nismo uvijek imali isti tempo.

Rad je bio organiziran kao kombinacija predavanja – uvoda, a onda odmah praktičan rad. Cijelo vrijeme smo se bavili web 2.0 alatima i njihovom mogućom primjenom u obrazovanju. Zato nekoliko riječi o samom web 2.0 ili bolje, koja je razlika između web 1.0 i web 2.0.

WYSIWYG (what you see is what you get) odlika je weba u njegovoj prvoj razvojnoj fazi. Čitaš i pregledaš sadržaj koji je netko stvorio, a taj netko morao je posjedovati određeno informatičko znanje, morao je znati koristiti se npr. Html-om, ili nekim drugim programskim jezikom, više-manje sličnim.

Da pojednostavim maksimalno, web je na neki način služio za pregledavanje dokumenata. Gledaš, listaš, kao online knjiga+multimedijski dodatci. O nekakvoj interakciji možemo govoriti samo u tragovima. Korisnik nije bio u mogućnosti utjecati na sadržaj, a o mogućnosti dodavanja nečeg vlastitog nije bilo ni govora.

imageSlika izrađena alatom PIXTON

Web 2.0 naglasak daje interakciji, suradnji, dijeljenju, zajedničkom stvaranju i jednostavnosti. Bitno je naglasiti da za web 2.0 više nije potrebno poznavanje programskih jezika, korisnik bez informatičkog predznanja lako stvara mrežnu stranicu, forum i sl. Nekoliko klikova tipkom miša i stranica je izrađena, par klikova i već smo dodali suradnike itd. Moglo bi se reći da je riječ o stvarnoj revoluciji u web iskustvu. Korisnik u web 2.0 okružju nije samo pasivni promatrač, on je stvaratelj, on dodaje sadržaj i prilagođava ga sebi i drugim korisnicima, a mrežne stranice imaju dinamiku.

imageWeb 2.0 pruža mogućnost dubljeg povezivanja učenik-učitelj-roditelj-ravnatelj, postavlja komunikaciju na jednu potpuno drugu razinu. Korist je višestruka, veća je suradnja i razumijevanje svih uključenih u proces usvajanja novih znanja i vještina. Više nema pasivnih elemenata u cijelom sustavu te svi imaju priliku sudjelovati. Na nama učiteljima ostaje samo iskoristiti te potencijale, integrirati ih u kurikulum, prilagoditi ih našim posebnim zahtjevima. Odmah ću napomenuti da se kod web 2.0 alata radi uglavnom o besplatnim rješenjima, što je u ovo recesijsko vrijeme izuzetno bitno (svi alati koje smo koristili na tečaju bili su open source). Spomenuo bih samo nekoliko najzanimljivijih.

Prezi

Riječ je o alatu pomoću kojeg ppt prezentacije (omiljena stavka velike većine nastavnika)image mogu dobiti interaktivnost, trodimenzionalnost, fluentnost i vizualni identitet kakav do sada nisu imale te na taj način mogu doživjeti primjenu puno veću od samog prezentacijskog alata. Klikom na poveznicu moguće je pogledati preradu jednostavne prezentacije. Napominjem da je prerada gotova u nekoliko sekundi.

HelloSlide

imageRiječ je o jednom krasnom alatu koji ppt prezentacijama dodaje zvuk. Zar nije zgodna ideja uzeti običnu ppt prezentaciju za svaki slajd ispisati tekst, a HelloSlide daje zvuk. Tako vaš komentar više nije samo tekst, nego je to sad i zvuk, kao da ste vašoj prezentaciji dopustili da glasno govori.

Jako koristan alat za učitelje stranih jezika.

imageDipity i Timeglider alati za izradu vremenskih vrpci, krasni alati za nastavu povijesti ili npr. likovne kulture. Riječ je o alatima kojima je moguće stvarati multimedijalne vremenske lente. Koristan i za raznorazne školske vremenike, planove i sl. Vremenik na škimageolskim stranicama ne mora biti obični pdf kao što je to do sada bilo uobičajeno. U vremensku lentu moguće je dodavati sliku, tekst ili video, a ugradnja u mrežne stranice ili blog zaista je jednostavna. Ovdje možete vidjeti primjer.

timeglider

Liveshare

imageAlat za razmjenu i komentiranje fotografija, primjenjiv u raznim situacijama. Odličan kao početak nekog zajedničkog projekta, prepoznat je i kao aplikacija za smartphone. Zaista se radi o budućnosti vizualne komunikacije.

Classmarker

imageUsluga za izradu online kvizova, testova provjera. Jednom urađeni test lako se naknadno preuređuje, dodaju se nova pitanja, mijenjaju načini odgovaranja itd.

Anymeeting

imageAlat pomoću kojega je na jednostavan način moguće napraviti video konferencije sa svim pripadajućim efektima i mogućnostima, kao npr. dijeljenje sadržaja, snimanje konferencije, stvaranje online obrazaca za sudionike i sl.

Myebook

imageAlat za izradu stripova, magazina, tjednika, školskih novina ili čak knjiga na internetu.

Blogger

imageGoogleov blogerski alat, jednostavan za uporabu, stvaranje i dijeljenje.

Spicynodes

imageLijep alat za prezentaciju.

Uglavnom ima puno alata, jednostavnih za uporabu, iznimno korisnih i primjenjivih, u raznoraznim školskim predmetima ili pak primjenjivih za različite veće ili manje projekte. Sve alate obilježava isto: jednostavnost uporabe, nema potrebe za bilo kakvim instaliranjem softvera na vaše računalo, sve se pohranjuje u oblaku ili ako želite spremiti lokalno, sve ima mogućnost suradnje i dodavanja suradnika s različitim stupnjevima ovlasti, sve se lako ugrađuje u postojeće mrežne stranice ili blogove, i naravno, sve je besplatno. Jedino što trebate imati je dobra internetska veza (zahvaljujući CARnetu taj uvjet ispunjen je za naše škole :)) i volju za rad i eksperimentiranje.

Pripreme i razmišljanja

Kao dio pripreme za sudjelovanje na tečaju primjene web 2.0 alata u obrazovanju istraživao sam sve vezano uz tematiku seminara. U početku se odmah naleti na raznorazne definicije, pokušaje postavljanja definicija, pokušaje klasificiranja analiziranja web 2.0 alata… Teoretiziranje, možda potrebno ali više-manje beskorisno, posebice jer se odnosi na web formu kojoj je jedina stalna oznaka MIJENA, stalna promjena. Možda to nije bilo odlika weba na samome početku, ali danas, kada imamo nešto što često obilježavamo s web 2.0 jedina sigurnost jest stalna promjena.

Kroz istraživanje web 2.0 jednom sam naišao na anketu i analizu te ankete o korištenju web 2.0 u nastavi, u cijeloj vertikali – od osnovne škole do visokog obrazovanja, analiziralo se zašto se web 2.0 alati ne koriste više, što je tome uzrok? Treba li više računala? Treba li ulagati u tečajeve i obrazovanje nastavnika? Treba li novcem motivirati nastavnike?

Ja smatram da ništa od toga nije bitno. Bio sam primoran sudjelovati na tečajevima koji su organizirani za sve nastavnike u mojoj školi, totalni promašaj. Za mene gubitak vremena, jer sve što je bilo na tečaju znao sam otprije, a ova ekipa koja prije tečaja nije koristila tehnologiju u nastavi nije ju koristila ni nakon tih tečajeva. Glede računala, dobro bi došla bolja opremljenost, ali sigurno nije presudan faktor, a novac … Za one koji rade u školama/obrazovanju općenito, novac nikada nije bio razlog bavljenja ovim poslom. Novca nikad nema dovoljno i nikada ga neće biti dovoljno za one u školstvu.

Dakle, u čemu je onda kvaka? Zašto postoji mala skupina nastavnika koji unatoč totalnoj rezignaciji i bezvoljnosti koja se stalno osjeća u školskim hodnicima rade drugačije, eksperimentiraju i s novim tehnologijama i s novim načinima rada, zašto troše svoje slobodno vrijeme na posao? Jesu li oni normalni?

Puno posla, ali još više zadovoljstva

Da sažmemo, krajem 2011. započeo sam pripreme za svoj Comenius, predprijava pa pisanje prijave, obrasci formulari, ugovori, rezerviranje i traženje smještaja, najpovoljnije veze i avionske karte. Odlazak tamo, naporan rad dan za danom, povratak doma, pisanje izvještaja, sakupljanje dokaza o svom sudjelovanju i evo sad ovaj članak… Puno posla, stvarno puno posla, ali čemu sve to? Mogao sam biti doma i ne raditi ništa… Je li se sve to isplatilo, sve to potrošeno vrijeme, sve živciranje, jesam li napredovao nakon svega, znam li više, hoće li moj rad biti kvalitetniji nakon ovoga?

Da, da i da! U potpunosti se isplatilo, naučio sam puno toga, imam puno novih ideja, informacija, skrenuta mi je pozornost na nove načine i metode rada, mogu pomoći i drugima da, ako žele, unaprijede svoj rad.

Ako žele… Upravo tako – ako žele. Osnovna stvar je osvješćivanje učitelja, a ne računala sama po sebi (uglavnom će ih vidjeti kao dodatni posao), ne dodatno obrazovanje i slično. Ako sam nastavnik ne uviđa korist od nečega, nema pozitivnog učinka. U školama i školstvu mora se mijenjati percepcija, pogled na sam proces poučavanja.

