Utjecaj kulturnih priredbi na mlade

Amadeja Turnšek

Sažetak

Putem intervjua bit će predstavljen pozitivan utjecaj kulturnih priredbi na mlade, posebno kada su aktivno uključeni u predstavu. Na taj se način susreću s novim izazovima, stječu šira znanja, uče sudjelovati, preuzimati odgovornost u timu i međusobno se ohrabrivati, čime se razvija i njihova empatija.

Ključne riječi: empatija, kulturne priredbe, odgovornost, ohrabrivanje, sudjelovanje, znanje.

Uvod

Učitelji koji osluškuju želje svojih učenika znaju da mladi žele više nego što je propisano nastavnim planom. Mladi žele nove izazove, žele upoznati svoje talente, razvijati ih i predstaviti se svojim kolegama, profesorima i široj publici. To su za mnoge od njih nezaboravni trenuci. Toje vrijeme tijekom kojeg se koncentriraju na svoju ulogu, zaborave prošlost i ne razmišljaju o budućnosti.

U intervjuu je predstavljena profesorica Nasta Ovin koja je predavala engleski jezik u jednoj od gimnazija u Mariboru. Uz pomoć literarno – glazbenih priredbi učenicima je omogućavala stjecanje širih znanja i kompetencija te ih je na taj način pripremila za životne izazove.

S velikim entuzijazmom ste se prihvatili organizacije kulturnih priredbi za školu i izvan nje. Odakle taj žar, to oduševljenje?

Želju za stvaranjem imala sam oduvijek. S obzirom na to da sam i sama kao učenica vrlo rado nastupala, upoznala sam taj jedinstveni osjećaj koji se može iskusiti na pozornici. Također je i kontakt s publikom za mene bio poseban doživljaj. Upravo sam to željela podijeliti s mladima. Važno je znati kod mladih probuditi oduševljenje za nešto novo i lijepo. Na taj način mlade se lakše potakne na suradnju. Utjecaj pozitivnog značaja učitelja je zarazan i ima veliku snagu.

Uglavnom ste organizirali literarno-glazbene priredbe. Kako ste s time započeli?

Čega god sam se prihvatila, prihvatila sam se srcem i pokušala osluhnuti mlade. Željela sam da u tome uživaju i istovremeno stječu nova znanja za život. Kada sam pisala dramski tekst ili prikupljala literarne priloge, uvijek sam ih imala pred očima. Na nenametljiv način pokušala sam im dati ono što u razredu nisam mogla. I teme su im bile bliske. Bile su to teme o mladosti, ljubavi i smislu života. Kada je scenarij bio napisan, zajedno smo ga pročitali i o tome razgovarali. Željela sam da uhvate poruku teksta. Osluhnula sam i njihove ideje i želje. To su za mene bili najljepši trenuci.

U vašim su predstavama sudjelovali i glazbenici i plesači izvana? Zašto ste donijeli takvu odluku?

Htjela sam predstavu učiniti raznovrsnijom i stoga sam na suradnju pozvala glazbenike i plesače Konzervatorija za glazbu i balet Maribor te plesne parove iz Plesne škole Pingi. Unatoč tome što se sudionici isprva nisu poznavali, među njima su se s vremenom stvorila prijateljstva. Vladala je posebna energija. Međusobno su se podupirali, pomagali si i trudili se da sve teče upravo onako kao što su zamislili. Nekima je ovo druženje na vježbama značilo više nego sam nastup.

Kakav je utjecaj kulturnih priredbi na mlade?

Velik. Mladi koji su aktivno uključeni u predstavu steknu samopouzdanje i postanu kreativniji. Zanimljivo je i saznanje da se mogu lakše uživjeti u različite životne uloge i situacije, budući dana pozornici moraju igrati različite uloge. Nadalje, na taj način uče kontrolirati svoj um, tijelo i glas te biti koncentrirani na sadašnji trenutak. To im omogućava da izoštre memoriju i povećaju pažnju. Također razviju međusobno poštivanje, povjerenje, odgovornost i osjećaj za članove tima. Istraživanjima je potvrđeno da učenici tijekom igranja uloga, recitiranja i čitanja literarnih djela poboljšavaju svoj govor budući da koriste književni jezik. Također je utvrđeno da se mladi aktivnim sudjelovanjem na kulturnim priredbama oblikuju u kultivirane mlade ljude, a takva događanja pozitivno utječu i na mlade gledatelje njihovih predstava.

Kako su učenici koji su nastupali doživjeli te priredbe i kakav je bio odaziv gledatelja?