Da, ja zaista radim više, koristim više svog vremena, svog privatnog vremena, ali je moje zadovoljstvo stvarno veće. Znam da sam se potrudio, znam da sam dao sve od sebe, znam da nisam obični šljaker koji gleda kada će kraj radnog vremena.
Ovakvi seminari služe kao svojevrsni punjači pozitivnog naboja za učitelje. Razmjena iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja neprocjenjiva je, ne znam s čim bi se mogla usporediti. Uvid u iskustvo drugog učitelja, u kurikulume drugih država – neprocjenjivo. Učenici u svakoj državi su isti, nastavnici i ravnatelji, obrasce ponašanja iz jedne države lako je identificirati u drugoj, roditelji i odgoj djece… Kroz razgovore s kolegama shvatio sam da se svi borimo s istim problemima, naravno, uz varijacije na temu. Drugo, razmjena ideja, kako se pojedina tema obrađuje u, npr. Francuskoj, a kako u Španjolskoj i što bih od toga ja mogao primijeniti kod sebe u svome malom svemiru. Treće najbitnije, kontakti, poznanstva, veze i usuđujem se reći prijateljstva, dogovori o budućoj suradnji, o pomoći, jer ipak je Hrvatska na početku svog EU puta. I u obrazovanju.

Bilo je krasno biti učitelj u Krakowu.

Financijsku potporu za odlazak na eTwinning konferenciju dobio sam u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

*Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autora, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.

Razvijanje informatičke pismenosti učenika razredne nastave

korištenjem Web 2.0 alata u poučavanju

dubravka_petkovic

Dubravka Petković

Rad objavljen na MIPRO 2012.

Uvod

Mnogo je toga već rečeno o potrebi mijenjanja načina poučavanja, problemu neprilagođenosti nastavnih sadržaja novim generacijama, stjecanju digitalnih kompetencija učenika koje su zadane smjernicama Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Kao učitelj razredne nastave osvijestila sam važnost cjeloživotnog učenja i važnost uporabe ICT tehnologije u svakodnevnom životu. Niz godina koristim tehnologiju i redovito se obrazujem na tom području. Stečena znanja počela sam primjenjivati i primjenjujem u radu s učenicima.

Osim toga, u sklopu izvannastavnih aktivnosti vodim i Informatičku skupinu sa svojim razredom. Učenici su u tu skupinu uključeni od prvog razreda. Cilj je rada skupine usmjeriti učenike na pravilno i sigurno korištenje tehnologije, razvijanje njihove sposobnosti traženja i odabiranja informacija te upoznavanje njihove primjene.

U prvom i drugom razredu učenici su stjecali osnovna informatička znanja rada na računalu te putem obrazovnih igri i kvizova usvajali nastavne sadržaje. U trećem i četvrtom razredu (uzrast 9-10 godina) koncentracija im je bolja, samostalniji su, skloniji rješavanju problemskih zadataka, analizama, vole logičke zadatke koji imaju svrhu, više vole raditi u grupi i surađivati. U tom su uzrastu spremni za nove izazove i traže ih. U tom periodu uz predviđeni program počeli smo s korištenjem Web 2.0 alata u radu. Na satovima informatike stječu osnovna znanja o načinu korištenja alata, a stečeno znanje koriste pri samostalnom rješavanju zadataka. Na taj način povećava se motivacija za učenje i usvajanje novih informacija.

Svoje radove predstavljamo na mrežnoj stranici našeg razreda Smućkani frape 4.b gdje su dostupni roditeljima i svima onima koje zanima naš rad.

Opis alata i primjena

Moto ovog našeg rada je: Svaki tjedan alat jedan. Učenici se upoznaju s novim alatom i primjenjuju ga u radu. Slijedi opis nekih od alata koje su učenici koristili s primjerom aktivnosti učenika u pojedinom nastavnom predmetu.

Podsnack

clip_image002Alat za podcasting. Podcast (podcasting) je ime za audio/video datoteku koja se distribuira putem interneta, a namijenjena je slušanju/gledanju na računalu uz pomoć digitalne tehnologije.

U ovom primjeru daje se prikaz korištenja alata na satu hrvatskog jezika (lektire). Umjesto klasične provjere pročitanoga djela učenici su morali osmisliti pitanja za intervju s glavnim likovima iz romana Duh u močvari Ante Čardaša. Radili su u paru. Prije snimanja, učenike sam upoznala s alatom. Svaki intervju trebalo je snimiti u trajanju do 60 sekundi. Jedan je učenik bio lik, a drugi reporter i obrnuto. S pomoću mikrofona i alata Podsneck snimili su intervju, pohranili ga u playeru po vlastitom izboru te su ga na mrežnoj stranici podijelili s drugim učenicima.

Tikatok

Alat za izradu online knjiga (slikovnica) koje se mogu i isprintati. Ovim alatom učenici su se clip_image002[4]služili individualno. Zadatak je bio da kod kuće naprave pripremne radnje: osmisle tekst i razmisle kako oslikati slikovnicu. Za izradu knjige povezali smo sadržaje hrvatskog jezika i likovne kulture. Na satovima hrvatskog jezika osmislili su priču, na satu likovne kulture izradili su ilustracije za priču. Svoje uratke integrirali su alatom TikaTok u slikovnice koje smo objavili na mrežnoj stranici razreda.

Neke od slikovnica objavili smo i na društvenim mrežama Twitter i Facebook gdje smo u grupama učitelja prikazali učenički rad. Pojedini učenici za izradu svoje slikovnice koristili su alat Flipsneck.

Flipsneck

Alat koji služi za oblikovanje teksta u virtualnu knjigu. Ovaj alat veoma je jednostavan za clip_image002[6]primjenu. Glavna mu je zadaća da bilo koji PDF dokument pretvori u oblik knjige. Učenici su svoje slikovnice izradili u PowerPoint prezentaciji, zajednički smo takvu prezentaciju pretvorili u PDF oblik te uz pomoć internetske veze i s pomoću alata Flipsneck, izradili svoju slikovnicu.

GlogsterEdu

Jedan od poznatijih alata za izradu online postera, gloga, online plakata na kojclip_image002[8]i se mogu integrirati audio i videosadržaji. Taj alat daje mogućnost suradničkog rada, stvaranja grupa i razreda. Najčešće ga koristimo za sadržaje prirode i društva, no i za ponavljanje i utvrđivanje sadržaja drugih predmeta. Alat omogućuje različit pogled na istu nastavnu temu te traži skupni rad i dogovor. Suradnički u grupama ili individualno učenici postavljaju sažetke na glog, ključne pojmove, sadržaje neke nastavne teme te im to služi kao podsjetnik za učenje. Primjer grupnog rada Čovjek to sam ja.

The Ultima Word Search Maker

Alat za izradu osmosmjerki. Taj je alat moguće koristiti u svim predmetima, što smo mi kao clip_image002[10]razred iskoristili. Alat je omiljen kod učenika pa smo njemu posvetili više vremena nego drugim alatima. Koristili smo ga za sve obrazovne nastavne predmete, a učenici ga rado koriste i kod kuće za samoprovjeru znanja. Alat od riječi koje smo upisali stvara osmosmjerku koja se može rješavati online ili isprintati. Primjer kako su učenici koristili ovaj alat za ključne pojmove teme Iz prošlosti zavičaja. Križaljke su postavljene na razrednu stranicu i dostupne su svima.

QuizRevolution

clip_image002[12]To je jednostavan i lako primjenjiv alat. Njime se može izraditi kviz s odabirom točnog odgovora. Kao i većina alata, i QuizRevolution se može koristiti u svim nastavnim područjima. Prednost je ovoga alata što omogućuje statistiku rješavanja te se može koristiti i za formativnu procjenu znanja. Primjer: Učenici su izradili kvizove iz matematike: ponavljanje dosad naučenih sadržaja geometrije.

ToonDoo

Veoma jednostavan alat za izradu stripa. Ima široki spektar mogućnosti za kreativnu clip_image002[14]izradu različitih sadržaja. Izrada stripa u sklopu je nastavnog plana i programa hrvatskoga jezika. U izradi stripova povezali smo sadržaje hrvatskoga jezika i drugih predmeta (priroda i društvo, likovna kultura). Primjer: učenici su stripom trebali prikazati štetnost loših navika (alkohol, duhan, droga) po zdravlje čovjeka. Strip su upotrijebili koristeći već određene oblike koji su oznaka stripa: oblačić za govor, glavni lik… I na taj način oblikovali obrazovne poruke o štetnosti po zdravlje.

Zaključak

Cilj ovoga rada bio je pokazati kako se već i u nižim razredima osnovne škole kod učenika može razvijati informatička pismenost i pokazati da učenici mogu samostalno koristiti Web 2.0 alate za ostvarenje kurikulumskih ciljeva te tako postati aktivni sudionici nastavnoga procesa. Alate sam odabrala prema svrsi, mogućnostima učenika i primjenjivosti u nastavi.

U većini naših škola još je uvijek slaba opremljenost učionica i dostupnost internetu samo je san. Opisani su načini rada zasad teže primjenjivi u učionici. Međutim, učenici su iskazali interes za primjenom određenih alata i kod kuće u procjeni svog znanja ili zadavanju zadataka za skupni rad. Alati su izazvali veliki interes učenika da nauče nešto novo na drugačiji način, primjereniji današnjemu informatičkom dobu.

Web 2.0 alati u nastavnom procesu razredne nastave trebali bi biti omogućeni svim učiteljima jer donose kreativnost, skupni rad, istraživačku nastavu i projektni pristup radu.

Za sada su takvi načini rada malobrojni i svode se na rad nekoliko entuzijasta u Hrvatskoj. Osobno imam sreće što mi je dostupna informatička učionica jedan sat tjedno te mogu učenike obrazovati u uporabi alata. Nastojim svoje znanje svakodnevno proširivati pa istražujem najnovije alate Web 2.0 i njihovu primjerenost u nastavnome procesu.

Disciplina u razredu kao igra

sanja_bozinovic

Sanja Božinović

Ključne riječi: ClassDojo, upravljanje disciplinom, izvještaj o ponašanju, web 2.0 alati u nastavi

Većina profesora koji poučavaju djecu, pogotovo u osnovnoj školi, bez obzira na stručnost, kreativnost i iskustvo, priznat će da nije lak zadatak motivirati sve učenike i održavati disciplinu na svakom satu. Razredi u našim školama preveliki su za optimalan rad u većini predmeta i složeni su po dobi djece, a ne po predznanju ili motivaciji za rad. Osigurati disciplinu i rad u velikoj grupi te omogućiti napredak svim učenicima, od napredne darovite djece do učenika s individualiziranim ili prilagođenim programima, izazov je na koji profesori odgovaraju na razne načine i s različitim uspjehom.