Nakon svakog nastupa uvijek je dragocjena povratna informacija o tome kako su učenici doživjeli svoj nastup te kakvi su bili njihovi osjećaji. Također je bila dragocjena ocjena gledatelja u dvorani. Kada su mi se učenici javili putem e-pošte, jedna od učenica je napisala. „Mislim da govorim u ime svih učenika ako napišem da smo vrlo veseli i ponosni na sebe, a prije svega na Vas, budući da bez vašeg zalaganja to ne bi bilo moguće. Hvala za sve naporne vježbe i sate koje ste uložili u ovu predstavu, a i u nas. Hvala vam za svu podršku i samopouzdanje koje ste nam poboljšavali iz tjedna u tjedan. Već se radujemo daljnjoj suradnji s Vama.“ I njihovi su roditelji bili oduševljeni. Netko je čak rekao da je osjećao kao da gleda profesionalne glumce, a ne učenike. Moji kolege također su pozitivno ocijenili projekt. Bili su iznenađeni kada su na pozornici ugledali svoje učenike koji su ozbiljno i odgovorno odglumili svoje uloge. Izrazili su i mišljenje da je takvih predstava nažalost premalo.

Zaključak

Osigurajmo mladima da se izraze i da razviju svoj potencijal što više mogu. Pružimo im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Istaknimo njihove vrline i dajmo im povjerenje. Osigurajmo im opuštenu atmosferu gdje mogu izraziti svoje ideje, mišljenja ili želje. Isto tako je važno da ih se pohvali za dobro obavljen posao i trud. To im daje poticaj, umanjuje njihov stres i tjeskobu te povećava motivaciju za daljnje stvaranje. Pokažimo im njihovo bolje ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Slika 1 i 2: Obrazi ljubezni, Narodni dom Maribor, 2014.

Slika 3. Čari Mladosti, Narodni dom Maribor, 2015.

12. škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić

Željka Marković-Bilić

Čakovec, 22. – 31. 8. 2010.

Kako najbolje provesti zadnje dane kolovoza i ujedno se pripremiti za početak nove školske godine, zna svaki polaznik Škole medijske kulture. Svake je godine deset dana krajem kolovoza rezervirano za učenje o medijima, druženje s kolegama iz cijele Hrvatske i razmjenu iskustava iz prakse.

Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza djeluje već 12-tu godinu, pomažući učiteljima, nastavnicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog sustava da se stručno obrazuju u seminarskim i specijaliziranim radionicama za rad s djecom i mladima. Prepoznajući obrazovne potrebe za nadogradnjom znanja stečenog na fakultetima, ali i prateći razvoj suvremenih medija, Škola iz godine u godinu svoj program prilagođuje učiteljskim potrebama da, s jedne strane, drže korak s razvojem tehnologija i njihovim utjecajem na društvo, a s druge strane, da obrazuju i odgojno djeluju na nove, digitalne generacije učenika.

O počecima, pokretačima i programima dosadašnjih škola razgovarali smo s Verom Robić-Škarica, voditeljicom škole. Poslušajte i njena razmišljanja o statusu medijske kulture u hrvatskome školstvu, radu u školi i budućim programima.

Metodička radionica za učitelje medijske kulture, autora i voditelja prof. Krešimira Mikića, u programu je škole drugu godinu. S autorom smo razgovarali o razlozima pokretanja radionice, utjecaju medija na mlade i društvo u cjelini, o ulozi učitelja u nastavi medijske kulture i roditelja u svakodnevnom životu.

Snimku predavanja prof. Mikića Metodički pristup novim medijima (računalne igre, digitalna fotografija, multimediji, internet) možete pogledati na ovoj poveznici

Novost u programima ovogodišnje škole su dvije radijske radionice: radionica radio-igre za djecu i radionica radio-reportaže. Autoricu i voditeljicu radionice za radio-reportažu, Višnju Biti, poznatu radijsku urednicu, pitali smo koji su bili razlozi za pokretanje radionice, koliko se teško u nastavi ili izvannastavnim aktivnostima baviti formom radija te kako je raditi s učiteljima u ulozi učenika.

Kako je to kad vam medijska škola uđe pod kožu i prođete put od polaznice do stručne suradnice, govori Slavica Kovač, učiteljica hrvatskoga jezika u OŠ Stanovi, Zadar. Razgovarali smo i o savjetima za sve koji tek započinju obrazovni rad s djecom.

Poslušajte što o školi kažu neki od polaznika.

Nadamo se da smo vas zainteresirali za programe škole i da ćete i vi biti njen polaznik već sljedeće godine.