Koliko god bilo očito da tema mora biti zanimljiva i profesorima s iskustvom, a pogotovo početnicima, ne susrećemo se baš često s ovom tematikom na seminarima stručnog usavršavanja. Zato sam se ugodno iznenadila kad je Kyle Mawer, koautor hvaljene knjige „Digital Play“, koja se bavi korištenjem računalnih ClassDojo1igrica u nastavi engleskog jezika, u jednom predavanju prošlog mjeseca spomenuo administriranje bodova za sudjelovanje i ponašanje na satu uz pomoć računala s internetskom vezom, koristeći alat ClassDojo.

Slika 1. ClassDojo

ClassDojo je jednostavni besplatni alat za učitelje. Kad se registrira, učitelj stvara svoje razrede kroz dva osnovna koraka:

  1. U prvom koraku imenuje svaki razred i dodaje imena učenika. Imena se dodaju u obilježeno polje, jednostavnim upisivanjem po jednog imena u red. Svakom imenu program sam pridruži malu simpatičnu sliku – avatar.
  2. Učitelj bira pozitivne i negativne elemente rada u razredu koje će pratiti kod učenika tijekom nastave. Sam program nudi pozitivne elemente kao što su sudjelovanje, pomoć drugima, dobro zaključivanje, predstavljanje… Učitelj može dodati koliko god želi dodatnih kategorija. Već ponuđeni negativni elementi su kašnjenje, ometanje, prekidanje, nepoštivanje i sl., a također se mogu nadopuniti ili zamijeniti drugima koje učitelj smatra potrebnima.

ClassDojo sam počela koristiti u dva sedma razreda za vrijeme nastave engleskog jezika. U učionici imam računalo s internetskom vezom i projektor. Na početku sata otvorim razred na ekranu koji se prikazuje pomoću projektora na zidu. Na ekranu se nalaze sličice s imenima svakog učenika. Svaki učenik ima zeleni broj za prethodno zaslužene pozitivne bodove ili crveni broj za negativne bodove.

ClassDojo2Za vrijeme nastave, jednostavnim klikom miša dodijelim pojedinom učeniku pozitivni ili negativni bod. Pri tom se čuje zvučni signal i broj bodova pored njegovog avatara se osvježi.

Slika 2. Prikaz razreda na ekranu

classdojo3Na kraju sata, kad zatvorim razred na ekranu, učenici mogu vidjeti prikaz ponašanja cijelog razreda. Ista statistika može se dobiti klikom na pojedini avatar, za svakog pojedinog učenika.

Slika 3. Prikaz ponašanja cijelog razreda

classdojo4ClassDojo predviđa i komunikaciju s roditeljima. U trećem koraku postavljanja podataka o razredu, profesor može dodati i elektroničku adresu roditelja ili staratelja za svakog učenika, na koju im može jednim klikom miša poslati izvještaj o ponašanju njihovog djeteta.

Slika 4. Mogućnost slanja izvještaja roditelju

Ovaj način praćenja ponašanja učenika svidio mi se iz više razloga:

  • uopće ne ometa tijek ili ritam sata, bilježenje je brzo i učinkovito;
  • učenici vide stanje i promjene u stvarnom vremenu;
  • crveni broj opomena na ekranu baš sve učenike potiče na bolje ponašanje i marljivije sudjelovanje u radu;
  • učenicima je način praćenja potpuno prihvatljiv, sve im je jasno i s puno entuzijazma sudjeluju u njegovoj primjeni čekajući na kraju da vide i komentiraju učinak cijelog razreda.

classdojo5ClassDojo je napravljen na engleskom jeziku, ali elementi praćenja mogu se napisati i na hrvatskom. Provjerila sam kako bi to izgledalo na izmišljenoj grupi učenika koju sam stvorila u tu svrhu.

Slika 5: Dodavanja elemenata praćenja na hrvatskom

ClassDojo preporučam za korištenje u nastavi, posebno s pretpubertetskim i pubertetskim uzrastom, jer svojom sličnošću s igrom i upotrebom prihvatljivog sučelja i načina ophođenja, potiče na poštivanje pravila kojima želimo naučiti mlade. Čini mi se dobrim da je način učenja zabavan i motivirajući za učenike, da ne spominjem da ni nama učiteljima ne škodi malo šarenila u strogosti.

Bloomova taksonomija i digitalni alati

zeljka_tutek

Željka Tutek

Sažetak

Danas više nitko ne može zanemariti važnu ulogu digitalnih alata u učenju i poučavanju. Novozelandski nastavnik Andrew Churces 2008. godine objavio je “Bloomovu digitalnu taksonomiju” koja pruža izvrstan okvir za uključivanje novih aktivnosti u nastavu i pogled na mjesto koje web 2.0 alati u njoj imaju.

Ključne riječi: učenje, Bloomova taksonomija, digitalni alati, web 2.0

Uvod

Već više od pedeset godina nastavnici za definiranje ishoda učenja koriste najpoznatiju taksonomiju koju je predložio američki psiholog Benjamin Bloom sa svojim suradnicima. Bloomova taksonomija (Bloom i dr. 1956) u kognitivnoj domeni učenje razvrstava u šest temeljnih razina koje su hijerarhijski organizirane od nižih prema višim, zahtjevnijim: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Svaka viša razina uključuje u sebi niže razine učenja. Najbolji nastavnici uvijek su vodili učenike ka što višoj razini taksonomije gdje god je to moguće.

Revidirana Bloomova taksonomija (Anderson i dr., 2001) objavljena je nakon šestogodišnjeg rada brojnog tima stručnjaka među kojima su bili i Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl: imenice koje su označavale razine zamijenili su glagolima, proširili su sintezu na stvaranje, promijenili redoslijed najviše dvije razine. I što je najvažnije, kognitivnu domenu učenja (znanja) proširili su tako da uključuje afektivnu (stavovi) i psihomotornu domenu učenja (vještine). Namjera im je bila Bloomovu taksonomiju prilagoditi nastavniku i učeniku 21. stoljeća.

BloomSlika 1. Bloomova originalna (1956) i revidirana (2000) taksonomija

Bloomova digitalna taksonomija

BloomDNastavnik i entuzijast Andrew Churces otišao je korak dalje kad je pokušao taksonomiju smjestiti u digitalno okruženje 21. stoljeća uključivanjem dodatnih mogućnosti učenja, što pružaju nove web 2.0 tehnologije. On je svaku razinu Bloomove taksonomije dopunio novim aktivnim glagolima i predložio pristup konkretnim digitalnim alatima. Posljednja inačica 3.01 Bloomove digitalne taksonomije dostupna je na njegovom blogu i wikiju Educational Origami (Churces, 2008a).

Slika 2. Bloomova digitalna taksonomija (Churces, 2008a)

Churces (Churces, 2008b) detaljno tumači digitalne aktivnosti. Slijedi njegovo tumačenje za dvije najviše i stoga najzanimljivije razine.

Procijeniti:
komentirati blog/vlog i reflektirati se – konstruktivnu kritiku i osobnu refleksiju često olakšava korištenje blogova i videoblogova. Da bi učenik komentirao i odgovorio na postove treba procijeniti materijal u kontekstu i izraziti svoje mišljenje.
postaviti post – postavljati poruke na blogove, u forumskim raspravama, tematskim raspravama. To su postali elementi svakodnevne aktivnosti učenika. Dobro postavljeni postovi kao i komentari nisu jednostavni kratki odgovori već su strukturirani i tako oblikovani da daju procjenu teme ili ideje.
moderirati – odnosi se na visoku razinu procjene u kojoj moderator treba biti u stanju procijeniti post ili komentar iz različitih perspektiva, utvrditi njegovu vrijednost, važnost i prikladnost.
surađivati i umrežiti se – Suradnja je sve važnija značajka obrazovanja. U svijetu sve više usmjerenom na komunikaciju, suradnja koja vodi do kolektivne inteligencije njen je ključni oblik. Učinkovita suradnja uključuje procjenu snage i sposobnosti sudionika i procjenu njihovog doprinosa. Umreženost je značajka suradnje, kontaktiranja i komuniciranja među osobama povezanim na internetu.
(alfa i beta) testirati – Ispitivanje aplikacija, procesa i postupaka ključni je element u razvoju bilo kojeg alata. Da bi netko uspješno obavio testiranje, treba biti u stanju analizirati namjenu alata ili procesa, što je njegova ispravna funkcija i procijeniti kako trenutno funkcionira.

Stvoriti:
programirati – bilo da stvaraju vlastite aplikacije, programske makronaredbe ili razvijaju igre ili multimedijske aplikacije unutar strukturiranih okruženja, učenici slijedeći konkretna pravila stvaraju vlastite programe koji odgovaraju njihovim potrebama i ciljevima.
snimiti film, animirati, izraditi videozapis ili audiovizualni zapis, miksati, izraditi remiks – to se odnosi na širokodostupne brojne multimedijalne sadržaje i alate za njihovo uređivanje. Učenici često snimaju, izrađuju, miksaju i preoblikuju multimedijalne sadržaje i tako stvaraju nove uratke.
režirati i producirati – izrazito stvaralačke aktivnosti, jer od učenika zahtijeva viziju, razumijevanje dijelova i njihovo oblikovanje u skladan uradak.
objavljivati – bilo putem interneta ili iz računala u kući, objavljivanje tekstova, multimedijalnih i digitalnih formata značajno je prisutno. Opet to zahtijeva široko sagledavanje, ne samo onog što je vezano uz sadržaj koji se objavljuje nego i uz postupak objavljivanja i same izrade. S objavljivanjem je povezano i vođenje videoblogova i blogova kao i uređivanje wikija – stvaranje, dodavanje i izmjena sadržaja wikija. Tu pripada i izrada meshup-ova.

Ako želimo koristiti tehnologiju tako da ona unaprjeđuje nastavu – prvo treba jasno odrediti što želimo postići, a onda odabrati digitalni alat koji postizanje tog cilja može najbolje podržati. No čije oduševljenje webom 2.0 ne bi zastalo bar nakratko pogledom na Go2Web20 podugački popis alata i aplikacija koje postoje? Kako ih saclip_image004gledati i prilagoditi nastavi? Odabir „najboljeg“ alata može biti pun izazova i može odnijeti mnogo vremena. Curches je izradio i predloške za mnoge alate koji mogu voditi nastavnika. Inspirirana njegovim radom, Kathy Schrock je za svaku razinu taksonomije odabrala šest digitalnih aktivnosti i povezala ih s logotipom aplikacije za Android koja je omogućava.

Slika 3. Digitalni alati za Android

Slično je napravila i za iPad. Na njenoj mrežnoj stranici (Schrock, 2011) grafički prikazi su živi i vode na mrežnu stranicu aplikacija. Najnoviji joj je grafički prikaz isključivo s Google aplikacijama.

Samantha Penney (Penney, 2010) slično je digitalnu Bloomovu taksonomiju prikazala u obliku piramide i povezala s aplikacijama za koje je koristeći Go2Web20 i Cool Tools for Schools ocijenila da su najbolji odabir.

clip_image006Slika 4. Bloomova digitalna piramida

Michael Fisher (Fisher, 2009) u piramidu je smjestio alate s liste 25 najboljih (25 Tools – A Toolbox for Learning Professionals 2009) kakvu svake godine objavljuje Centre for Learning and Performance Technologies (C4LPT) na osnovi ankete u kojoj sudjeluje više stotina profesionalaca koji se širom svijeta bave obrazovanjem.

Kelly Tenkerley objavila je na blogu maštovite prikaze Bloomove digitalne taksonomije u obliku pauna (Tenkerley, 2010), rascvjetanog stabla, kišobrana i igračke vrtivjetra.

Zbog višefunkcionalnosti alata potrebna je detaljna analiza. Kao uzor može poslužiti izvrsno oblikovan Moodle Tool Guide for Teachers (Seltzinger, 2010) koji je nedavno preveden i kod nas. Za taj LMS, koji je i prošle godine zauzeo visoko deseto mjesto na C4LPT listi najboljih, svi moduli su ocijenjeni i prema razinama Bloomove taksonomije.

Zaključak

Kao što je i “izvorna grupa uvijek gledala na taksonomiju kao djelo koje se razvija, koje nije gotovo ni konačno” (Anderson i dr., 2001), tako ni digitalna taksonomija nikad neće biti dovršena, jer će se neki od digitalnih alata koje sad koristimo prestati koristiti, a pojavljivat će se uvijek novi čije ćemo mogućnosti trebati prilagoditi učenju. No bez obzira na to, Churcesov rad je izvrsno ishodište za sve nastavnike koje kroz zbunjujuće velik broj mogućnosti digitalnog svijeta danas vodi isto pitanje „kako unaprijediti učenje?“, kao i nekad Blooma (Bloom i dr., 1971).

Literatura

Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P.W., Cruikshank, K.A., Mayer, R.E., Pintrich, P.R., Raths, J. i Wittrock, M.C.(2001): A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon, MA (Pearson Education Group). Boston.

Bloom, B. S., Engelhart, M. D., Furst, E. J., Hill, W. H. i Krathwohl, D. R. (1956). Taxonomy of Educational Objectives: The Classification of Educational Goals: Handbook I: Cognitive Domain. Longmans, Green. New York

Bloom, B. S., Hastings, J.T. i Madaus, G.F. (1971): Handbook on formative and summative evaluation of student learning. McGraw-Hill. New York,

Churches, A. (2008a): Bloom’s Digital Taxonomy. Pristupljeno 27.2.2012.

Churches, A. (2008b): Bloom’s Taxonomy blooms digitaly. Tech & Learning. Pristupljeno 27.2.2012.

Fisher M. (2009): Visual Bloom’s. Pristupljeno 27.2.2012.

Penney S. (2010): Bloom’s Digital Taxonomy Pyramid. Pristupljeno 27.2.2012.

Schrock K. (2011): Bloomin’ apps. Pristupljeno 27.2.2012.

Seltzinger J.(2010): Moodle Tool Guide for Teachers (Vodič kroz Moodle za nastavnike). Pristupljeno 27.2.2012.

Tenkely K. (2010): Bloomin’ Digital Peacock. Pristupljeno 27.2.2012.

Gliffy – online alat za izradu grafičkih prikaza

ivana_ruzic

Ivana Ružić

Sažetak

Gliffy je online alat koji omogućava stvaranje različitih vrsta grafičkih prikaza, dijeljenje i suradnju između korisnika. Članak prikazuje značajke alata i njegovu primjenu kao potporu učenju programiranja.

Ključne riječi: grafički prikaz, grafički prikaz tijeka, programiranje, nastava, web 2.0, Gliffy

Uvod

Učenici koji se tek upoznaju s algoritmima, grafičkim prikazima tijeka i prvim linijama kodova u nekom od programskih jezika nerijetko su zbunjeni velikom količinom novih pojmova. Ukoliko su to učenici petih razreda, zbunjenost je još i veća uzmemo li u obzir nove nastavne predmete i učitelje te privikavanje na novi i samostalniji način rada. Prilikom stvaranja prvih koraka u svijetu programiranja, učenici izrađuju vlastite grafičke prikaze tijeka za lakše razumijevanje i razvijanje problemskog pristupa rješavanju zadataka. Prostoručno crtanje grafičkih prikaza tijeka može biti zamorno i nezanimljivo. Gliffy kao alat za izradu grafičkih prikaza, izradu istih može učiniti dinamičnim, kreativnim i zabavnim procesom.

Gliffy

Gliffy je web 2.0 alat za izradu različitih grafičkih prikaza: grafičkih prikaza tijeka, tlocrta, Vennovih, mrežnih i organizacijskih grafičkih prikaza, tehničkih crteža itd. Ovaj alat predvidljivog sučelja djeluje kao uredski program, besplatan za korištenje, a za stvaranje grafičkih prikaza nije potrebna niti registracija. Registriranim korisnicima nudi se mogućnost spremanja privatnih ili javnih grafičkih prikaza i međusobna suradnja.

Značajke:

  • Jednostavan je za upotrebu. Grafički se prikazi stvaraju tehnikom „povuci i spusti“. Nije potrebno nikakvo posebno predznanje.
  • Bogata knjižnica. Knjižnica posjeduje stotine različitih oblika od kojih možete stvarati svoje grafičke prikaze. Korisnik može po svojoj želji uređivati oblike (veličina, boja, boja ispune, obrub i sl.). Gliffy omogućuje i uvoz korisnikovih oblika.
  • Jednostavno spremanje i dijeljenje grafičkih prikaza među korisnicima. Korisnici svoje grafičke prikaze mogu ispisivati te spremati online ili na vlastito računalo u nekom od slikovnih formata, Gliffy XML formatu koji se kasnije može uređivati ili SVG formatu za uređivanje u alatu Visio. Omogućena je i ugradnja grafičkih prikaza na vlastiti wiki, blog i sl.
  • Suradnja s korisnicima. Sustav za suradnju elektroničkom poštom obavještava vaše prijatelje o vašem pozivu za suradnju na određenom grafičkom prikazu.
  • Zaštita i bilježenje promjena. Gliffy automatski sprema kopiju svakog grafičkog prikaza, tako da možete pratiti promjene ili se vratiti na stariju verziju.
  • Pomoć. Gliffy svojim korisnicima nudi vrlo jednostavan i detaljan vodič za rad, upute, forum i slično te mogućnost komunikacije s timom za podršku.

Izrada grafičkih prikaza tijeka u nastavi programiranja

Grafički prikaz tijeka (engl. flow chart) je grafički prikaz algoritma. On je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računalu, a vizualno predočava zadatak pa on postaje pregledniji. Grafički prikaz tijeka sastoji se od niztonkaa jednostavnih geometrijskih likova spojenih usmjerenim crtama. Usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka. Grafički prikaz tijeka omogućava analizu problema, lakšu provjeru i traženje boljih postupaka rješavanja zadatka.

Slika 1. Primjer grafičkog prikaza tijeka

nikolaiGliffy se vrlo uspješno može koristiti kao alat za izradu grafičkih prikaza tijeka u nastavi programiranja jer učenicima omogućuje vrlo jednostavno stvaranje i uređivanje vlastitih grafičkih prikaza tijeka razvijajući pritom logičko i problemsko mišljenje, algoritamski pristup rješavanju problema, kreativnost u radu i razvoj timskog duha.

 

Slika 2. Primjer grafičkog prikaza tijeka

Ovaj alat nema nikakvih posebnih zahtjeva prema računalu korisnika, ne traži instalaciju, a za njegovo korištenje dovoljan je samo pristup internetu i mrežni preglednik, što učenicima omogućava korištenje ovog alata i od kuće i u njihovo slobodno vrijeme.

Zaključak

Gliffy se može koristiti u nastavi informatike za izradu grafičkih prikaza tijeka razvijajući logičko i problemsko mišljenje, razvijanje algoritamskog pristupa rješavanju problema, a zbog jednostavnosti rada pogodan je za učenike od 5. razreda osnovne škole. Idealan je za rad jer ne traži nikakvu instalaciju, dozvole i slično pa ga učenici vrlo jednostavno mogu koristiti u školi i u svojim domovima.

U ovom je članku prikazan samo jedan primjer korištenja Gliffyja u nastavi informatike u sklopu programiranja za izradu grafičkog prikaza tijeka, no ovaj se alat može primjenjivati i u nastavi drugih predmeta gdje god su potrebni različiti oblici grafičkih prikaza, nacrta, skica i sličnog.

Literatura:

http://www.gliffy.com

Voki u nastavi i obrazovanju

(Postanite Voki razred!)

natasa_ljubic_klemse

Nataša Ljubić Klemše

Voki je besplatni Web 2.0 alat koji učiteljima omogućava stvaranje poosobljenih govornih avatara i njihovo korištenje u razredu i nastavi u svrhu poticanja učenika u izvođenju određenih aktivnosti. Ime mu je nastalo od riječi vox i loki (lat. vox – glas; loki – šaljivi lik iz nordijske mitologije), čime je naglašen zabavan način uvođenja tehnologije u razrede i nastavu.

Voki kao govorni avatar, odnosno digitalna prezentacija sebe, svojim animiranim karakterom omogućuje korisniku izražavanje na internetu glasom i izgledom koji se može prilagoditi tako da karakter izgleda poput osobe koja mu daje glas.

Voki je i učinkovit nastavni alat jer potiče učenike za sudjelovanje u različitim nastavnim aktivnostima. Moguće ga je koristiti od prvog razreda osnovne škole kada se učenici, stvaranjem osobnih Vokija s likom koji izgledom nalikuje na njih i snimanjem svojeg glasa, predstavljaju međusobno ili učenicima drugih škola ili zemalja.

Prvi sam put koristila Voki u ostvarivanju prvog projektnog zadatka u eTwinning projektu „My first ICT Hello!“ kada su se učenici jedni drugima predstavljali Vokijem (pregled naših snimljenih Vokija). Iako su to učenici prvog razreda koji imaju vrlo malo (pred)znanja o upotrebi tehnologije u radu i nastavi, vrlo su brzo i sami naučili stvarati Vokije, što im je predstavljalo veliko zadovoljstvo. Nastavili smo s upotrebom u nastavi hrvatskog jezika kada su se učenici slušali kako čitaju naučene rečenice koje su snimili na svoj Voki, a u cilju unaprjeđenja čitalačkih vještina. Isto tako, na satu razrednika moguće je koristiti Voki na način da se učenici predstave jedni drugima, stvore lik koji ih predstavlja kod kuće i čuju kako razmišljaju o školi, da stvore izmišljeni ili zamišljeni lik koji ih poučava, primjerice o disciplini, da sami „odglume“ učiteljicu koja im o tome priča ili da kroz lik kućnog ljubimca govore o ophođenju ljudi naspram njih. Mogućnosti su velike, ovisno o mašti.

Veliki potencijal u upotrebi i primjeni na nastavi autori vide u učenju engleskog jezika kao stranog jezika kada koriste govorne avatare u vježbanju i slušanju svog govora i uspoređivanju s digitalnim glasom koji izgovara njihov tekst te u online razredima kada se zadavanjem uputa ili drugim aktivnostima dodaje humani prizvuk udaljenom učenju.

Postupak izrade govornog avatara je sljedeći:

  1. Registriranje ili prijava na stranici (upisivanjem elektroničke adrese i lozinke)
  2. Stvaranje lika – odabir stila
  3. Karakterizacija i prilagodba lika (izgled, odijevanje, dodatci)
  4. Odabir pozadine i izgleda Vokija
  5. Dodavanje glasa – telefonski, pozivom na određeni broj (primjenjivo za USA); upisivanjem teksta i njegove prilagodbe u vidu naglaska ili spola osobe koja ga govori – digitalni glasovi; direktnim snimanjem glasa ili učitavanjem zvučnog zapisa u obliku .wma, .pcm, .mp3 ili .waw)
  6. Objavljivanje Vokija i njegovo dijeljenje na određenim društvenim mrežama ili stranicama.

Na ovim stranicama moguće je pronaći cjelovite pripreme za pojedini nastavni sat na kojemu se primjenjuje Voki. Bazu priprema moguće je pretraživati prema razredu, odnosno predmetu i sadržaju nastave.

Službeni Voki blog donosi novosti, informacije i ideje o načinima upotrebe i primjene Vokija u nastavi. Omogućeno je vrlo jednostavno pretraživanje baze blogova po tematici.

U tzv. kutku za učitelje (Teacher’s Corner), odnosno forumu, učitelji mogu naučiti i saznati kako početi koristiti Voki, mogu razmijeniti ideje i iskustva te saznati kako objavljivati Vokije na mrežnim stranicama. Na raspolaganju su brojne mreže koje su njihove partnerske stranice (poput Twittera, Facebooka, MySpacea, iGooglea, WordPressa i drugih dvadeset tri) koje automatski objavljuju stvorene Vokije.

Pokušajte i vi biti Voki razred koji će ovaj koristan i zabavan alat koristiti u nastavi ili izvannastavnim aktivnostima. Na raspolaganju je i inačica Voki Classroom koja nije besplatna (godišnja pretplata je približno 30 USD) i u odnosu na osnovnu verziju Vokija nudi puno više slobode i mogućnosti u upotrebi i korištenju Vokija.

voki

Društveno označavanje pomoću usluge Delicious

ivana_ruzic

Ivana Ružić

Sažetak

Društveno označavanje je organiziranje i spremanje poveznica na mrežne stranice te njihovo označavanje s ključnim riječima kako bi kasnije takav sadržaj bio lakše dostupan. Društveno označavanje se obavlja na specijaliziranim i prilagođenim mrežnim stranicama, uslugama koje omogućuju korisnicima pohranjivanje popisa internetskih stranica koje smatraju korisnima.

Ovaj rad prikazuje mogućnosti jedne od najpopularnijih usluga Delicious, način rada, njegove prednosti i nedostatke te mogućnosti primjene u nastavi.

Ključne riječi:
web 2.0, društveno označavanje, Delicious, osnovna škola, nastava, primjer dobre prakse

Uvod

Društveno označavanje (social bookmarking) je jedan od web 2.0 alata koji omogućuje organizirano spremanje poveznica na nama zanimljive i korisne mrežne stranice. drustveno_oznacavanjeKorištenjem usluga za društveno označavanje osiguravamo stalnu dostupnost vlastitim poveznicama, a omogućeno je i dijeljenje poveznica s korisnicima sličnih interesa, formiranje interesnih grupa i sl. Usluge za društveno označavanje nisu samo skladišta vaših poveznica, to su dinamična mjesta gdje možete s drugim korisnicima raspravljati, komentirati, pratiti popularnost poveznica i sl. Osnovna ideja društvenog označavanja prikazana je na slici 1.

Slika 1. Društveno označavanje

Usluge za društveno označavanje

Većina usluga za društveno označavanje zahtijeva registraciju, dok je samo pregledavanje tuđih poveznica dostupno i bez registracije. Neke usluge imaju i mogućnost privatnog pohranjivanja poveznica. Kada korisnik pronađe zanimljivu stranicu, u obrazac za pohranjivanje dodaje adresu stranice, opis i određenu proizvoljnu ključnu riječ (keyword).

Dodatne mogućnosti su:

  • ocjenjivanje i komentiranje,
  • stvaranje interesnih grupa,
  • elektronička pošta,
  • blog,
  • obavještavanje o novim sadržajima s određenih stranica (RSS),
  • “uvoz i izvoz” iz drugih alata za društveno označavanje.

Poznatije usluge za društveno označavanje su:

  • Delicious,
  • EndNote,
  • Zotero,
  • CiteUlike,
  • Thumblicious,
  • Diigo.

Delicious

Delicious je jedna od vodećih mrežnih usluga za društveno označavanje osnovana 2003. pocetna_stranicagodine. To je nehijerarhijski, svrstavajući sustav u kojem korisnici mogu označavati poveznice na različite mrežne stranice slobodno birajući ključne riječi. Za korištenje ove usluge korisnik se mora registrirati, a za registraciju je nužan Yahoo korisnički račun.

Slika 2. Početna stranica servisa Delicious

Slika 2. prikazuje početnu stranicu usluge Delicious na kojoj registrirani korisnik ima mogućnost odabira želi li pregledavati i raditi s poveznicama, korisnicima iz svoje mreže ili ključnim riječima (izbornik na vrhu). U središnjem dijelu pretraga_prema_k_rpočetne stranice nalazi se popis najnovijih poveznica, najpopularnijih poveznica te oblak ključnih riječi. Korisnik koji se prvi put prijavljuje na ovu uslugu ima mogućnost korištenja vodiča koji korisnika upoznaje sa samom uslugom, njezinim mogućnostima i načinom rada.

Slika 3. Pretraga mrežnih stranica prema ključnim riječima

Korisnik može pretraživati mrežne stranice prema ključnim riječima u oblaku. spremanje_nove_straniceUkoliko se u oblaku najpopularnijih ključnih riječi ne nalazi riječ koja zanima korisnika, korisnik ju može unijeti sam u polje za upisivanje ključnih riječi, kao i bilo koju drugu ključnu riječ njemu zanimljivu.

Slika 4. Spremanje nove stranice u vlastitu bazu

Ukoliko korisnik želi označiti tj. spremiti u svoju bazu neku novu stranicu, može to učiniti na vrlo jednostavan i pregledan način koji je prikazan na slici 4. Dovoljno je unijeti adresu mrežne stranice, naslov i ključne riječi koje opisuju samu stranicu.

Ova usluga nudi pregledan popis najpopularnijih i najnovijih poveznica kao i popise ključnih riječi s desne strane prozora. Delicious nudi i mnogobrojne mogućnosti za stvaranje i uređivanje grupe korisnika s istim i sličnim interesima, pisanje blogova, elektroničku poštu itd. Kontakte s drugih dpogled_na_korisnikaruštvenih mreža korisnici mogu na lak i jednostavan način uvesti na ovu uslugu, a omogućen je uvoz vlastitih oznaka s drugih usluga za društveno označavanje.

Slika 5. Pogled na korisnika iz vlastite mreže

Korisnik ima mogućnost pogleda na svakog korisnika iz njegove mreže, tj. na poveznice, ključne riječi i podatke o samom korisniku. Postoji mogućnost privatnog pohranjivanja poveznica, odnosno korisnik sam određuje koje poveznice i koji podatci će biti vidljivi svima, koji će biti vidljivi samo korisnicima iz mreže, a koji će biti tajni.

Delicious korisniku nudi instalaciju dodataka za mrežne preglednike (Internet Explorer i Firefox) kako bi se sustav označavanja mrežnih preglednika obogatio nizom alata za stvaranje, uređivanje i pretraživanje poveznica s usluge Delicious. Instaliranjem ovog dodatka sve korisničke poveznice dostupne su i na mrežnom pregledniku i na mrežnoj usluzi, njihov je rad usklađen. Usluga Delicious može se koristiti i bez instaliranja postavkedodataka za mrežni preglednik.

Usluga je pregledna i puna mogućnosti, no koliko ćete vremena utrošiti na uređivanje detalja oko vlastitih osobnih podataka i podataka ljudi sličnih interesa, na pisanje blogova i sl. ovisi o samom korisniku i njegovim potrebama.

Slika 6. Pregled uređivanja različitih postavki

Prednosti i nedostatci društvenog označavanja

Pozitivna strana društvenog označavanja jest, prije svega, što služi kao online baza naših omiljenih poveznica, tako da joj mi možemo pristupiti u bilo kojem trenutku s bilo kojeg računala spojenog na internet.

Sljedeće, ova usluga je mjesto gdje se mogu pronaći i okupiti ljudi sličnih interesa i raspravljati o tim interesima, podijeliti podatke, itd. Svaki korisnik može samostalno istraživati temu koja ga zanima i saznati nešto novo.

Negativna strana je ta što svo svrstavanje i označavanje u ovakvim sustavima rade korisnici, zbog toga te baze i opisi izvora nisu postojani niti potpuno točni. Velika većina korisnika su potpuni laici što se tiče svrstavanja pojmova, a ne postoji propisana uobičajena grupa ključnih riječi koja se mora koristiti.

Mogućnosti primjene u nastavi

Društveno označavanje možemo koristiti u nastavi kao potporu učenju. Učenici se mogu okupljati u grupe oko zajedničkih interesa, hobija i sl. pri tome gradeći svoju grupu korisnika, povezivajući se s drugim korisnicima i tako razvijati osjećaj zajedništva.

Pomoću ovih usluga učenici mogu stvarati zbirke poveznica vezanih za određeno nastavno gradivo pri tome razvijajući suradničko učenje.

Društveno označavanje pomaže učenicima u razvijanju kritičkog odnosa prema sadržajima na mreži i vrednovanju tih istih sadržaja.

Zaključak

Jeste li ikada elektroničkom poštom uputili prijatelja, člana obitelji ili kolegu s posla da posjeti neku zanimljivu mrežnu stranicu? Ako jeste, sudjelovali ste u društvenom označavanju.

Društveno označavanje je označavanje poveznica na vama zanimljive stranice i njihovo spremanje za kasnije korištenje. Umjesto da oznake spremite unutar svojih mrežnih preglednika, možete ih spremiti na uslugama za društveno označavanje, poslati ih svojim prijateljima, pogledati što su drugi korisnici pronašli i označili kao zanimljivo. Uslugama za društveno označavanje možete pristupiti s bilo kojeg računala spojenog na internet i na taj način uvijek pristupiti i uređivati vlastite zbirke poveznica i svoju mrežu korisnika.

Dakle, ono što je počeo kao način za slanje oznaka za prijatelje izraslo je u ustanovu socijalne tražilice. Više ne trebate na stranici kroz tisuće rezultata pronaći iglu u plastu sijena. Sada, možete jednostavno otići na uslugu za društveno označavanje, odabrati kategoriju ili oznaku koja odgovara vašem interesu, i naći najpopularnije mrežne lokacije.

Literatura

Servis za društveno označavanje Delicious
Društveni softver – ELAWiki
Social bookmarking – Wikipedia
Vlatka Zahirović, Društveno označavanje – Carnet ELA
Gabriela Grosseck, The Role of Delicious in education

Izrada mentalnih mapa pomoću web 2.0 alata Mindomo

ivana_ruzic

Ivana Ružić

Sažetak

Mindomo je web 2.0 alat koji omogućuje izradu, pristup i dijeljenje mentalnih mapa između korisnika. Dostupan je u slobodnoj verziji uz određena ograničenja. Pregled javno dostupnih mapa je slobodan, a za izradu mapa i dijeljenje među korisnicima potrebna je registracija.

U članku ćemo prikazati primjere i iskustva korištenja alata Mindomo u nastavi informatike te u korelaciji s drugim predmetima za učenike od 5. do 7. razreda osnovne škole.

Ključne riječi: web 2.0, Mindomo, mentalne mape, osnovna škola

Uvod

Web 2.0 alati predstavljaju novu generaciju i stupanj upotrebe interneta jer korisniku omogućuju da sam stvara i objavljuje različite sadržaje. To su društveni programski alati koji korisnicima omogućavaju interakciju i razmjenu podataka te objavu i izmjenu internetskog i drugog digitalnog sadržaja pri čemu korisnik sam stvara svoje sadržaje.

Zajedničke karakteristike web 2.0 alata su stalna dostupnost, ne zahtijevaju nikakvu instalaciju na računalo niti imaju posebne zahtjeve prema korisnikovom računalu. Jednostavni su za korištenje i podrazumijevaju interakciju između korisnika i sadržaja te između korisnika međusobno.

Mindomo

Mindomo je web 2.0 alat za izradu mentalnih mapa pomoću kojeg korisnici mogu stvoriti vlastite mentalne mape i dijeliti ih s drugim korisnicima. Besplatan je za korištenje, ali se treba registrirati na mrežnom sjedištu alata ili prijaviti pomoću korisničkih podataka za Gmail, Yahoo ili Facebook.

Osnovna usluga korištenja je besplatna i ograničena brojem mentalnih mapa koje korisnik može spremiti unutar online sustava dok se korištenje naprednijih usluga naplaćuje.

Sučelje alata je jednostavno za korištenje. Prilikom stvaranja nove mentalne mape korisnik mapi dodjeljuje ime, opis i ključne riječi te ju označava kao privatnu ili javno dostupnu za korištenje i uređivanje za jednog ili više korisnika. Uz osnovne mogućnosti uređivanja pojmova u mentalnoj mapi (font, veličina, boja, poravnavanje, uokvirivanje, grupiranje itd.), ovaj alat omogućava umetanje različitih mindomosimbola, slika, zvučnih i videozapisa i na taj način mentalne mape postaju vizualno privlačne, dinamične i interaktivne. Mentalne mape mogu se spremati unutar Mindoma, ali i na korisničko računalo u nekom od slikovnih formata.

Slika 1. Sučelje alata Mindomo

Mindomo se u nastavi može koristiti za lakše razumijevanje i pamćenje gradiva iz bilo kojeg predmeta te za organizaciju određenog znanja kako bi se riješio neki problem ili donijela neka odluka. Jednostavnost sučelja i tehnika „povuci – spusti“ primjenjive su već za učenike od 5. razreda osnovne škole.

Primjeri

Mentalne mape se kao vrsta dijagrama u obrazovanju koriste za lakše, kvalitetnije i efikasnije učenje i organizaciju znanja. U školi se često izrađuju u analognom obliku kao crteži u bilježnicama, plakati i slično, dok njihova izrada pomoću računala učenike dodatno motivira jer potiče njihovu kreativnost i povećava udio korištenja računala u obrazovne svrhe. Sljedeće slike prikazuju primjere mentalnih mapa koje su radovi učenika petih, šestih i sedmih razreda, a prikazuju dijelove računala, vrste religija, znamenitosti Londona te znamenitosti Međimurja.

Racunalo_Matija_RSlika 2. Dijelovi računala

Racunalo_Aleksandar_BReligije_Magda_P
        Slika 3. Računalo                          Slika 4. Podjela religija

London_Ivan_MMedimurje_Nikolai_I_HMedimurje_Daria_Z
          Slika 5. London                     Slika 6. Međimurje                     Slika 7. Međimurje

Zaključak

Web 2.0 alati su besplatni i svima dostupni, ne zahtijevaju nikakvu instalaciju ni posebne zahtjeve na računalu, a mogu se vrlo dobro iskoristiti u nastavi u osnovnoškolskom obrazovanju kao nadopuna klasičnoj nastavi i svim oblicima izvannastavnih aktivnosti. Na taj način učenje se odvija kroz suradnju i stvaranje vlastitih obrazovnih sadržaja uz pomoć računala i drugih korisnika. Učenik je u središtu obrazovnog procesa, a obrazovni proces postaje aktivniji, zanimljiviji pa čak i zabavan. Preduvjet za korištenje web 2.0 alata u nastavi je obrazovanje učitelja za njihovu upotrebu i primjenu

Web 2.0 alati i e-učenje u primarnom obrazovanju – II. dio

natasa_ljubic_klemse

Nataša Ljubić Klemše

clip_image001Web 2.0 alati unutar NOK-a svoje mjesto pronalaze u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pa mogu postati najsuvremenije nastavno pomagalo i sredstvo u svim odgojno-obrazovnim područjima.

Mogućnosti multimedijskih prikaza i pristupa računalnim mrežama, osobito internetu, omogućuju trenutačni pristup golemom i brzorastućem broju informacija iz cijeloga svijeta te njihovo pretraživanje. Uz to, pridonose razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovim komunikacijskim sposobnostima. Pridonose razvoju pozitivnog odnosa prema učenju, unaprjeđenju načina na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju problema i istraživanju. Isto tako, učinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim situacijama daje bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u području tehnike i informatike.

Stoga je svim učenicima nužno omogućiti odgovarajući pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Oni se tom tehnologijom trebaju služiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost za istraživanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire, kako bi stekli vještine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadržajima na različite načine.

Web 2.0 alati se mogu mnogostruko koristiti u primarnom obrazovanju tako da ga koriste učitelji kako bi im bio olakšan nastavni i nenastavni rad, da se koristi u nastavi ili u izvannastavnim aktivnostima, da se učenike podučava kako i koje Web 2.0 alate koristiti u radu ili kombinirati neke, a najbolje sve, od navedenih primjera.

U svijetu postoji velik broj dobrih primjera uvođenja novih tehnologija u obrazovni proces. U Hrvatskoj još uvijek ima dosta problema (tehnološke, pedagoške i organizacijske prirode) s kojima se susreću učitelji pri uvođenju IKT-a i e-učenja u nastavu, što rezultira nedovoljnim korištenjem e-učenja u nastavnoj praksi. U primjeni je treća generacija e-učenja (tzv. E-learning 2.0) čiji je glavni element primjena Web 2.0 alata, a karakteristika postavljanje učenika u centar učenja i poučavanja uz pomoć IKT-a i e-učećih tehnologija, pri čemu je uloga učitelja u potpunosti drugačija od one u tradicionalnoj školi koja u svome radu ne koristi i ne primjenjuje nove tehnologije. Učitelj je pomagač i poticatelj u radu svojim učenicima, a taj cilj realizira korištenjem Web 2.0 tehnologija i društvenog programa koji uz određene pedagoške i didaktičke primjene omogućuju postizanje 95 % uspješnosti u učenju (prema navodu Williama Glassera). Učiteljima je omogućena suradnja – dijeljenje ideja i stvaranje novih znanja, stvaranje virtualnih zajednica, lakoća izrade i isporuke nastavnih sadržaja u kojima mogu sudjelovati i učenici itd. Pri tome su iznimno korisni alati poručivanja i dopisivanja (engl. messaging) kao učinkovit način komunikacije:

Instant Messaging (IM) je oblik real-time, stvarne i direktne tekstualne komunikacije između dvoje i više ljudi koji koriste računalo i moguće ga je upotrijebiti u svim navedenim oblicima komunikacije.

U novoj obrazovnoj sredini – učionici s jednim računalom – Web 2.0 alati mogu biti korišteni na različite načine. Već od prvog razreda učenike se može i potrebno ih je navikavati na upotrebu i primjenu računala u radu te ih uvoditi u svijet Web 2.0 kulture. Osim tehničkih preduvjeta (računala i prateće periferije i internetske veze), osnovno je da učitelj/učiteljica svojim primjerom učenicima pokažu da su FIT persons (engl. Fluid in Technology), osobe spretne u ophođenju informatičkom tehnologijom. Sljedeći koraci su individualni, ali ovisni o osobnosti učitelja. Najvažnije je učenika staviti u centar učenja i stjecanja iskustva.

Dugogodišnji korisnici Web 2.0 alata znaju za Moodle pri CARNetu kojemu mogu pristupiti svi učenici temeljem elektroničkog identiteta koji dobivaju od administratora imenika HUSO (Hosting usluga za osnovne i srednje škole) CARNetovog sustava. U izradu web stranica škole unutar CMS-a (Content Management System), sustava za upravljanje sadržajima pri CARNetu koje karakterizira jednostavno stvaranje i održavanje stranice škole te kontrola nad kretanjem informacija u zajednici učenja i suradnju na projektu, upućeni su mnogi učitelji. Pri tome je zbog pojednostavljenja, ali i omogućavanja rada, u pojedinim mogućnostima učenike trebalo podučiti kako raditi s tzv. uploadom, kako prenijeti podatke s određenog medija na računalo i kako ih učitati na web pri čemu su korišteni mnogobrojni Web 2.0 alati za zvučni i videopodcasting.

Zadatke za samostalan rad i/ili domaće zadaće, i unutar navedenih alata, moguće je pratiti pomoću bloga, društvenih mreža, poručivanja i dopisivanja tako da se unaprijed dogovori jedan ili više načina na koji će se odvijati protok informacija i njihova kontrola.

Podrazumijeva se da se svi nastavni i izvannastavni zadaci mogu riješiti pomoću jednog ili više Web 2.0 alata. Bitno je unaprijed dogovoriti koje alate koristiti te razinu komunikacije u njemu ili njima.

Iznimno korisni Web 2.0 alati uporabljivi u nastavi i izvan nje su Wiki alati. Korisni su u primarnom obrazovanju i na korisničkoj razini, a s porastom informatičkih znanja i na uredničkoj razini, što se posebice odnosi na nastavno i znanstveno osoblje koje raspolaže relevantnim informacijama koje se mogu objaviti na Wikiju. Često se zbog predmetka slobodan (engl. free) izbjegavaju jer se njime, navodno, umanjuje njihova vrijednost što nije točno. U moderiranju Wikija sudjeluju samo stručnjaci određenih polja i područja i stoga objava istinitosti prolazi procjenu eksperata te se može afirmirati.

Društvene i socijalne mreže (Facebook, Twitter, Netlog, MySpace, LinkedIn i dr.) prema zastupljenosti su trebale imati primat na vrhu navoda Web 2.0 alata, no nehotice su stavljene u drugi dio njihove primjene zato što njihova uporaba nije isključivo obrazovna, nego prvenstveno zabavna, ali se mogu „izvući“ obrazovni elementi. Naime, katkad će nas neki od učenika imenovati ili spomenuti, u dobrom ili lošem kontekstu, pa je bolje imati uvid u stanje stvari, nego se iznenaditi (primjer iz prakse). Činjenica je da, ako nas nema na internetu, kao da nas uopće nema. Stoga mi, kao učitelji, trebamo i moramo biti prisutni u svim društvenim događanjima (ne želimo li da nas vlastiti učenici „pregaze“). Loša metafora? Ne, činjenično stanje.

Pomoću društvenih mreža učitelj dobiva svojevrstan uvid i u obiteljske odnose, sklonosti, afinitete te na određeni način može tumačiti određena zbivanja u obitelji (kad učenici dobiju privolu i povjerenje roditelja, počinju iskazivati osobnost, a danas to biva vrlo brzo jer roditelji imaju sve manje vremena za kontrolu svih djetetovih aktivnosti tijekom dana).

Premda se Web 2.0 alati ne dijele na naprednije i one manje napredne, u primarnom se obrazovanju može izvesti njihova nadogradnja. Toj skupini pripadaju alati za izradu mentalnih mapa i blok dijagrama koje će učenici u primarnom obrazovanju moći koristiti samo uz pomoć učitelja koji će ih usmjeriti na njih i potrebu njihove upotrebe.

Mentalne mape (engl. Mind Maps) poput Bubble.us, Mindmeistera ili Mindoma predstavljaju jednostavne i besplatne mrežne programe za online brainstorming, odnosno dijagram za prezentaciju riječi, ideja, zadatka ili drugih predmeta posloženih oko centralne ideje ili pojma (engl. keyword) koji generiraju, vizualiziraju, strukturiraju i klasificiraju određeni pojam.

Web 2.0 alati i e-učenje u primarnom obrazovanju

natasa_ljubic_klemse

Nataša Ljubić Klemše

Web 2.0 kao smjer u World Wide Web tehnologiji zasniva se na socijalizacijskoj noti koja clip_image002korisnicima omogućava sudjelovanje u stvaranju sadržaja Weba i podrazumijeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju između korisnika i računala te korisnika i drugih korisnika čime korisnik od pasivnog postaje aktivni sudionik. Društveno umrežavanje (eng. social networking) okosnica je Web 2.0 filozofije. Naglasak je na socijalizacijskoj noti pri čemu je korisnik u središtu pozornosti kao stvaratelj sadržaja pomoću raznih mrežnih servisa (blogovi, forumi, osobni mrežni portali, videoservisi, fotogalerije, mrežne enciklopedije itd.)

Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. Korisnici mogu koristiti programe preko mrežnog preglednika, dakle Web se definira kao platforma na kojoj korisnici imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici. Sama arhitektura Weba 2.0 korisnike potiče da tijekom korištenja daju svoj prilog nekom mrežnom sadržaju ili programu.

Web 2.0 predstavlja novu generaciju i stupanj upotrebe mreže jer korisnik sam stvara sadržaj (često ljudi više rade na internetu negoli na svojim računalima pa mrežne stranice više nisu telopi, statične stranice s određenim clip_image004informacijama). To zahtijeva i njegovo objavljivanje i aktivnu prezentaciju i zato je razvijen širok spektar internetskih platformi koje služe za njihovu distribuciju; većina su hosting usluge (Web Hosting je usluga iznajmljivanja diskovnog prostora i pripadajućih serverskih resursa za smještaj mrežnih stranica na mrežnom poslužitelju i za korištenje e-pošte) s dovoljno prostora za objavu vlastitih uradaka. Najpopularnije distribucijske platforme su: blogovi, wiki sustavi, podcastovi, društvene mreže i druge slične usluge.

Web 2.0 alati skupina su društvenih programskih alata koji korisnicima omogućavaju interakciju i razmjenu podataka te objavu i izmjenu internetskog i drugog digitalnog sadržaja pri čemu korisnik sam stvara svoje sadržaje. Oni omogućuju suradničko pisanje što znači da je skupini korisnika omogućena suradnja pri izradi i objavljivanju na mreži. Podržavaju i suradničko učenje te na taj način mogu potaknuti učenike na veću razinu kreativnosti i stjecanje dodatnih IKT vještina. Besplatni su i svima dostupni te se mogu vrlo dobro koristiti u školi kao nadopuna klasičnoj nastavi i svim oblicima izvannastavnih aktivnosti. Na taj način učenje prestaje biti samo „konzumiranje“ sadržaja te se odvija kroz suradnju i stvaranje vlastitog znanja uz pomoć raznovrsnih resursa i korisnika. Preduvjet je „samo“ obrazovanje učitelja za njihovu upotrebu i primjenu.

Besplatne raspoložive nove tehnologije, zajednički pristup internetu i informacijama, novi oblici socijalnih interakcija posredovanih tehnologijom, sve to utječe na način na koji učimo i način na koji podučavamo.

E-učenje (engl. e-Learning) koristi nove tehnologije i inovativne metode podučavanja. Predstavlja učenje pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija (odnosno komunikacijski kanal u kojem se odvija učenje).

E-učenje predstavlja poseban oblik učenja pomoću računala i interneta gdje korisnik sadržajima pristupa individualno bez prostornog i vremenskog ograničenja. Tako korisnik sam može organizirati svoje učenje, s mjesta i u vrijeme koje mu odgovara. Obrazovni programi postaju dostupni i osobama koje iz bilo kojih razloga ne mogu sudjelovati u klasičnoj nastavi i obrazovnim programima.

clip_image006Termin e-učenje 2.0 označava novu percepciju učenja koje postaje konverzacijom i načinom dijeljenja ili razmjene sadržaja karakteriziranog otvorenim okruženjima za učenje. Alati Web 2.0 podržavaju „novog učenika”, internet, net, Google generacije i „novo učenje“ jer se temelje na principima stvaralaštva, komunikacije, suradnje i dijeljenja pri čemu je učenik korisnički orijentiran. Na taj način korisnici postaju tzv. prozumeri (engl. prosumers – producer & consumer) – i proizvođači i konzumenti.

Računala su sastavni dio učenikova života i života nekih od nas, s tom razlikom da su učenici digitalni urođenici, a mi pridošlice. Njihove misli drugačije su od naših pa su i drugačiji obrasci učenja i ponašanja u kojem postoji mala ili sve manja tolerancija na predavačku nastavu.

Kako obrazovni sustav reagira na ovu činjenicu?

Težnja je postići tzv. otvorene škole i održavati otvorenu nastavu u kojoj neće biti zanemaren ljudski čimbenik i uloga učitelja, ali će biti u interakciji s e-učenjem na način da se IKT koristi kao nadopuna klasičnoj nastavi ili da se kombinira klasična nastava s online oblikom nastave (ovakav se oblik nastave naziva kombinirani ili hibridni (engl. Hybrid Learning, Blended Learning, Mixed Mode Learning; najnovije Blended Online Learning (BOL), New Hybrid Learning, New Learning Environment (NLE)).

Istraživanja pokazuju kako Web 2.0 alati pomažu učiteljima u njihovom dnevnom radu i u razvoju individualnih vještina učenika do maksimuma (Redecker, 2008) jer su Web 2.0 alati vrlo praktični. Učiteljima pomažu u organizaciji i upravljanju informacijama s interneta te im istovremeno asistiraju kako bi materijale učinili dostupnima. Web 2.0 može pomoći učiteljima i u proširenju metodičkih alata pomoću novih medija za učenje koji učenike više mogu zainteresirati i angažirati. Alati poput wikija, blogova i podcasta učenje mogu učiniti lakšim, zanimljivijim i jednostavnijim što utječe na povećanje motivacije i angažmana učenika. Ti alati učiteljima pomažu u razvoju moderne pedagogije koja pojedinca stavlja u centar iskustva. Promišljeno korišteni, učiteljima mogu pomoći da učenje postane pozitivno iskustvo za sve učenike, na način da preuzimanje odgovornosti za osobno učenje bude ugodan proces.

Blogovi, wikiji i određene društvene grupe učenicima dozvoljavaju sudjelovanje u suradničkim projektima i zadacima. Društvena dimenzija suradničkog učenja postavljena u okružje privlačnog medijskog okružja učenicima pruža mogućnost uživanja u učenju. Također, omogućava da se stečene vještine unaprijede u osobne vještine i sposobnosti. Međutim, zbog visokih tehnoloških postignuća, treba biti restriktivan u pojedinim uporabama od strane učenika.

Blog (skraćeno od weblog) je vrsta mrežne stranice na kojoj su periodični zapisi poput novinskih ili zapisa u dnevniku, prikazani su u obrnutom kronološkom redoslijedu (online dnevnik). Upisuju se komentari, opisi događaja, tekstualni zapisi kombinirani sa slikama ili poveznicama na mrežne stanice ili drug weblogove. Blog na određeni način odražava osobni život i posao.

Praktična upotreba bloga:

  • objava osobnih, osnovnih podataka, predstavljanje,
  • pisanje i objavljivanje periodičnih opažanja,
  • komunikacija između pojedinih grupa – suradnja u znanstvenoj skupini pri čemu je moguće pronaći ljude s kojima se surađuje,
  • prezentacija osobnog procesa učenja, domaćih zadaća, bilo individualnih ili grupnih (za učenike).

clip_image008Primjeri usluga za blogove:

Wiki je vrsta mrežne stanice koja korisnicima dozvoljava dodavanje, uklanjanje, objavljivanje sadržaja na drugačiji način i mijenjanje najviše korištenih sadržaja, vrlo brzo i jednostavno. Vrlo je koristan proizvod i velike su koristi u mogućnosti suradnje između članova tima.

Wikisfera:

Wikispaces – besplatan wiki za svakoga.

Wikidot – besplatno objavljuje stranice pojedinca (vase_ime.wikidot.com). Vrlo je prilagodljiv alat kojim korisnik objavljuje sadržaj na internetu, postavlja (upload) određene datoteke (files), komunicira i surađuje. Pri tome nije potrebno brinuti za HTML jezik, način kako dodati, objaviti stranicu ili stvoriti forum na svojoj stranici. Smisao i poanta je koncentriranje na sadržaj i rast zajednice, skupine ljudi koja komunicira i surađuje.

Wikipedia – besplatna je i slobodna enciklopedija koju se u znanstvenim istraživanjima ne preporuča navoditi u literaturi kao izvor jer njezina relevantnost, navodno, nije dokazana, iako u njezinoj izradi sudjeluje tim stručnjaka koji svakodnevno i neprekidno naziru objavu sadržaja. clip_image010

Wikimapia – pomoću Wikimapie moguće je opisati cijeli svijet i svako mjesto na Zemlji. Predstavlja online mapu i satelitski resurs, a kombinira Google Maps i Wiki sustav.

Zvučni i videopodcasting te online prezentacije vrlo su važan nastavni alat jer omogućavaju jednostavno i brzo stvaranje online zvučnih sadržaja kojima je moguće pristupiti u bilo koje vrijeme, preuzeti ih na lokalno računalo ili drugi digitalni uređaj te pomoću njih prezentirati složen ili promjenjiv sadržaj na efikasniji način.

Podcast je digitalna datoteka koja sadrži zvučni ili audiovizualni zapis koji se distribuira preko interneta korištenjem RSS tehnologije, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računalu, digitalnom prijenosnom playeru poput iPoda ili televizije korištenjem uređaja poput Apple TV-a.

Naziv podcast je složenica riječi POD (Personal On Demand) i engleske riječi broadcast.

Neke od prednosti podcastinga su:

  • mogućnost slušanja sadržaja u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu (preuzimanjem na prijenosni digitalni uređaj učenici podcastove mogu slušati u bilo koje vrijeme),
  • mogućnost brzog i jednostavnog ponavljanja obrađenih sadržaja,
  • mogućnost prezentacije sadržaja u formatu koji nije tekstualan i koji je bliži prirodnijem okruženju učionice pa stoga i potencijalno zanimljiviji i poticajniji,
  • mogućnost zvučne prezentacije sadržaja koji su za to prikladniji (lekcija jezika ili komunikacijskih vještina).

Podcasting je moguće koristiti za:

  • objavu nastavnih materijala u zvučnom ili videoformatu,
  • lekcije iz jezika – npr. učenje engleskog jezika,
  • objavu pojmova u rječniku,
  • administrativnu podršku korisnicima ili objavu uputa za snalaženje u tečaju,
  • arhivu snimaka gostujućih predavača, osobito ako se radi o eminentnim profesorima ili autorima,
  • satove književnosti, osobito poezije – učitelj može izražajno pročitati poeziju radi boljeg razumijevanja,
  • preuzimanje radijskih emisija i slušanje neovisno o vremenu, mjestu i frekvenciji – npr. http://www.mojradio.fm/mobile/mobile.php – učitelj može odabrati emisije koje se tiču teme nastave ili obrazovne emisije,
  • za diktate u nastavi jezika (vježba za učenike),
  • za pripremu i prilagodbu nastave za slijepe ili slabovidne učenike,
  • kao pripremu za sat, učiteljev komentar lekcije koja slijedi ili sažetak završenog nastavnog sadržaja.

clip_image012


Podcasting
nije prikladan za sva okruženja ni sve vrste sadržaja, nastavne aktivnosti ili ciljeve učenja, primjerice, skupni rad ili radionicu jer bi se snimka svela na buku.

 

Neki od programa za podcasting:

 

clip_image016Razmjena fotografija:

Nezaobilazni su alati za društvene mrežne stranice i knjižne oznake. Društveno označavanje postupak je stvaranja i pohranjivanja popisa označenih adresa mrežnih stranica i korisnih internetskih resursa na javne mrežne stranice. Prilikom dodavanja pojedine adrese mrežne stranice na popis, stranicu opisujemo ključnim riječima (tags) i klasificiramo po određenim područjima – tagiramo (tagging) što olakšava njezin pronalazak. Društveno označavanje korisnicima omogućuje različite poglede na podatke i resurse, ali i pronalaženje pojedinaca s istim područjem interesa što dovodi do društvenog umrežavanja.

LinkedIn – odlična društvena mreža, poslovno orijentirana, „Facebook za ozbiljne ljude“ J, pri čemu je LinkedIn profil svojevrsni poslovni životopis.

Diigo – odličan alat za društveno označavanje i tagiranje.

Delicious – predstavlja najveće društveno označavanje.

StumbleUpon je prema mnogim statistikama jedna od stranica koja ima najveću posjetu clip_image018nakon Googlea. Stranica je zamišljena tako da se instalira StumbleUpon Toolbar te da se preko njega daje pozitivan ili negativan glas stranici koju se upravo gleda na način da se za nju glasa, ali i da se pomoću njega pronalaze nove stranice koje još nitko nije otkrio. Kada te stranice budu pronađene, korisnik će zauvijek biti označen kao korisnik koji ih je pronašao.